Aktio

KOMISIJA ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 2. do 8. novembra 2004. godine, donijela je

ODLUKU

I.

Graditeljska cjelina Careve (Hatibove, Stare sultan Mehmeda, Stare-Atik, Gazi sultan Fatih Mehmed-hanove) džamije sa Isa-begovom banjom u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini: džamija sa prednjim i bočnim trijemovima, unutrašnje dvorište sa šadrvanom, zgrada Ulema-medžlisa, harem sa nišanima, turbe šejha Bistrigije, kameni zidovi ograde, dvije kapije i objekat Isa-begove banje.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. br. 12, 13 i 14, k.o. Sarajevo IX (novi premjer), općina Stari Grad, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije, utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/02, 27/02 i 6/04).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

Utvrđuju se sljedeće mjere zaštite za prostor označen kao k.č. br. 13 i 14, na kojima se nalazi džamija sa trijemovima, unutrašnje dvorište sa šadrvanom, zgrada Ulema-medžlisa, harem sa nišanima, turbe šejha Bistrigije, kameni zidovi ograde i dvije kapije:

  • -
    dopušteni su samo radovi restauracije i konzervacije nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
  • -
    svi radovi na zaštiti, bez obzira na njihovu vrstu i obim, moraju biti na osnovi prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog ministarstva.

U cilju zaštite i osiguranja uvjeta za rehabilitaciju objekta Nove Isa-begove banje, koji se nalazi na prostoru označenom kao k.č. broj 12, uključujući dimnjak na k.č. broj 13, utvrđuju se dvije etape izvođenja radova:

I etapa - hitna zaštita od daljnjeg propadanja:

  • 1.
    čišćenje objekta od otpadaka i šuta;
  • 2.
    ispitivanje i statička analiza nosive konstrukcije stropova i zidova;
  • 3.
    sanacija i statička konsolidacija stropova i zidova;
  • 4.
    zaštita objekta od vremenskih utjecaja (zatvaranje krova i otvora);

II etapa - rehabilitacija građevine - podrazumijeva sljedeće zahvate:

  • 1.
    na osnovi rezultata prethodnih ispitivanja i statičke analize, uraditi projekat rekonstrukcije i restauracije, kao i restauracije fasada, a prema raspoloživim fotografijama i arhitektonskom snimku stanja objekta prije devastacije;
  • 2.
    sve dijelove za koje ne postoji pouzdana dokumentacija riješiti u sklopu projekta na način kojim će se osigurati čitljivost njihovog interpoliranja.

Potrebno je poštovati sve mjere navedene u Separatu zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa za regulacioni plan "Lijeva obala Miljacke - Bistrik", koju je aprila 1999. godine izradio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, prema kojem se nacionalni spomenik nalazi u zoni najčvršće zaštite. Obala Isa-bega Ishakovića, sjeverni dio ulice Bistrik, zapadni dio ulice Franjevačka, ulice Konak, zapadni dio ulice Isevića sokak i ostale ulične cjeline označene u grafičkom prilogu zoning plana Separata, nalaze se u zoni najčvršće zaštite unutar koje se ne smiju dopustiti nove gradnje, rušenja ili promjene koje bi mogle izmijeniti odnos masa ili pak boja. Zaštitu u toj zoni treba provoditi na način kojim se produžava vijek trajanja najvrednijim objektima u nepromijenjenom izgledu. Dogradnje ili nadgradnje objekata se ne smiju odobravati. Sem radova tehničkog održavanja i sanacije materijala i konstrukcija, mogu se vršiti i značajniji zahvati na osnovi detaljnih programa urađenih u službi zaštite, zasnovanih na prethodnom istraživanju i naučnoj valorizaciji.

IV.

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove Odluke.

V.

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI.

Ova Odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite, općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove Odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII.

Sastavni dio ove Odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII.

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX.

Danom donošenja ove Odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 33/02, "Službeni glasnik Republike Srpske", broj 79/02, "Službene novine Federacije BiH", broj 59/02 i "Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH", broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 539.

X.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH".

Ovu Odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Broj 06.1-2-206/04-7
3. novembra 2004. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović, s. r.