Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o mjerama kontrole bruceloze malih preživača i uvjetima za određivanje zdravstvenog statusa stada ovaca i koza u pogledu bruceloze malih preživača

Na osnovu člana 15. stava 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03 i 42/03), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 89. sjednici održanoj 1. augustu 2005. godine, donijelo je

ODLUKU
O MJERAMA KONTROLE BRUCELOZE MALIH PREŽIVAČA I UVJETIMA ZA ODREĐIVANJE ZDRAVSTVENOG STATUSA STADA OVACA I KOZA U POGLEDU BRUCELOZE MALIH PREŽIVAČA

Član 1.

Ovom odlukom propisuju se mjere za otkrivanje, suzbijanje, kontrolu i iskorjenjivanje bruceloze ovaca i koza, kao i uvjeti za određivanje statusa posjeda, epidemioloških jedinica, odnosno Bosne i Hercegovine u pogledu bruceloze malih preživača.

Član 2.

Pojmovi upotrijebljeni u ovoj odluci imaju slijedeće značenje:

ŽŽivotinja - svaka životinja pripadnik potporodice Caprinae;

Stado - životinja ili skupina životinja držanih na posjedu, a ako se na posjedu odvojeno drži više od jednoga stada, sve odvojene skupine životinja moraju imati isti zdravstveni status;

Posjed - označava svaki objekat, zgradu ili mjesto, a u slučaju otvorenog prostora, bilo koje mjesto na kojem se stada životinja uzgajaju, drže ili se na neki drugi način njima postupa;

Posjed ovaca i koza službeno slobodan od bruceloze - posjed koji udovoljava uslovima iz dodatka I. koji je sastavni dio ove odluke;

Epidemiološka jedinica - najmanje geografsko područje u Bosni i Hercegovini za koje postoji utvrđen organ uprave nadležan za veterinarske poslove i na kojem djeluje jedna ili više veterinarskih organizacija;

Službeni nadzor - nadzor nad provođenjem mjera određenih ovom odlukom koji provode veterinarski inspektori Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, glavni veterinarski inspektori u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine;

Službena kontrola - neposredna kontrola nad provođenjem mjera određenih ovom odlukom koju provode nadležni veterinarski inspektori odgovorni za zdravlje životinja u epidemiološkoj jedinici;

Službena potvrda bruceloze - pozitivan rezultat laboratorijske pretrage uzorka krvi životinje sa posjeda, uzetog na osnovu naredbe nadležnog veterinarskog inspektora i urađene u ovlaštenom laboratoriju na način opisan u dodatku II, koji je sastavni dio ove odluke;

Nadležna tijela - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured), entitetska ministarstva poljoprivrede, Odjeljenje za poljoprivredu Brčko Distrikta, kantonalna i općinska tijela nadležna za veterinarske poslove;

Veterinarska organizacija - pravno lice koje ima koncesiju, ili je na neki drugi zakoniti način ovlašteno od strane nadležnih tijela za obavljanje javne veterinarske službe i pružanje primarne veterinarske zaštite životinja na određenom području.

Član 3.

(1) Vlasnik je dužan, bez odlaganja, izvijestiti veterinarsku organizaciju o svakoj promjeni zdravstvenog stanja životinja na posjedu i obavezno prijaviti svaki pobačaj životinja.

(2) Veterinar obavezno postavlja sumnju na brucelozu u slijedećim slučajevima:

  • a)
    pojava pobačaja kod životinja u zadnjoj trećini graviditeta;
  • b)
    zaostajanje posteljice nakon pobačaja;
  • c)
    dijagnoza orchitisa i epididimitisa kod muških životinja,
  • d)
    pozitivan rezultat ELISA testa;
  • e)
    utvrđena epidemiološka veza sa zaraženim posjedom.

(3) Nadležni veterinarski inspektor obavezno postavlja sumnju o prisustvu bruceloze kod životinja na posjedu, u slučaju opisanom u st. 2. i 3. člana 12. ove odluke.

(4) Sumnja o prisustvu bruceloze na posjedu može se postaviti i tokom provođenja službenog nadzora.

Član 4.

(1) Veterinar iz nadležne veterinarske organizacije koji na poziv vlasnika ili na osnovu subjektivne stručne procjene posumnja na prisustvo bruceloze na posjedu, u stadu ili kod pojedinačne životinje dužan je obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora, koji odmah i bez odgađanja naređuje provođenje postupaka za potvrđivanje ili isključivanje prisustva bolesti.

(2) U slučaju postavljanja sumnje na prisustvo bruceloze na posjedu, nadležni veterinarski inspektor obvezno naređuje slijedeće mjere:

  • a)
    stavljanje posjeda iz stava 1. ovoga člana pod službenu kontrolu;
  • b)
    izdvajanje i izolaciju unutar posjeda te laboratorijsku pretragu sumnjivih životinja, na način opisan u dodatku II, ove odluke;
  • c)
    označavanje i popisivanje svih životinja na imanju;
  • d)
    zabranu prometa životinja s i/ili na imanje;
  • e)
    zabranu stavljanja u promet proizvoda životinjskoga podrijetla namijenjenih ishrani ljudi (sira, mlijeka);
  • f)
    zabranu stavljanja u promet gnoja i gnojiva.

(3) Nadležni veterinarski inspektor provodi službenu kontrolu provođenja navedenih mjera sve dok se sumnja na brucelozu službeno ne isključi ili prisustvo bolesti potvrdi.

(4) Sumnja na prisustvo bruceloze na posjedu prestaje, ako je pretragom krvi svih sumnjivih životinja to potvrđeno, na način opisan u dodatku II, ove odluke.

Član 5.

(1) Posjed se smatra zaraženim ako se kod barem jedne životinje na posjedu službeno potvrdi bruceloza.

(2) Ako je bruceloza malih preživača službeno potvrđena na posjedu, nadležni veterinarski inspektor dužan je narediti minimalno slijedeće mjere za sprječavanje širenja bolesti:

  • a)
    zabraniti svako kretanje iz/u zaraženo stado, osim ako su životinje iz zaraženoga stada predmet uklanjanja iz stada na način opisan u članu 6. ove odluke;
  • b)
    izdvajanje i izolaciju životinja kod kojih je bruceloza službeno potvrđena, te popis brojeva ušnih markica izdvojenih životinja;
  • c)
    vađenje krvi svim životinjama na posjedu i upućivanje na laboratorijsku pretragu na način opisan u dodatku II, ove odluke, bez odgađanja;
  • d)
    obavezno uklanjanje s posjeda svih životinja kod kojih je službeno potvrđena bruceloza, na način opisan u članu 6. ove odluke;
  • e)
    držanje mlijeka od zaraženih životinja na imanju na posebnom mjestu, odvojeno od mlijeka zdravih životinja;
  • f)
    mlijeko od pozitivnih životinja smije biti korišteno samo na imanju s kojega potiče, pod uvjetom da je prošlo odgovarajuću termičku obradu, samo kao hrana za životinje;
  • g)
    mlijeko od nezaraženih životinja na zaraženome posjedu može biti stavljeno u promet samo ako je prošlo odgovarajuću termičku obradu;
  • h)
    neškodljivo uklanjanje pobačenih fetusa, lohija, placenti i uginulih životinja, što žurnije;
  • i)
    dezinfekciju zaraženoga objekta i zaraženoga dvorišta te predmeta s kojima je zaražena životinja bila u dodiru, prije njihove ponovne upotrebe, što žurnije;
  • j)
    dezinfekciju i neškodljivo uklanjanje (zakopavanje) prostirke, slame, stelje i gornjih slojeva zemlje gdje je boravila zaražena životinja;
  • k)
    odlaganje gnoja s mjesta gdje su boravile zaražene životinje tako da do njega životinje na farmi ne mogu doći, takav gnoj mora imati tretman sa odgovarajućim odobrenim dezinficijensom i pohranjen najmanje tri sedmice. Ako je gnoj potpuno prekriven, korištenje dezinficijensa nije potrebno. Tekući gnoj (gnojevka) obavezno mora biti dezinfikovan. Gnoj se ni na koji način ne smije koristiti za gnojenje vrtnog povrća koje se stavlja u promet;
  • l)
    epidemiološko istraživanje u okviru kojeg moraju biti prikupljeni, najmanje, sljedeći podaci:
    • 1)
      broj životinja u stadu;
    • 2)
      kretanje životinja sa i na imanje u posljednjih 6 mjeseci;
    • 3)
      vrijeme pojave prvih znakova bolesti;
    • 4)
      mogući izvori zaraze na zaraženom imanju;
    • 5)
      popis drugih posjeda koja posjeduju životinje koje su mogle biti zaražene iz istoga/istih izvora;
    • 6)
      pretraživanje svih životinja starijih od 6 mjeseci, na posjedu/posjedima koji su epidemiološki povezani sa zaraženim posjedom na način opisan u dodatku II ove odluke.

Član 6.

(1) Životinje sumnjive na brucelozu i životinje kod kojih je službeno potvrđena bruceloza, mogu se ukloniti sa posjeda samo na jedan od slijedećih načina:

  • a)
    upućivanjem na klanje u sanitarnu klaonicu koju za tu namjenu odredi nadležni veterinarski inspektor, ili;
  • b)
    ubijanjem i neškodljivim uklanjanjem lešina pod nadzorom nadležnog veterinarskog inspektora, u slučaju da nisu stvoreni preduvjeti za provođenje procedure opisane pod tačkom a) ovog stava.

(2) Životinje kod kojih je službeno potvrđena bruceloza, obavezno se uklanjaju s posjeda čim prije, a najkasnije sedam dana nakon što je vlasniku ili držiocu pozitivnih životinja dostavljeno rješenje o provođenju mjere uklanjanja životinja s posjeda.

(3) Vlasnik ili držalac odgovoran za zaražene životinje iz stava 1. ovog člana obavezan je izvršiti naređenu mjeru i isporučiti zaražene životinje u roku iz stava 2. ovog člana.

(4) Procedure utvrđivanja visine naknade i postupak za isplatu naknade za uklonjene životinje iz stada provode se u skladu sa čl. 46. i 47. Zakona o veterinarstvu u Bosni Hercegovini.

Član 7.

(1) Nakon uklanjanja životinja u skladu sa članom 6. ove odluke, a prije uvođenja novih životinja na posjed, objekat i druga mjesta na/u kojima se drže životinje, oprema za mužnju, alati za čišćenje staje ili dvorišta, kontejneri te druga oprema koja se koristi u radu sa životinjama moraju biti oprani i dezinfikovani pod službenom kontrolom i u skladu s preporukama nadležnog veterinara.

(2) Ponovo korištenje pašnjaka na kojima su pasle zaražene životinje dopušteno je 60 dana nakon što je zadnja zaražena životinja napustila te pašnjake.

(3) Prevozna sredstva kojima su prevožene zaražene životinje moraju biti oprana i dezinficirana, pod službenom kontrolom i u skladu s preporukama nadležnog veterinarskog inspektora.

(4) Novonabavljene životinje za rasplod ne smiju biti uvedene na posjed na kojem je bilo provedeno uklanjanje životinja s posjeda u skladu sa članom 6. ove odluke, sve do proglašenja prestanka bolesti na posjedu u skladu sa članom 8. ove odluke.

Član 8.

Smatra se da je bruceloza malih preživača na posjedu prestala, nakon uspješnog provođenja svih mjera navedenih u čl. 5., 6. i 7. ove odluke i obavljenog pretraživanja, na način opisan u dodatku I ove odluke.

Član 9.

Kod uvođenja ovaca i koza u stado, životinje namijenjene za rasplod i tov, moraju udovoljavati uvjetima navedenim u dodatku I, ove odluke.

Član 10.

Zabranjeno je liječenje životinja oboljelih od bruceloze. Cijepljenje životinja se može provoditi isključivo na osnovu odobrenja Kancelarije.

Član 11.

Životinje se mogu naći u prometu samo ako potiču sa posjeda službeno slobodnog od bruceloze.

Član 12.

(1) Na sezonsku ispašu mogu se upućivati isključivo stada ovaca i koza koja potječu sa posjeda službeno slobodnih od bruceloze.

(2) Ako je bruceloza dijagnosticirana kod životinja koje su se vratile sa sezonskih pašnjaka i koje su na pašnjacima boravile zajedno sa životinjama s drugih posjeda, sve životinje koje su bile u izravnom ili neizravnom doticaju sa životinjama sa zaraženoga posjeda smatraju se sumnjivim, te se na svim posjedima na kojima borave takve životinje primjenjuju procedure opisane u članu 4. ove odluke.

(3) U slučaju opisanom u stavu 2. ovog člana, nadležni veterinarski inspektor je dužan obavijestiti Ured i sve nadležne veterinarske inspektore na čijem području se nalaze posjedi na kojima borave sumnjive životinje.

Član 13.

(1) Uvjeti koji su potrebni za dobijanje i zadržavanje statusa, mjere koje se poduzimaju u slučaju sumnje na bolest ili potvrde bolesti na posjedu, kao i uvjeti za uvođenje ovaca ili koza na posjed službeno slobodan od bruceloze propisani su u dodatku I ove odluke.

(2) Status posjeda određuje nadležni veterinarski inspektor na prijedlog veterinarske organizacije, rješenjem za svaki posjed pojedinačno.

(3) Veterinarska organizacija je dužna formirati i voditi upisnik svih posjeda ovaca i koza koji se nalaze na području njihove nadležnosti, evidentirati svako uzorkovanje, dostavljanje uzoraka krvi na laboratorijsku pretragu, te čuvati rezultate laboratorijskih nalaza, evidentirati svaki promet životinja sa i na posjed koji se nalazi u upisniku, tako da se u svakom trenutku može nesumnjivo utvrditi porijeklo i zdravstveni status životinja na posjedu.

(4) Kada se steknu preduslovi za proglašenje posjeda službeno slobodnim od bruceloze, kako je određeno u dodatku I, vlasnik ili držalac životinja podnose zahtjev za određivanje statusa posjeda veterinarskoj organizaciji.

(5) Veterinarska organizacija, dostavlja nadležnom veterinarskom inspektoru zahtjev za utvrđivanje statusa pojedinog posjeda, sve podatke s kojima veterinarska organizacija raspolaže u vezi posjeda i nalaze laboratorijskih pretraga koje su na posjedu provođene.

(6) Na osnovu dostavljene dokumentacije, nadležni veterinarski inspektor donosi rješenje o statusu posjeda, ako su ispunjeni svi preduvjeti određeni u odredbama dodatka I, ove odluke.

(7) Nadležni veterinarski inspektori dužni su jednom godišnje, u decembru, dostaviti Kancelariji popis svih registriranih posjeda ovaca i koza kojima je određen status.

(8) Status države odnosno epidemiološke jedinice službeno slobodne od bruceloze određuje Ured, kada su ispunjeni svi uvjeti navedeni u dodatku I ove odluke.

Član 14.

(1) Laboratorijska pretraživanja na brucelozu malih preživača koja se provode na osnovu ove odluke, mogu se provoditi samo u laboratorijima ovlaštenim na osnovu "Odluke o uslovima koje moraju ispunjavati ovlašteni veterinarski dijagnostički laboratoriji" ("Službeni glasnik BiH", broj 25/04 i 16/05).

(2) Način izvođenja laboratorijskih pretraživanja opisan je u dodatku II, ove odluke.

(3) Superanaliza se provodi u ovlaštenoj laboratoriji za brucelozu Bosne i Hercegovine, koju posebnom odlukom određuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

(4) Prva pojava bruceloze malih preživača u nekoj epidemiološkoj jedinici mora biti potvrđena u ovlaštenoj laboratoriji za brucelozu Bosne i Hercegovine.

(5) U slučajevima kada i pored višekratnih ponavljanja, nije moguće nesumnjivo utvrditi rezultat testa, ovlašteni laboratorij za brucelozu u Bosni i Hercegovini je dužan poslati takav uzorak u najbližu ovlaštenu laboratoriju za brucelozu OIE-a i o tome izvijestiti Kancelariju.

Član 15.

(1) Program monitoringa bruceloze malih preživača, ovisno o potrebi, donosi Ured.

(2) Program monitoringa iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:

  • a)
    podatke o proširenosti bolesti u zemlji;
  • b)
    razloge i svrhu provođenja Programa;
  • c)
    procjenu troškova i koristi od provedbe Programa;
  • d)
    granice područja na kojemu će se Program provoditi;
  • e)
    zdravstveni status pojedinih kategorija životinja na posjedima obuhvaćenim Programom i standard koji se treba doseći za pojedine kategorije životinja;
  • f)
    metode pretraživanja koje će biti korištene;
  • g)
    laboratorij koji će provoditi pretraživanje;
  • h)
    način provedbe monitoringa.

Član 16.

(1) Odredbe člana 11. ove odluke počet će se primjenjivati od 30.06.2006. godine.

(2) Do početka primjene člana 11. ove odluke, krv svih ovaca i koza koje se nalaze u prometu, mora biti pregledana najviše 10 dana prije utovara, odnosno početka kretanja, na način opisan u dodatku II, ove odluke, a rezultati pretraga kod svih životinja trebaju biti negativni.

(3) Na veterinarskom svjedočanstvu koji prati pošiljku životinja iz stava 2. ovog člana treba biti posebno naznačen datum provedene pretrage, ovlašteni laboratorij u kojem je pretraga rađena i broj protokola s laboratorijskog nalaza koji se odnosi na provedenu pretragu.

(4) Odredbe navedene u dodatku II, počet će se primjenjivati nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove odluke.

Član 17.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju da važe Pravilnik o mjerama za suzbijanje bruceloze goveda, ovaca, koza i svinja ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i Pravilnik o mjerama za suzbijanje bruceloze goveda, ovaca, koza i svinja ("Službeni glasnik RS", broj 5/97) koje se odnose na ovce i koze.

Član 18.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".

DODATAK I

VM broj 172/05
1. augusta 2005. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Adnan Terzić, s. r.

I. POSJED OVACA ILI KOZA SLUŽBENO SLOBODAN OD BRUCELOZE

A. Dobijanje statusa

Posjed sa stadima ovaca ili koza službeno slobodan od bruceloze je:

  • a)
    posjed:
    • 1)
      na kojem nijedna životinja prijemljiva na brucelozu nije imala kliničkih niti bilo kojih drugih znakova bruceloze u posljednjih najmanje 12 mjeseci;
    • 2)
      na kojem nema ni jedne ovce ili koze koja je cijepljena protiv bruceloze;
    • 3)
      na kojem je provedeno dvokratno pretraživanje ovaca i koza u razmaku ne manjem od 6 mjeseci i ne dužem od 1 godine, s negativnim rezultatom, na način opisan u dodatku B, dijelu I stav 1. ove odluke, na svim ovcama i kozama na posjedu, starijim od 6 mjeseci, i
    • 4)
      na kojem se nakon provedenoga pretraživanja iz prethodnog stava tačke 1, nalaze samo životinje ojanjene ili ojarene na tome posjedu ili koje su došle s posjeda koji je službeno slobodan od bruceloze, u skladu sa uvjetima iz tačke D ovoga dijela, i
    • 5)
      koje, nakon utvrđivanja statusa posjeda službeno slobodnog od bruceloze, i dalje udovoljava uvjetima iz tačke B ovoga dijela.
  • b)
    posjed koji se nalazi u epidemiološkoj jedinici službeno slobodnoj od bruceloze.

B. Zadržavanje statusa

U slučaju kada se posjed sa stadima ovaca ili koza službeno slobodan od bruceloze nalazi u epidemiološkoj jedinici koja nije proglašena službeno slobodnom od bruceloze, i na koji se, nakon proglašenja statusa posjeda službeno slobodnog od bruceloze, nove životinje uvode u skladu sa uslovima iz tačke D ovoga dijela, na tom imanju treba jednom godišnje pretražiti reprezentativan broj ovaca i koza starijih od 6 mjeseci. Posjed može zadržati status posjeda službeno slobodnog od bruceloze, ako su rezultati pretraživanja negativni.

Reprezentativni broj životinja koji na službeno slobodnom posjedu treba pregledati sastoji se od:

  • a)
    svih nekastriranih muških životinja starijih od 6 mjeseci,
  • b)
    svih životinja dovedenih na posjed nakon prethodnoga testiranja;
  • c)
    25% ženskih životinja koje su spolno zrele ili daju mlijeko, a najmanje 50 ženskih životinja po posjedu osim na posjedima s manje od 50 ženskih životinja gdje treba pretražiti sve ženske životinje.

C. Sumnja na brucelozu ili pojava bruceloze

Kada je na posjedu ovaca ili koza službeno slobodnom od bruceloze jedna ili više životinja sumnjiva na brucelozu, nadležni veterinarski inspektor mora oduzeti posjedu status službeno slobodan od bruceloze. Međutim, status može biti privremeno oduzet, do dobijanja službene potvrde bolesti ili odbacivanja sumnje na brucelozu, ako su sumnjiva životinja ili životinje odmah izolovane i uklonjene s imanja u skladu sa članom 6. ove odluke;

Kada je bruceloza službeno potvrđena, privremeno oduzeti status posjed može ponovo dobiti samo ako su sve zaražene životinje ili životinje vrsta prijemljivih na zarazu, uklonjene s imanja u skladu sa članom 6. ove odluke, a dvokratno pretraživanje, u razmaku ne manjem od 3 mjeseca, provedeno na način opisan u dodatku B, dijelu I stav 1. ove odluke, na svim životinjama na posjedu starijima od 6 mjeseci, dalo negativne rezultate.

D. Uvođenje ovaca ili koza na posjed službeno slobodan od bruceloze

Ovce i koze smiju se uvesti na posjed službeno slobodan od bruceloze samo ako:

  • a)
    dolaze s posjeda službeno slobodnog od bruceloze; ili
  • b)
    nikada nisu bile cijepljene ili ako jesu, da su bile cijepljene prije više od 2 godine. Međutim, ženske životinje starije od 2 godine, koje su bile cijepljene do dobi od 7 mjeseci, također mogu biti uvedene na posjed, i
  • c)
    ako su bile izolovane pod službenom kontrolom na posjedu s kojeg potječu, a tijekom takve izolacije dvokratno pretražene s razmakom od 6 sedmica, na način opisan u dodatku B, dijelu I stav 1. ove odluke, s negativnim rezultatom.

II. DRŽAVA ODNOSNO EPIDEMIOLOŠKA JEDINICA SLUŽBENO SLOBODNA OD BRUCELOZE

Država odnosno epidemiološka jedinica može se proglasiti službeno slobodna od bruceloze ako:

  • 1.
    Je udovoljeno slijedećim uvjetima:
    • a)
      više od 99,8% svih posjeda ovaca ili koza ima status posjed službeno slobodan od bruceloze; ili
    • b)
      udovoljava sljedećim uvjetima:
      • 1)
        bruceloza ovaca i koza obavezno se prijavljuje u najmanje, posljednjih 5 godina,
      • 2)
        nije bilo niti jednoga službeno potvrđenoga slučaja bruceloze ovaca ili koza u, najmanje, posljednjih 5 godina, a cijepljenje je zabranjeno najmanje posljednje 3 godine.
  • 2.
    ako je udovoljeno uvjetima iz prethodne tačke; i
    • a)
      prve godine nakon stjecanja statusa područja slobodnog od bruceloze, slučajnim kontrolama bilo na posjedu ili na klaonici, se dokaže, uz procenat povjerenja od 99%, da je manje od 0.2% posjeda zaraženo, ili da je najmanje 5% ovaca i koza starijih od 6 mjeseci pretraženo na način opisan u dodatku B, dijelu I stav 1. ove odluke, s negativnim rezultatom;
    • b)
      godišnje, počevši od druge godine nakon stjecanja statusa područja službeno slobodnog od bruceloze slučajnim kontrolama bilo na posjedu ili na klaonici, se dokaže, uz procenat povjerenja od 95%, da je manje od 0,2% posjeda zaraženo, ili da je najmanje 5% ovaca i koza starijih od 6 mjeseci pretraženo na način opisan u dodatku B, dijelu I stav 1. ove o odluke, s negativnim rezultatom;
  • 3.
    ako je uslovima za stiecanje statusa udovoljeno bez prekida.

DODATAK II

I. TESTOVI KOJI SE KORISTE

Sva laboratorijska pretraživanja, koja se provode na osnovu ove odluke, vrše se metodom brze aglutinacije (Rose Bengal test) ili metodom reakcije vezivanja komplimenta (RVK).

Metoda reakcije vezivanja komplementa se koristi kao potvrdni test za dokazivanje statusa individualne životinje.

Kada se provodi test metodom brze aglutinacije, u slučaju da više od 5% životinja na posjedu pokaže pozitivnu reakciju, dodatni testovi na posjedu provode se na svakoj životinji metodom reakcije vezivanja komplementa.

Izuzetno od odredbi stava 1. ovog dijela prilikom provođenja testiranja većeg broja životinja, kojemu nije cilj određivanje statusa posjeda, može se koristiti ELISA test, ili neki drugi test čiju upotrebu je odobrio Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine.

II. STANDARDI I NAČIN IZVOĐENJA TESTOVA

A. Standardi koji se primjenjuju prilikom testiranja

Antigeni koji se koriste prilikom testiranja moraju biti odobreni od ovlaštene laboratorije za brucelozu u Bosni i Hercegovini i moraju biti standardizovani prema drugim međunarodnim standardnim anti-brucella abortus serumima.

Referentni standardni serum, po kojemu se svi drugi standardi utvrđuju i s kojim se uspoređuju je Međunarodni standardni anti brucella abortus serum (u daljnjem tekstu: OIEISS) porijeklom iz ovlaštene laboratorije OIE-a za brucelozu Veterinary Laboratory Agency, New Haw, Addlestone, Surrey KT15 3NB, u Velikoj Britaniji.

Ovlaštena laboratorija za brucelozu u Bosni i Hercegovini je dužna utvrditi standardni serum za Bosnu i Hercegovinu (u daljnjem tekstu: BHSS), koji je standardiziran sa referentnim standardnim serumom.

Svi radni serumi, koji se svakodnevno koriste u ovlaštenim laboratorijima za provođenje testova iz točke 1. dijela II ovog dodatka, moraju biti pripremljeni od standardnog seruma BHSS.

Za izvođenje testova brze aglutinacije i RVK, obavezno se koristi radni serum koji sadrži 1000 IU za izvođenje testa brze aglutinacije i 1000 ICFTU (međunarodne jedinice reakcije vezivanja komplementa) za izvođenje testa reakcije vezivanja komplementa.

B. Način izvođenja testa brze aglutinacije (Rose Bengal test)

Antigen mora potjecati od soja B. abortus S99 ili S1119-3 ili ekvivalentnog s pH 3,65 - 0,05 i mora biti ofarban bojom rose bengal.

Kada se koristi u standardnoj proceduri testa, RBT antigen treba davati jasnu pozitivnu reakciju u razrjeđenju 1:45, ali ne i u razrjeđenju 1:55, OIEISS-a, razrijeđenog u 0,5% fenolne soli. Preporučuje se poređenje reaktiviteta novih i ranije standardizoavanih serija antigena koristeći ploče s poznatim serumima.

Test se izvodi na slijedeći način:

  • a)
    Test se izvodi pri sobnoj temperaturi (22 - 4"C); iz frižidera treba izvaditi samo količinu potrebnu za izvođenje testova koji će se raditi toga dana;
  • b)
    Staviti 25-30 ml svakog uzorka seruma na bijelu podlogu, emajlovanu ili plastičnu ploču, ili WHO hemaglutinacijsku ploču;
  • c)
    Protresti bočicu s antigenom, jako ali pažljivo i staviti jednaki volumen antigena u blizini svakog uzorka seruma;
  • d)
    Odmah nakon što je zadnja kap antigena dodana na ploču, u potpunosti izmiješati serum i antigen (koristeći čist stakleni ili plastični štapić za svaki test) kako bi proizveli okruglu ili ovalnu zonu, promjera otprilike 2 cm;
  • e)
    Mješavinu pažljivo pomjerati kroz 4 minute pri sobnoj temperaturi na rokeru odnosno trosmjernom mješaču ovisno o tome da li je zona reakcije ovalna ili okrugla;
  • f)
    Očitavanje aglutinacije se provodi odmah nakon isteka perioda od 4 minute. Bilo kakva vidljiva reakcija se smatra pozitivnom. Kontrolni serum koji daje minimalnu pozitivnu reakciju treba biti testiran prije nego što svaki dnevni test započne, kako bi se provjerila osjetljivost na uslove testiranja.

Osjetljivost RBT se može povećati korištenjem 75 ml seruma i 25 ml antigena tokom izvođenja testa, umjesto upotrebe jednakih zapremina.

C. Način izvođenja testa reakcije vezanja komplementa (RVK)

Izgled antigena kada je razrijeđen 1/10 treba biti jednolika, gusta, bijela suspenzija bez vidljivih nakupina ili ostataka nakon inkubacije pri 37"C kroz 18 časova. Ne smije proizvoditi anti-komplementaran efekt pri radnoj jačini za testiranje. Antigen se čuva pri 4"C i ne smije se smrzavati.

Nerazrijeđeni testni serum i prikladni radni standard inaktiviraju se kroz 30 minuta u vodenoj kupelji pri 60"C - 2"C.

Antigen mora poticati od odobrenog glatkog soja B. abortus kao što su S99 ili S1119-3, i standardizovan sa OIEISS.

Test se izvodi na slijedeći način:

  • a)
    Volumeni od 25 ml razrijeđenog inaktiviranog testnog seruma se postave u jamice u prvi, drug ii treći red. Drugi red je anti-komplementarna kontrola za svaki serum. Volumeni od 25 ml RVK pufera se dodaju u jamice u prvom redu (anti-komplementarne kontrole) da nadoknade nedostatak antigena. Volumeni od 25 ml RVK pufera se dodaju u sve druge jamice osim onih u drugom redu. Serijsko dvostruko razrjeđenje se radi premještanjem 25 ml volumena seruma iz trećeg reda naviše.
  • b)
    Volumeni od 25 ml antigena, razrijeđenog na radnu jačinu i 25 ml komplementa, razrijeđenog do potrebnog broja jedinica, se dodaje u svaku jamicu, osim u one iz prvog reda;
  • c)
    Kontrolne jamice koje sadrže samo razrjedivač, serum + komplement + razrjeđivač, antigen + komplement + razrjedivač, komplement + razrjedivač, sadrže 75 ml ukupnog volumena u svakom slučaju. Kontrolni serum koji daje najslabiju pozitivnu reakciju treba biti testiran u svakoj seriji testiranja radi provjere osjetljivosti na uslove testiranja;
  • d)
    Ploče se inkubiraju na 37"C kroz 30 minuta ili na 4"C preko noći, i volumen (25 ili 50 ml ovisno o tehnici) osjetljive SRBCs se dodaje u svaku jamicu. Ploče se ponovno inkubiraju na 37"C kroz 30 minuta.
  • e)
    Rezultati se očitavaju nakon što se ploče centrifugiraju na l00g kroz 10 minuta pri 4"C ili ostave da stoje pri 4"C kroz 2 do 3 sata kako bi se nerazgrađene stanice slegle. Stupanj hemolize se uspoređuje sa standardima koji odgovaraju 0, 25, 50, 75 i 100% razgrađenju. Odsustvo anti-komplementarne aktivnosti se provjerava za svaki serum u prvom redu.
  • f)
    Standardizacija rezultata RVK:
  • g)
    Rezultati se izražavaju u jedinicama koje su bazirane na OIEISS. OIEISS serum sadrži 1000 ICFTU po mililitru. Ako se ovaj serum testira opisanom metodom i daje titar od npr. 200 (50% hemoliza), onda se vrijednost za nepoznati serum testiran istom metodom može dobiti pomoću slijedeće formule: 1000 x 1/200 x titar testiranog seruma = broj ICFTU antitijela u mililitru testnog seruma.

Serumi koji daju titar ekvivalentan 20 ICFTU/ml ili više smatraju se pozitivnim.

D. Način provođenja svih ostalih odobrenih testova

Svi ostali tekstovi, odobreni od strane Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine izvode se na način opisan u zadnjem izdanju Priručnika za dijagnostičke testove i vakcine za kopnene životinje Međunarodnog ureda za zarazne bolesti u Parizu, a u slučajevima primjene nepotvrđenih metoda po uputstvu proizvođača.