Aktio

VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

Pravilnik o upotrebi sile

Na osnovu člana 27. stav 4. i člana 128. stav 1. alineja 2. Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 27/04 i 63/04), i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 38/03 i 42/03), Vijeće ministara Bosne i Hercegovini, na 75. sjednici održanoj 10. februara 2005. godine, usvojilo je

PRAVILNIK
O UPOTREBI SILE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

(1) Ovim pravilnikom propisuju se način i uvjeti upotrebe sile od strane policijskih službenika Bosne i Hercegovine.

(2) Pod silom se podrazumijeva upotreba fizičke snage, palice, sredstva za vezivanje, hemijskih sredstava, vodenih šmrkova i topova, uređaja za prisilno zaustavljanje lica i vozila, specijalnih vozila, specijalne vrste oružja i eksplozivnih naprava, posebno dresiranih pasa i vatrenog oružja.

Član 2.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju slijedeće značenje:

  • 1.
    "otpor" je verbalna ili fizička radnja lica koje se suprostavlja zakonitom naređenju policijskog službenika izdatim radi obezbjeđenja izvršenja službenog posla ili zadatka;

1.1 "aktivan otpor" postoji kad lice pruža otpor upotrebom oružja, oruđa, drugih predmeta ili fizičke snage (otima se, rve se, gura se i sl.), ili podstiče druga lica na otpor, i na taj način onemogućava policijskog službenika da izvrši službeni posao;

1.2 "pasivan otpor" postoji kada se lice ogluši o poziv ili zakonito naređenje policijskog službenika, ili se stavi u takav položaj (legne, klekne, uhvati se za neki predmet i sl.) kojim onemogućava izvršenje službenog posla;

  • 2.
    "napad" je svaka neposredna primjena sile kojom se ugrožava život policijskog službenika ili život, zdravlje, sloboda, imovina znatne vrijednosti drugih;
  • 3.
    "obuzdavanje" je verbalna ili fizička radnja policijskog službenika preduzeta sa namjerom da upravlja ili reguliše radnju drugog lica;
  • 4.
    "vezivanje" je službena radnja kojom policijski službenik stavlja lice pod punu kontrolu, vezivanjem ruku ili nogu službenim sredstvima ili drugim pomagalima;
  • 5.
    "opravdana sila" su radnje policijkog službenika za obuzdavanja lica, koje su razumne, neophodne i proporcionalne stepenu otpora lica preduzete u cilju provođenja zakona;
  • 6.
    "smrtonosna sila" je ona sila od koje se za posljedicu, po pravilu, može očekivati da uzrokuje smrt lica.

Član 3.

(1) Policijski službenici imaju ulogu od vitalnog značaja u zaštiti prava na život, druga prava i slobode građana. Prijetnja životu i bezbjednosti policijskog službenika predstavlja prijetnju stabilnosti društva u cjelini i policijski službenik će koristiti odgovarajuću silu da bi otklonio takvu prijetnju.

(2) Policijski službenik može koristiti silu samo kada je to neophodno i u srazmjeri pruženom otporu da bi se ostvarili ciljevi provođenja zakona, na način i pod uslovima propisnim zakonom i ovim pravilnikom, tako da se službeni zadatak izvrši sa najmanje štetnih posljedica po lice protiv koga se ta sila upotrebljava.

(3) Zaštita života je najveći prioritet policijskih organa, te će upotrebljavati silu samo u slučajevima kada ostala sredstva i mjere nisu efikasne i ne daju željene rezultate.

(4) U svakom slučaju mora se primijeniti minimalna sila neophodna za osiguranje poštivanja svih zakona i drugih propisa ili radi otklanjanja prijetnje nasiljem.

(5) Prije upotrebe bilo kojeg sredstva prisile, policijski službenik će se predstaviti kao službeno lice i dati upozorenje prije upotrebe bilo kojeg sredstva prisile, osim ako bi to moglo ugroziti bezbjednost policijskog službenika ili drugog lica ili bi bilo očigledno neprimjerno ili besmisleno u datim okolnostima događaja.

(6) Sila se može primjenjivati samo dok se ne postigne cilj ili dok ne postane jasno da se cilj ne može postići upotrebom sile.

(7) Policijski službenik dužan je da prestane sa upotrebom sile čim prestanu razlozi zbog kojih je sila upotrijebljena.

(8) Policijski službenik dužan je da pri upotrebi sile poštuje ljudsko dostojanstvo lica prema kome upotrebljava silu.

(9) Policijski službenik dužan je da prvo pokuša da ublaži napetu situaciju. Intenzitet sile policijskog službenika mora da bude proporcionalan otporu ili nasilju lica prema kome se sila preduzima.

(10) Policijski službenik dužan je upotrebiti silu primjerenu ozbiljnosti kažnjive radnje i mora opravdavati ciljeve koji se žele postići.

(11) Policijski službenik dužan je minimizirati upotrijebljenu silu kako bi se sačuvo ljudski život.

(12) Policijski službenik dužan je obezbijediti medicinsku pomoć svim povrijeđenim licima što je prije moguće.

(13) Policijski organ dužan je da obavijesti porodicu ili bliske prijatelje lica koji su povrijeđeni prilikom upotrebe sile što je prije moguće.

Član 4.

(1) Fizička snaga i palica se ne može upotrijebiti prema licima mlađim od 14 godina, očigledno bolesnim, starim i iznemoglim licima, teškim invalidima i ženama čija je trudnoća vidljiva.

(2) Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, policijski službenik može upotrijebiti silu i prema tim licima ako neko od tih lica vatrenim oružjem, oruđem ili drugim opasnim predmetima neposredno ugrožava život policijskog službenika, drugog lica ili ličnosti koja se obezbjeđuje.

Član 5.

(1) Policijski službenik dužan je primijeniti silu naređenu od strane nadređenog službenika ili nadležnog organa, osim ako bi time počinio krivično djelo.

(2) Nadređeni službenik iz stava 1. ovog člana smatra se ovlašteni policijski službenik pod čijim se neposrednim rukovodstvom nalazi policijski službenik prilikom izvšenja službenog zadatka.

(3) Ako policijski službenik koji izdaje naredbu nije na licu mjesta, dozvoljeno mu je da izda naredbu o upotrebi sile samo ako nadređeni ima jasnu sliku događaja i ako ne postoji opasnost od nesporazuma.

(4) Ukoliko se okolnosti promijene u vremenu između izdavanja naredbe i njene realizacije, a policijski službenik koji je izdao naredbu ne može biti o tome obaviješten na vrijeme, policijski službenik najvišeg čina od prisutnih na licu mjesta, može da izmijeni naredbu, o čemu se mora odmah obavijestiti policijski službenik koji je izdao naredbu.

(5) Ako više policijskih službenika učestvuje u operaciji, vođa operacije je ovlašten da naredi upotrebu ili zabrani upotrebu sile. Ukoliko vođa operacije ili njegov zamjenik nisu imenovani, poziciju će preuzeti prisutni policijski službenik najvišeg čina. Ukoliko ima više policijskih službenika sa istim činom, vođa operacije bit će najstariji službenik sa tim činom.

(6) Rukovodeću poziciju će preuzeti bilo koji odgovarajući policijski službenik ukoliko se u hitnim slučajevima naprijed navedeni uslovi ne mogu ispoštovati.

(7) Određivanje rukvodeće pozicije mora biti objavljeno svim policijskim službenicima koji učestvuju u operaciji.

II- UPOTREBA FIZIČKE SNAGE

Član 6.

(1) Policijski službenik može da upotrijebi fizičku snagu radi savlađivanja otpora lica koje remeti javni red i mir, ili koje treba privesti ili lišiti slobode, kao i radi odbijanja napada od sebe ili drugog lica ili objekta koji obezbjeđuje, u potrebnoj mjeri pri čemu ne smije nepotrebno grubo postupati.

(2) Kao upotreba fizičke snage smatra se zahvati, udarci, bacanja i druge vještine odbrane ili napada, kojima se prinuđava na poslušnost lice koje svojim postupkom onemogućava izvršenje službenog posla ili koje fizički napada na policijskog službenika, na drugo lice ili na objekat i ličnost koje policijski službenik obezbjeđuje.

(3) Upotreba fizičke snage smatra se lakšim oblikom primjene sile.

III - UPOTREBA POMOĆNIH SREDSTAVA PRISILE

Član 7.

(1) Pod pomoćnim sredstvima prisile, u smislu ovog pravilnika, smatraju se palica, hemijska i gasna sredstva (suzavac), vodeni topovi, specijalna motorna vozila, službeni psi, uređaji za prinudno zaustavljanje vozila, sredstva za vezivanje, specijalne vrste oružja i eksplozivne naprave.

(2) Policijski službenik koristit će pomoćna sredstva prisile jedino kada ne može uspostaviti kontrolu nad licima bez njihove upotrebe.

(3) Kad lice pruža pasivan otpor druga sredstva prisile se, po pravilu, ne upotrebljavaju, osim ako lice pasivnim otporom onemogućava intervenciju policijskog službenika, a nema drugih mogućnosti da savlada takav otpor ili je upotreba blažih sredstava ostala bez uspjeha.

Član 8.

(1) Pod upotrebom palice podrazumijeva se udarac palicom.

(2) Palica se koristi ako se ne mogu upotrebom fizičke snage ostvariti ciljevi iz člana 6. stav 1. ovog pravilnika.

(3) Prilikom upotrebe palice policijski službenik će udarce usmjeriti prema rukama i nogama, pri čemu ne smije nepotrebno grubo postupati.

(4) Palica se, po pravilu, ne upotrebljava radi savladavanja pasivnog otpora, osim ako nema drugih mogućnosti da se takav otpor savlada ili je upotreba drugih sredstava bila bez uspjeha.

(5) Policijski službenik ne smije upotrijebiti palicu za udarce u glavu ili u predjelu genitalija, izuzev radi sprečavanja napada kojim je ugrožen njegov život ili život drugog napadnutog lica.

Član 9.

(1) Hemijskim sredstvima, u skladu sa ovim pravilnikom, smatraju se sredstva za raspršivanje hemijskih materija, i to: puške i pištolji za ispaljivanje hemijskih metaka, hemijske ručne bombe, hemijska tromblonska mina i hemijski raspršivači.

(2) Hemijske materije su one materije sintetičko, biološkog ili prirodnog porijekla, koje svojim dejstvom kod lica izazivaju trenutnu onesposobnjenost.

(3) Pri vršenju službenih zadataka policijski službenici mogu upotrijebiti hemijska sredstva za privremeno onesposobljavanje ako upotreba fizičke snage i palice ne daje željene rezultate ili se ne mogu efikasno upotrijebiti, sa ciljem da se ne upotrijebi vatreno oružje.

(4) U zatvorenim prostorijama hemijska sredstva mogu se koristiti samo radi savladavanja otpora lica koje se sakrilo ili zabarikadiralo i prijeti ili pruža otpor upotrebom vatrenog oružja, opasnim oruđem ili drugim opasnim predmetom. Prije upotrebe hemijskih sredstava o tome će se upozoriti lice prema kome se koristi, i pozvati da odmah izađe i da se preda. Ako to ne učini i nakon ponovljenog upozorenja upotrijebit će se hemijsko sredstvo.

(5) Ako se u objektu u kome se zabarikadiralo lice iz stava 3. ovog člana nalaze kao taoci i druga lica, policijski službenik koji donosi odluku, cijenit će sve okolnosti slučaja, o tome koja hemijska sredstva upotrijebiti i na koji način.

Član 10.

(1) Kad je javni red i mir narušen u većem obimu, hemijska sredstva prinude mogu se upotrijebiti samo po odobrenju rukovodioca policijskog organa ili radnika koga on ovlasti.

(2) Hemijska sredstva koriste se ako se ne može upotrebom fizičke snage i palice ostvariti ciljevi iz člana 6. stav 1. ovog pravilnika, po naređenju nadređenog policijskog službenika na licu mjesta.

(3) Za upotrebu hemijskog spreja, koga lično duže policijski službenici, nije potrebno odobrenje iz stava 1. ovog člana. Hemijski sprej se koristi u skladu sa stavom 2. ovog člana.

Član 11.

(1) Policijski službenici mogu upotrijebiti posebno dresirane pse za sprečavanje bjekstva, pronalaženje i hvatanje učinioca krivičnog djela, sprečavanje bjekstva lica lišenih slobode, vršenje obezbjeđenja objekata i lica, sprečavanje otpora ili odbijanje napada na policijskog službenika, druga lica ili objekte koji se obezbjeđuju.

(2) Upotreba posebno dresiranih pasa za pronalaženje tragova i predmeta krivičnih djela, pronalaženje nestalih i zalutalih lica, spašavanje lica nastradalih u elementarnim nepogodama i pronalaženje leševa, kao i za vršenje pozorničke i patrolne djelatnosti ne smatra se upotrebom sile u smislu ovog pravilnika.

(3) Službeni psi mogu se koristiti jedino ako su pripremljeni za obavljanje određenih službenih radnji i ako ih vode vodiči pasa.

(4) Posebno dresirani psi upotrebljavaju se sa košarom ili bez nje. Radi savlađivanja otpora posebno dresirani psi sa košarom se upotrebljavaju u slučaju kada je, u skladu sa ovim pravilnikom, dozvoljena upotreba fizičke snage i palice, a bez košare u slučajevima kad je dozvoljena upotreba vatrenog oružja.

(5) Pri upotrebi posebno dresiranih pasa, policijski službenik dužan je da pazi da pas nepotrebno ne povrijedi lice protiv koga se upotrebljava.

(6) Policijski službenik ne može koristiti posebno dresirane pse na način koji izaziva uznemirenost građana.

Član 12.

(1) Za prisilno zaustavljanje vozila koristi se bodljikave traka "jež", koja se postavlja poprečno na kolovoz, tako da se prilikom prelaska preko nje probuše gume na vozilu i vozilo prinudno zaustavi.

(2) Ako policijski službenik nema kod sebe sredstvo iz stava 1. ovog člana za prisilno zaustavljanje može koristiti zaštitne ograde, službena vozila, rampe i građevinski materijal.

(3) Sredstvo za prisilno zaustavljanje motornog vozila može se koristiti radi sprečavanja bjekstva motornim vozilom lica za koje postoji osnovi sumnje da je izvršilo krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili strožija kazna ili lice koje je lišeno slobode ili za koje je izdata naredba za lišenje slobode zbog izvršenja takvog krivičnog djela.

(4) Ispred mjesta na kome je postavljeno sredstvo za prisilno zaustavljanje motornog vozila, na odgovarajućoj udaljenosti pored puta, moraju se postaviti odgovarajući saobraćajni znaci a po potrebi i odgovarajuće svjetlo u skladu sa propisima o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Član 13.

(1) Sredstva za prisilno zaustavljanje lica su zaštitne ograde, krstilo, posebno vozilo sa ogradom i druga priručna sredstva.

(2) Uređaji za prisilno zaustavljanje lica upotrebljavaju se za zaprečavanje prodora veće grupe lica na određeno mjesto ili prostor, za zatvaranje ulica, trgova i drugih prostora, presijecanje prostora na kome se održava javni skup, kao i za održavanje javnog reda i mira.

(3) Izuzetno službena vozila koja nisu posebno opremljena mogu se koristiti za prisilno zaustavljanje većih skupina lica ili sprečavanje bjekstva lica protiv kojeg se može upotrijebiti vatreno oružje.

(4) Zabranjena je upotreba službenog vozila sa namjerom da se nanese bilo kakva šteta ili povreda građanina.

Član 14.

(1) Vodeni topovi mogu se upotrijebiti kada je javni red i mir narušen u većem obimu, i kada fizička snaga ili druga pomoćna sredstva ne daju rezultate ili ih nije moguće upotrijebiti u cilju zaštite lica i imovine.

(2) Upotreba vodenih topova je primjerena kada je potrebno rastjerati masu koja narušava javni red i mir u većem obimu ili kada masa ne slijedi naredbu policije.

(3) Upotrebu vodenih topova odobrava rukovodilac operacije ili akcije na licu mjesta.

Član 15.

(1) Sredstva za vezivanje, u skladu sa ovim pravilnikom, smatraju se lisice, plastične zatege i trake.

(2) Policijski službenik izvršit će vezivanje lica ako postoji opasnost da će lice napasti na njega ili drugo službeno lice ili građanina ili ako to lice ometa policijskog službenika u obavljanju njegove dužnosti, ili ako lice pokuša pobjeći ili se očekuje da će pobjeći ili ako postoji opasnost da će lice dovesti u opasnost sebe ili drugo lice.

(3) Ako policijski službenik nema pri sebi neko od sredstava navedenih u stavu 1. ovog člana, može za vezivanje upotrijebiti i pogodno priručno sredstvo.

(4) Više od dva lica se neće vezati zajedno, kao ni odrasli i maloljetnici.

Član 16.

(1) U smislu ovog pravilnika eksplozivne naprave su posebno osmišljeni predmeti koji sadrže eksplozivne materije i sredstva za njihovo akativiranje. Eksplozivne naprave ne smiju prouzrokovati gelere ili druge fragmente pri eksplodiranju.

(2) Eksplozivne naprave koriste se za otvaranje zaključanih prostorija, otklanjanje ili postavljanje prepreka, privremeno onesposobljavanje lica i u druge policijske svrhe.

(3) Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti za nanošenje povreda licima.

(4) Eksplozivnim napravama mogu rukovati samo policijski službenici koji su posebno obučeni za to.

IV - UPOTREBA VATRENOG ORUŽJA

Član 17.

(1) Pri vršenju službenih poslova policijski službenici upotrijebiti će vatreno oružje samo ako drukčije ne mogu:

  • 1.
    da zaštite život čovjeka; ili
  • 2.
    da zaštiti svoj život ili da od sebe odbiju neposredan protivpravan napad kojim se ugrožava njihov život; ili
  • 3.
    da odbiju napad na ličnost koju obezbjeđuju; ili
  • 4.
    da spriječe bjekstvo lica zatečenog u vršenju krivičnog djela integriteta države, terorizma, ubistva, otmica ili ugrožavanje bezbjednosti leta vazduhoplova, teške krađe, razbojničke krađe, razbojništva ili silovanja; ili
  • 5.
    da spriječe bjekstvo lica lišenog slobode zbog izvršenja krivičnih djela ili bjekstvo lica za kojim je izdata potjernica ili bjekstvo lica ako postoje osnovi sumnje da je to lice izvršilo krivično djelo iz tačke 4. ovog člana, ili
  • 6.
    da spriječe bjekstvo lica zatečenog u vršenju ostalih krivičnih djela za koja se goni po službenoj dužnosti ako postoji osnovana sumnja da će upotrijebiti vatreno oružje.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana policijski službenici upotrijebiće vatreno oružje samo ako upotrebom fizičke snage, palice ili drugih sredstava prinude ili na drugi način ne mogu da obezbijede izvršenje službenog zadatka.

Član 18.

(1) Pod upotrebom vatrenog oružja smatra se usmjeravanje vatrenog oružja prema licu.

(2) Policijski službenik će, ako je to u datim okolnostima događaja moguće, hice usmjeriti u nevitalne dijelove tijela.

Član 19.

(1) Prije upotrebe vatrenog oružja, policijski službenici dužni su da na to upozore lice prema kome ga namjeravaju upotrijebiti.

(2) Pod upozorenjem za upotrebu vatrenog oružja smatra se verbalno upozorenje kao i rukovanje oružjem sve dok isto nije upotrijebljeno u skladu sa stavom 1. člana 18. ovog pravilnika.

(3) Policijski službenik će dati dovoljno vremena da se upozorenje posluša izuzev ako bi to, u datoj situaciji, uzrokovalo rizik za službenika ili prijetnju ozbiljnom povredom ili smrću drugih i ako okolnosti diktiraju potrebu za neodložnom akcijom radi zaštite života policijskog službenika ili drugog lica.

(4) Ako su se ispunili uslovi za upotrebu vatrenog oružja iz član 17. stav 1. tačka 4. ovog pravilnika i lice počne da bježi, policijski sklužbenik pokušaće da ga zaustavi, uz istovremeni poziv: "Stoj, pucaću!".

(5) Ako lice ne stane, policijski službenik će ponoviti poziv, pa ako ono ni na ponovljeni poziv ne stane, a ne postoji druga mogućnost za lišenje slobode, policijski službenik će upotrijebiti vatreno oružje.

(6) Noću, u gustoj magli, na nepreglednom terenu ili u šumi, kao i kad lice bježi prema šumi ili u pravcu objekta gdje se može sakriti, vatreno oružje može se upotrijebiti i poslije prvog poziva licu da stane.

(7) Policijski službenik neće ispaljivati metke upozorenja.

Član 20.

(1) Radi zaštite života ljudi, u smislu člana 17. stav 1. tačka 1. ovog pravilnika, policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako se život jednog ili više lica nalazi u neposrednoj opasnosti od drugog lica, a u cilju da se odbije ili spriječi započeti protivpravni napad.

(2) Život ljudi nalazi se u neposrednoj opasnosti ako je lice napadnuto na takav način ili takvim sredstvima koja predstavljaju neposrednu opasnost po njegov život (oružjem, opasnim oruđem i slično) ili ako je fizička snaga napadača takva ili broj napadača toliki da se život napadnutog ne može odbraniti bez upotrebe vatrenog oružja.

Član 21.

Pod licem zatečenim u izvršenju krivičnog djela, u smislu člana 17. stav 1. ovog pravilnika, smatra se lice koje je zatečeno da upravo vrši radnju krivičnog djela ili na mjestu gdje je djelo upravo izvršeno, lice koje neposredno nakon izvršenja krivičnog djela progone javnim povicima, lice kod koga se upravo nalaze predmeti koji su upotrijebljeni za izvršenje tog krivičnog djela ili su pribavljeni tim krivičnim djelom, kao i lice na kome su vidljivi tragovi koji su nastali u vršenju tog krivičnog djela.

Član 22.

(1) Kao neposredan napad kojim se ugrožava život policijskog službenika, u smislu člana 17. stav 1. tačka 5. ovog pravilnika, smatra se napad vatrenim oružjem, opasnim oruđem ili drugim predmetom kojima se može ugroziti život, ili napad koji vrše dva ili više lica, napad na mjestu i u vrijeme kad se ne može očekivati pomoć, kao i napad fizički snažnijeg lica ili lica koje se služi posebnim vještinama i slično.

(2) Neposrednim napadom kojim se ugrožava život policijskog službenika smatra se i samo potezanje vatrenog oružja ili pokušajem da se vatreno oružje potegne.

Član 23.

(1) Pri upotrebi vatrenog oružja policijski službenici dužni su da čuvaju živote drugih lica.

(2) Ako lice bježi prema okupljenim građanima, pa postoji opasnost da bi neko od građana mogao biti povrijeđen, policijski službenik ne smije pucati.

(3) Policijski službenik neće pucati na vozilo u pokretu izuzev ako se ono koristi u svojstvu oružja za nanošenje povreda policijskim službenicima ili drugim licima, ili ako je to neophodno da bi se spriječile ozbiljne povrede ili smrt izazvane ispaljivanjem iz oružja na policijskog službenika ili druga lica iz vozila u pokretu.

(4) Policijski službenik prilikom izvršavanja poslova i zadataka upotrijebit će vatreno oružje prema plovilu ako se plovilo za kojim se vrši potjera ne zaustavi nakon što mu je upućen vidljiv ili čujan signal da se zaustavi, i to sa razdaljine sa koje se nedvosmisleno može primijetiti i razumjeti takav signal.

Član 24.

Prilikom upotrebe vatrenog oružja policijski službenik će, ako je to u datim okolnostima moguće, paziti da ispaljeni meci ne naruše teritorijalni suverenitet druge države.

Član 25.

(1) Kad policijski službenici vrše službu pod neposrednim rukovodstvom nadležnog službenika, vatreno oružje mogu da upotrijebe samo po njegovom naređenju.

(2) Naređenje za upotrebu vatrenog oružja nadređeni službenik može izdati samo na licu mjesta i u slučajevima i pod uslovima predviđenim u članu 17. ovog pravilnika.

Član 26.

Pucanje u vazduh radi signalizacije i traženja pomoći, kao i pucanje u životinje kad ugrožavaju život ljudi, ne smatraju se u smislu ovog pravilnika upotrebom vatrenog oružja.

V - PODNOŠENJE IZVJEŠTAJA O UPOTREBI SILE

Član 27.

(1) Za svaku upotrebu sile prilikom obavljanja poslova i zadataka policijski službenik dužan je obavijestiti neposrednog starješinu čim se steknu uslovi za to, a potom podnijeti detaljan pismeni izvještaj prije nego što napusti radno mjesto ili završi smjenu u toku koje je došlo do upotrebe sile.

(2) Slijedeći podaci će biti unijeti u izvještaj o upotrebi sile:

  • 1.
    identifikacioni podaci policijskog službenika koji podnosi izvještaj;
  • 2.
    datum, vrijeme i mjesto događaja;
  • 3.
    ime i prezime, adresa i drugi lični podaci lica protiv kojeg je upotrijebljena sila;
  • 4.
    priroda pružanog otpora;
  • 5.
    priroda sile koju je primijenio policijski službenik, redosljed i vrstu upotrijebljene sile;
  • 6.
    priroda i stepen svake povrede nanesene bilo kojem licu (građanin ili policijski službenik) koji su umiješani u situaciju u kojoj je upotrijebljena sila.
  • 7.
    datum, vrijeme i mjesto pružanja medicinskog tretmana povrijeđenim;
  • 8.
    ime i prezime i brojevi ličnih karata svjedoka događaja;
  • 9.
    detaljan opis događaja;
  • 10.
    potpis podnosioca izvještaja.

Član 28.

(1) Nadređeni starješina nakon pregledanja izvještaja potpisuje isti i u roku od 24 sata, od završetka smjene u kojoj je upotrijebljena sila, jedan primjerak dostavlja odjeljenju za unutrašnju kontrolu.

(2) O upotrebi sile koja je za posledicu imala teške povrede ili smrt lica kao i o svakoj upotrebi vatrenog oružja nadređeni starješina odmah obaještava odjeljenje za unutrašnju kontrolu, a odjeljenje, takođe, odmah obaještava rukovodioca policijskog organa.

(3) Nadređeni starješina u roku od tri dana od prijema izvještaja o upotrebi sile dostavlja svoje mišljenje o opravdanosti upotrebe sile rukovodiocu policijskog organa i odjeljenju za unutrašnju kontrolu. Uz mišljenje dostavljaju se svi relevantni dokazi potrebni za utvrđivanje činjeničnog stanja.

Član 29.

(1) Ako je policijski službenik koji je upotrijebio silu zbog povrede onesposobljen ili onemogućen da podnese izvještaj, izvještaj podnosi neposredno nadređeni starješina, u naprijed navedenim rokovima.

(2) Po oporavku od povreda, policijski službenik koji je upotrijebio silu podnosi dodatni izvještaj o upotrebi sile.

Član 30.

(1) Odjeljenje za unutrašnju kontrolu će pregledati svaki izvještaj o upotrebi sile radi utvrđivanja zakonitosti upotrebe sile.

(2) Sve istrage vezane za upotrebu sile vodit će se od strane odjeljenja za unutrašnju kontrolu i po pravilima o radu odjeljenja za unutrašnju kontrolu. Odjeljenje za unutrašnju kontrolu ostvarit će punu saradnju sa organima nadležnim za sprovođenje kriminalističke i sudske istrage.

(3) Ako odjeljenje za unutrašnju kontrolu utvrdi da je policijski službenik upotrijebio silu na zakonit način isti se oslobađa bilo kakve odgovornosti, o čemu odjeljenje donosi posebnu odluku.

(4) Ako odjeljenje za unutrašnju kontrolu utvrdi da je policijski službenik upotrijebio silu na nezakonit način o tome obavještava nadređenog starješinu koji je dužan odmah preduzeti mjere kako bi se utvrdila odgovornost policijskog službenika.

Član 31.

(1) Policijski organ vodi evidenciju o upotrebi sile. Ovu evidenciju vodi odjeljenje za unutrašnju kontrolu.

(2) Evidencija sadrži sledeće rubrike: redni broj; ime i prezime policijskog službenika; organizaciona jedinica; datum upotrebe sile, ime i prezime lica prema kome je upotrijebljena sila; kratak opis; ocjena o opravdanosti upotrebe sile i napomena.

(3) Unutrašnje organizacijske jedinice vode izvode evidencije, iz stava 2. ovog člana, za svoje potrebe.

Član 32.

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu vrši stalnu analizu upotrebe sile i periodično informiše rukovodioca policijskog organa o stanju po ovom pitanju.

Član 33.

(1) Policijskom službeniku koji je umiješan u upotrebu vatrenog oružja, što je za posledicu imalo ranjavanje ili smrt nekog lica ili kad to policijski službenik traži, obezbijedit će se povjerljivo posttraumatsko savjetovanje.

(2) Nadređeni starješina uputit će policijskog službenika u zdravstvenu ustanovu ili psihologu čim prije je to moguće.

Član 34.

(1) Po povratku na posao policijski službenik može se privremeno rasporediti na odgovarajuće poslove u kancelariji koji ga neće dovesti u položaj gdje bi upotreba sile mogla biti neophodna. Raspored će se izvršiti u najboljem interesu policijskog službenika i organa, u skladu sa mišljenjem psihologa.

(2) Policijski službenik privremeno raspoređen na druge poslove, shodno stavu 1. ovog člana, zadržava sva prava koja je imao kao policijski službenik, kao i odgovornosti za poštivanje zakona i drugih propisa.

(3) Policijskom službeniku privremeno raspoređenom, shodno stavu 1. ovog člana, obezbjeđuje se privatnost od ispitivanja javnosti, sredstava javnog informisanja i drugih službenika.

(4) Policijski službenik koji je privremeno raspoređen na odgovarajuće poslove u kancelariji biće vraćen na ranije poslove i zadatke nakon okončanja postupka i pozitivnog nalaza psihologa.

V - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 35.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da važe svi propisi o upotrebi sile policijskih organa Bosne i Hercegovine.

Član 36.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 34/05
10. februara 2005. godine
Sarajevo

Zamjenik predsjedavajućeg
Vijeća ministara BiH
dr. Mladen Ivanić, s. r.