Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o načinu obavljanja veterinarsko- zdravstvenog pregleda i kontrole životinja prije klanja i proizvoda životinjskog porijekla

Na osnovu člana 32. stav 1., 3. i 7. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03 i 42/03), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 80. sjednici održanoj 6. aprila 2005. godine, donijelo je

ODLUKU
O NAČINU OBAVLJANJA VETERINARSKO- ZDRAVSTVENOG PREGLEDA I KONTROLE ŽIVOTINJA PRIJE KLANJA I PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovom Odlukom propisuje se način obavljanja:

  • a)
    veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole životinja prije klanja (kopitara, papkara, peradi, kunića i gajene divljači); sirovina životinjskog porijekla (mesa kopitara, papkara, peradi, kunića, divljači, riba, mlijeka, jaja, meda, rakova, školjki, puževa i žaba); proizvoda životinjskog porijekla (od mesa, mlijeka, jaja, riba, rakova, školjki, puževa i žaba); objekata i opreme za klanje životinja; objekata i opreme za obradu i preradu mesa, riba, rakova, školjki, puževa, žaba, mlijeka i jaja i objekata i opreme za njihovo skladištenje;
  • b)
    veterinarsko-zdravstvenog nadzora nad provođenjem veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole objekata i opreme za klanje životinja, objekata i opreme za obradu i preradu mesa, riba, rakova, školjki, puževa, žaba, mlijeka i jaja i objekata i opreme za njihovo skladištenje; načina vođenja evidencija; načinom obavljanja redovnih kontrola u objektu;
  • c)
    ocjenjivanja higijenske i zdravstvene ispravnosti sirovina i proizvoda životinjskog porijekla i biljnog porijekla koji sadrže komponente animalnog porijekla, a namijenjeni su za javnu potrošnju.

Član 2.

Pojedinačni termini u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

  • a)
    veterinarsko-zdravstveni pregled predstavlja pregled i kontrolu živih životinja prije klanja (ante-mortem pregled); trupova i organa zaklanih životinja (post-mortem pregled); sirovina, proizvoda, prehrambenih proizvoda, životinjskog sjemena, oplođenih jajnih ćelija, stočne hrane i otpadaka, opreme i sredstava radi zaštite ljudi i životinja od zaraznih bolesti životinja i sprečavanje trgovine sirovinama, proizvodima, prehrambenim proizvodima i krmom koji nisu zdravstveno ispravni; objekata i opreme koja služi za klanje životinja i proizvodnju proizvoda životinjskog porijekla; kao i svega ostalog što može biti izvor zaraznih bolesti životinja.
  • b)
    veterinarsko-zdravstveni nadzor predstavlja nadzor nad provođenjem veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole;
  • c)
    životinja označava:
    • 1)
      svako četveronožno biće koje nije sisar;
    • 2)
      svakog sisara, osim čovjeka;
    • 3)
      perad;
    • 4)
      ribe, reptile i ljuskare,
    • 5)
      ostala hladnokrvna bića bilo koje vrste i pčele koje prave med;
  • č)
    proizvodi životinjskog porijekla (u daljnjem tekstu: proizvodi) su svi proizvodi dobijeni od stoke, divljači i životinja koje slobodno žive u vodama, inkubirana jaja, kao i životinjsko sjeme, jajne ćelije i embrioni i svi proizvodi koji bilo kojim dijelom ili u cjelini potiču od žive ili mrtve životinje uključujući posmrtne ostatke životinje i med;
  • ć)
    službeni veterinar je veterinar, koji je zaposlen u Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured), nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt);
  • d)
    veterinarski inspektor je službeni veterinar, nadležnog organa entiteta i Brčko Distrikta, koji obavlja inspekcijsku kontrolu i nadzor i koji ima položen stručni ispit za inspektore;
  • đ)
    imaoci životinja su fizička i pravna lica, koja su vlasnici životinja, odnosno koja se bave uzgojem, zaštitom, upotrebom, gajenjem, upravljanjem, obučavanjem, prijevozom ili prodajom životinja;

d") čuvar označava svako fizičko ili pravno lice koje ima odgovornost, čak i privremenu, za životinje, uključujuči i prevoz na pijacu ili u klaonicu;

  • e)
    klaonica označava sva mjesta gdje se kolju životinje radi dalje prodaje i upotrebe u ljudskoj ishrani;
  • f)
    omamljivanje je postupak koji, primijenjen na životinju, uzrokuje neposredan gubitak svijesti koji traje do trenutka smrti;
  • g)
    klanje je izazivanje smrti životinje klanjem;
  • h)
    objekat označava/obuhvata zgrade i prostor, gdje se proizvode, odnosno obrađuju prehrambeni proizvodi, sirovine i otpaci;
  • i)
    divljač su divlje životinje, određene propisima o divljači i lovu, čije meso je upotrebljivo za ishranu ljudi i koje se ne kolju kao domaće životinje već se love u skladu s propisima o lovu. Za divljač se smatraju i divlji sisari i ptice, koje slobodno žive na zatvorenom području, slično kao divljač koja slobodno živi, i koja se lovi u skladu s propisima o lovu;
  • j)
    rezidue ostaci tvari s farmakološkim djelovanjem, ostatak njihovih metabolita i drugih tvari koje mogu zaostati u životinjskim proizvodima, a za koje je dokazano ili postoji sumnja da su škodljivi za ljudsko zdravlje;
  • k)
    mjesto porijekla je prostor, odnosno objekat u kojem je obavljen veterinarski pregled i gdje je nakon pregleda izdat veterinarski certifikat, odnosno potvrda;
  • l)
    gajena divljač su divlji i kopneni sisari, gmizavci i ptice, koji se drže i kolju kao domaće životinje;
  • lj)
    otpaci životinjskog porijekla su životinjski trupovi i sastavni dijelovi životinjskog tijela, koji nisu namijenjeni ili ispravni za ishranu ljudi i zdravstveno neispravni prehrambeni proizvodi i životinjski proizvodi;
  • m)
    Agencija za označavanje životinja (u daljnjem tekstu: OA), označava tehničku državnu agenciju zaduženu za provođenje modaliteta i funkcioniranje AIMCS-a u Bosni i Hercegovini i rukovođenje državnom bazom podataka;
  • n)
    regionalni Ured za unos podataka (u daljnjem tekstu: DEO), označava kancelariju koju mogu osnovati, opremiti i njome upravljati nadležni organi entiteta ili Brčko Distrikta za namjene AIMCS-a; poslovanje DEO-a će tehnički koordinirati i nadgledati OA;
  • nj)
    registar klanja označava zvaničnu knjigu u koju se moraju upisati svi podaci o svakoj zaklanoj životinji uključujući i prvu destinaciju trupa ili mesa;
  • o)
    stočni pasoš označava zvanični dokument u koji se upisuje identitet svake pojedinačne životinje i koji također sadrži poseban podatak o imanju porijekla i o svim daljim kretanjima životinje;
  • p)
    svjedodžba o zdravstvenom stanju životinje (u daljnjem tekstu: svjedodžba) je javni dokument koja sadrži podatke o vlasniku životinje, identitetu životinje (obaveznoj oznaci), porijeklu i zdravstvenom stanju i garantira da su životinje na koje se odnosi obuhvaćene provođenjem naređenih mjera propisanih na osnovu člana 10. tačke 7. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini, da su životinje ako su namijenjene za klanje obuhvaćene programom pretrage na rezidue, te da životinje u propisanom roku karencije nisu tretirane lijekovima ili hormonskim dodacima;
  • r)
    ovlaštena laboratorija je laboratorija koja ispunjava propisane uvjete u skladu sa Odlukom o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlašteni veterinarski dijagnostički laboratoriji, ("Službeni glasnik BiH", broj 25/04);
  • s)
    ovlašteni veterinar je veterinar kojeg za obavljanje pojedinačnih djelatnosti zaposli ili ovlasti Ured, nadležni organ entiteta i Brčko Distrikta;
  • š)
    TSE-e sve transmisivne spongioformne enceflopatije, osim onih koje se pojavljuju kod ljudi; Skrepi (Scrapie) ovaca i koza, Goveđa spongioformna encefalopatija (Bovine Spongiform Encephalophaty), Transmisivna encefalopatija nerčeva (Transmissible Mink Encephalopathy), Hronična bolest slabljenja jelena (Chronic Wasting Disease of Deers), Mačija spongioformna encefalopatija(Feline Spongiform Encephalopathy);
  • aa)
    mjesto za neškodljivo uklanjanje je mjesto na kome se na propisan način neškodljivo uklanjaju eutanazirane životinje i proizvodi životinjskog porijekla;
  • bb)
    specifični rizični materijal su tkiva u kojima se može naći uzročnik TSE;
  • cc)
    registrirani objekat je objekat pod stalnom veterinarsko inspekcijskom kontrolom koji je upisan u jedinstveni registar prehrambenih i drugih objekata koji se vodi u Uredu;
  • dd)
    sirovine životinjskog porijekla (u daljnjem tekstu: sirovine) su trupovi i svi sastavni dijelovi životinjskog tijela u neprerađenom stanju, osim prehrambenih proizvoda hrane.

Član 3.

Veterinarsko-zdravstveni pregled i kontrolu klanja životinja, preradu, doradu i skladištenje sirovina i proizvoda životinjskog porijekla iz člana 1. ove Odluke mogu obavljati veterinarski inspektori ili ovlašteni veterinari (koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete za veterinarskog inspektora) i koje za pojedine poslove ovlasti Ured, nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta.

Nadzor nad provođenjem veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole obavljaju službeni veterinari.

Član 4.

Objekti, štale i prijevoznici, kao i sabirni centri i trgovci, koji su pod veterinarskom kontrolom i nadzorom, moraju biti registrirani kod nadležnih organa entiteta i Brčko Distrikta, ako ispunjavaju propisane uvjete u pogledu prostorija, kadrova i opreme u skladu sa članom 8. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini.

Svi objekti iz tačke 1. ovog člana moraju biti upisani u Registar Ureda.

Svi registrirani objekti moraju imati program određivanja vlastitih kritičnih tačaka zagađenja i program dezinfekcije, koji se sastoji od HACCP i SSOP programa.

II. PREGLED KOPITARA I PAPKARA (ANTE-MORTEM PREGLED)

Član 5.

Imalac životinje, najkasnije 12 sati prije klanja, prijavljuje veterinarskom inspektoru klanje kopitara (konji, mazge, mule i magarci) i papkara (goveda, bivola, junadi, teladi, bivolčadi, ovaca, jagnjadi, koza, jaradi, svinja i prasadi).

Izuzetno od stava 1. ovog člana ne mora se prijaviti klanje svinja, ovaca i koza ako su životinje zdrave i ako je njihovo meso namijenjeno potrošnji u vlastitom domaćinstvu.

Uz prijavu klanja, iz stava 1. ovog člana, podnosi se: stočni pasoš, svjedodžba i dokument o prijavi kretanja.

Član 6.

Nakon prispijeća životinja u krug klaonice, odgovorna osoba veterinarskom inspektoru predaje stočni pasoš, svjedodžbu i dokument o prijavi kretanja.

Ako je udovoljeno propisanim veterinarsko zdravstvenim uvjetima, životinje se istovaraju u prostorije za privremeni smještaj životinja za klanje; staje i obore (u daljnjem tekstu: depo). Istovar se obavlja što je moguće brže.

Nakon prispijeća u krug klaonice, životinje se ne smiju izvoditi iz tog kruga bez odobrenja veterinarskog inspektora.

Član 7.

Nakon što se životinja zakolje, veterinarski inspektor zadužen za klanicu dužan je:

  • a)
    upisati datum izvršenog klanja i šifru klaonice u stočni pasoš, potpisati ga i staviti pečat;
  • b)
    nadgledati uništavanje ušnih markica. Ušne markice trebaju biti uništene longitudinalnim presijecanjem;
  • c)
    potpisati dva primjerka certifikata klanja za svaku životinju, jedan primjerak za vlasnika klaonice i jedan za veterinarskog inspektora entiteta ili Brčko Distrikta;
  • č)
    dostaviti dokumente o prijavi kretanja najbližem DEO-u, i pasoš svake životinje direktno OA, jednom sedmično za klaonice čiji je kapacitet klanja više od 50 grla stoke/ sedmično i jednom mjesečno čiji je kapacitet klanja manji od 50 grla stoke / sedmično.

Veterinarski inspektor u klaonici dužan je voditi registraciju svakog izdatog certifikata klanja, svakog dokumenta za prijavu kretanja i svakog stočnog pasoša, uz pomoć kompjutera ili ručno.

Svaka klaonica dužna je voditi registar klanja, koji je numerisan šifrom klaonice koju je dodijelila OA, a isti se može voditi ručno ili u elektronskoj formi na kompjuteru.

Član 8.

U klaonicama nakon obavljenog klanja, svjedodžbu treba poništiti, tako da se na njenu prednju stranu otisne tekst "PONIŠTENO". Slova teksta ne smiju biti manja od 3 centimentra.

Na poništenu svjedodžbu životinje, koja je zaklana, na prednjoj strani u desnom gornjem uglu, stavlja se datum klanja i redni broj pod kojim je zaklana životinja uvedena u zapisnik o pregledu za klanje.

Poništene svjedodžbe čuvaju se u arhivi nadležnog organa tri godine. Nakon isteka toga roka komisija uništava poništene svjedodžbe.

Član 9.

Životinje se pregledaju pri istovaru u depo klaonice, za vrijeme boravka u depou i neposredno prije otpreme na klanje.

Pregledom iz stava 1. ovog člana utvrđuje se identitet i zdravstveno stanje životinje i eventualne posljedice prometa.

Nakon primanja, životinje se smještaju u obilježene staje ili obore depoa.

Poslije pregleda životinja, neposredno prije početka klanja, veterinarski inspektor sastavlja izvještaj o redosljedu slanja životinja na klanje.

Veterinarski inspektor vodi evidenciju o pregledu životinja po primitku u depo i evidenciju o pregledu životinja neposredno prije klanja. Evidencija se vodi na obrascima broj 1. i 2. koji se nalaze u Dodatku I ove Odluke.

Član 10.

Pregledom se mora utvrditi:

  • a)
    je li životinja obolila ili sumnjiva na zaraznu bolest koja se prenosi na ljude i životinje;
  • b)
    ispoljava li životinja druge simptome bolesti ili poremećaj općeg stanja koji može meso učiniti higijenski neispravnim za javnu potrošnju;
  • c)
    je li životinja primala tvari sa farmakološkim djelovanjem ili neke druge tvari koje mogu meso učiniti higijenski neispravnim za javnu potrošnju;
  • č)
    je li životinja umorna, uznemirena ili ozlijeđena;
  • ć)
    kopitari se moraju ispitati na sakagiju metodom oftalmomaleinizacije, osim u slučaju prisilnog klanja.

Član 11.

Potrebu i trajanja odmora, te postupak sa životinjama prispjelim u depo klaonice određuje veterinarski inspektor.

U stajama i oborima mora se osigurati napajanje životinja, a ako se zadržavaju duže od 12 sati i hranjenje. Životinje se moraju zaklati u roku od 72 sata od dolaska, izuzev u slučaju više sile.

Član 12.

Životinje koje se dopremaju na klanje moraju biti označene i to:

  • a)
    kopitari- muhurom na vratu,butu, kopitu ili dlakorezom;
  • b)
    goveda- ušnom markicom;
  • c)
    svinje- tetoviranim brojevima na ušnoj školjki,vratu ili butu ili ušnim markicama;
  • č)
    ovce- ušnim markicama sa brojem ili bojom na trupu.

Član 13.

Životinje za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti ili drugih bolesti, koje pokazuju nejasne znakove bolesti i imaju povišenu temperaturu (svinje više od 41°C, a goveda i ovce više od 40,4°C), životinje koje se nisu u stanju podizati i kretati, životinje koje pokazuju neurološke poremećaje ili poremećaje u ponašanju, životinje koje pokazuju progresivno pogoršanje općeg stanja povezano sa oštećenjem središnjeg živčanog sistema, životinje sa potkožnim edemima, apscesima, kriptorhidi, moraju se odvojiti u posebnu prostoriju u kojoj će se detaljno pregledati i promatrati do donošenja odluke o klanju.

Sva goveda starija od 24 mjeseca koja pokazuju neke od simptoma iz stava 1. ovog člana testiraju se na BSE.

Životinje iz stava 1. ovog člana, označavaju se slovom "S". Ovaj znak na svinje i ovce nanosi se neizbrisivom plavom bojom, tetoviranjem ili ušnom markicom plave boje sa brojem, a na goveda ušnom markicom sa brojem plave boje.

Član 14.

Ubijanje životinja obavlja se ako se pregledom životinja prije klanja utvrdi da:

  • a)
    pokazuju simptome bedrenice, šuštavca i drugih plinskih edema, bjesnoće, sakagije, durine, goveđe kuge, plućne zaraze goveda, listerioze, afričke kuge svinja, svinjske kuge, konjske kuge, slinavke i šapa, vezikularno oboljenje svinja, zarazna uzetost svinja, septikemični oblik crvenog vjetra, ovčijih boginja, melitokokoze i akutne salmoneloze;
  • b)
    se ne može isključiti mogućnost zaraze sa TSE-om, tada se životinja eutanazira, a njezin mozak i sva druga tkiva prema odluci veterinarskog inspektora šalju se u ovlašteni laboratorij radi laboratorijskog ispitivanja;
  • c)
    pokazuju simptome bolesti zbog kojih se poslije post mortalnog pregleda moraju odbaciti trupovi i organi;
  • č)
    sumnjive životinje, nakon dvadeset četiri (24) sata, ponovo imaju povišenu temperaturu;
  • ć)
    su u agoniji ili kontuzovane u većem stepenu;
  • d)
    boluju od epitelioma oka ili pokazuju simptome oboljenja orbitalne regije, ako su im oči razorene ili zamućene neoplazmatičnim tkivom, ako imaju intenzivnu infekciju, gnojenje i nekrozu praćenu neugodnim mirisom;
  • đ)
    su životinje kahektične.

Životinje iz stava 1. ovog člana ubijaju se bez mučenja u prostorijama za sumnjive životinje ili na izdvojenom prostoru pogodnom za pranje i dezinficiranje.

Leševi životinja uginulih u prometu i depou i ubijenih u depou označavaju se ušnim markicama crvene boje s oznakom "K" i brojem, prelijevaju i ubrizgava im se 3%-tna otopina karbolne kiseline, uz dodatak metilenskog plavila ili kreolina s metilenskim plavilom (dekarakterizacija).

Leševi se stavljaju u posebne nepropusne i crvenom bojom obilježene kontejnere s poklopcima i prevoze u kafileriju, odnosno na mjesto za neškodljivo uklanjanje.

O patološko-anatomskom nalazu i uzroku uginuća izvještava se veterinarski inspektor u klaonici.

O trupovima uginulih i ubijenih životinja koji se oduzimaju (konfiskati) vodi se evidencija ručno ili u elektronskoj formi na kompjuteru, na obrascima br. 3. i 4. koji se nalaze u Dodatku I ove Odluke.

Član 15.

Klanje se neće dopustiti:

  • a)
    ako životinja nije propisno označena (nema ušnu markicu);
  • b)
    ako životinja nema stočni pasoš;
  • c)
    ako životinja nema svjedodžbu;
  • č)
    ako nije dostavljeno izvješće o pregledu životinje prije klanja;
  • ć)
    ako je označena prema odredbama člana 13. ove Odluke;
  • d)
    ako životinja pokazuje bilo koje simptome iz člana 13. stav 1. ove Odluke;
  • đ)
    ako je životinja u posljednjoj trećini graviditeta ili ako nije prošlo osam dana od porođaja životinje;

d") ako su životinje cijepljene živim cjepivom bjesnoće, a nije prošlo 14 dana od dana cijepljenja;

  • e)
    ako je životinja umorna, uznemirena ili ozlijeđena;
  • f)
    ako je životinja prljava;
  • g)
    ako je životinja liječena ili je primala tvari sa farmakološkim dijelovanjem u profilaktičke ili nutritivne svrhe, a nije prošlo potrebno vrijeme za izlučivanja iz organizma životinje, prema uputi proizvođača o njihovoj upotrebi (karenca);
  • h)
    ako je životinja liječena hormonskim sredstvima, a nije prošlo vrijeme karence;
  • i)
    ako životinja potiče sa područja na kojem se ne prati prisutnost bioloških ostataka i radionuklida.

Član 16.

Životinje se iz depoa odvode na omamljivanje i klanje bez uzbuđivanja, nanošenja boli i ozljeda.

Za gonjenje životinja dopušta se samo upotreba električnih goniča bez oštrih vrhova, odnosno upotreba platnenih bičeva.

Za prenos ozlijeđene životinje da mjesta omamljivanja i klanja mora se osigurati oprema prema veličini životinje.

Član 17.

Prije klanja životinje se omamljuju na stručan način, bez dodatnog maltretiranja i to:

  • a)
    konji - uređajima sa penetrirajućim klinom ili uređajima koji izazivaju potres mozga udarcem u čelo ili elektronarkozom;
  • b)
    goveda - uređajima koji izazivaju potres mozga udarcem u čelo ili elektronarkozom;
  • c)
    svinje i ovce - elektronarkozom ili izlaganje ugljen dioksidu;
  • č)
    perad- kupke za omamljivanje.

Kod životinja koje podliježu posebnom postupku klanja određenim vjerskim obredom ne primjenjuje se omamljivanje.

Član 18.

Kod već omamljenih životinja iskrvarenje treba početi što je moguće brže nakon omamljivanja i potrebno ga je izvesti tako da bude brzo, obilno i potpuno.

Kod svih omamljenih životinja iskrvarenje se mora izvesti prerezivanjem bar jedne vratne žile kucavice ili krvnih žila kojima se vratne žile snabdijevaju.

Tek nakon potpunog iskrvarenja može se pristupiti daljoj obradi zaklanih životinja.

Član 19.

Krv zaklanih životinja može se upotrebljavati za javnu potrošnju ako potiče od životinja čije je meso ocijenjeno higijenski ispravnim za javnu potrošnju i ako je krv prikupljena na higijenski način.

Posude za prikupljanje krvi moraju biti obilježene tako da se, ako bude potrebno, može utvrditi od koje životinje krv potiče.

Prije svakog skupljanja krvi, posuda u koju se skuplja krv mora se oprati hladnom vodom, a zatim vodom čija je temperaura iznad +82°C. Mješanje krvi obavlja se odgovarajućim alatima.

Član 20.

Ako se donese odluka o klanju životinja iz člana 13. stav 1. ove Odluke, one se moraju klati u posebnoj prostoriji opremljenoj za klanje. Ako takva prostorija ne postoji, klanje se smije obaviti i u prostoriji za klanje zdravih životinja, ali nakon klanja zdravih životinja. U tom slučaju nakon klanja se vrši čišćenje i pojačano dezinficiranje prostorija i opreme pod nadzorom veterinarskog inspektora.

Meso i organi zaklanih životinja, uključujući i kožu, ne smiju se upotrebljavati za javnu potrošnju niti se smiju odstraniti ili uništiti prije pregleda i donošenja konačne odluke o higijenskoj ispravnosti. Ako se na osnovu pregleda ne može donijeti odluka o njihovoj higijenskoj ispravnosti, obavit će se odgovarajući laboratorijski i mikrobiološki pregled i analiza na ostatke štetnih tvari s farmakološkim djelovanjem.

Član 21.

Klanje u hitnom slučaju podrazumijeva klanje bez prethodnog pregleda životinje, a može se obaviti samo u ovim slučajevima:

  • a)
    ako je životinja teško ozlijeđena ili zbog ozljede jako krvari;
  • b)
    ako se životinja nadula od hrane ili ako zdravoj životinji prijeti opasnost od ugušenja zbog zastoja stranog tijela u jednjaku ili u dušniku;
  • c)
    ako je životinja ozlijeđena električnom strujom ili udarom groma.

Pregled mesa i organa ovako zaklanih životinja obavlja veterinarski inspektor koji utvrđuje da li je životinja zaklana za života ili u agoniji i jesu li na vrijeme izvađeni trbušni i grudni organi. Trbušni i grudni organi moraju se izvaditi najkasnije 30 minuta poslije klanja.

Sva goveda starija od 24 mjeseca, koja su zaklana kao u stavu 1. ovog člana, testiraju se na BSE.

Trup životinja zaklanih u hitnom slučaju izvan klaonica može se dopremiti u klaonicu radi obrade i prerade samo uz veterinarsku uputu. Detaljan sadržaj veterinarske upute, lica koja je mogu izdati i druge mjere koje je potrebno preduzeti u slučaju izdavanja upute, propisuje Ured.

Ako se na osnovu pregleda mesa i organa hitno zaklanih životinja ne može donijeti odluka o njihovoj upotrebljivosti za javnu potrošnju, obavit će se potrebni laboratorijski pregledi. Te preglede treba obaviti i kad imaoc životinja odustane od upotrebe mesa za javnu potrošnju ako postoji sumnja na neku zaraznu bolest.

Član 22.

Klanje životinja izvan klaonica može se obavljati samo u hitnim slučajevima i u vrijeme trajanja vjerskih praznika, tj. radi direktne potrošnje u domaćinstvu, pod uvjetom da se obavlja u skladu sa Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini.

Klanje životinja izvan klaonica bit će dozvoljeno jedino u izuzetnim slučajevima koje propisuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda.

III. PRIPREMA TRUPOVA ZAKLANIH ŽIVOTINJA ZA PREGLED

Član 23.

Zaklane životinje moraju se nakon klanja pripremiti za pregled, odnosno obraditi na sljedeći način:

  • a)
    zaklanim životinjama, osim svinja koje se šure, treba odmah nakon iskrvarenja skinuti kožu;
  • b)
    za pojedine vrste životinja (ovce, jagnjad, koze i sl. ), radi lakšeg skidanja kože, dopušta se upuhavanje zraka pod kožu samo kompresorima koji imaju filtere za pročišćavanje zraka, pri čemu se kanila uvlači pod kožu iznad karpalnog ili tarzalnog zgloba;
  • c)
    trbušni i grudni organi moraju se odstraniti najkasnije 45 minuta nakon omamljivanja, u slučaju vjerskog klanja 30 minuta nakon klanja.

Član 24.

Prije skidanja kože sa trupova zaklanih životinja odvaja se koža sa glave i podvezuje jednjak. Rogovi se odstranjuju prije skidanja kože sa glave. Odvajanje glave od trupa obavlja se u atlantookcipitalnom zglobu. Odvojene glave peru se tako što se prvo ispiru nosne šupljine i usna šupljina, a zatim se pere vanjska površina glave. Jezik se oslobađa od svojih prirodnih veza u toku pregleda. Očne jabučice i tonzile odstranjuju se nakon pregleda glave. S teladi u dobi do šest sedmica glava se može odstraniti zajedno sa kožom ako se glava nakon toga šuri.

Cijela glava (izuzev jezika), uključujući mozak, oči, ganglije trigeminusa i tonzile smatraju se specifičnim rizičnim materijalom.

Prije skidanja kože sa trupa odstranjuju se prednje noge u karpalnom i stražnje noge u tarzalnom zglobu. U toku skidanja kože sa butova rektum treba kružnim rezom osloboditi od prirodnih veza, zaštiti plastičnom vrećicom i obavezno podvezati. Crijeva goveda svih starosnih grupa, od duodenuma do rektuma smatraju se specifičnim rizičnim materijalom.

Sa muških životinja, prije otvaranja trbušne i grudne šupljine, odstranjuju se vanjski genitalni organi. Sa ženskih životinja, osim teladi i junica, vime se odvaja zajedno sa kožom, tako da se spriječi izlijevanje mlijeka, pri čemu Lnn. Supramammarici ostaju na trupu.

Skinutu kožu sa trupova treba obilježiti ili ostaviti tako da se po završetku pregleda može utvrditi sa kojeg trupa koža potiče.

Nakon rasijecanja trbušne i grudne šupljine vade se unutrašnji organi, osim bubrega. Nakon odstranjivanja unutrašnjih organa, trup se rasijeca uzdužno po kičmenom stubu.

Timus, slezena i kičmena moždina goveda starijih od šest mjeseci, kičmeni stub, uključujuči i dorzalno ukorjenjene ganglije goveda starijih od 30 mjeseci, smatraju se specifičnim rizičnim materijalom.

Glavu kopitara treba rasjeći uzdužno, po sredini, a nosnu pregradu izvaditi tako da ostane u vezi s prednjim dijelom nosa i da sluznica nosne pregrade, s obje strane, ostane netaknuta.

Član 25.

Ovce, jagnjad, koze i jarad obrađuju se tako da im se skine koža sa trupa i odstrane prednje noge u karpalnom, a straženje noge u tarzalnom zglobu. Glava ostaje u vezi sa trupom.

Kod ovaca, jagnjadi, koza i jaradi trbušni organi se potpuno odstranjuju iz trupa, dok grudni organi, preko dijela dijafragme i medijastinuma, ostaju u vezi sa trupom.

Kod ovaca i koza starijih od 12 mjeseci ili koje imaju trajni sjekutić koji se probio kroz desni kao specifični rizični materijal označavaju se: cijela glava, uključujući mozak, tonzile, oči i kičmenu moždinu. Kao specifični rizični materijal označava se i slezena kod svih starosnih grupa.

Član 26.

Zaklane svinje šure se i opaljuju plamenom ili se s njih skida koža. S površine trupova, ošurenih i opaljenih plamenom, treba u potpunosti odstraniti čekinje i izmijenjeni epitel.

Trup se može zasijecati, otvarati i rasijecati samo nakon potpunog čišćenja i završnog pranja trupa. S opranih trupova zaklanih svinja najprije se isijeca orožali epitel između papaka prednje i stražnje noge, srednje uho i očne jabučice sa kapcima. Rektum se kružnim rezom oslobađa prirodnih veza i obavezno podvezuje. S muških životinja odstranjuju se vanjski genitalni organi.

Nakon otvaranja zdjelične, trbušne i grudne šupljine vade se svi unutrašnji organi zajedno, osim bubrega. Rektum se odstranjuje iznad rasječene zdjelice. Kod bremenitih životinja prije vađenja unutrašnjih organa, odstranjuje se materica. Jezik se vadi posebno.

Bubreg se oslobađa iz masne i vezivnotkivne čahure prije pregleda i ostavlja u prirodnoj vezi sa trupom.

Trupove zaklanih svinja, nakon vađenja unutrašnjih organa, treba rasjeći uzdužno po kičmenom stubu.

Zaklana prasad šuri se i oslobađa čekinja, izmijenjenog epitela i rožine papaka, trbušni organi se potpuno odstranjuju iz trupa, dok grudni organi, preko dijela dijafragme i medijastinuma, ostaju u vezi sa trupom.

Član 27.

U toku klanja i obrade trupova zaklanih životinja treba spriječiti svaku kontaminaciju mesa i organa. Ako dođe do ograničene-lokalne kontaminacije mesa i organa, kontaminirani dijelovi moraju se odstraniti isjecanjem ili obrezivanjem.

Trupovi se ne smiju brisati krpom ili spužvom. Unutrašnji organi ne smiju se prati prije pregleda.

Ako se oprema koja se upotrebljava pri klanju, obradi i pregledu mesa i organa zaklane životinje uprlja sadržajem digestivnog trakta, patološki promijenjenim tkivom ili nečistoćom, mora se prije sljedeće upotrebe oprati hladnom vodom, a zatim vodom čija temperatura iznosi najmanje +82°C.

Član 28.

Specifični rizični materijal uklanja se u:

  • a)
    klaonicama;
  • b)
    rasjekavaonicama;
  • c)
    objektima za preradu visoko rizičnih tkiva.

Sav specifični rizični materijal se boji bojom i/ili označava markerom odmah po uklanjanju, te u cijelosti uništava spaljivanjem bez prethodne prerade.

Specifični rizični materijal, posebno u slučajevima kad se njegovo uništavanje ne vrši na klaonicanma nego u drugim objektima i prostorima, treba da bude potpuno odvojen od ostalog otpada koji nije namijenjen spaljivanju.

Član 29.

Svi trupovi i organi moraju se označiti jedinstvenim identifikacijskim oznakama (brojem ušne markice) da se zna kojem trupu pripadaju. Označavanje se obavlja na sljedeći način:

  • a)
    dijelovi trupa i organi zaklanih krupnih životinja (goveda, junad, telad, bivoli i kopitari) označavaju se dvanaestodijelnim oznakama i to: prvim dijelom oznake označava se glava, drugim dijelom koža, po četiri oznake stavljaju se na obje polovine trupa (but, rebra, rostbif, prednja četvrt), jedanaestim dijelom grudni organi, dvanaestim dijelom trbušni organi. Dvanaestodijelne oznake moraju biti povezane u obliku bloka, sa međusobno perforiranim dijelovima radi lakšeg odvajanja. Oznake moraju biti neodstranjive i otporne, bijele boje, a svaki dio veličine 4 x 6 cm. Brojevi moraju biti jasni i čitljivi, otisnuti crnom bojom, visine 2 cm. Jedinstvena identifikaciona oznaka može se ponoviti samo jedanput u toku godine;
  • b)
    za označavanje dijelova i organa zaklanih svinja upotrebljavaju se četverodijelne oznake, koje po veličini, boji i brojevima moraju u potpunosti odgovarati oznakama iz stava 1. ovog člana. Prva i druga oznaka stavaljaju se na obje polovine trupa, treća na zajednički izvađene trbušne i grudne organe, četvrta na jezik. Ako se iz bilo kog razloga od trupa svinje mora odvojiti glava ili neki drugi organ, upotrebljavaju se oznake s toliko dijelova da svaki odvojeni organ ili dio trupa bude posebno označen u vremenu pregleda;
  • c)
    zaklane sitne životinje (ovce, jagnjad, koze, jarad, prasad i dr. ) označavaju se oznakama propisanim u stavu 1. uačka 1. ovog člana, s tim što se upotrebljava onoliko dijelova oznake koliko ima odvojenih organa ili dijelova trupa u vremenu pregleda.

Ako se u toku pregleda ne može donijeti odluka o higijenskoj ispravnosti mesa i organa zaklane životinje za javnu potrošnju, moraju se upotrebljavati kartice sa oznakom "ZADRŽANO". Dijelovi tih kartica stavljaju se na dijelove trupa i na organe zaklane životinje, na mjesta i na način što su navedeni u stavu 1. ovog člana.

Kartice s oznakom "ZADRŽANO" za zaklane krupne životinje moraju biti osmodijelne, međusobno perforirane, veličine 3,5 x 7,5 cm. Papir mora biti žute boje, a natpisi otisnuti u crnoj boji.

Za svinje i sitne životinje upotrebljavaju se četverodijelne kartice istih dimenzija, boje i natpisa kao i za zaklane krupne životinje.

Kartice s oznakom "ZADRŽANO" moraju ostati na mjestu gdje su postavljene sve dok se ne donese Odluka o higijenskoj ispravnosti mesa i organa zaklane životinje za javnu potrošnju, a smije ih skinuti samo veterinarski inspektor.

Oznake i kartice za označavanje mogu se upotrebljavati samo jedanput. Izgled i oblik kartica nalaze se u Dodatku II ove Odluke. Evidencija o zadržanim trupovima i organima na liniji klanja vodi se ručno ili u elektronskoj formi na obrascu broj 7. koji se nalazi u Dodatku I ove Odluke.

IV. PREGLED TRUPOVA POSLIJE KLANJA (POST-MORTEM PREGLED)

Član 30.

Trupovi i organi zaklanih životinja, kao i krv, pregledaju se:

  • a)
    vizuelno (adspekcija);
  • b)
    pipanjem (palpacija);
  • c)
    zasijecanjem mesa, organa i limfnih čvorova (incizija);
  • č)
    prema potrebi mikrobiološkim i drugim laboratorijskim ispitivanjima.

U slučaju da vizuelni i palpatorni pregled organa, pokaže da postoje promjene na organu i čijim bi zasijecanjem moglo da dođe do kontaminacije trupova, opreme itd. Ovi organi ne moraju biti zasijecani na klaonici ili na mjestu gdje bi mogli izazvati kontaminaciju.

Član 31.

Pregled trupova i organa vrši se:

  • a)
    vizuelni pregled trupa; pri čemu se ocjenjuje da li je trup pravilno i higijenski pripremljen za pregled, ugojenost, stepen iskrvarenja, da li postoje krvni podlivi, eventualne deformacije trupa i zglobova, odnosno prelomi kostiju. Ocjenjuje se boja i izgled mišićnog i masnog tkiva, porebrice i potrbušnice;
  • b)
    vizuelni pregled glave s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. parotidei, Lnn. retropharingiales, Lnn. mandibulares), te mehko i tvrdo nepce (Palatum molle et durum). Limfni čvorovi zasijecaju se uzdužno, tako da se dobije što veći broj tankih listova za pregled. Jezik se mora osloboditi da bi se mogao detaljno palpirati i da bi se mogao obaviti detaljan pregled usta i ždrijela. Krajnici se moraju ukloniti;
  • c)
    vizuelni i palpatorni pregled jednjaka, traheje i pluća s pripadajućim limfnim čvorivima (Lnn. bifurcationes, Lnn. medistinales, Lnn. fparteriales). Traheju i njene glavne organke treba zasjeći uzdužno, a donju trećinu oba plućna krila popriječno, tako da se prerežu glavni bronhusi. U slučaju da plućna krila nisu namijenjena ljudskoj ishrani ne moraju se rezati;
  • č)
    vizuelni pregled srca i osrčja. Srce treba prvo osloboditi osrčja, a zatim zasjeći uzdužnim rezovima kojim se otvaraju komore i pretkomore. Srčana pregrada (septum) zasijeca se sa dva-tri reza;
  • ć)
    vizuelni pregled dijafragme;
  • d)
    vizuelni pregled i palpiranje jetre i njenih limfnih čvorova (Lnn. portales) i pankreasa. Jetru zaklanih goveda, junadi i bivola treba zasjeći po unutrašnjoj strani, na dva mjesta, tako da se jednim rezom uzdužno otvori glavni "učovod, a drugi rez ispod spiegelova režnja mora biti toliki da se prerežu "učovodi. Žučni mjehur treba opipati. Ako je potrebno zasijecaju se i drugi dijelovi jetre;
  • đ)
    vizuelni pregled želuca, crijeva i trbušne maramice s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. gastrici, Lnn. nasenterici) i ako je potrebno rezanje tih čvorova;

d") vizuelni pregled slezene i ako je potrebno palpacija;

  • e)
    vizuelni pregled bubrega sa pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. senales) i rezanje ako je potrebno. Bubrege treba odvojiti od masnog i vezivnotkivnog omotača. Pregled se vrši pored adspekcije i palpacijom i ako je potrebno i zasijecanjem da bi bubrežna zdjelica bila slobodna;
  • f)
    vizuelni pregled genitalnih organa i mokraćnog mjehura;
  • g)
    vizuelni pregled vimena sa pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. supramammarici) i ako je potrebno njegova palpacija i rezanje;
  • h)
    incizija limfnih čvorova zdjelične kosti (Lnn. iliaci) i površinski preponski limfni čvorovi (Lnn. jnguinales superficiales).

Ostali limfni čvorovi (Lnn. cervicales superficiales, Lnn. axillares, Lnn. poplitei, Lnn. ischiadici, Lnn. subiliaci, Lnn. iliaci mediales et laterales, Lnn. sacrales, Lnn. lumbales, Lnn. renales, Lnn. sternales, Lnn. mesenteriales) zarezuju se samo ako se sumnja na neku bolest ili ako to zahtjeva zemlja uvoznica.

Član 32.

Pregled trupova i organa vrši se:

  • a)
    vizuelni pregled trupa, pri čemu se ocjenjuje je li trup pravilno i higijenski pripremljen za pregled, ugojenost, stepen iskrvarenja, da li postoje krvni podlivi, eventualene deformacije trupa i zglobova, odnosno prelomi kostiju. Ocjenjuje se boja i izgled mišićnog i masnog tkiva, porebrice i potrbušine;
  • b)
    vizuelni pregled glave s limfnim čvorovima (Lnn. retropharingiales) koji se zasijecaju uzdužno, tako da se dobije što veći broj tankih listova za pregled. Jezik se mora osloboditi da bi se mogao detaljno palpirati i da bi se mogao obaviti detaljan pregled usta i ždrijela. Krajnici se moraju ukloniti.;
  • c)
    vizuelni i palpatorni pregled jednjaka, traheje i pluća s pripadajućim limfnim čvorivima (Lnn. bifurcationes, Lnn. medistinales, Lnn. eparteriales). Traheju i njene glavne ogranke treba zasjeći uzdužno, a donju trećinu oba plućna krila popriječno, tako da se prerežu glavni bronhusi. U slučaju da plućna krila nisu namijenjena ljudskoj ishrani ne moraju se rezati;
  • č)
    vizuelni pregled srca i osrčja. Srce treba prvo osloboditi osrčja, a zatim zasjeći uzdužnim rezovima kojim se otvaraju komore i pretkomore. Srčana pregrada (septum) zasijeca se sa dva-tri reza;
  • ć)
    vizuelni pregled dijafragme;
  • d)
    vizuelni pregled i palpiranje jetre i njenih limfnih čvorova (Lnn. portales) i pankreasa. Jetru zaklanih teladi treba zasjeći jednim rezom po unutrašnjoj površini jetre radi pregleda žučnih kanala. Ako je potrebno zasijecaju se i drugi dijelovi jetre;
  • đ)
    vizuelni pregled želuca, crijeva i trbušne maramice s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. gastrici, Lnn. masenterici) i ako je potrebno rezanje tih čvorova;

d") vizuelni pregled i ako je potrebno palpacija i zarezivanje slezene;

  • e)
    vizuelni pregled bubrega sa pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. renales) i rezanje ako je potrebno. Bubrege treba odvojiti od masnog i vezivnotkivnog omotača samo ako je potrebno;
  • f)
    vizuelni i palpatorni pregled pupčane regije i zglobova. Ako se posumnja na salmonelozu treba zasjeći pupak i zglobove. Sinovialna tekućina treba biti pregledana.

Član 33.

Pregled trupova i organa vrši se:

  • a)
    vizuelni pregled trupa, pri čemu se ocjenjuje je li trup pravilno i higijenski pripremljen za pregled, ugojenost, stepen iskrvarenja, da li postoje krvni podlivi, eventualene deformacije trupa i zglobova odnosno prelomi kostiju, postoje li na trupu, a pogotovo u području repa rane od ugriza. Ocjenjuje se boja i izgled mišićnog i masnog tkiva, porebrice i potrbušinice;
  • b)
    vizuelni pregled glave s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. mandibulares). Limfni čvorovi zasijecaju se uzdužno, tako da se dobije što veći broj tankih listova za pregled. Jezik se mora osloboditi da bi se mogao detaljno palpirati i da bi se mogao obaviti detaljan pregled usta i ždrijela. Krajnici moraju biti uklonjeni;
  • c)
    vizuelni i palpatorni pregled jednjaka, traheje i pluća s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. bifurcationes, Lnn. medistinales, Lnn. eparteriales). Traheju i njene glavne organke treba zasjeći uzdužno, a donju trećinu oba plućna krila popriječno, tako da se prerežu glavni bronhusi. U slučaju da plućna krila nisu namijenjena ljudskoj ishrani ne moraju se rezati;
  • č)
    vizuelni pregled srca i osrčja. Srce treba prvo osloboditi osrčja, a zatim zasjeći uzdužnim rezovima kroz komore i pretkomore radi pregleda;
  • ć)
    vizuelni pregled dijafragme;
  • d)
    vizuelni pregled i palpiranje jetre i njenih limfnih čvorova (Lnn. portales), žučnog mjehura i pankreasa. Po potrebi pregled se može izvršiti i zasijecanjem jetre;
  • đ)
    vizuelni pregled i po potrebi palpiranje slezene;

d") vizuelni pregled želuca, crijeva i trbušne maramice s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. gastrici, Lnn. masenterici) i ako je potrebno rezanje tih čvorova;

  • e)
    vizuelni pregled bubrega sa pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. renales) i rezanje ako je potrebno. Bubrege treba odvojiti od masnog i vezivnotkivnog omotača. Pregled se vrši pored adspekcije i palpacijom i ako je potrebno i zasijecanjem da bi bubrežna zdjelica bila slobodna. Kod prasadi bubrezi se vade iz masnog i vezivnotkivnog omotača jedino ako je to potrebno.;
  • f)
    vizuelni pregled genitalnih organa i mokraćnog mjehura;
  • g)
    vizuelni pregled vimena sa pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. supramammarici) i zasijecanje kod krmača;
  • h)
    vizuelni i palpatorni pregled pupčane regije i zglobova prasadi. Ako je potrebno zasjeći pupak i zglobove.

Član 34.

Pregled trupova i organa vrši se:

  • a)
    vizuelni pregled trupa, pri čemu se ocjenjuje je li trup pravilno i higijenski pripremljen za pregled, ugojenost, stepen iskrvarenja, krvni podlivi, da li postoje eventualene deformacije trupa i zglobova odnosno prelomi kostiju. Ocjenjuje se boja i izgled mišićnog i masnog tkiva, porebrice i potrbušinice;
  • b)
    vizuelni pregled glave vrši se nakon skidanja kože i u slučaju sumnje na bolest vrši se pregled limfnih čvorova (Lnn. parotidei, Lnn. retropharingei) jezika i jednjaka;
  • c)
    vizuelni i palpatorni pregled jednjaka, traheje i pluća s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. bifurcationes, Lnn. medistinales, Lnn. eparteriales). U slučaju sumnje ovi organi i limfni čvorovi se zasijecaju i pregladaju;
  • č)
    vizuelni pregled srca i osrčja. U slučaju sumnje srce se zasijeca i pregleda;
  • ć)
    vizuelni pregled dijafragme;
  • d)
    vizuelni pregled i palpiranje jetre i njenih limfnih čvorova (Lnn. portales), žučnog mjehura i pankreasa. Jednim rezom zasijeca se unutrašnja površina jetre radi pregleda žučnih kanala;
  • đ)
    vizuelni pregled i po potrebi palpiranje slezene;

d") vizuelni pregled želuca, crijeva i trbušne maramice s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. gastrici, Lnn. masenterici);

  • e)
    vizuelni pregled bubrega sa pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. renales) i rezanje ako je potrebno. Bubrege treba odvojiti od masnog i vezivnotkivnog omotača. Pregled se vrši pored adspekcije i palpacijom i ako je potrebno i zasijecanjem da bi bubrežna zdjelica bila slobodna. Kod jagnjadi bubrezi se vade iz masnog i vezivnotkivnog omotača jedino ako je to potrebno;
  • f)
    vizuelni pregled genitalnih organa i mokraćnog mjehura;
  • g)
    vizuelni pregled vimena sa pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. supramammarici);
  • h)
    vizuelni i palpatorni pregled pupčane regije i zglobova jagnjadi. Ako je potrebno zasjeći pupak i zglobove.

Član 35.

Pregled trupova i organa vrši se:

  • a)
    vizuelni pregled trupa, pri čemu se ocjenjuje je li trup pravilno i higijenski pripremljen za pregled, ugojenost, stepen iskrvarenja, da li postoje krvni podlivi, eventualene deformacije trupa i zglobova odnosno prelomi kostiju. Ocjenjuje se boja i izgled mišićnog i masnog tkiva, porebrice i potrbušinice;
  • b)
    vizuelni pregled glave s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. parotidei, Lnn. retropharingiales, Lnn. mandibulares). Limfni čvorovi zasijecaju se uzdužno, tako da se dobije što veći broj tankih listova za pregled. Jezik se mora osloboditi da bi se mogao detaljno palpirati, i da bi se mogao obaviti detaljan pregled usta i ždrijela. Krajnici se moraju ukloniti. Na glavi zaklanih kopitara, radi utvrđivanja postoji li sakagija, pregleda se sluznica nosne pregrade i nosnih šupljina;
  • c)
    vizuelni i palpatorni pregled jednjaka, traheje i pluća s pripadajućim limfnim čvorivima (Lnn. bifurcationes, Lnn. medistinales, Lnn. eparteriales). Traheju i njene glavne organke treba zasjeći uzdužno, a donju trećinu oba plućna krila popriječno, tako da se prerežu glavni bronhusi. U slučaju da plućna krila nisu namijenjena ljudskoj ishrani ne moraju se rezati;
  • č)
    vizuelni pregled srca i osrčja. Srce treba prvo osloboditi osrčja, a zatim zasjeći uzdužnim rezovima kojim se otvaraju komore i pretkomore. Srčana pregrada (septum) zasijeca se sa dva-tri reza;
  • ć)
    vizuelni pregled dijafragme;
  • d)
    vizuelni pregled i palpiranje jetre i njenih limfnih čvorova (Lnn. portales) i pankreasa. Ako je potrebno zasijeca se jetra i limfni čvorovi;
  • đ)
    vizuelni pregled želuca, crijeva i trbušne maramice s pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. gastrici, Lnn. masenterici) i ako je potrebno zasijecanje tih čvorova;

d") vizuelni pregled slezene i ako je potrebno palpacija;

  • e)
    vizuelni pregled bubrega sa pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. renales) i zasijecanje ako je potrebno;
  • f)
    vizuelni pregled genitalnih organa i mokraćnog mjehura;
  • g)
    vizuelni pregled vimena sa pripadajućim limfnim čvorovima (Lnn. supramammarici) i ako je potrebno zasijecanje;
  • h)
    incizija limfnih čvorova zdjelične kosti (Lnn. iliaci) i površinski preponski limfni čvorovi (Lnn. inguinales superficiales);
  • i)
    vizuelni i palpatorni pregled pupčane regije i zglobova mladunčadi. Ako je potrebno zasjeći pupak i zglobove.;
  • j)
    pregled svih sivih i bijelih konja na melanozu.

Član 36.

Pri pregledu mesa i organa zaklanih goveda, junadi i bivola mora se obaviti poseban pregled da bi se utvrdilo postoji li bobičavost i to na sljedeći način:

  • a)
    s najmanje dva paralelna reza zasjeći svaki vanjski mišić za žvakanje (M. masseter) i jednim rezom svaki unutrašnji mišić za žvakanje (M. pterygoides), tako da površina reza bude što veća;
  • b)
    jednim uzdužnim rezom zasjeći donju (ventralnu) površinu jezika;
  • c)
    srce osloboditi osrčja, a zatim zasjeći uzdužnim rezovima kojim se otvaraju pretkomore i komore. Srčana pregrada rasijeca se sa dva do tri reza.;
  • č)
    jednjak pregledati adspekcijom i palpacijom, a prema potrebi i zasijecanjem;
  • ć)
    pregledati površinu svih mišića, a posebno mišićni dio dijafragme, koji je prethodno oslobođen trbušne i grudne opne i međurebarne mišiće.

Ako se pri zasijecanju mišića za žvakanje i srca i pregledom adspekcijom i palpacijom nađe samo jedna (ili više) bobica potrebno je, radi utvrđivanja stepena invazije, u tanke listiće rasjeći jezik, jednjak, srce i mišićne dijelove dijafragme. Također je potrebno na nekoliko mjesta rasjeći mišiće buta i lopatice.

Kod zaklanih teladi do šest sedmica starosti, pri pregledu za utvrđivanje postoji li bobobičavost, zasijeca se samo srce. Ako se pri pregledu srca nađe jedna (ili više) bobica, treba obaviti detaljan pregled kao kod zaklanih goveda starijih od šest sedmica.

Kod zaklanih ovaca i koza, radi utvrđivanja postoji li bobičavaost, adspekcijom se pregledaju svi vidljivi mišići trupa i glave, srce i mišićni dio dijafragme.

Radi utvrđivanja postoji li bobičavost svinja, od masnog tkiva oslobađa se unutrašnji slabinski mišić (M. Psoas major) i adspekcijom se pregledaju svi ostali vidljivi mišići trupa i glave, srce i mišićni dio dijafragme.

Član 37.

Trupovi zaklanih svinja i kopitara čije je meso namijenjeno javnoj potrošnji, upotrebi u vlastitom domaćinstvu ili preradi, moraju se pretražiti na prisutnost mišićnih larvi trihinele (Trichinella spiralis). Evidencija o pregledu mesa na trihinelozu vodi se ručno ili u elektronskoj formi na obrascu broj 6. koji se nalazi u Dodatku I ove Odluke.

Postupak pregleda mesa na trihinelozu obavlja se na način koji je propisan u Odluci o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03).

Član 38.

Pregledu svinjskog i mesa konja u komadima kao i pregled proizvoda od mesa svinja i konja obavlja se na način propisan u Odluci o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja.

V. HIGIJENSKA ISPRAVNOST MESA I ORGANA ZAKLANIH ŽIVOTINJA

Član 39.

Na osnovu pregleda i na osnovu rezultata, mikrobiološkog ili drugog ispitivanja, meso i organi zaklanih životinja ocjenjuju se kao:

  • a)
    higijenski ispravni za javnu potrošnju;
  • b)
    higijenski naispravni za javnu potrošnju;
  • c)
    uvjetno higijenski ispravni za javnu potrošnju.

Evidencije o ocjeni higijenske ispravnosti pregledanog mesa i organa na liniji klanja i nalazu na liniji klanja vode se ručno ili elektronski na obrascima br. 5. i 8. koji se nalazi u Dodatku I ove Odluke.

Član 40.

Meso i organi zaklanih životinja higijenski su ispravni za javnu potrošnju u ovim slučajevima:

  • a)
    ako su životinje i trupovi na osnovu rezultata pregleda prije i nakon klanja proglašeni zdravim ili ako su životinje pri pregledu, prije klanja, proglašene zdravim, a na mesu i organima se utvrde lokalizirane patološke promjene koje se mogu odstraniti;
  • b)
    ako su kod afebrilnih životinja opaženi znaci bolesti prije klanja, a nakon klanja utvrđeno da se radi o lokaliziranim patološkim promjenama na pojedinim organima koje se mogu odstraniti;
  • c)
    ako na klanje privedene sumnjive životinje ne pokazuju simptome zaraznih bolesti iz člana 13. stav 1 ove Odluke, ali su nakon klanja na pojedinim organima nađene lokalizirane patološke promjene koje se mogu odstraniti, a mikrobiološkim pregledom mesa nisu nađeni mikroorganizmi zbog kojih bi ga trebalo ocijeniti uvjetno higijenskim ispravnim ili higijenski neispravnim za javnu potrošnju;
  • č)
    ako je meso organoleptički besprijekorno, a mikrobiološkim pregledom uzorka iz dubine mesa nisu izolirani mikroorganizmi prema odredbama Pravilnika o uvjetima u pogledu mikrobiološke ispravnosti kojima moraju udovoljavati živežne namirnice u prometu ("Službeni list SFRJ", broj 45/83);
  • ć)
    ako meso i organi s pripadajućim limfnim čvorovima životinja koje su prije klanja bile ozlijeđene ne pokazuju nikakve organoleptičke promjene;
  • d)
    ako je nalaz testa na BSE negativan.

Član 41.

Meso i organi zaklanih životinja smatraju se higijenski neispravni za javnu potrošnju u ovim slučajevima:

  • a)
    ako su promjene organoleptičkih svojstava mesa specifične za pojedine vrste životinja izražene u jačem intenzitetu, bez obzira na njihov uzrok. Promjena mirisa mesa ocjenjuje se 24 sata odnosno 48 sati poslije klanja. Promjena mirisa i okusa u nejasnim slučajevima može se ocijeniti i na osnovu rezultata pokusa kuhanja i pečenja;
  • b)
    ako je životinja prije klanja bila bolesna od septikemije, piemije, toksemije ili viremije;
  • c)
    ako su bolesne životinje zaklane bez prethodnog pregleda;
  • č)
    ako nisu pregledane nakon klanja;
  • ć)
    ako je ocijenjeno da su uvjetno higijenski ispravni za javnu potrošnju, a nije moguće obaviti njihovo osposobljavanje;
  • d)
    ako je ocijenjeno da su higijenski neispravni za javnu potrošnju zbog tuberkuloznih promjena;
  • đ)
    ako su životinje bolovale od zaraznih bolesti iz člana14. stav 1. ove Odluke;

d") ako su prisilno zaklanim životinjama prije pregleda odstranjeni: jetra, slezena, bubrezi ili crijeva sa "elucom ili su ti organi oštećeni tako da se pregledom ne može ustanoviti jesu li i koliko patološki promijenjeni;

  • e)
    ako su u mišićima, limfnim čvorovima ili u kostima nađene metastaze malignih tumora;
  • f)
    ako mišićno tkivo sadrži larve trihinele spiralis;
  • g)
    ako iz zaklane životinje 45 minuta nakon omamljivanja nisu odstranjeni želudac i crijeva, a nije izvršen mikrobiološki pregled ili je životinja uginula prije klanja;
  • h)
    ako potiču od fetusa i mrtvorođenih životinja;
  • i)
    ako potiču od životinja koje su potpuno izmršavile iz bilo kojeg razloga;
  • j)
    ako je meso organoleptički besprijekorno, a mikrobiološkim pregledom uzorka iz dubine mesa izolirani su mikroorganizmi;
  • k)
    ako su jednom od propisanih analitičkih metoda nađene rezidue određenih tvari;
  • l)
    ako je utvrđena kontaminacija radionuklidima iznad dopuštenog nivoa aktivnosti;
  • lj)
    ako je nađena jaka bobičavost, na mjestu pregleda zasijecanjem ako je nađeno više od 10 bobica ili ako je mjesto organoleptički promijenjeno. Meso koje sadrži kalcificirane ili degenerativne bobice procjenjuje se kao i u slučaju nalaza živih bobica;
  • m)
    ako je meso zaklane životinje zbog invazije sarkocistama organoleptički promjenjeno;
  • n)
    ako su nađeni, za ljudsko zdravlje neškodljivi paraziti, u tolikoj mjeri da se ne mogu odstraniti. Ako se paraziti mogu izrezivanjem odstraniti, ostalo meso proglašava se uvjetno higijenski ispravnim za javnu potrošnju;
  • nj)
    ako su nađene difuzne patološke promjene koje se izrezivanjem ne mogu odstraniti, bez obzira na njihov uzrok;
  • o)
    ako su zagađeni sadržajem crijeva, želuca, urinom, žuči, raznim produktima upala, mlijekom krava bolesnih od upale vimena, ili bilo kojom nečistočom;
  • p)
    ako sadrže otrove koji su uneseni hranom ili na bilo koji drugi način;
  • r)
    pluća koja su zagađena vodom iz bazena, sadržajem želuca i krvlju,
  • s)
    krv koja je zagađena bilo kojom nečistočom ili je dobivena prerezom vrata;
  • š)
    spolni organi (osim testisa), prepucij, vime krava, oči, čmar, isječci iz ušiju, krajnici, pupak, rožina papaka, rogovi, zubi, kontaminirani dijelovi mesa i unutrašnjih organa, površina ubodne rane pri klanju i ožiljci.

Član 42.

Meso i organi zaklanih životinja pri nalazu tuberkuloznih promjena ocjenjuje se ovako:

  • a)
    higijenski je neispravan za javnu potrošnju cijeli svinjski i goveđi trup:
    • 1)
      ako su utvrđeni progresivni oblici tuberkuloze (pluća, vimena, materice, seroza, kazeozne promjene sa zapaljivom hiperemijom u organima i limfnim čvorovima, hronične generalizirane tuberkuloze limfnih čvorova, kostiju, zglobova, CNS-a, mišićnog tkiva ili kongenitalna tuberkuloza mladih životinja), te tuberkulozne promjene u portalnom limfnom čvoru koje pokazuju da je bolest zahvatila cijeli organizam;
    • 2)
      ako se utvrdi da je povišena temperatura životinje pri pregledu prije klanja u vezi s aktivnim tuberkuloznim promjenama uočenim pri pregledu nakon klanja;
    • 3)
      ako su promjene praćene potpunim izmršavljenjem;
    • 4)
      ako se promjene utvrde u nekom mišiću ili kostima ili zglobu, trbušnom organu ili limfnom čvoru kosti, zgloba, trbušnog organa ili nekom limfnom čvoru koji prima limfu iz mišića, kosti, zgloba ili trbušnog organa;
    • 5)
      ako su promjene rasprostranjene u tkivima grudne ili trbušne šupljine;
    • 6)
      ako su promjene mnogostruke, akutne i aktivno progresivne;
    • 7)
      ako karakter ili obim promjena ne ukazuje na lokalizirano stanje.
  • b)
    higijenski je neispravan za javnu potrošnju organ ili pojedini dio svinjskog ili goveđeg trupa, ako su na njemu utvrđene promjene ili ako su promjene utvrđene na pripadajućem limfnom čvoru.
  • c)
    uvjetno higijenski ispravani za javnu potrošnju jesu dijelovi trupa i cijeli trup:
    • 1)
      ako se na trupu pokažu promjene koje nisu tako jako izražene ili tako brojne kao što su promjene opisane u tački 1. pvog stava. Nezahvaćeni dio trupa uvjetno je higijenski ispravan za javnu potrošnju ako su priroda i obim promjena lokalizirani i ako su promjene kalcificirane ili inkapsulirane i uz uvjet da se zashvaćeni organ ili drugi dio trupa proglasi higijenski neispravnim za javnu potrošnju;
    • 2)
      ako je životinja reagovala na tuberkulin-test, a pregledom trupa zaklane životinje nisu utvrđene promjene.
  • č)
    higijenski ispravnim za javnu potrošnju, bez ograničenja, jesu dijelovi trupa i trup zaklane svinje ako su promjene lokalizirane samo na jednom primarnom mjestu (primarna mjesta su mandibularni, cervikalni, medijastinalni i mezenterijalni limfni čvorovi). Organ ili dio trupa zaklane svinje na kojemu su utvrđene promjene ocijenit će se higijenski neispravnim za javnu potrošnju.

Trup zaklane svinje s lokaliziranom tuberkuloznom promjenom na dva primarna mjesta uvjetno je higijenski ispravan za javnu potrošnju.

Član 43.

Meso i organi zaklanih životinja pri nalazu leukoznih promjena ocjenjuje se ovako:

  • a)
    higijenski je neispravan za javnu potrošnju cijeli svinjski i goveđi trup ako su pregledom utvrđene promjene na mesu i tjelesnim limfnim čvorovima ili samo na limfnim čvorovima trupa, bez obzira na to jesu li utvrđene promjene na organima ili na limfnim čvorovima;
  • b)
    higijenski ispravnim za javnu potrošnju, bez ograničenja, jesu meso i organi zaklanih svinja i goveda ako potiču od životinje iz sumnjivog zapata, koja pri pregledu nije pokazala simptome bolesti, serološkim ispitivanjem bila negativna, a na organima i njihovim limfnim čvorovima i mesu i limfnim čvorovima trupa nisu utvrđene nikakve promjene.