Aktio

VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o usvajanju Etičkog kodeksa istraživanja o djeci

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03 i 42/03), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 112. sjednici održanoj 16. marta 2006. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU ETIČKOG KODEKSA ISTRAŽIVANJA O DJECI

Član 1.

(1) Ovom Odlukom usvaja se Etički kodeks istraživanja o djeci (u daljnjem tekstu: Etički kodeks).

(2) Utvrđivanjem Etičkog kodeksa, Bosna i Hercegovina ispunjava obaveze utvrđene čl. 3, 8, 17 i 19 Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih naroda.

Član 2.

(1) Etički kodeks utvrđen ovom Odlukom predstavlja obligatorni dokument za sve pojedince, grupe, institucije i organe koji se neposredno bave istraživanjima čiji su predmet ili u koja su, na bilo koji način, uključena djeca.

(2) Svi istraživači dužni su da poštuju Etički kodeks polazeći od osnovnog načela "najbolji interes djeteta", njegove dobrobiti, odnosno onoga što je najbolje za dijete i njegovu porodicu/staratelje.

Član 3.

Sastavni dio ove Odluke je Etički kodeks.

Član 4.

Odluka i Etički kodeks stupaju na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 36/06
16. marta 2006. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Adnan Terzić, s. r.

Na osnovu člana 1. Odluke o usvajanju Etičkog kodeksa istraživanja o djeci, koja je donesena na 112. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 16. marta 2006. godine, usvaja se

ETIČKI KODEKS
ISTRAŽIVANJA O DJECI

UVOD

Utvrđivanje Etičkog kodeksa istraživanja o djeci (u daljnjem tekstu: Kodeks), nameće se kao odgovor na sve prisutnija naučna, medijska, sportska, sudska i stručna istraživanja, koja u fokusu svojih interesovanja stavljaju dijete.
Stalna potreba za istraživanjem novog s jedne, kao i imperativ za zaštitu djeteta od bilo koje vrste zloupotreba s druge strane, razlozi su zbog kojih je neophodno razviti deontologijske etičke standarde istraživanja koja se odnose na djecu uopće.
Već duže vrijeme u Bosni i Hercegovini je naglašena neodložna potreba da se odredi minimalan zajednički sistem vrijednosti koji bi unaprijedio način istraživanja, kako bi se provodio na sistematski i metodološki prihvatljiv način, etički opravdan i koji je u najboljem interesu djeteta kao učesnika u istraživanju.
Ovako koncipiran kodeks etičkih načela i normi predstavljat će obligatorni dokument za sve pojedince i institucije koje se neposredno bave istraživanjima u koja su na bilo koji način uključena djeca, a polazit će od temeljnog načela "najboljeg interesa djeteta", njegove dobrobiti, odnosno onoga što je najbolje za dijete, njegovu porodicu, a samim tim i cjelokupnu društvenu zajednicu.
Uspostavljanjem standarda u okviru ovog Kodeksa praktično se omogućava ispunjenje obaveza Bosne i Hercegovine, a koje su utemeljene na međunarodnim standardima za zaštitu djece utvrđenih, prije svega, UN Konvencijom o pravima djeteta (1989), ali i drugim UN i evropskim konvencijama i protokolima koje je ratificirala Bosna i Hercegovina, a koje se odnose na zaštitu i prava djeceUN Konvencija o pravima djeteta- prihvaćena sukcesijom 1993. god.; Alternativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, dječijoj prostituciji i pornografiji - ratificirana 2000. god.; Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) (1980)- prihvaćena suk. 1993.god.; Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima -prihvaćena suk. 1993.god. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima- prihvaćena suk. 1993.god.; Protokol o suzbijanju trgovine ljudima, a naročito ženama i djecom; - ratificirana 2000.god.; Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - ratificirana 2002.god.; - Helsinška deklaracija Svjetskog udruženja ljekara; Haška konvencija 28 o civilnim aspektima međunarodne otmice djeteta (1980); Konvencije međunarodne organizacije rada (ILO) o zabrani i trenutnoj akciji na eliminaciji najtežih oblika rada djece br.c 182(1999)..
- Zakon o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama, ("Službene novine FBiH", br. 37/01 i 40/02) i Zakon o zaštiti lica sa mentalnim poremećajima RS ("Službeni glasnik RS", br. 46/04)
- Zakon o zaštiti od nasilja u porodici FBiH ("Službene novine FBiH", br. 22/05)
- Zakoni o socijalnoj zaštitiZakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom FBiH ("Službene novine FBiH", br. 36/99 i 54/04), Zakon o socijalnoj zaštiti RS ("Službeni glasnik RS", br. 5/93, 15/96 i 110/03), Zakon o socijalnoj zaštiti Brčko Distrikta ("Službeni glasnik BD", br. 1/03,4/00 i 4/04)
- Zakoni o dječijoj zaštitiZakon o dječijoj zaštiti RS ("Službeni glasnik RS", br. 4/02), Zakon o dječijoj zaštiti Brčko Distrikta ("Službeni glasnik BD", br. 1/03, 4/04 i 21/05)
- Zakoni o lijekovimaZakon o lijekovima FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/01), Zakon o lijekovima RS ("Službeni glasnik RS", br. 19/01)

OSNOVNA PITANJA KOJA UREĐUJE KODEKS

Pitanja koja uređuje Kodeks tiču se statusa samog djeteta kao učesnika u istraživačkom procesu humanističkih, društvenih, obrazovnih, medicinskih i ostalih vrsta istraživanja. Kodeksom se prvenstveno:
1) Preveniraju uzroci i situacije u kojima može postati upitan integritet samoga djeteta;
2) Uređuju prava i obaveze, te odgovornosti istraživača i njegovih/nih saradnika/ica;
3) Uređuju pitanja poštivanja dogovorenih etičkih vrijednosti, principa i standarda,
4) Uređuje status djeteta kao integralne ličnosti kroz:
- Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 18/03)Zakon o osnovnoj školi i Zakon o srednjoj školi RS ("Službeni glasnik RS", br. 38/04), Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko Distrikta ("Službeni glasnik Brčko Distrikta", br. 9/01, 28/03 i 29/04), U Federaciji BiH zakoni o obrazovanju doneseni su na kantonalnom nivou.
- Porodični zakoniPorodični zakon FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05), Porodični zakon RS ("Službeni glasnik RS", br. 54/02)
U pogledu potrebe uključivanja podataka iz određenih oblasti koje se odnose na djecu i dječija prava potrebno je uzeti u obzir i zakone koji regulišu pitanja zaštite djece (socijalna, zdravstvena, obrazovna i dr.). U okviru ovog dokumenta pomenuti su samo najvažniji zakoni, jer lista obavezno uključuje zakone donesene na nivou BiH, entiteta, kantona kao i podzakonske i općinske akte koji se odnose na djecu:
- Zakoni o statisticiZakon o statistici BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 57/02), Zakon o statistici FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/03) Zakon o statistici RS ("Službeni glasnik RS", br. 85/03)
- Zakon o zaštiti povjerljivih podataka BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 54/05)
- Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH ("Službeni glasnik BiH", br.32/01),
- Zakoni o slobodi pristupa informacijamaZakon o slobodi pristupa informacijama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 28/00),Zakon o slobodi pristupa informacija FBiH ("Službene novine FBiH", br. 32/01), Zakon o slobodi pristupa informacijama RS ("Službeni glasnik RS", br. 20/01)
Etički kodeks uzima u obzir i različite zakonske propise u Bosni i Hercegovini čije se norme tiču i pravnog subjektiviteta djece kao uzorka nad kojim se istražuje. Ovdje se prvenstveno misli na zakone kojima se uređuje pitanje zaštite i prikupljanja podataka, kao i pitanje pristupa informacijama:
2. Javne vlasti neće se miješati u vršenje ovog prava, osim ako to nije u skladu sa zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesu nacionalne i javne sigurnosti, ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprečavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
1. Svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.
- član 8. Pravo na poštivanje privatnog i porodičnog života:
Evropska konvencija o osnovnim ljudskim pravima:
- član 19. Zaštita od zloupotrebe i zlostavljanja: " Država štiti dijete od svake forme zlostavljanja od strane roditelja ili drugih osoba koje imaju pravo na brigu, te razrađuje odgovarajuće socijalne programe da bi spriječila zloupotrebu i pomogla onima kojima je pomoć potrebna".
- član 17. Pristup odgovarajućim informacijama: "Država mora garantirati da dijete ima pristup informacijama i drugim saopćenjima iz mnogostrukih izvora i poticati masovne medije da nude informacije koje su socijalno i kulturno korisne za dijete. Osim toga država štiti dijete od štetnih informacija i saopćenja";
- član 8. Zaštita identiteta: "Država se obavezala da će štititi službeni identitet svakog djeteta i ukoliko to bude potrebno ponovo ga uspostaviti. Ovo se, prije svega, odnosi na ime, nacionalnost i porodičnu pripadnost";
- član 3. U najboljem interesu djeteta: "Kod donošenja političkih, pravnih i društvenih odluka najprije se u obzir moraju uzeti interesi djeteta";
Konvencija o pravima djeteta:
Pravni osnov za donošenje ovog Kodeksa sadrži:
Na osnovu navedenog, bilo koja aktivnost koja uključuje dijete i njegovu porodicu mora uključivati utvrđene međunarodne i domaće standarde u pogledu zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U istom članu, u tački 3.f.), posebno je istaknuto poštivanje prava na privatni porodični život, dom i prepisku.
Ustavom Bosne i Hercegovine, u okviru člana II) Ljudska prava i osnovne slobode, utvrđena je obaveza direktne primjene međunarodnih standarda na prostoru Bosne i Hercegovine.

PRAVNI OSNOV

Cilj jednog ovakvog Kodeksa je upoznavanje istraživača, djece, roditelja/staratelja, kao i cjelokupne javnosti sa osnovnim etičkim načelima i standardima koji se moraju primjenjivati u istraživačkim postupcima koji uključuju djecu, kao i stvaranje etičkog okvira za širenje i produbljivanje općeg naučnog i stručnog znanja o djeci, njihovim tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima, a sve zato da bi promovirali opće dobro djeteta, njegove porodice i zajednice uopće.
Kodeks, pored pravnog, ima i edukativni karakter, jer upoznaje aktivne i potencijalne istraživače (studente) i javnost sa etičkim standardima koji vrijede u ovoj istraživačkoj sferi.
a. pravo djeteta na odlučivanje (pristanak na istraživanje, mišljenje o istraživanju, kao i samo odustajanje od istraživanja),
Pri tome, naročitu pažnju neophodno je posvetiti:
- prevenciji bilo kojeg vida manipulacije djecom, tačnije afirmaciji ponašanja koja upućuju na zaštitu njihovog prava na autonomnost u odlukama koje se odnose na istraživačka pitanja,
- poštivanju kulturalnih i individualnih različitosti među akterima istraživanja (dobnu, spolnu, rasnu, nacionalnu, vjersku i socio-ekonomsku razliku, kao i pojedine mentalne nedostatke, seksualne orijentacije i spolni identitet ispitanika/ica.)
b. čuvanje identiteta djeteta, njegove porodice i grupe kojoj pripada,
c. omogućavanje uvida u rezultate istraživanja,
d. poštujući dob i zrelosti djeteta kao relevantne osobe za učešće u istraživanju,
5) Uvažavajući pojedina prava djeteta, uređuje status roditelja / staratelja kroz:
a. pravovremenu informiranost o samom istraživanju i rezultatima,
b. pristanak da dijete učestvuje ili da se istražuje o djetetu,
c. omogućavanje uvida u rezultate istraživanja
6) Uređuje status istraživača kroz:
a. preciziranje njegovih/nih prava i obaveza,
b. omogućavanje i drugim licima uvid u rezultate istraživanja uz obaveznu zaštitu podataka o ličnosti djeteta.

UPOTREBNA VRIJEDNOST KODEKSA

(1) Etički kodeks se primjenjuje na sve vrste istraživanja u kojima su aktivni učesnici djeca, ili koja se odnose na djecu.

(2) Kodeks treba biti konsultiran od strane svih strukovnih kodeksa koja se, sa raznih aspekata, bave djecom u svojim istraživanjima.

- svoje profesionalne uloge i korekcije vlastitog ponašanja na pozitivnom rješavanju etičkih dilema u pogledu istraživačkih procesa i samih rezultata istraživanja,
- neminovnost saradnje i savjetovanja sa ostalim stručnjacima i srodnim institucijama,
- dužnosti savjetovanja i upućivanja ostalih kolega/ica na etičke standarde u pogledu postupanja i položaja učesnika u istraživanjima (kada su dio istraživanja djeca kao ciljne grupe).

(4) Princip zaštite integriteta rezultata istraživanja i istraživača

Profesionalna angažiranost u istraživanju o djeci, iziskuje poštivanje određenih standarda koji su afirmativni i koji promoviraju objektivnost, tačnost i istinitost u istraživačkom procesu.
Istraživači bi, zbog promocije naučne disclipine s čijeg aspekta se tretira istraživanje, trebalo da nastoje da:
- izbjegavaju metedološke postupke sumnjivog kvaliteta,
- izbjegavaju neprimjerene postupke analize i sinteze podataka,
- izbjegavaju neprofesionalne i naučno neutemeljene načine interpretacije ("zdravorazumski pristup"),
- budu objektivni u svom radu tokom čitavog istraživačkog procesa,
- ostaju jasni u svojim namjerama,
- budu transparentni i otvoreni u svojim interpretacijama,
- ostaju dosljedni u održanju obećanja ispitanicima/cama,
- izbjegavaju neprimjerene i nejasne odnose sa učesnicima/cama u istraživanju,
- izbjegavaju situacije u kojima se unaprijed otkrivaju rezultati istraživanja.

III. PRETPOSTAVKE ZA PROVOĐENJE ISTRAŽIVANJA

(3) Odredbe ovog Kodeksa treba da posluže kao pobuda za proširenje pomenutih strukovnih kodeksa sa zahtjevima iz ovog Etičkog kodeksa.

(4) U skladu sa Konvencijom o pravima djeteta, ovaj Etički kodeks se odnosi na djecu mlađu od 18 godina.

ETIČKI STANDARDI

I. CILJ ISTRAŽIVANJA

(1) Osnovni cilj istraživačkih postupaka sa djecom predstavlja produbljivanje opće, stručne i naučne spoznaje o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima funkcioniranja djece.

(2) Pomenuti cilj prvenstveno je usmjeren na promociju općeg dobra djeteta, porodice i društvene zajednice uopće.

(3) Etičkim kodeksom apostrofiraju se ključni standardi istraživačkih postupaka koji su u vezi sa djecom i koji iziskuju permanentno provjeravanje i specijalizaciju u okviru pojedinih profesija, a u cilju primjene etičkih standarda u naučnim ili stručnim istraživanjima ovog tipa.

II. PRINCIPI/NAČELA ISTRAŽIVANJA

Kao imperativ ostvarenja etičkih ideala kroz istraživanja o djeci potrebno je diferencirati i ispoštovati slijedeće principe:

(1) Princip poštivanja ljudskih prava, sloboda i dostojanstva lica

Istraživači, angažirani u istraživanju o djeci, moraju uvažavati dostojanstvo i ljudsku vrijednost svih učesnika/ca u istraživanju.
- eliminaciji svih oblika predrasuda ili stereotipa unutar provedenih istraživanja,
- pravu na zaštitu identiteta

(2) Princip zaštite dobrobiti učesnika u istraživanju

Da li ste učesnike/ice informirali o mogućim štetnim posljedicama istraživanja?
Koliko je zaista neophodno učešće djece u tom istraživanju?
Može li se do traženih rezultata doći kroz istraživanje sa uzorkom odraslih osoba?
Da li planirani metodološki instrumentarij zadovoljava potrebe istraživanja i da li je prilagođen djeci?
Da li će učesnici osjećati bilo kakvu vrstu nelagode u vezi sa pitanjima koje planirate da postavite?
Da li je vama razumljivo ono na što tražite odgovor?
Da li ste informirali sve učesnike/ice da se u svakom trenutku mogu povući iz istraživanja bez ikakvih negativnih posljedica po njih ili njihove bližnje?
Da li je bilo kojim dijelom istraživanja, ipak, moguće izigrati ispitanike?
Šta ćete poduzeti u slučajevima kada primijetite stid ili stres kod djeteta ispitanika?
Angažirani istraživači moraju biti svjesni odgovornosti koju imaju u vezi sa djecom - učesnicima/icama u istraživanju i njihovim porodicama, pri čemu bi trebalo voditi računa da se na bilo koji način, fizički ili psihički, ne ugroze.
U svom nastupanju istraživač permanentno mora nastojati da zaštiti prava svih onih s kojima kontaktira.
Izvjesne etičke dileme, ili probleme, u samoj pripremi ili u toku istraživanja, istraživač mora nastojati da riješi na odgovarajući način, osiguravši u najvišoj mjeri sve učesnike/ice u istraživanju.
U svom planiranju istraživač bi trebalo da predvidi i sve eventualne negativne reakcije učesnika/ica u istraživačkom postupku.

(3) Princip odgovornosti u slučajevima "moralnih dilema"

Osnovna intencija svakog istraživača u nastupu prema ispitanicima mora stremiti građenju povjerenja i uzajamnog prihvatanja različitih uloga u istraživanju.
Svaki istraživač treba biti svjestan:
- naučne i stručne odgovornosti prema sudionicima/cama u istraživanju,
- odgovornosti prema svojoj strukovnoj i naučnoj asocijaciji,
- odgovornosti prema društvu kojem želi pomoći svojim istraživanjem,
Da li ste dobili pisanu saglasnost učesnika na pažljivo pripremljenom obrascu sa naznakom prava i obaveza svih učesnika/ica u istraživanju?
Istraživači su dužni poduzeti sve radi zaštite tajnosti podataka o djeci koja su učestvovala u istraživanju.
Tajnost podataka se odnosi na činjenice koje upućuju na identitet djeteta.
Identitet učesnika u istraživanju nije dopušteno otkrivati ni u neformalnom razgovoru, niti u službenim izvještajima o projektu bilo pred stručnim, zainteresiranim ili nezainteresiranim osobama, osim u slučaju pismenog pristanka učesnika.
Ako priroda istraživanja podrazumijeva neophodnost "otkrivanja indentiteta" i trećim osobama, učesnik/ca ("dijete ili njegov roditelj/staratelj") mora biti obaviješten/a o toj mogućnosti u trenutku kada daje pristanak na učešće u istraživanju.
Prihvatajući prethodno navedeno, prikrivanje samih rezultata sudionicima/cama istraživanja nije dopušteno, osim kada istraživač unaprijed upozori ispitivane da se pojedini podaci o istraživanju ne mogu objaviti prije završetka cjelokupnog istraživačkog postupka.
Pomenuto prikrivanje podataka u toku ispitivanja prihvatljivo je samo u slučajevima kada:
- se istraživanje ne može drugačije ostvariti i kada je od izuzetne važnosti za zajednicu, što ocjenjuje etičko tijelo,
- je pripremljen adekvatan plan naknadnog informiranja ispitanika/ica radi objavljivanja rezultata istraživanja.
Ako se u toku samog istraživanja ocijeni da je prikrivanje podataka iz rezultata istraživanja postalo nužnost iz opravdanih razloga, podaci se mogu prikriti uz obavezu informiranja učesnika/ica o razlozima prikrivanja neposredno nakon završetka istraživanja.

VII. POSTUPCI TOKOM I NAKON ISTRAŽIVANJA

Primjena bilo kojeg instrumenta u istraživanju podrazumijeva prethodno detaljno objašnjenje njegove namjene i svrhe i, naravno, nakon toga i pristanak ispitanika.
Istraživač je dužan izvijestiti učesnike u istraživanju o općim rezultatima istraživanja, primjereno dobu i zrelosti učesnika, u svim slučajevima, osim u onim gdje je Kodeks drugačije odredio.
Istraživač je dužan u toku istraživanja razjasniti sve nesporazume sa učenicima istraživanja.
Informiranje o rezultatima istraživanja vrši se u skladu sa naučnim načelima, pažljivo uzimajući u obzir potrebu objektivne, dobronamjerne i valjane procjene rezultata istraživanja.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odredbe ovog Kodeksa su obavezujuće za sva fizička i pravna lica u slučajevima kada provode bilo kakvu vrstu istraživanja čiji su učesnici djeca.
Eventualna šteta, nastala u istraživanju kao rezultat nepoštivanja ovog Kodeksa, implicira primjenu općih propisa o odgovornosti za štetu.
Svako saznanje da se kroz istraživanje prekršio ovaj Kodeks i tako nanijela šteta djetetu, implicira dužnost prijavljivanja istraživača nadležnim tijelima.
U slučaju sukoba odredaba strukovnih kodeksa sa odredbama ovog Kodeksa koje govore o istraživanju s djecom i o djeci, primjenjuju se isključivo odredbe ovog Kodeksa, osim postojanja odredaba drugih (strukovnih) kodeksa koji su u datom slučaju povoljniji za dijete.
Za kontrolu primjene odredaba ovog Kodeksa formira se Etički tim kojeg čine nezavisni eksperti iz ove oblasti. Etički tim će formirati Vijeće ministara BiH, 60 dana nakon usvajanja Etičkog kodeksa, a u skladu sa kriterijima koje će pripremiti Vijeće za djecu BiH.
Materijali i podaci korišteni u jednom istraživanju, ne mogu biti korišteni u nekom drugom istraživanju bez pismenog pristanka djetata ili njegovih roditelja/staratelja.
Ovaj bosanskohercegovački Kodeks je samo polazna osnova koja će pomoći boljoj zaštiti prava djeteta, koja su do sada često bila ugrožavana kroz razna istraživanja o djeci i sa djecom. Praksa će pokazati kada i da li postoji potreba za doradom i dopunjavanjem ovog Kodeksa.
Da li ste svim učesnicima/icama pojasnili svrhu istraživanja?
Istraživanje treba zasnivati na utvrđenim naučnim i profesionalnim standardima naučne discipline s čijeg aspekta se istražuje određeni fenomen.
Istraživač mora od nadležnih tijela pribaviti dozvolu za provođenje istraživanja prije nego što i započne isto, odnosno istraživanje ne smije početi bez prethodne saglasnosti nadležnog etičkog tijela.
Istraživanja s djecom, kao učesnicima u istraživanju, provode se samo u slučajevima kada se do planiranih spoznaja ne može doći na drugi način.
Istraživački postupci, kao i cjelokupan metodološki instrumentarij, treba prilagoditi uzrastu djeteta.
Ambijent i cjelokupne okolnosti u kojima se odvija istraživanje treba obezbijediti tjelesnu, emocionalnu i uopće psihološku sigurnost djece.
Istraživač mora poduzeti sve razumne mjere kako bi izbjegao eventualne probleme duševnog ili fizičkog ugrožavanja ispitanika djeteta ili njegovih najbližih.
Ukoliko u toku istraživanja istraživač primijeti bilo kakve zdravstvene, ili probleme psihičkog funkcioniranja djeteta, obavezan je da o tome upozna odgovarajućeg stručnjaka, a zatim roditelja/staraoca djeteta, kako bi se takvom djetetu blagovremeno obezbijedila neophodna pomoć.
U slučajevima kada je to nemoguće obezbijediti, pomenuto "ugrožavanje" se svodi na najminimalniju mjeru, i to samo u slučajevima kada je očekivana korist veća od eventualne opasnosti koja bi mogla da nastupi. Ovu etičku dilemu rješava nadležno etičko tijelo.
U multidisciplinarnim istraživanjima, etičko tijelo procjenjuje kompetentnost svih israživača koji namjeravaju da učestvuju u istraživanju.
Osnovna pretpostavka za istraživanja s djecom je poznavanje njihovih psiholoških i tjelesnih razvojnih procesa.
Prije početka istraživanja, u područjima vanpsiholoških disciplina, istraživač je dužan da konsultuje eksperte iz naučnih oblasti koji/e se bave pitanjima emocionalnog, kognitivnog i socijalnog aspekta čovjeka.

IV. PRELIMINARNA PITANJA ISTRAŽIVAČU PRIJE POČETKA ISTRAŽIVANJA

Da li će učesnici/ce dobiti sve informacije na kraju istraživanja, kako bi se psihološki rasteretili?
Da li vaše istraživanje može izazvati negativan stav djece ili roditelja/staratelja, javnosti i slično?
Da li ste isti postupak istraživanja isprobali na sebi?

V. PRISTANAK NA UČEŠĆE U ISTRAŽIVANJU

Za potpuno provođenje istraživanja, neophodno je pribaviti pristanak djeteta, odnosno roditelja/ staratelja.
Pristanak u pismenoj formi je obavezan kada uključuje identifikaciju ispitanika/ice.
Za dijete starosti do 14 godina, pismeni pristanak daje isključivo roditelj/starateljj, dok dijete starije od 14 godina samo daje pismeni ili usmeni pristanak na istraživanje, u skladu sa naprijed navedenim pravilima, a izuzetak su djeca sa posebnim potrebama.
Djetetu starijem od sedam godina i mlađem od 14 godina, mora biti detaljno objašnjena svrha i način provođenja istraživanja u skladu sa njegovom zrelosti, a vokabular njegovom uzrastu.
Dijete, odnosno njegov roditelj/staratelj, daje svoj pristanak tek nakon što dobije informacije: o samoj svrsi istraživanja, koristi od tog istraživanja, mogućim rizicima, vrsti i trajanju istraživanja, povjerljivosti podataka iz istraživanja kao i zaštiti identiteta svih učesnika, posljedicama koje istraživanje može da izazove, te o dobrovoljnom pristajanju i odustajanju u/od istraživanju(a).
Osobe koje daju pristanak za učešće u istraživanju mogu ga u svako doba, bez štetnih posljedica po njih, kao i bez posebnog obrazloženja, povući i odustati od daljnjeg istraživanja.

VI. TAJNOST PODATAKA