Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Nomenklaturu industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine - NIP BiH 2005.
Na osnovu člana 8. Zakona o statistici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine utvrđuje
NOMENKLATURU
INDUSTRIJSKIH PROIZVODA BOSNE I HERCEGOVINE - NIP BiH 2005.
I. UVODNE NAPOMENE
Ovim aktom se utvrđuje Nomenklatura industrijskih proizvoda NIP BiH 2005. koja će se primjenjivati u:
svim statističkim istraživanjima u području industrije i
statističkim istraživanjima koja zahtijevaju prikupljanje i prikazivanje rezultata prema vrsti industrijskih proizvoda
II. METODOLOŠKE NAPOMENE
1. UVOD
PRODCOM je naziv koji je EU usvojila za statistiku proizvodnje u područjima C, D i E Nomenklature industrijskih proizvoda Evropske zajednice (NACE Rev 1.1) tj. za statistiku industrijske proizvodnje, koja obuhvata sljedeća područja:
C VAĐENJE RUDA I KAMENA
D PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
E PROIZVODNJA I SNABDIJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM
Osnov za provođenje statističkih istraživanja industrijske proizvodnje čini propis Vijeća Evropske unije (EEC) broj 3924/91 o uspostavljanju i obaveznom provođenju ovog istraživanja u zemljama članicama Evropske zajednice (PRRODCOM Propis). Pravni osnov za provođenje istraživanja industrijske proizvodnje proširen je propisom Evropske komisije (EC) broj 912/2004 koji reguliše pitanja implementacije osnovnog PRODCOM propisa.
U skladu s članom 2 (stav 2.) PRODCOM propisa proizvodnja se mora pratiti po stavkama PRODCOM liste industrijskih proizvoda.
Sama PRODCOM lista nije sastavni dio navedenog propisa nego se svake godine ažurira i objavljuje. Prva PRODCOM lista je publicirana 1992. godine i ušla je u obaveznu upotrebu 1993. godine. Naslovi PRODCOM liste su izvedeni iz EU, a time i UN klasifikacije vanjske trgovine CN, odnosno HS, tako da je svaki obavezni naziv proizvoda (kada su u pitanju robe) definisan jednim ili skupinom naziva proizvoda iz Nomenklature vanjske trgovine i njihovim 8-znamenkastim šiframa. Važno je napomenuti da se upravo iz ovog razloga preporučuje korištenje "Općih pravila za interpretaciju kombinovane Nomenklature CN" i pri interpretaciji PRODCOM liste. U originalnoj PRODCOM listi su dati odgovarajući CN/HS nazivi u koloni "Veze sa Nomenklaturom vanjske trgovine (HS/CN)".
PRODCOM lista se ažurira svake godine s obzirom na činjenicu da se Nomenklatura vanjske trgovine Evropske unije (CN) koriguje svake godine tako da odražava promjene i zadovoljava zahtjeve evropske i svjetske trgovinske politike.
PRODCOM lista 2005., koja je direktno korištena za utvrđivanje Nomenklature industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine NIP BiH 2005. je završena u septembru 2004. godine i zasniva se na CN Nomenklaturi za 2005. godinu, u dijelu koji se odnosi na proizvode.
Nomenklatura industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine NIP BiH 2005. je zapravo u potpunosti preuzeta PRODCOM lista 2005, s time da je izvršena dodatna razrada na još dvije znamenke kako bi specifičnosti proizvodnje i dosadašnje prakse u provođenju istraživanja industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini našle svoj odraz.
Šifre industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine se sastoje od 10 znamenki, pri čemu je prvih 8 direktno preuzeto iz PRODCOM liste 2005, a posljednje dvije predstavljaju razradu na nivou države Bosne i Hercegovine.
Mjerne jedinice i tip proizvodnje su također u potpunosti preuzeti iz PRODCOM liste 2005, s tim da su samo za proizvode za koje PRODCOM lista 2005. ne propisuje određenu mjernu jedinicu, u NIP BiH 2005. izabrane one jedinice koje osiguravaju najbolje praćenje proizvodnje ovih proizvoda.
PRODCOM lista 2005. godine ne obuhvata cijela područja C, D i E klasifikacije djelatnosti NACE Rev. 1.1, i to:
oblast 37 (Reciklaža),
najveći dio industrijskih usluga koje su definisane u klasifikaciji CPA 2002. tj. klasifikaciji proizvoda po djelatnostima Evropske unije,
podatke o energentima (oblasti: 10 - Vađenje uglja i lignita; vađenje treseta; 11 - Vađenje sirove nafte i prirodnog plina, pripadajuće uslužne djelatnosti, osim istraživačkih radova; 12 - Vađenje ruda urana i torija; 23 - Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva; 40 - Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom; 41 - Sakupljanje, prečišćavanje i distribucija vode).
Međutim, Nomenklatura industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine NIP BiH 2005. obuhvata i neke oblasti iz gore navedenih kategorija koje nisu obuhvaćene PRODCOM listom iz 2005. godine, i to u obimu koji osigurava osnovne podatake za praćenje udjela ovih oblasti u ukupnoj industrijskoj proizvodnji.
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE
2.1 NAMJENA
NIP BiH je jedinstveni i obvezujući standard za statističku primjenu u Bosni i Hercegovini pri provođenju istraživanja industrijske proizvodnje.
Nomenklatura industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine koristi se u redovnim godišnjim i mjesečnim istraživanjima industrije koja imaju sljedeće osnovne ciljeve:
prikupljanje, obrada i objavljivanje godišnjih podataka o industrijskoj proizvodnji u BiH, odnosno na teritoriji pojedinih entiteta i njihovih administrativnih jedinica, kao i u Distriktu Brčko, i to na nivou proizvoda iz Nomenklature industrijskih proizvoda tj. provođenje tzv. godišnjeg PRODCOM istraživanja industrije,
obrada godišnjih podataka o industrijskoj proizvodnji na nivou proizvoda i određivanje jedinstvenog sistema ponderisanja, na osnovu koga će se kompilirati mjesečni indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje za nivo Bosne i Hercegovine, za nivo svakog entiteta i Distrikta Brčko, u skladu s evropskim standardima i propisima,
prikupljanje mjesečnih podataka o industrijskoj proizvodnji na nivou proizvoda, obrada podataka, agregiranje i kompiliranje mjesečnih indeksa fizičkog obima industrijske proizvodnje, u skladu s evropskim standardima i propisima, za nivo Bosne i Hercegovine, nivo svakog entiteta i Distrikta Brčko, i to po različitim nivoima agregacije (razred, područje, glavne industrijske skupine i ukupna industrija),
diseminacija podataka o industrijskoj proizvodnji (PRODCOM rezultata) domaćim i međunarodnim korisnicima, za potrebe analiza i upoređivanje statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji s podacima vanjske trgovine i njihovo bilansiranje (proizvodnja + uvoz - izvoz) za ocjenu konkurentnosti domaćih proizvoda na evropskom i svjetskom tržištu, kao i diseminacija PRODCOM rezultata Eurostatu u okviru izvršavanja obaveza iz SSP (Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU), te uključivanje PRODCOM rezultata BiH u publikacije i na baze Eurostata,
diseminacija podataka o mjesečnim indeksima fizičkog obima industrijske proizvodnje i dugoročno praćenje trenda kratkoročnih promjena industrijske proizvodnje, te dostavljanje rezultata Eurostatu u okviru izvršavanja obaveza iz SSP,
povezivanje i međusobna kontrola podataka o industrijskoj proizvodnji, prodaji, potrošnji industrijskih proizvoda, uvozu izvozu, trgovini i sl.
2.2 ORGANIZACIJA I SISTEM OZNAČAVANJA NIP BiH
2.2.1 Organizacija Nomenklature
NIP BiH sadrži šifru, opis i mjernu jedinicu svakog industrijskog proizvoda (robe i industrijske usluge), kao i vezu sa klasifikacijama vanjske trgovine CN/HS, grupisane po kategorijama razrade središnje klasifikacije djelatnosti NACE Rev.1.1 i središnje klasifikacije proizvoda po djelatnostima CPA 2002.
NIP BiH ima slijedeće hijerarhijske kategorije grupisanja proizvoda po nivoima klasifikacije djelatnosti u domenu industrije:
područje (označen jednoslovnom abecednom šifrom),
potpodručje (označeno dvoslovnom abecednom šifrom),
oblast (označena dvoznamenkastom brojčanom šifrom),
grana (označena troznamenkastom brojčanom šifrom),
razred (označen četveroznamenkastom brojčanom šifrom),
što ukupno čini 3 područja, 17 podpodručja, 28 oblasti, 116 grana i 252 razreda. Šifre i naslovi ovih kategorija grupisanja preuzeti su iz Klasifikacije djelatnosti Bosne i Hercegovine KD BiH.
NIP BiH ima također i kategoriju grupisanja proizvoda po djelatnostima
potkategorija tj. skupina proizvoda po djelatnosti (označena šestoznamenkastom brojčanom šifrom)
što ukupno čini 1400 podkategorija. Šifre i naslovi ovih podkategorija direktno su preuzeti iz klasifikacije proizvoda po djelatnostima CPA 2002.
Osnovni nivo razrade NIP BiH je:
proizvod (označen desetoznamenkastom brojčanom šifrom).
NIP BiH 2005. sadrži ukupno oko 5000 proizvoda.
2.2.2 Sistem označavanja NIP BiH 2005
Struktura šifre proizvoda NIP BiH 2005. sastoji se od deset brojčanih oznaka, a možemo je prikazati na sljedeći način:
U hijerarhijskoj strukturi NIP BiH 2005, prve četiri brojčane oznake (nivo razreda djelatnosti) preuzete su iz KD BiH, a prvih šest brojčanih oznaka (agregirani nivo potkategorije proizvoda) preuzete su iz CPA 2002. Peta brojčana oznaka KD BiH, odnosno brojčana oznaku podrazreda, nije uporediva s CPA 2002 i ne treba tražiti vezu između KD BiH i NIP BiH na ovom nivou, jer takva veza nije moguća.
Prvih osam brojčanih oznaka identično je oznakama PRODCOM liste iz 2005. godine (oznake "XX.XX.XX.XX"), a deveta i deseta brojčana oznaka ("YY") rezervirane su za detaljniju specifičnu razradu industrijskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, gdje god je to bilo potrebno kako bi se bolje reflektirala specifičnost i značaj industrijske proizvodnje u zemlji ili njenim entitetima.
Detaljna razrada na devetoj i desetoj brojčanoj oznaci "YY" također ima svoja pravila:
"YY" = "00" u šifri NIP BiH označava da je šifra iz PRODCOM liste 2005. preuzeta potpuno nepromijenjena, tj. da nije bilo detaljnije razrade.
"YY" = "01" do "98" označava da je u pitanju detaljna razrada odgovarajućeg proizvoda iz PRODCOM liste za specifične potrebe BiH, a pri tome se svakom novom BiH proizvodu, koji je rezultat razrade daje poseban dopunski broj od 01 do 98.
"YY" = "99" označava zbirni naziv proizvoda iz PRODCOM liste koji je u NIP BiH dalje raščlanjen, čime se omogućava agregiranje raščlanjenih proizvoda i osigurava uporedivost proizvoda sa PRODCOM listom.
NIP BiH 2005. sadrži i dodatnu kolonu šifara svih pojedinačnih industrijskih proizvoda, bez tačaka, koje upisuju izvještajne jedinice prilikom popunjavanja statističkog upitnika. Ovo je forma šifre proizvoda koja je podesnija za elektronsku obradu podataka
2.3 PRIMJENA NIP BiH
NIP BiH koristi za: evidentiranje, prikupljanje, pripremu, pohranjivanje, obradu, kompiliranje, analizu, publikovanje i grupisanje podataka o industrijskoj proizvodnji na nivou proizvoda i na višim nivoima agregacije, čime se osigurava mogućnost praćenja stanja i kretanja industrijske proizvodnje na čitavom ekonomskom području Bosne i Hercegovine.
Generalno, NIP BiH se primjenjuje:
u praćenju promjena u kretanju i učešću industrijske proizvodnje u ukupnom stanju ekonomije i za donošenje odgovarajućih mjera ekonomske politike;
u službenoj statistici, sistemu informisanja, evidenciji i planiranju industrijskog razvoja;
za osiguranje međunarodne uporedivosti statističkih podataka iz domena industrijske proizvodnje;
za analizu podataka o proizvodnji, uvozu i izvozu na nivou pojedinačnog proizvoda i višim nivoima agregacije;
u naučnoistraživačkom i analitičkom radu.
Šifra djelatnosti, koja je sastavni dio šifre industrijskog proizvoda u NIP BiH omogućava povezivanje i upoređivanje podataka o industrijskoj proizvodnji sa drugim podacima koji su razvrstani po djelatnostima.
2.3.1 Usuglašenost sa evropskim standardima i propisima
Prvi prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci prema evropskom konceptu istraživanja industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini odnose se na rezultate godišnjeg izvještaja industrije za 2003. godinu, a temelje se na prvoj jedinstvenoj verziji nomenklature industrijskih proizvoda BiH koja je bila usklađena s PRODCOM Listom iz 1994. Prvi PRODCOM rezultati o redovitoj industrijskoj proizvodnji u 2003. godini objavljeni su u januaru 2005. godine. Ista jedinstvena Nomenklatura industrijskih proizvoda se prvi put počela koristiti i za mjesečna istraživanja industrije, počevši od januara 2005.
NIP BiH 2005. je druga revizija jedinstvene Nomenklature industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine, koja je usklađena sa evropskim standardima i propisima.
2.3.2 Stupanje na snagu i implementacija NIP BiH 2005.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine donosi poseban akt o utvrđivanju Nomenklature industrijskih proizvoda NIP BiH 2005. koji se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
Nomenklatura industrijskih proizvoda NIP BiH 2005. je obavezujući standard za primjenu u cijeloj zemlji i za međunarodnu razmjenu podataka
NIP BiH 2005. će se prvo koristiti za prikupljanje i obradu podataka u godišnjem istraživanju industrije za 2005. godinu. NIP BiH 2005. će se početi koristiti u mjesečnim statističkim istraživanjima i kompilaciji indeksa fizičkog obima industrijske proizvodnje u 2007. godini.
2.3.3 Izmjene NIP BiH 2005.
Korekcije Nomenklature industrijskih proizvoda NIP BiH će se vršiti u skladu s promjenama u PRODCOM listi koja se ažurira svake godine zbog korekcija Nomenklature vanjske trgovine Evropske unije (CN).
Osim toga, središnje statističke klasifikacije na kojim se temelje namjenske nomenklature nisu statična kategorija. Razlog je u činjenici da se ekonomija i njezina struktura mijenjaju tokom vremena, nove tehnologije stvaraju nove djelatnosti i proizvode koji dobijaju sve veću važnost, dok neke druge djelatnosti i njihovi proizvodi postupno gube na važnosti. Kako bi statističke informacije o strukturi ekonomije zadržale svoju aktuelnost, nužno je s vremena na vrijeme revidirati postojeće klasifikacije iako to izaziva prekid vremenskih serija ili zahtijeva njihovu rekonstrukciju. Eurostat i UN su postigle dogovor o istovremenim revizijama temeljnih ekonomskih klasifikacija tako da je sljedeća značajna revizija klasifikacije djelatnosti predviđena za 2007. godinu ("Operacije 2007").
3. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE
NIP BiH je prvenstveno namijenjena godišnjem PRODCOM istraživanju industrije, ali će se koristiti u i mjesečnom praćenju industrijske proizvodnje.
Godišnje PRODCOM istraživanje industrije regulisano je EU propisima (EEC 3924/91 i EC 912/2004) koji utvrđuju:
područje primjene: djelatnost industrije, teritorij Bosne i Hercegovine
statistička jedinica posmatranja: preduzeće (lokalna jedinica)
obuhvat: 90% ukupne vrijednosti proizvodnje svakog razreda djelatnosti u domenu industrijske proizvodnje, područja C, D i E klasifikacije djelatnosti (prag koji se može koristiti je broj zaposlenih > 20),
informacije po pojedinačnom proizvodu iz Nomenklature:
- a)fizički obim proizvodnje (prodate ili ukupne proizvodnje),
- b)vrijednost proizvodnje (prodate ili ukupne proizvodnje)
izvještajni period: 1 godina,
rok: 6 mjeseci po isteku izvještajne godine
Statistička primjena NIP BiH temelji se na važećim propisima i pratećim preporukama i uputstvima Evropske unije i Ujedinjenih nacija. Koncepti i definicije svih temeljnih pojmova korištenih u godišnjem PRODCOM istraživanju industrije (kao što su: statističke jedinice, proizvod, proizvodnja i sl.) uzeti su iz i usklađeni sa:
Uvodom u NACE Rev 1.1,
PRODCOM propisima (EEC broj 3924/91 i EC broj 912/2004),
trenutno važećom PRODCOM listom,
Uvodom u trenutno važeću PRODCOM listu,
propisom Vijeća ministara Evropske zajednice broj 696/93 o statističkim jedinicama za posmatranje i analizu proizvodnog sistema EU,
uvodom u Sistem nacionalnih računa Ujedinjenih nacija SNA 93,
uvodom u evropski sistem integrisanih ekonomskih računa ESA 95
3.1 POJAM INDUSTRIJE
Pojam industrije koji se koristi u PRODCOM statistici, definisan je s tri područja klasifikacije djelatnosti (u skladu s NACE Rev.1.1) :
C - VAĐENJE RUDA I KAMENA
D - PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA i
E- PROIZVODNJA I SNABDIJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM
i potpuno je u skladu sa definicijom industrije EU.
3.2 STATISTIČKE JEDINICE
Statističke jedinice u poslovnoj statistici su autonomne institucije ili njihovi dijelovi koji se bave nekim ekonomskim djelatnostima. One se bave ekonomskim transakcijama roba i usluga pri čemu angažiraju vlastitu radnu snagu za proizvodnju roba i usluga koje se mogu prodati, davati drugima bez naknade ili koristiti za dalju proizvodnju. Važna karakteristika je to da mogu stvarati finansijske obaveze i mogu posjedovati materijalna i nematerijalna sredstva.
Jedinice posmatranja - (Observation units) su one jedinice za koje se kompiliraju statistički podaci u cilju praćenja njihovih karakteristika. Glavno ograničenje koje se postavlja na jedinicu posmatranja je njena autonomnost u odnosu na finansiranje i proces proizvodnje.
Ovo kao rezultat ima dva tipa jedinica posmatranja:
jedinice koje su potpuno autonomne u odnosu na sve funkcije vezane za finansiranje i proces proizvodnje (preduzeće) i
jedinice koje su autonomne samo u odnosu na proces proizvodnje (lokalne jedinice u sastavu preduzeća). Autonomija u donošenju odluka znači da takve jedinice imaju administrativnu evidenciju o svim osnovnim karakteristikama procesa.
Izvještajne jedinice - (Reporting units) su jedinice od kojih se traži da dostave podatke. To mogu biti same jedinice posmatranja ili sasvim odvojene jedinice. U PRODCOM to su preduzeća razvrstana u područja djelatnosti C, D i E (industrija), kao i ona preduzeća koja nisu razvrstana u područja industrije, ali imaju jedinice u sastavu koje se bave industrijskom djelatnošću.
Preduzeće - (Enterprise) je najmanja kombinacija pravnih jedinica koja čini organizacionu jedinicu za proizvodnju dobara i usluga i ima određeni stepen autonomije pri odlučivanju, posebno pri raspoređivanju vlastitih resursa. Preduzeće obavlja jednu ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija.
Lokalna jedinica - (Local unit) je preduzeće ili njegov dio (npr. radionica, tvornica, skladište, ured, rudnik, stovarište) smješteno na geografski određenom mjestu. Na svakom ili sa svakog od tih mjesta, izuzev u nekim posebnim slučajevima, jedna ili više osoba obavlja neku ekonomsku djelatnost (nekad i samo dio radnoga vremena), za jedno te isto preduzeće.
3.3 PROIZVODNJA
Proizvodnja - (Production) je djelatnost čiji je rezultat proizvod. Koristi se u vezi s cijelim nizom ekonomskih djelatnosti. U domeni industrije proizvodnja je proces čiji je rezultat industrijski proizvod definisan Nomenklaturom industrijskih proizvoda, a to znači roba (dobra) ili usluge.
Proizvodnja je postupak obrade sirovina, materijala, poluproizvoda i drugih sličnih ulaza (inputa) za koji je karakteristično to da ulazi po okončanju postupka obrade mijenjaju svoj prvobitni oblik i odlike tj. rezultat obrade je novi proizvod.
Industrijski proces - (Industrial process) je proces transformacije (fizičke, hemijske, ručne ili bilo kakve druge transformacije) koji se koristi u proizvodnji novih proizvoda (za direktnu, međufaznu ili investicionu potrošnju), u preradi već korištenih (rabljenih) proizvoda, tj. reciklaži ili za pružanje usluga industriji (područja djelatnosti C, D i E).
U statistici industrije koriste se i precizniji pojamovi za definisanje proizvodnje: redovna proizvodnja, uslužna proizvodnja industrijskih proizvoda (proizvodnja po ugovoru), ukupna proizvodnja, pružanje industrijskih usluga (obrada, prerada, montaža itd.), zavisno od glavnih karakteristika djelatnosti koja se obavlja i zavisno od toga ko je vlasnik sirovina i drugih ulaza u proces obrade, i zavisno od toga za čiji se račun obavlja proizvodnja ili pružaju usluge.
Proizvodnju možemo mjeriti na različite načine, koristeći fizičke ili vrijednosne pokazatelje.
3.4 PROIZVOD
Proizvod - (Product) je izlaz tj. rezultat neke industrijske djelatnosti, a definisan je Nomenklaturom industrijskih proizvoda. Ovaj se termin koristi kao opći naziv za robe odnosno dobra koji imaju fizičku dimenziju, ali i za usluge.
Dobra - (Goods) su fizički predmeti (objekti) za kojima postoji potreba na tržištu i nad kojima se može utvrditi pravo vlasništva, koje se može prenijeti sa jedne pravne jedinice na drugu u okviru tržišnih transakcija. Za njima postoji potreba zato što se mogu koristiti da zadovolje potrebe ili želje domaćinstava ili društvene zajednice ili se mogu iskoristiti za proizvodnju drugih dobara ili usluga. Proizvodnja i razmjena dobara su sasvim različite djelatnosti. Neka se dobra uopće ne mogu razmjenjivati, dok se druga mogu prodati ili kupiti više puta. Razdvajanje proizvodnje dobara od njihove prodaje i daljnje preprodaje je ekonomski značajna odlika dobara, koju usluge nemaju.
Roba - (Commodity) je prenosivo dobro koje je moguće razmjenjivati. Ona može biti samo serijski proizvod s proizvodne linije, jedinstveni primjerak (umjetnička slika) ili materijalni medij za pružanje usluge (disketa na kojoj je zapisan traženi software). Ovo je termin koji se najčešće koristi u carinskim klasifikacijama.
Poluproizvodi - (Semi-finished Products) su prošli fazu obrade, ali zahtijevaju dodatnu obradu kako bi bili pogodni za korištenje. Mogu biti prodati za dalju obradu drugim prerađivačima, a jedan od tipičnih primjera za to su grubi metalni odljevci prodati drugima radi dovršavanja.
Usluge - (Services) nisu posebne cjeline nad kojima se može uspostaviti pravo vlasništva i kojima se može trgovati (mogu se razmjenjivati) neovisno od njihove proizvodnje. Usluge su raznovrsni (heterogeni) output-i koji su proizvedeni po narudžbi i koji tipično obuhvataju promjene uvjeta tj. karakteristika potrošnih jedinica koje su ostvarene djelatnostima proizvođača, a skladu sa zahtjevima krajnjeg korisnika. U trenutku završetka tj. kompletnog ostvarenja usluge ona mora biti i isporučena korisniku. Pružanje usluga mora biti ograničeno na one djelatnosti koje jedna jedinica može izvršiti u korist druge jedinice. U protivnom se uslužne djelatnosti ne bi mogle razvijati i za njih ne bi bilo tržišta.
4. PRIKUPLJANJE I DOSTAVLJANJE PODATAKA
U PRODCOM statistici industrije prikupljaju se podaci o ostvarenoj proizvodnji, internoj potrošnji, zalihama i prodaji pojedinačnih proizvoda koji su definisani Nomenklaturom industrijskih proizvoda.. Na taj su način, za neki konkretan proizvod, prikazani proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, a potrošnja, prodaja i završne zalihe, kao rashodna strana bilansa raspoloživih količina.
U procesu industrijske proizvodnje i pružanja sa njom povezanih industrijskih usluga javljaju se brojne mogućnosti uspostavljanja poslovnih veza i složenih ugovornih odnosa što sve otežava provođenje statističkih istraživanja i prikupljanje i dostavljanje korektnih podataka. Da bi prikupljeni podaci bili što kvalitetniji neophodno je pri prikupljanju i obradi statističkih podataka koristiti iste definicije i ista pravila interpretacije:
Gotov proizvod - (Finished Product). Pojam gotov proizvod definiše svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stepen prerade ili dorade tako da je u Nomenklaturi industrijskih proizvoda naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definisanoga gotovog proizvoda obuhvata i sve radove dovršavanja proizvoda kojima pripadaju čišćenje, pakovanje, ispitivanje kvaliteta, klasiranje i slično. Količine neispravnih proizvoda ("škart") ne smatraju se gotovim proizvodima.
Intermedijarni proizvod - (Intermmediate Product). Ovo je proizvod, koji je dostigao određeni stepen prerade ili dorade tako da je definisan u Nomenklaturi industrijskih proizvoda, a koji je proizvelo preduzeće/lokalna jedinica. Ovaj se proizvod u istom preduzeću, u istoj ili drugoj lokalnoj jedinici u sastavu tog preduzeća dalje prerađuje ili obrađuje i takvim se postupcima pretvara u novi proizvod iz Nomenklature industrijskih proizvoda (ili se ugrađuje u novi proizvod). Ovi proizvodi se posebno iskazuju u PRODCOM istraživanju kao proizvodi utrošeni za dalju proizvodnju u istom preduzeću/lokalnoj jedinici. Proizvodi kupljeni od trećih osoba radi preprodaje u istom obliku u kojem su i kupljeni ne smatraju se intermedijarnim proizvodima, kao ni proizvodi koji se koriste za bruto investicije u vlastiti fiksni kapital preduzeća/lokalne jedinice.
Nedovršen proizvod (Unfinished Product). Proizvod koji nije dosegao određeni stepen prerade ili dorade definisan Nomenklaturom NIP BiH smatra se nedovršenim i ne iskazuje se u PRODCOM istraživanju.
Ukupna proizvodnja - (Total Production). Ukupna proizvodnja je ukupna količina određenog proizvoda definisanog Nomenklaturom industrijskih proizvoda, proizvedena u jedinici posmatranja u izvještajnoj godini, bez obzira na to da li je prodana trećim licima u zemlji ili inostranstvu (izvoz), stavljena na zalihe gotovih proizvoda (namijenjenih prodaji) ili se koristila za daljnju internu preradu (intermedijarni proizvodi), ili kombinovano.
Prodata proizvodnja - (Production Sold) Pod pojmom prodata proizvodnja podrazumijevaju se količine i ukupna vrijednost proizvoda koji su bilo kada proizvedeni, a koji su prodati (fakturirani) u izvještajnom periodu.
Vrijednost prodate proizvodnje - (Value of Production Sold) Vrijednost prodate proizvodnje treba obračunati na osnovu prodajne cijene na izlazu iz preduzeća (ex-works) u toku izvještajnog perioda. Vrijednost prodate proizvodnje uvijek uključuje i troškove pakovanja, čak i kada su ovi troškovi fakturisani posebno. Međutim, vrijednost prodate proizvodnje ne obuhvata:
poreze na promet ili takse koje se naplaćuju od potrošača,
posebno obračunate i fakturisane troškove,
popuste potrošačima
Jedinična vrijednost - (Unit Value) prodatih proizvoda predstavlja prosječnu vrijednost jedinice proizvoda, a ne pravu prosječnu cijenu tih proizvoda. Ovaj se podatak ne prikuplja direktno već se dobije dijeljenjem vrijednosti prodatih proizvoda, s prodatim količinama tih proizvoda, a izražena je u KM.
4.1 REDOVITA - VLASTITA PROIZVODNJA - (REGULAR PRODUCTION)
To je proizvodnja koju obavlja jedinica posmatranja (preduzeće/lokalna jedinica) koristeći kupljene ili vlastite sirovine. Jedinica posmatranja (preduzeće/lokalna jedinica) je vlasnik gotovog proizvoda i ona sama prodaje svoje proizvode na tržištu i daje sve količinske i vrijednosne podatke o proizvodnji. Treba istaći da se na isti način definišu i posebne vrste industrijskih usluga, kao poseban proizvod u NIP BiH (dorada za vlastiti račun).
4.2 PROIZVODNJA ODNOSNO PRERADA NA OSNOVU UGOVORA - (CONTRACT PROCESSING)
To je uslužna proizvodnja industrijskih proizvoda koja se obavlja onda kada poslovni subjekt (preduzeće/lokalna jedinica), na osnovu ugovora sa naručiteljem, proizvodi ili prerađuje određeni proizvod definisan Nomenklaturom, koristeći sirovine i druge ulaze čiji je vlasnik naručilac.
Podatke o ovoj proizvodnji daje poslovna jedinica koja vrši proizvodnju na bazi ugovora - izvršitelj proizvodnje ili prerade (ona je izvještajna jedinica). Izvršitelj ugovorene proizvodnje odnosno prerade obavezno treba upisati posebnu šifru vrste proizvodnje koja definiše proizvodnju ili preradu na osnovu ugovora. Vrijednost proizvodnje je iznos naknade koju naručilac plaća izvršitelju za ovu uslugu. Ni u kakvom ugovorenom sporazumu naručilac i izvršitelj ne mogu biti preduzeće i lokalna jedinica u sastavu istog preduzeća, tj. ugovorena proizvodnja među različitim pogonima istog preduzeća nije moguća. Naručilac (ugovorene) proizvodnje odnosno prerade je vlasnik proizvoda i pod njegovim zaštitnim znakom se proizvod prodaje na tržištu. Naručilac koji nije rezident Bosne i Hercegovine već neke druge države EU ili svijeta nije predmet PRODCOM istraživanja. Treba istaći da se na isti način interpretiraju i posebne vrste industrijskih usluga (dorada na osnovu ugovora, montaža na osnovu ugovora i sl.).
Naručilac (ugovorene) proizvodnje odnosno prerade (vlasnik proizvoda) treba iskazati podatke pod istom šifrom proizvoda iz NIP BiH 2005. kao i industrijska lokalna jedinica - izvršitelj koja je "de facto" proizvela proizvod za naručioca. Naručilac obavezno treba upisati posebnu šifru vrste proizvodnje koja definiše proizvodnju ili preradu na osnovu ugovora. Jedini podaci koje naručilac iskazuje su količina i vrijednost prodaje (fakturisanu vrijednost).
4.3 INDUSTRIJSKE USLUGE - (INDUSTRIAL SERVICES)
Industrijske usluge obuhvataju usluge dorade, popravka, održavanja i sastavljanja (montaža odnosno instaliranje i asembliranje) koje vrši jedinica posmatranja (preduzeće/lokalna jedinica), a koje su posebno fakturisane. U pravilu, industrijske usluge se iskazuju po svakoj pojedinačnoj vrsti izvršene usluge, kako su one specificirane u NIP BiH, i to u fizičkim mjernim jedinicama - efektivni sati. Izuzetak je dorada tekstila (oblast 17 iz Klasifikacije djelatnosti KD BiH), koja se iskazuje i prati isto kao i vlastita proizvodnja i za koju su utvrđene druge fizičke mjerne jedinice prema NIP BiH.
4.3.1 Dorada - (Treatment)
Dorada je proces koji se provodi kako bi se određenim proizvodima, između ostalog, dale određene osobine, izvršila njihova zaštita ili spriječili štetni efekti koji bi se mogli javiti pri njihovoj upotrebi. Proces dorade ne uključuje promjenu oblika određenog proizvoda iz NIP BiH (za razliku od prerade), odnosno ne uzrokuje njegovu transformaciju u drugi proizvod iz NIP BiH tako da se po izvršenoj doradi šifra NIP ne mijenja (napr. prelakirano drveno sjedalo ima istu šifru kao i nelakirano - NIP BiH šifra 36.11.12.90.01). Primjeri dorade su bojanje, bijeljenje, dovršavanje i štampanje tekstila, pozlaćivanje, graviranje, lakiranje i slično.
Treba razlikovati tri vrste dorade:
dorada vlastitih proizvoda (dorada/rafiniranje u kući)
dorada kupljenih proizvoda (dorada/rafiniranje za vlastiti račun)
dorada, na osnovu ugovora, proizvoda čiji je vlasnik naručilac (dorada/rafiniranje na osnovu ugovora). Za razliku od proizvodnje na osnovu ugovora u ovom slučaju proizvod koji je predmet dorade se ne pretvara u drugi proizvod iz NIP BiH.
Dorada se u PRODCOM istraživanju ne iskazuje ukoliko se radi o dorađivanju vlastitih proizvoda, osim dorade tekstila (oblast 17 KD BiH), gdje se dorada iskazuje isto kao i vlastita proizvodnja. Doradu za vlastiti račun treba iskazati isto kao i vlastitu proizvodnju a doradu na osnovu ugovora treba iskazati isto kao i proizvodnju odnosno preradu na osnovu ugovora.
Podatke o fizičkom obimu izvršenih usluga dorade treba iskazati u skladu sa NIP BiH, tj. generalno u efektivnim satima, osim dorade tekstila. Kao podatak o vrijednost dorade treba iskazati samo vrijednost izvršene usluge (fakturisane na osnovu dorade za svoj račun), odnosno naknade za doradu koju industrijskoj lokalnoj jedinici daje (plaća) naručilac.
Pravila za iskazivanje podataka prema vrsti dorade i subjektima uključenim u dorađivanje su sljedeća:
dorada/rafiniranje u "kući" - (In-plant Refining) je dorađivanje vlastitih proizvoda u preduzeću/ lokalnoj jedinici i smatra se dijelom vlastite proizvodne djelatnosti (i ne zahtijeva posebnu šifru), čak i u slučajevima kada se dorada/rafiniranje u kući obavljalo u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste izvještajne jedinice odnosno preduzeća. Industrijska izvještajna jedinica - proizvođač uvijek iskazuje (gotov) rafiniran proizvod prema NIP BiH zajedno s njegovom ukupnom (bruto) vrijednosti prodaje (realizacije) proizvodnje. Preduzeće/lokalna jedinica koja je izvršila doradu/rafiniranje ništa ne iskazuje u PRODCOM istraživanju. Ako je osim dorade/rafiniranja u "kući" preduzeće/lokalna jedinica obavljala i doradu/rafiniranje za vlastiti račun i/ili doradu/rafiniranje na osnovu ugovora, podatke o tim vrstama dorade/rafiniranja iskazuje izdvojeno.
dorada/rafiniranje za vlastiti račun - (Own-account Refining) je dorada izvršena na nabavljenim (kupljenim) proizvodima preduzeća/lokalne jedinice. Podatke o doradi/rafiniranju za vlastiti račun treba iskazati uvijek kada je raspoloživa posebna šifra za uslugu dorade i to treba da učini samo ono preduzeće/lokalna jedinica koja je obavila posao dorade/rafiniranja. Vrijednost koju treba iskazati za izvršenu uslugu dorade/rafiniranja je bruto (fakturisana) vrijednost, a za iskazivanje količina u fizičkim mjernim jedinicama u pravilu se koriste efektivni sati, osim za iskazivanje podataka o dovršavanju tekstila.
dorada/rafiniranje na osnovu ugovora (Contract Refining Work) se vrši na proizvodima kojima je vlasnik naručilac ove dorade/rafiniranja. Podatke o doradi/rafiniranju na osnovu ugovora treba iskazati ono preduzeće/lokalna jedinica koja je izvršila doradu/rafiniranje odnosno dorađivač. Vrijednost koju iskazuje dorađivač je ona vrijednost koju je naručilac platio dorađivaču za uslugu dorade/rafiniranja. Naručilac za svoj dio izvještavanja treba iskazati ukupnu vrijednost i količinu rafiniranih proizvoda kao prodatu (realizovanu) proizvodnju, osim u slučaju kada naručilac nije sam proizveo proizvode koji su dorađivani, već ih je kupio, jer tada se ne radi o proizvodnji nego o preprodaji (ne smije iskazati podatke o vrijednosti i količini dorađenih/rafiniranih proizvoda).
Za iskazivanje podataka o doradi/rafiniranju na osnovu ugovora primjenjuje se pravilo da ni u kakvom ugovornom sporazumu naručitelj i izvršitelj ne mogu biti preduzeće i lokalna jedinica u sastavu istog preduzeća ili dvije lokalne jedinice istog preduzeća, tj. da dorada odnosno rafiniranje na osnovu ugovora među različitim pogonima istog preduzeća nije moguća.
4.3.2 Održavanje i popravci - (Repairs and Maintenance)
Održavanje i popravci iskazuju se prema odgovarajućim šiframa iz NIP BiH u fizičkim mjernim jedinicama - efektivnim satima, a vrijednosno u hiljadama KM. Iskazuje se samo vrijednost izvršene usluge održavanja i popravaka tj. ona vrijednost koja odgovara stvarno zaračunatim troškovima za izvršene usluge održavanja i popravaka. Popravke i održavanja koji uključuju veće rekonstrukcije proizvoda treba iskazati kao proizvodnju. Ovdje se ne smiju iskazivati podaci o tekućem održavanju i popravcima mašina i opreme koje obavlja izvještajna jedinica (preduzeće) u vlastitim industrijskim lokalnim jedinicama ili se obavljaju između industrijskih lokalnih jedinica istog preduzeća, kao ni tekuće popravke i održavanja koje preduzeće/lokalna jedinica obavljaju na svojim vlastitim mašinama i opremi.
4.3.3 Sastavljanje - (Assembly work)
Sastavljanje (montaža odnosno instaliranje) proizvoda obuhvata rad na konstrukciji proizvoda sastavljanjem (montažom odnosno instaliranjem) pojedinačnih dijelova (komponenti) u proizvod za koji nema posebne šifre u NIP BiH.
Podaci o sastavljanju (montaža/instaliranje) u fizičkim mjernim jedinicama ovdje se u pravilu iskazuju u efektivnim satima. Za iskazivanje vrijednosti usluga sastavljanja koristi se vrijednost rada na sastavljanju (montaža/instaliranje) za šta vrijede sljedeća pravila:
ako su ugrađeni dijelovi (komponente) u cijelosti ili pretežno proizvedeni u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici istog preduzeća ili u drugom preduzeću/lokalnoj jedinici, kao vrijednost usluge sastavljanja treba iskazati samo podatke o vrijednosti rada utrošenog na sastavljanju (montaža/instaliranje) koristeći odgovarajuću šifru NIP BiH za ovu vrstu usluga. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaža/instaliranje) čine troškovi koji su zaračunati za taj rad (uklj. materijal koji je utrošen za sastavljanje tj. montažu/instaliranje) isključujući bilo koji zaračunat (naplaćen) porez na promet. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaža/instaliranje) ne uključuje vrijednost ugrađenih dijelova (komponenti) proizvedenih u industrijskoj lokalnoj jedinici u kojoj je sastavljanje (montaža odnosno instaliranje) izvedeno.
ako su ugrađeni dijelovi (komponente) proizvedeni u cijelosti ili pretežno u preduzeću/lokalnoj jedinici koja je izvršila sastavljanje (montažu odnosno instaliranje), vrijednost rada na sastavljanju (uključujući materijal koji je korišten za sastavljanje tj. montažu/instaliranje) treba biti razmjerno dodata proizvodnoj vrijednosti tih dijelova (komponenata). Međutim, ako je to teško iskazati (npr. kod instaliranja većih objekata i opreme), takvi se radovi sastavljanja (montaže odnosno instaliranja) mogu iskazati pod posebnim šiframa za usluge sastavljanja (montaže odnosno instaliranja) iz NIP BiH.
Treba ipak istaći da su neke stvarne industrijske usluge razvrstane prema KD BiH u opće neindustrijske usluge, npr. održavanje i popravak motornih vozila (područje G, razred 50.20), održavanje i popravak kancelarijskih i knjigovodstvenih mašina te računarskih sistema (područje K, razred 72.50), kao i savjetodavne usluge za softver (područje K, razred 72.22) i ostale računarske i srodne djelatnosti (područje K, oblast 72) i da se zbog toga prate izvan okvira PRODCOM istraživanja.
III. SASTAV NOMENKLATURE
Nomenklatura industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine - NIP BiH 2005. se sastoji iz dva dijela, koji čine sastavni dio ovog akta:
metodološke napomene
nomenklatura - Prilog 1
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ova Nomenklatura industrijskih proizvoda stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH".
Broj 697 /06
10. marta 2006. godine
Sarajevo
Direktor
Zdenko Milinović, s. r.