Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Odluka o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 6. Zakona o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 76/06), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine donosi
ODLUKU
O KLASIFIKACIJI DJELATNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
Ovom Odlukom propisuje se klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine, sa nazivima i šiframa djelatnosti koje obuhvataju područja, podpodručja, oblasti, grane, razrede i podrazrede privrednih i drugih djelatnosti, koji će se primjenjivati na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Član 2.
Klasifikacija djelatnosti iz člana 1. ove Odluke upotrebljava se za određivanje djelatnosti, odnosno za sva razvrstavanja po djelatnostima poslovnih i drugih subjekata i njihovih dijelova za potrebe statistike, različitih službenih i drugih administrativnih zbirki podataka (evidencije, registri, baze podataka i sl.).
Član 3.
Sastavni dio ove Odluke čine:
- a)Metodološke napomene
- b)Klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine- struktura (dio I)
- c)Klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine sa objašnjenjima (dio II).
Član 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE
Broj 2542/06
6. oktobra 2006. godine
Sarajevo
Direktor
Zdenko Milinović, s. r.
METODOLOŠKE NAPOMENE
Ove metodološke napomene su izvod iz Metodološkog uputstva za primjenu klasifikacije djelatnosti Bosne i Hercegovine, koje Agencija za statistiku BiH donosi kao poseban dokument.
I. KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI
I.1 UVOD
Klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine (u dajnjem tekstu: KD BiH), predstavlja opći statistički standard Bosne i Hercegovine kojeg, prema članu 6. Zakona o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 76/06) donosi Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija).
Agencija odlukom donosi KD BiH. Prijedlog izmjena i dopuna klasifikacije i svih njenih budućih revizija izrađuje Agencija, u saradnji sa Federalnim zavodom za statistiku i Republičkim zavodom za statistiku Republike Srpske (u daljnjem tekstu: entitetski zavodi). KD BiH je statistička klasifikacija a može se koristiti i u nestatističke svrhe ali se pri tome moraju strogo poštovati pravila korištenja data u ovom metodološkom uputstvu.
KD BiH se u skladu sa Zakonom o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine i Odlukom o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine jedinstveno primjenjuje na nivou Bosne i Hercegovine, (entiteti i Brčko Distrikt).
I.2 OSNOVNE KARAKTERISTIKE
KD BiH je klasifikacija svih ekonomskih djelatnosti u BiH, koja je izrađena na osnovu "Statističke nomenklature ekonomskih aktivnosti Evropske unije - NACE Rev.1.1Statistical Classification of Economic Activities in the Evropean Community, NACE Rev.1.1 NACE Rev.1.1 je ažurirana verzija NACE Rev.1, a objavljena je 19. 12. 2001 kao "Propis Vijeća EU (EEC), broj 29/2002 o izmjenama i dopunama propisa Vijeća ministara Evropske zajednice (EEC) broj 3037/90 o statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti Evropske zajednice". NACE Rev.1.1 je u primjeni u zemljama članicama Evropske unije od 1. Januara 2003. NACE Rev.1 je osnovna klasifikacija djelatnosti Evropske unije, objavljena 24. 10. 1990 kao "Propis Vijeća ministara Evropske zajednice broj 3037/90" (Council Regulation (EEC) No 3037/90 on the statistical classification of economic activities in the European Community). Vijeće ministara Evropske zajednice je odobrilo ovaj propis 9 Oktobra 1990. i uporediva je sa međunarodnom standardnom industrijskom klasifikacijom svih ekonomskih djelatnosti Ujedinjenih naroda - ISIC Rev.3ISIC Rev.3 - International Standard Industrial Classification of all Economic Activities, Third Revision, United Nations, Statistical Papers, Series M, No 4, Rev.3, Nenj York 1990..
KD BiH je u potpunosti preuzeta statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti Evropske unije, NACE Rev.1.1, koja je samo dodatno razrađena do nivoa podrazreda (šifra djelatnosti određena sa 5 cifara). Ovi podrazredi odražavaju specifičnosti Bosne i Hercegovine, posebno njena dva Entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) i zasebne administrativne jedinice Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).
I.3 STRUKTRA I SISTEM OZNAČAVANJA KD BiH
I.3.1 Struktura
KD BiH ima slijedeće hijerarhijske kategorije grupisanja privrednih i drugih djelatnosti:
- -područje (označen jednoslovnom abecednom šifrom),
- -podpodručje (označeno dvoslovnom abecednom šifrom),
- -oblast (označena dvocifrenom brojčanom šifrom),
- -grana (označena trocifrenom brojčanom šifrom),
- -razred (označen četverocifrenom brojčanom šifrom),
- -podrazred (označen petocifrenom brojčanom šifrom).
Klasifikacija djelatnosti - KD BiH. ima 17 područja, 31 potpodručje, 62 oblasti, 224 grane, 514 razreda i 625 podrazreda.
I.3.2 Šifarski sistem KD BiH
Šifarski sistem KD BiH prikazan je u Tabeli 1. i obuhvata:
prvi nivo - područje (section), označenu jednoslovnom abecednom šifrom
međunivo - potpodručje (subsection), označenu dvoslovnom abecednom šifrom
drugi nivo - oblast (division), označenu dvocifrenom brojčanom šifrom
treći nivo - grana (group), označenu trocifrenom brojčanom šifrom
četvrti nivo - razred (class), označenu četverocifrenom brojčanom šifrom
peti nivo - podrazred (subclass), označenu petocifrenom brojčanom šifrom.
Formiranje i brojčano označavanje petocifrenih podrazreda KD BiH izvršeno je konzistentno kako bi se u klasifikaciji djelatnosti KD BiH zadržala ukupnost preuzete strukture i sadržaja iz NACE-a Rev.1.1. Pri tom je korišten sljedeći postupak:
- a)raščlanjenim izvornim razredima NACE-a Rev.1.1 iza četverocifrene brojčane oznake dodijeljena je još jedna brojčana oznaka: 1, 2 "n, ovisno o broju formiranih podrazreda, i
- b)neraščlanjenim izvornim razredima NACE-a Rev.1.1 koji su preuzeti u
KD BiH bez daljnjeg raščlanjivanja, dodijeljena je dodatna oznaka "0" iza četverocifrenog nivoa razreda, i to iz praktičnih razloga (obrada podataka).
TABELA 1. Hijerarhijski nivoi klasifikacije djelatnosti - KD BiH
|
NAZIV NIVOA |
SISTEM OZNAČAVANJA |
VRSTA OZNAKE |
UKUPNO |
|
područje |
A - Q |
jednoslovna |
17 |
|
potpodručje |
CA - DN |
dvoslovna |
31 |
|
oblast |
01 - 99 |
dvocifrena |
62 |
|
grana |
01.1 - 99.0 |
trocifrena |
224 |
|
razred |
01.11 - 99.00 |
četverocifrena |
514 |
|
podrazred |
01.111 - 99.000 |
petocifrena |
625 |
U Tabeli 2. prikazan je broj naslova unutar svakog hijerarhijskog nivoa KD BiH po pojedinačnim područjima KD BiH, sve do najnižeg nivoa - podrazreda.
TABELA 2. Osnovna struktura i broj naslova KD BiH, po hijerarhijskim nivoima
|
Oznake i nazivi područja KD BiH |
Broj naslova po hijerarhijskim nivoima |
|||||||
|
Potpod- ručja |
Oblasti |
Grane |
Razredi |
Podrazredi |
||||
|
Ukup-no |
Razra đeni |
Bez razrade |
||||||
|
A |
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1 |
2 |
6 |
14 |
25 |
18 |
7 |
|
B |
Ribarstvo |
1 |
1 |
1 |
2 |
3 |
2 |
1 |
|
C |
Vađenje ruda i kamena |
2 |
5 |
13 |
16 |
21 |
9 |
12 |
|
D |
Prerađivačka industrija |
14 |
23 |
103 |
242 |
254 |
24 |
230 |
|
E |
Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom |
1 |
2 |
4 |
7 |
10 |
4 |
6 |
|
F |
Građevinar- stvo |
1 |
1 |
5 |
17 |
21 |
7 |
14 |
|
G |
Trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila, motocikla i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo |
1 |
3 |
19 |
79 |
98 |
28 |
70 |
|
H |
Ugostiteljstvo |
1 |
1 |
5 |
8 |
15 |
11 |
4 |
|
I |
Saobraćaj, skladištenje i komunikacije |
1 |
5 |
14 |
21 |
24 |
6 |
18 |
|
J |
Finansijsko posredovanje |
1 |
3 |
5 |
12 |
14 |
4 |
10 |
|
K |
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti |
1 |
5 |
23 |
39 |
43 |
8 |
35 |
|
L |
Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje |
1 |
1 |
3 |
10 |
37 |
34 |
3 |
|
M |
Obrazovanje |
1 |
1 |
4 |
6 |
10 |
6 |
4 |
|
N |
Zdravstveni i socijalni rad |
1 |
1 |
3 |
7 |
14 |
11 |
3 |
|
O |
Ostale javne komunalne, društvene i lične uslužne djelatnosti |
1 |
4 |
12 |
30 |
32 |
4 |
28 |
|
P |
Djelatnosti domaćinstava |
1 |
3 |
3 |
3 |
3 |
0 |
3 |
|
Q |
Eksteritorijal-ne organizacije i organi |
1 |
1 |
1 |
1 |
1 |
0 |
1 |
|
UKUPNO (17 područja) |
31 |
62 |
224 |
514 |
625 |
176 |
449 |
I.3.3 Pravila korištena u oblikovanju KD BiH
Svi koncepti i definicije koji se koriste u ovom poglavlju u cjelini su preuzeti iz koncepta i definicija NACE Rev.1.1, jer je KD BiH preuzela strukturu i opise izvornog propisa i Uvoda u NACE-a Rev.1.1, pa tako i izvorne koncepte i definicije. Samo su za namjenski uvedenu kategoriju podrazreda korišteni BiH koncepti.
I.3.3.1 Glavni kriteriji
EU klasifikacija djelatnosti - NACE Rev.1.1, a time i klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine - KD BiH, formirana je tako da omogući kategorizaciju podataka koji se odnose na "statističke jedinice", a to su u ovom slučaju poslovne jedinice (jedinice djelatnosti) koje se bave nekom poslovnom djelatnošću, na primjer: individualno postrojenje ili grupa postrojenja koja čine neku ekonomsku cjelinu, kao što je preduzeće. U statističkoj primjeni KD BiH predstavlja osnovu za pripremu širokog dijapazona statističkih podataka i rezultata (output, inputi u proizvodni proces, investicije i finansijske transakcije) o ovim jedinicama.
Sistem klasifikacije djelatnosti zavisi od primjene propisanih opisa djelatnosti i statističkih jedinica koje se razvrstavaju u tu djelatnost.
Glavni kriteriji korišteni za izdvajanje i opis oblasti i grana KD BiH (hijerarhijski nivoi označeni dvocifrenom i trocifrenom šifrom) odnose se na one osobine djelatnosti poslovnih jedinica koje su strateški važne za određivanje stepena međusobne sličnosti jedinica u odnosu na njihovu strukturu i određene ekonomske odnose. Glavni kriteriji za određivanje oblasti i grana tj. glavni aspekti djelatnosti su:
- -osobine proizvedenih roba i usluga,
- -namjena proizvoda i usluga,
- -inputi, proces i tehnologija proizvodnje.
Važnost koja je dodijeljena ovim kriterijima razlikuje se od jedne do druge kategorije. U mnogim slučajevima, npr. u djelatnostima proizvodnje hrane, u industriji tekstila, odjeće i kože, proizvodnji mašina i opreme, te u uslužnim djelatnostima, kriteriji su vrlo srodni tako da problem određivanja važnosti zapravo ne postoji.
U slučaju poluproizvoda često se najveća važnost pridaje fizičkom sastavu i stepenu obrade proizvoda.
U slučaju robe za čiju se proizvodnju koriste složeni proizvodni procesi često se daje prioritet krajnjoj namjeni, tehnologiji i organizaciji proizvodnje, a ne fizičkomi sastavu proizvoda.
Kriteriji koji se odnose na oblike i načine povezivanja djelatnosti unutar iste poslovne jedinice (npr. preduzeća) i između različitih poslovnih jedinica zauzimaju središnje mjesto u definiciji razreda (hijerarhijski nivo označen četverocifrenom šifrom). Njihova je namjena da u većini slučajeva osiguraju mogućnost razvrstavanja pojedinačnih statističkih jedinica (prvenstveno preduzeća i jedinica jednovrsne djelatnosti) u odgovarajuće razrede KD BiH i da pri tome jedinice koje se razvrstavaju u jedan razred budu međusobno što je moguće sličnije po vrsti djelatnosti koju ili koje obavljaju.
Razredi KD BiH definisani su tako da sljedeća dva uslova budu zadovoljena u maksimalno mogućoj mjeri:
- -da proizvodnja određenih kategorija tj. grupa roba ili usluga koje su karakteristične za dati razred čini glavninu outputa jedinica razvrstanih u taj razred i
- -da razred obuhvata jedinice koje proizvode većinu kategorija roba ili usluga koje ga karakteriziraju.
Podrazredi KD BiH su raščlanjeni tako da sljedeća tri uslova budu zadovoljena u maksimalno mogućoj mjeri:
- -da je proizvodnja određenih kategorija roba ili usluga koje obilježavaju dati podrazred homogena i ekonomski važna na nivou svakog entiteta, a time i na nivou BiH,
- -da je proizvodnja određenih kategorija roba ili usluga koje karakteriziraju dati podrazredi specifična za neki od entiteta, a time i za BiH (u suprotnom ne bi bila vidljiva) ili se očekuje njihov brz razvoj i prodor na tržište,
- -da se osigura, na nivou entiteta i na nivou BiH, uporedivost podataka o proizvodnji određenih kategorija roba ili usluga, koje karakteriziraju dati podrazred, sa istorijskim podacima o proizvodnji istih i sličnih kategorija roba ili usluga (prikupljenih kroz različita statistička istraživanja).
I.3.3.2 Ostali kriteriji
KD BiH ne razlikuje oblik vlasništva, vrstu pravnog organizovanja ili način poslovanja jer ti kriteriji nisu povezani s karakteristikama same djelatnosti. Jedinice koje obavljaju istu vrstu ekonomske djelatnosti razvrstavaju se na isti način neovisno o tome je li riječ o inkorporiranim preduzećima, samostalnim poduzetnicima ili državi i bez obzira na to obuhvata li matično preduzeće više od jedne jedinice.
Razvrstavanja prema obliku vlasništva, vrsti organizacije ili načinu poslovanja izvode se neovisno o razvrstavanju prema djelatnosti. Međutim, povezivanje KD BiH sa drugim klasifikacijama osigurat će korisne dodatne podatke.
Na sličan način razvrstavaju se poslovne jedinice prema glavnoj ekonomskoj djelatnosti koju obavljaju, neovisno od toga da li se posao obavlja električnim ili ručnim uređajimaima, da li se radi u tvornici ili u domaćanstvu, što znači da moderne tehnologije nasuprot tradicionalnim nemaju nikakvu prednost i ne predstavljaju kriterij razvrstavanja.
I.3.3.2.1 Tržišne i netržišne djelatnosti
U strukturi KD BiH razlika između tržišnih i netržišnih djelatnosti nije uzeta u obzir, kao što je to bio bio slučaj u staroj klasifikaciji djelatnosti (JKD)Jedinstvena klasifikacija djelatnosti - JKD, koja se u FBiH koristila do 1995, a u Republici Srpskoj do 1997.>, iako i u KD BiH postoje neki podrazredi koji su u pravilu netržišni (npr. određeni podrazredi oblasti 75), te podrazredi djelatnosti koji mogu biti i tržišni i netržišni.
I.3.3.2.2 Djelatnosti opisane proizvodima
Bilo koji nivo klasifikacije ekonomskih djelatnosti može se opisati outputom svojih karakterističnih roba i usluga. Međutim, uvijek treba prvo uzeti u obzir opis djelatnosti jer je u nekim slučajevima klasifikacija djelatnosti definisana na osnovu procesa ili sirovine, a ne samog proizvoda. Veoma je korisno u svakodnevnoj statističkoj praksi konsultovati klasifikaciju proizvoda po djelatnostima baziranu na standardu Evropske unije CPA 2002Statistical Classification of Product by Activity in the Evropean Economic Community, 2002 version, koja je u primjeni u zemljama članicama Evropske unije od 1. januara 2003.>, koja specificira karakteristične proizvode pojedinačnih djelatnosti.
I.4 PRIMJENA KD BiH
KD BiH se u skladu sa Zakonom o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini i Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine, obavezno koristi za: evidentiranje, prikupljanje, pripremu, pohranjivanje, obradu, kompiliranje, analizu, publiciranje i grupisanje po djelatnostima, podataka značajnih za praćenje stanja i kretanja na ekonomskom, demografskom i socijalnom području na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta.
Generalno, KD BiH se primjenjuje:
- -u praćenju promjena u stanju ekonomije i za donošenje mjera ekonomske i socijalne politike;
- -u službenoj statistici, sistemu informisanja, evidenciji i planiranju razvoja;
- -u prikupljanju, obradi i objavljivanju podataka prema djelatnostima, uz osiguravanje međunarodne uporedivosti;
- -sklapanju ugovora i izvršavanju međunerodnih obaveza;
- -u naučno-israživačkom i analitičkom radu;
- -za upis djelatnosti u statističke, administrativne i registre posebnih namjena.
Klasifikacija djelatnosti - KD BiH, je obavezujući standard za primjenu u cijeloj zemlji i za međunarodnu razmjenu podataka.
U primjeni KD BiH neophodno je, u najvećoj mogućoj mjeri, osigurati razdvajanje statističkih od fiskalnih i ostalih nestatističkih ciljeva.
I.4.1 Stupanje na snagu i implementacija KD BiH
KD BiH stupila je na snagu na osnovu Odluke o klasifikaciji djelatnosti BiH, a za statističke i analitičke potrebe primjenjivat će se najkasnije u roku od 120 dana od dana početka primjene Zakona o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini u svim statističkim istraživanjima i poslovnim registrima.
I.4.2 Izmjene KD BiH
Statističke klasifikacije nisu statična kategorija. Razlog je u činjenici da se privreda i njena struktura mijenjaju tokom vremena, nove tehnologije stvaraju nove djelatnosti i proizvode koji dobijaju sve veću važnost, dok neke druge djelatnosti postepeno gube na važnosti. Kako bi statističke informacije o strukturi ekonomije zadržale svoju aktuelnost, nužno je s vremena na vrijeme revidirati klasifikacije. To ne smije biti prečesto i u kratkim intervalima jer svaka revizija klasifikacija ima negativan učinak zato što izaziva prekid vremenskih serija i zahtijeva njihovu rekonstrukciju. Eurostat i UN su postigle dogovor o istovremenim revizijama osnovnih ekonomskih klasifikacija tako da je sljedeća značajna revizija klasifikacije djelatnosti predviđena za 2007. godinu. U skladu s tim se mora planirati sljedeća revizija KD BiH i stupanje na snagu revidirane klasifikacije saglasno rokovniku "Operacije 2007" tj. ono mora biti u skladu sa stupanjem na snagu revidiranih svjetskih i evropskih statističkih klasifikacija djelatnosti.
I.5 OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE
Statistička primjena KD BiH zasniva se na važećim propisima i pratećim preporukama i uputstvima Evropske unije i Ujedinjenih nacija, prvenstveno:
- -Uvod u NACE Rev.1.1,
- -Uvod u ISIC Rev.3,
- -Propis Vijeća ministara Evropske zajednice broj 696/93 o statističkim jedinicama za posmatranje i analizu proizvodnog sistema EU,
- -Propis Vijeća ministara Evropske zajednice broj 2186/93 o koordinaciji Evropske unije u uspostavljanju poslovnog registra za statističke svrhe (statističkog biznis registra)Council Regulation (EEC) No 2186/93 of 22 July 1993 on Community co-ordination in dranjing up business registers for statistical purpose,
- -Priručnik sa preporukama za uspostavljanje i razvoj statističkog biznis registraBusiness register - The Recommendations Manual 2003, First Revision - March 2003, Prva revizija, mart 2003. Ovaj priručnik nema pravnu snagu propisa, ali daje smjernice za interpretaciju propisa broj 2186/93 i informacije za vođenje aktivnosti na daljnjem razvoju biznis registra,
- -Uvod u Sistem nacionalnih računa Ujedinjenih nacija SNA 93UN System of National Accounts 1993 - SNA 93 (ISBN 92-1-161352-3),
- -Uvod u evropski sistem integrisanih ekonomskih računa ESA 95European System of Integrated Economic Accounts (ESA 95), harmonized njith SNA 95, adopted by the Council of EU, Regulation No. 2223/96 of 25 June 1996
I.5.1 Djelatnost
Pod djelatnošću se podrazumijeva kombinacija resursa kao što su oprema, rad, tehnika proizvodnje, informativne mreže ili proizvodi čiji je rezultat određena roba ili usluga. Djelatnost je određena inputom proizvoda (dobara ili usluga), proizvodnim procesom i outputom proizvoda.
Većina poslovnih, posebno proizvodnih jedinica stvarno obavlja nekoliko različitih djelatnosti, te je upravo zbog toga neophodno odrediti kategoriju svake od tih djelatnosti. Koriste se tri kategorije: glavna, sporedna i pomoćna djelatnost.
I.5.1.1 Glavna djelatnost (Principal activity)
je ona djelatnost koja u najvećoj mjeri učestvuje tj. doprinosi formiranju ukupne dodane vrijednosti ekonomske cjeline koja se posmatra. Glavna djelatnost određena na ovaj način ne mora obavezno pokrivati 50% ili više ukupne dodane vrijednosti posmatrane ekonomske cjeline. Detalji i metoda određivanja glavne djelatnosti ("top-down" metoda) opisani su u 1.6.1.1.
I.5.1.2 Sporedna djelatnost (Secondary activity)
je svaka druga djelatnost ekonomske cjeline koja kao rezultat daje određenu robu ili usluge.
I.5.1.3 Pomoćna djelatnost (Ancilliary activity)
je djelatnost koja se obavlja kao pomoć pri obavljanju glavne i/ili sporedne djelatnosti, kao što je to na primjer računovodstvo, transport, skladištenje, nabavka, marketing, popravak i održavanje i td. Pomoćne djelatnosti su one djelatnosti koje postoje samo da bi omogućile i pružile potrebnu podršku glavnim proizvodnim djelatnostima neke ekonomske cjeline osiguravajući im netrajne tj. potrošne (non-durable) proizvode i usluge. Rezultat glavnih i sporednih djelatnosti su proizvodi i usluge koji se prodaju trećim licima, dok se proizvodi i usluge koji su rezultat pomoćnih djelatnosti ne isporučuju tj. ne prodaju trećim licima.
Međutim, ako se glavna i/ili sporedne djelatnosti neke poslovne jedinice i pripadajuće pomoćne djelatnosti (na primjer računski centar) obavljaju na različitim geografskim lokacijama, bilo bi poželjno prikupiti zasebne informacije o različitim lokalnim jedinicama, i to one kategorije podataka koje se moraju razvrstati po geografskim područjima.
Pomoćna djelatnost mora da zadovolji sljedeće uvjete:
- a)da služi samo određenoj poslovnoj jedinici ili jedinicama za koje je vazana i da se njeni proizvodi ili usluge ne smiju prodavati na tržištu,
- b)da se slične djelatnosti i u uporedivom obimu obavljaju u sličnim poslovnim jedinicama,
- c)da proizvodi usluge ili, u izuzetnim slučajevima, netrajnu robu, koji ne ulaze u sastav izlaznih proizvoda (output-a) date poslovne jedinice,
- d)da učestvuje u tekućim troškovima date poslovne jedinice, ali da ne učestvuje u formiranju bruto investicija u fiksni kapital tj. da ne proizvodi robe i usluge koje su dio fiksne aktive.
I.5.2 Statističke jedinice
I.5.2.1 Pojam
Statističke jedinice u poslovnoj statistici su autonomne institucije ili njihovi dijelovi koji se bave nekim ekonomskim djelatnostima. Statističke jedinice se bave ekonomskim transakcijama roba i usluga i pri tome angažuju vlastitu radnu snagu za proizvodnju roba i usluga koje se mogu prodati, davati drugima bez naknade ili koristiti za daljnju proizvodnju.
I.5.2.2 Osnovne karakteristike
Ekonomske aktivnosti obavljaju autonomne institucije ili njihovi dijelovi koji imaju sebi svojstvenu pravnu i organizacionu strukturu. Međutim, često dolazi do značajnih i brzih promjena organizacionih oblika, vlasništva, proizvodnog asortimana, proizvodnih procesa, lokacija, udruživanja, razdruživanja i sl. Isto tako, analitički zahtjevi su različiti za razne vrste statističkih istraživanja i traženih rezultata. U praksi većina poslovnih jedinica obavlja više različitih djelatnosti. Za stvaranje kompletne statističke slike o industrijskim i drugim privrednim djelatnostima potrebne su vrlo različite informacije, ali organizacioni nivo na kojem je uputno prikupljati i grupisati informacije varira zavisno od tipa podataka i krajnje namjene podataka.
Kako bi se uskladili različiti zahtjevi i osiguralo prikupljanje, obrađivanje, posmatranje i analiza statističkih podataka tako da se dobiju cjeloviti rezultati, međusobno uporedivi na državnom i međunarodnom nivou, neophodno je ograničiti i standardizirati statističke jedinice tj. utvrditi zajedničku familiju statističkih jedinica (family of statistical units) koja će se obavezno koristiti u statističkim istraživanjima i obradi podataka. Standardizacija se mora primijeniti i na definicije i na klasifikaciju statističkih jedinica i njihovih aktivnosti. Statistička jedinica služi kao sredstvo pomoću kojega se na jednoznačan, ali ipak dovoljno detaljan način, ocjenjuju različiti aspekti ekonomije, obzirom da osigurava jedinstvenu osnovu za upoređivanje.
Statističke jedinice za koje se prikupljaju ili kompiliraju podaci moraju biti, u najvećoj mogućoj mjeri, homogene i to u odnosu na ekonomski sektor, djelatnost i geografski region.
Drugi zahtijev koji se postavlja na statističke jedinice je raspoloživost podataka o njihovoj djelatnosti.
Važna karakteristika statističkih jedinica je njihova autonomnost u donošenju odluka tj. svojstvo da mogu stvarati finansijske obaveze i mogu posjedovati materijalna i nematerijalna sredstva.
I.5.2.3 Statitičke jedinice po funkciji koju obavljaju
Statističke jedinice, po svojoj funkciji, mogu biti:
- -jedinice za kompiliranje statističkih podataka (jedinice posmatranja i analitičke jedinice), i
- -jedinice za prikupljanje podataka (izvještajne jedinice).
I.5.2.3.1 Jedinice posmatranja (Observation units)
su one jedinice za koje se kompiliraju statistički rezultati u cilju praćenja njihovih karakteristika. Osnovno ograničenje koje se postavlja na jedinicu posmatranja je njena autonomnost u odnosu na finansiranje i proces proizvodnje, tako da se pod jedinicom posmatranja može gotovo uvijek podrazumijevati institucionalna jedinica. Ovo kao rezultat ima dva tipa jedinica posmatranja:
- 1.jedinice koje su potpuno autonomne u odnosu na sve funkcije vezane za finansiranje i proces proizvodnje (preduzeće), što znači da jedinica:
mora biti vezana za tržište i u stanju da određuje cijene vlastitih proizvoda,
mora biti kompletna tj. mora kontrolisati sve funkcije neophodne za vršenje svojih djelatnosti.
- 2.jedinice koje su autonomne samo u odnosu na proces proizvodnje (na pr. jedinice u sastavu preduzeća). Autonomija u donošenju odluka znači da takve jedinice imaju administrativnu evidenciju o svim osnovnim karakteristikama procesa.
I.5.2.3.2 Analitičke jedinice (Analytical units)
se najčešće formiraju razdvajanjem ili grupisanjem jedinica posmatranja, a ovo rzdvajanje ili grupisanje se vrši na bazi procjena i imputacija, tako da se osigura detaljnije i homogenije kompiliranje statističkih rezultata, koje ne bi bilo moguće korištenjem samo podataka o jedinicama posmatranja. Primjer analitičke jedinice je usko definisani pojam "jedinice u sastavu" (establishment) u SNA 93.
I.5.2.3.3 Izvještajne jedinice (Reporting units)
su jedinice od kojih se traži da dostave podatke. To mogu biti same jedinice posmatranja ili sasvim odvojene jedinice, kao na primjer knjigovodstvene agencije koje popunjavaju upitnike za svoje klijente. U općem slučaju to je jedinica kojoj se šalje upitnik.
I.5.3 Statističke jedinice i međunarodna uporedivost statističkih podataka
Međunarodna uporedivost statističkih podataka i rezultata različitih zemalja ne može se osigurati ukoliko se ne utvrdi zajednička lista standardnih statističkih jedinica koje se obavezno moraju koristiti u njihovim statističkim sistemima. Ove standardne statističke jedinice se koriste prvenstveno za formiranje statističkog poslovnog registra, kao osnove i okvira za provođenje svih statističkih istraživanja u nekoj zemlji. Statistički poslovni registar predstavlja sponu između organizacionih oblika poslovnih jedinica i standardno strukturiranih statističkih jedinica, a pri tome se statističke jedinice razvrstavaju saglasno važećoj klasifikaciji djelatnosti.
Izabrane statističke jedinice se koriste u statističkim istraživanjima za prikupljanje, obradu, distribuciju, objavljivanje i statističku analizu podataka grupisanih ili raščlanjenih po raznim nivoima klasifikacije djelatnosti..
Međunarodna uporedivost se osigurava korištenjem standardnih definicija statističkih jedinica, koje su utvrđene propisom Vijeća ministara Evropske zajednice o statističkim jedinicama za posmatranje i analizu proizvodnog sistema EU-a broj 696/93. Ovaj propis se bazira na sljedećim osnovnim postavkama:
- -Broj statističkih jedinica koje će se koristiti u sistemu proizvodnje mora biti racionalno ograničen,
- -Statističke jedinice moraju biti direktno vezane za definicije i opise koji su dati u uvodu međunarodno priznatih klasifikacija djelatnosti ISIC Rev.3.1 i NACE Rev.1.1 i u sistemima nacionalnih računa SNA 93 odnosno ESA 95
- -Proizvodni sistem obuhvata sve jedinice koje su uključene u proces proizvodnje i sve ekonomske i finansijske transakcije koje obavljaju ove jedinice.
Propis o statističkim jedinicama za posmatranje i analizu proizvodnog sistema EU, takozvanim "statističkim jedinicama proizvodnog sistema" (statistical units of the production system) daje definiciju sljedećih standardnih statističkih jedinica:
- -Preduzeće
- -Institucionalna jedinica
- -Grupa preduzeća
- -Jedinica jednovrsne djelatnosti
- -Jedinica homogene proizvodnje
- -Lokalna jedinica
- -Lokalna jedinica jednovrsne djelatnosti
- -Lokalna jedinica homogene proizvodnje
Detaljan opis navedenih statističkih jedinica dat je u propisu Vijeća ministara Evropske zajednice o statističkim jedinicama za posmatranje i analizu proizvodnog sistema EU-a broj 696/93.
Odnos između različitih vrsta statističkih jedinica ilustruje sljedeća tabela:
|
Djelatnost |
Vrsta statističke jedinice |
|
|
Jedna ili više lokacija |
Samo jedna lokacija |
|
|
Jedna ili više djelatnosti |
Preduzeće |
Lokalna jedinica |
|
Institucionalna jedinica |
||
|
Samo jedna djelatnost |
JJD |
Lokalna JJD |
|
JHP |
Lokalna JHP |
I.6 RAZVRSTAVANJE PO DJELATNOSTIMA
KD BiH je obavezan standard i za razvrstavanje poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih lica) i za vođenje poslovnih i drugih registara Bosne i Hercegovine. Razvrstavanje po djelatnostima poslovnih i drugih subjekata obavljaju nadležni organi na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta, u skladu sa zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta.
Svaki se poslovni subjekt razvrstava na osnovu djelatnosti koje obavlja. U nekim slučajevima jedinica se ne može razvrstati bez uzimanja u obzir njenih veza s drugim jedinicama.
Poslovni subjekti i njihovi dijelovi razvrstavaju se, prema potrebi u područja, potpodručja, oblasti, grane, razrede i podrazrede KD BiH, u skladu sa djelatnostima koje obavljaju.
Ako poslovni subjekat obavlja više djelatnosti, razvrstava se prema djelatnosti koju pretežno obavlja.
Prema definicijama iz Uvoda u NACE Rev 1.1, poslovnim jedinicama koje obavljaju određene djelatnosti se utvrđuju glavna, sporedne i pomoćne djelatnosti na osnovu jasno utvrđenih kriterija. Razvrstavanje karakerističnih poslovnih jedinica po djelatnosti vrši se prvenstveno u cilju formiranja i održavanja posebnih administrativnih i statističkih registara i različitih adresara, koji služe kao polazna osnova za svaki sistematičan rad u oblasti statistike, ali i u drugim područjima života i rada. Kriteriji za razvrstavanje statističkih jedinica iz uvoda u NACE Rev 1.1 navedeni su u EU standardu "Propis o statističkim jedinicama za posmatranje i analizu proizvodnog sistema EU-a" , a usklađeni su s metodološkim okvirom SNA 93 i ESA 95.
Glavna djelatnost se određuje primjenom takozvane "top-down" metode (od višeg prema nižem nivou), i to kao djelatnost koja u najvećoj mjeri učestvuje tj. doprinosi formiranju ukupne dodane vrijednosti ekonomske cjeline koja se posmatra. Glavna djelatnost određena na ovaj način ne mora obavezno pokrivati 50% ili više ukupne dodane vrijednosti posmatrane ekonomske cjeline. Detalji "top-down" metode opisani su u 1.6.1.1
Prema klasifikaciji djelatnosti razvrstavaju se poslovni subjekti (pravna i fizičke lica) na osnovu djelatnosti koje obavljaju u skladu sa zakonskim propisima. Osnovni kriterij za razvrstavanje poslovnih subjekata mora biti funkcionalan. To znači da poslovne subjekte treba razvrstavati u glavnu djelatnost prema onoj djelatnosti koju stvarno obavljaju, a ne prema organizacionom obliku, statusu, vlasništvu, načinu proizvodnje i slično.
I.6.1 Osnovna pravila razvrstavanja prema KD BiH
Ekonomske djelatnosti su definisane u KD BiH. Poslovna jedinica može obavljati jednu ili više ekonomskih djelatnosti koje pripadaju jednoj ili nekolicini pozicija u KD BiH. Jedinice se razvrstavaju prema svojoj glavnoj djelatnosti. Glavna djelatnost je ona u kojoj je ostvaren najveći udio u dodanoj vrijednosti jedinice po baznim cijenama.
U jednostavnom slučaju, ukoliko jedinica na nivou podrazreda obavlja samo jednu djelatnost, razvrstavanje djelatnosti te jedinice određeno je onom pozicijom u KD BiH koja obuhvata djelatnost te jedinice. Ukoliko jedinica na nivou podrazreda obavlja više od jedne djelatnosti, ali sve pripadaju istoj poziciji u KD BiH, razvrstavanje djelatnosti te jedinice određeno je onom pozicijom u KD BiH u kojoj su obuhvaćene sve te djelatnosti.
U slučaju kada jedinica na nivou podrazreda obavlja djelatnosti koje pripadaju različitim pozicijama u KD BiH, nužna je primjena pravila za određivanje glavne djelatnosti. U jednostavnom slučaju kada jedna djelatnost na nivou podrazreda ima udio veći od 50% dodane vrijednosti, to određuje razvrstavanje jedinice.
Kada jedinica obavlja djelatnosti koje pripadaju dvjema različitim pozicijama u KD BiH, uvijek će jedna pozicija imati udio veći od 50% dodane vrijednosti osim u vrlo rijetkom slučaju kada obje djelatnosti različitih pozicija u KD BiH imaju jednake udjele od 50%.
U mnogo složenijim slučajevima kada jedinica obavlja više od dvije djelatnosti koje pripadaju u više različitih pozicija u KD BiH, a nijedna od njih nema udio veći od 50% dodane vrijednosti, razvrstavanje jedinice po djelatnosti mora se odrediti upotrebom "top-down" metode.
I.6.1.1 "TOP - DOWN" metoda
Metoda "top-down" slijedi hijerarhijsko pravilo prema kojem razvrstavanje jedinice na nižem nivou klasifikacije mora biti u skladu s razvrstavanjem jedinice na višim nivoima. Da bi taj uvjet bio zadovoljen, proces počinje identifikacijom važnih pozicija na višem nivou i napreduje prema nižim nivoima klasifikacije na sljedeći način:
- 1.Odredi se područje KD BiH koje ima relativno najveći udio u dodanoj vrijednosti.
- 2.Unutar tog područja odredi se oblast KD BiH koji ima relativno najveći udio u dodanoj vrijednosti unutar tog područja.
- 3.Unutar ove oblasti odredi se grana KD BiH koja ima relativno najveći udio u dodanoj vrijednosti unutar oblasti.
- 4.Unutar te grane odredi se razred KD BiH koji ima relativno najveći udio u dodanoj vrijednosti unutar te grane.
- 5.Unutar tog razreda odredi se podrazred KD BiH koji ima relativno najveći udio u dodanoj vrijednosti tog razreda. Taj podrazred određuje glavnu djelatnost.
Primjer:
Izvještajna jedinica može obavljati sljedeće djelatnosti:
|
Područje |
Oblast |
Pod- razred |
Opis podrazreda |
Udio |
|
D |
28 |
28.710 |
Proizvodnja čelične buradi i sličnih posuda od čelika |
7% |
|
29 |
29.310 |
Proizvodnja traktora za poljoprivredu i šumarstvo |
8% |
|
|
29.410 |
Proizvodnja ručnih prenosivih alata sa sopstvenim pogonom |
3% |
||
|
29.530 |
Proizvodnja mašina za industriju hrane, pića i duhana |
21% |
||
|
29.550 |
Proizvodnja mašina za industriju papira i kartona |
8% |
||
|
34 |
34.300 |
Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila i njihove motore |
5% |
|
|
G |
51 |
51.140 |
Posredovanje u trgovini mašinama, industrijskom opremom, brodovima i avionima |
7% |
|
51.880 |
Trgovina na veliko poljoprivrednim mašinama, priborom i spravama, uključujući i traktore |
28% |
||
|
K |
74 |
74.200 |
Arhitektonske i inžinjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje |
13% |
Glavna djelatnost se određuje na sljedeći način:
1. Odredi se područje
Područje D Prerađivačka industrija 52%
Područje G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila, motocikla te predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 35%
Područje K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti 13%
2. Odredi se oblast
Oblast 28 Proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina i opreme 7%
Oblast 29 Proizvodnja mašina i uređaja, d. n. 40%
Oblast 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 5%
3. Odredi se grana
Grana 29.3 Proizvodnja mašina za poljoprivredu i šumarstvo 8%
Grana 29.4 Proizvodnja alatnih mašina 3%
Grana 29.5 Proizvodnja ostalih mašina za specijalne namjene 29%
4. Odredi se razred
Razred 29.53 Proizvodnja mašina za industriju hrane, pića i duhana 21%
Razred 29.55 Proizvodnja mašina za industriju papira i kartona 8%
5. Odredi se podrazred
Podrazred 29.530 Proizvodnja mašina za industriju hrane, pića i duhana 21%
Podrazred 29.550 Proizvodnja mašina za industriju papira i kartona 8%
Glavna djelatnost je prema tome, podrazred djelatnosti 29.530 - Proizvodnja mašina za industriju hrane, pića i duvana. Da je razvrstavanje bilo izvršeno direktno prema podrazredu djelatnosti koji ima najveći udio u dodanoj vrijednosti, to bi dovelo do pogrešnog rezultata jer bi se preduzeće razvrstalo izvan prerađivačke industrije, u podrazred 51.880 - Trgovina na veliko poljoprivrednim mašinama, priborom i spravama, uključujući i traktore.
"Top-donjn" metoda zadovoljava načelo prema kojem se razvrstavanje po djelatnosti na nižim nivoima vrši u skladu s glavnom djelatnosti jedinice, na višim nivoimaU jednostavnim se slučajevima, kada jedinica obavlja samo jednu ili dvije djelatnosti, također se može upotrijebiti "top donjn" metoda. Međutim, u tim slučajevima se razvrstavanje takvih jedinica po djelatnosti obavlja neposredno, bez izričite primjene "top- donjn" metode.. Na nižim nivoima klasifikacije, udio u dodanoj vrijednosti one pozicije KD BiH tj. djelatnosti koja je rezultat razvrstavanja po "top donjn" metodi ne mora nužno biti veći od 50% ukupne dodane vrijednosti jedinice koja se razvrstava. Što se ide dalje od viših prema nižim nivoima hijerarhijske strukture KD BiH, ovo će sve češće biti slučaj. Teoretski, također je moguće naići na situaciji da na višem nivou hijerarhijske strukture KD BiH nijedna pozicija nema udio veći od 50% ukupne dodane vrijednosti jedinice.
U pravilu, "top-down" metoda dopušta određivanje glavne djelatnosti jedinice na najnižem hijerarhijskom nivou klasifikacije djelatnosti. U praksi, potrebno je primijeniti metodu na onom najnižem nivou koji se stvarno javlja u specifičnoj primjeni. To na primjer može biti nivo oblasti ili grupe, ako se radi specifičnoj primjeni.
I.6.2 Alternativni kriteriji razvrstavanja
Da bi se odredila glavna djelatnost jedinice, moraju biti poznati podaci o udjelima pojedinih djelatnosti koje pripadaju različitim pozicijama u KD BiH u ukupnoj dodanoj vrijednosti te jedinice Međutim, u praksi često nije moguće dobiti podatke o dodanoj vrijednosti različitih djelatnosti te se razvrstavanje po djelatnosti obavlja upotrebom zamjenskih kriterija. Ti kriteriji mogu biti:
Vezani za output:
- -bruto output jedinice koji se može grupisati po robama ili uslugama koje su karakteristične za svaku pojedinu djelatnost koju jedinica obavlja,
- -vrijednost prodaje grupa proizvoda koje su karakteristične za za svaku pojedinu djelatnost koju jedinica obavlja.
Vezani za input:
- -plaće i nadnice koje se mogu grupisati po pojedinim djelatnostima koju jedinica obavlja,
- -zaposlenost po pojedinim djelatnostima prema udjelu zaposlenih u različitim djelatnostima koje jedinica obavlja.
Navedeni dopunski kriteriji se moraju koristiti umjesto nedostupnih podataka o bruto dodanoj vrijednosti, s tim da se nastoji dobiti najbolja moguća aproksimacija rezultata koji bi se dobili na osnovu dodane vrijednosti tj. najbolja zamjena podataka o dodanoj vrijednosti. Upotreba dopunskih kriterija ne mijenja metode određivanja glavne djelatnosti ili pravila "top-down" metodae. Oni su samo operativna aproksimacija podataka o dodanoj vrijednosti.
Međutim, jednostavna upotreba gore navedenih kriterija ponekad može dovesti do zabune. To će uvijek biti slučaj kada struktura dopunskih kriterija nije proporcionalna dodanoj vrijednosti koja nije dostupna.
I.6.3 Posebna pravila vezana uz određena područja KD BiH
I.6.3.1 Područje G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila, motocikla i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo
U KD BiH trgovina na veliko i malo obuhvata sve jedinice čija glavna djelatnost uključuje kupovinu prenosivih roba (transportable goods) i njihovu preprodaju i/ili obavljanje posredničke funkcije između prodavača i kupaca robe. Ovakve robe su samo predmet rukovanja i pakovanja, one se ne transformišu suštinski, po svojoj prirodi, sastavu ili obliku.
Trgovina na veliko i malo obuhvata ne samo direktno trgovanje između dvije strane nego i trgovanje u ime i za račun jedne ili više trećih strana. Međutim, bitno je da glavna djelatnost bude trgovina proizvodima koji se nisu suštinski promijenili tj. nisu se promijenili više nego što je to uobičajena praksa svakog prodavača.
Rukovanje robom koje je u običajeno u trgovini ne utiče na osnovne osobine robe te može uključivati npr. sortiranje, odvajanje, miješanje i pakovanje. U trgovini na veliko postoje brojne grane ekonomske djelatnosti u kojima su postupci uobičajeni u trgovini od velike važnosti. Tipičan primjer je prepakivanje robe prije isporuke u trgovine na malo.
Uključene su i prateće usluge koje podržavaju prodaju proizvoda, npr. isporuka i instalacija električnih aparata.
Trgovina preko posrednika i trgovina na veliko su razvrstane u jednu zajedničku oblast u KD BiH, a pri tome se trgovina preko posrednika svrstava u jednu zasebnu granu - (51.1), dok se trgovina na veliko razvrstava u šest grana (51.2 - 51.9).
Posebna oblast je izdvojena za trgovinu na malo, a unutar nje je izdvojeno šest različitih grana koje pokrivaju različite aspekte trgovine na malo i jedna dodatna grana za popravak predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo. Trgovina motornim vozilima, zajedno s održavanjem i popravkom motornih vozila i prodajom goriva na malo, čini oblast 50.