KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE
RJEŠENJE
Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d) i člana 43. stav (2), a u vezi s članom 12., 14., 15., 16. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), a po Zaključku o pokretanju postupka po službenoj dužnosti (broj 01-01-26-007-1-II/06 od 21. juna 2006. godine) za ocjenu koncentracije privrednog subjekta Intesa Holding International S.A 19-21 Boulevard du Prince Henri, L-1724 Luxemburg, zastupanog po Nedžidi Salihović, advokatu iz Sarajeva, Fra Anđela Zvizdovića 1/X, 71000 Sarajevo, i privrednog subjekta UPI Banke d.d. Sarajevo, Obala Kulina bana 9A, Konkurencijsko vijeće na 35. sjednici održanoj 26. oktobra 2006. godine, je donijelo
RJEŠENJE
OBRAZLOŽENJE
- 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija nastala na tržištu bankarskih i finansijskih usluga Bosne i Hercegovine sticanjem većinskog vlasničkog udjela u privrednom subjektu UPI Banka d.d. Sarajevo sa sjedištem u Sarajevu od strane privrednog subjekta Intesa Holding International S.A. sa sjedištem u Luksemburgu.
- 2.Zbog nepodnošenja Prijave namjere koncentracije u zakonom predviđenom roku, izriče se novčana kazna privrednom subjektu Intesa Holding International S.A., Luxemburg u visini od 250.000,00 KM koji je dužan platiti u roku od 8 dana, od dana prijema ovoga Rješenja.
- 3.Ovo Rješenje o koncentraciji upisuje se u Registar koncentracija.
- 4.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u Službenom glasniku BiH, službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Konkurencijsko vijeće na osnovu informacija i podataka objavljenih u dnevnoj štampi Bosne i Hercegovine i dokumentacije dobijene od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, u vezi koncentracije privrednog subjekta Intesa Holding International S.A 19-21 Boulevard du Prince Henri, L-1724 Luxemburg (u daljnjem tekstu: Intesa Holding) i privrednog subjekta UPI Banka d.d.-Sarajevo, Obala Kulina bana 9A (u daljnjem tekstu: UPI Banka) provelo je preliminarnu provjeru predmetne koncentracije.
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju, od Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercgovine, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo postojanje osnovane sumnje da predmetna koncentracija nije prijavljena, odnosno provedena u skladu sa odredbama Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon), te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka po službenoj dužnosti (broj 01-01-26-007-1-II/06 od dana 21. juna 2006. godine).
Konkurencijsko vijeće, u smislu člana 33. stav (2) Zakona, od učesnika koncentracije privrednog subjekta Intesa Holding i privrednog subjekta UPI Banka je zatražilo podatake i odgovarajuću dokumentaciju s ciljem ocjene pozitivnih i negativnih efekata predmetne koncentracije, u smislu člana 17. Zakona, odnosno njenih efekata na strukturu relevantnog tržišta, da li je predmetna koncentracija stvorila ili ojačala dominantni položaj koji za posljedicu ima značajno narušavanje tržišne konkurencije, u smislu člana 13. Zakona.
Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene koncentracije je utvrdilo sljedeće:
Pravni okvir ocjene koncentracije
Zakonodavni okvir
Konkurencijsko vijeće u provedbi postupka ocjene predmetne koncentracije je primijenilo odredbe Zakona o konkurenciji, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta (Službeni glasnik BiH, broj 18/06), a primijenjene su i odredbe Zakona o upravnom postupku (Službeni glasnik BiH, broj 29/02) u dijelu koji nije uređen odredbama Zakona o konkurenciji.
Budući da se predmetna koncentracija dešava u sektoru bankarstva, u obzir su uzete i odredbe Zakona o bankama FBiH (Službene novine FBiH, br. 39/98 i 32/00) i Zakona o bankama Republike Srpske (Službeni glasnik RS, broj 44/03).
Konkurencijsko vijeće, u smislu člana 43. stav (7) Zakona, je koristilo sudsku praksu Evropskog suda i odluke Evropske komisije, kao i kriterije i standarde iz Uredbe vijeća broj 139/2004 o kontroli koncentracije između privrednih subjekta, Obavijest Komisije o konceptu koncentracije privrednih subjekata i Smjerenice za ocjenu horizontalnih koncentracija.
Pravni osnov i oblik koncentracije
Pravni osnov predmetne koncentracije je Ugovor za prodaju do 55,01% emitiranog dioničarskog kapitala privrednog subjekata UPI Banka privrednom subjektu Intesa Holding, zaključen dana 28. jula 2005. godine.
Pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole privrednog subjekta Intesa Holding nad privrednim subjektom UPI Banka i to kroz sticanje većinskog udjela u osnovnom kapitalu s namjerom preuzimanja pune kontrole nad privrednim subjektom UPI Banka, u smislu člana 12. Zakona.
Sticanje većinskog udjela od 55,01% u vlasništvu privrednog subjekta UPI banke od strane privrednog subjekta Intesa Holding je provedeno kupoprodajom dionica sa sljedećim prodavcima:
- -The European Bank for Reconstruction and Development, One Exchange Square, London, EC2A 2JN, Engleska;
- -Sarajevska Pivara d.d., Franjevačka 15, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
- -Klas d.d., Paromlinska 43, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
- -Coning Inžinjering d.d., Augusta Šenoe 4, Varaždin, Republika Hrvatska;
- -Bosna Reosiguranje d.d., Despićeva 4, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
Nakon potpisivanja navedenog Ugovora privredni subjekt Intesa Holding je objavio dana 5. januara 2006. godine tender ponudu za sticanje svih preostalih dionica UPI Banke. Predmetni tender je završen uspješno i privredni subjekt Intesa Holding je postao vlasnik (..)**(..)** - predstavlja poslovnu tajnu% dionica privrednog subjekta UPI Banka (Registar vrijednosnih papira F BiH - dopis broj 02-02-1733/06 od dana 20. marta 2006. godine).
Učesnici koncentracije
Intesa Holding je supsidijarno društvo Banca Intesa S.p.A. (u daljnjem tekstu: Banka Intesa) koja je vlasnik (..)**% njenog kapitala.
Dioničari Banka Intesa S.p.A sastoje se od osnovne grupe s udjelom od (..)**% ukupnog dioničkog kapitala-Credit Agricole (..)**%, Fondazione Cariplo (..)**%, General Group (..)**%, Fondazione Cariparma (..)**% i Gruppo Lombardo (..)**% i preostalih (..)**% dioničkog kapitala je u vlasništvu oko 194.000 dioničara, od kojih nijedan nema udio veći od (..)**% upisanog dioničkog kapitala osim dioničara-Mondrijan Investnebt Partners Ltd (..)**% i Capitalija S.p.A. (..)**%.
Banka Intesa S.p.A i njene srodne kompanije (u daljnjem tekstu: Intesa Grupa) je jedna od tri najveće grupacije banaka u Italiji s ukupnom aktiviom od (..)** KM na dan 31. decembra 2005. godine. Intesa Grupa je prva u Italiji prema ukupnim depozitima (..)** KM i kreditima klijenata (..)** KM. U 2005. godini Intesa Grupa je prijavila netto profit od (..)** KM što je povećenje za (..)**% u odnosu na 2004. godinu. Operativna struktura /poslovna mreža se sastojala od 3.970 podružnica (3.106 u Italiji i 864 u inostranstvu).
Prije ove koncentracije Intesa Holding odnosno Intesa Grupa nisu bile zastupljene na tržištu Bosne i Hercegovine u sektoru univerzalnog bankarstva (maloprodajnog i korporativnog bankarstva) i finansijskog bankarstva.
UPI Banka je registrovana kod Osnovnog suda udruženog rada Sarajevo broj U/I-3816/90 dana 9. januara 1991. godine. U skladu sa Zakonom o bankama FBiH UPI Banka je izvršila usklađivanje registracije kod Kantonalnog suda Sarajevo - broj UF/I-4091/00 dana 20. oktobra 2000. godine.
Osnovni kapital UPI banke iznosi 22.900.000,00 KM i podijeljen je na 229.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100,00 KM, koje su izdate i u cijelosti uplaćene. Na dan 31. decembra 2004. godine, UPI Banka je imala 639 dioničara, a ukupan broj vrijednosnih papira sa pravom glasa je iznosio 22.900.000,00 KM dok na dan 27. januara 2006. godine, broj dioničara iznosi 526, a ukupan broj vrijednosnih papira sa pravom glasa je nepromijenjen.
UPI Banka je registrovana za obavljanje bankarskih poslova u zemlji i sa inostranstvom, koje vrši putem svoje poslovne mreže, a koja se sastoji: sjedište u Sarajevu, 7 filijala (Bijeljina, Brčko, Gračanica, Gradačac, Mostar, Tuzla, Zenica), 4 poslovnice (Odžak, Bugojno, Kakanj i Visoko), te 6 šaltera (5 u Sarajevu i 1 u Srebreniku). UPI Banka je banka univerzalnog tipa koja je orijentirana na poslovanje s privrednim subjektima, stanovništvom, državnim i lokalnim partnerima.
Povezana privredna društva s učesnicima koncentracije
Intesa Holding nije direktni vlasnik dionica niti jednog privrednog društva u Bosni i Hercegovini dok indirektno ima vlasništvo nad Centurion financijske usluge d.o.o. Sarajevo putem privrednog subjekta Privredne banke d.d. Zagreb i njegovog supsidijarnog društva PBZ CARD d.o.o. Zagreb koji je u njihovom (..)**% vlasništvu.
Na svjetskom nivou s danom 31. decembra 2005. godine Intesa Holding ima dionice i udjele u pravnim licima: Intesa Soditic Trade Fin Ltd, Velika Britanija (..)**%; Societe Europèenne de Banque, Luksemburg (..)**%; Central European International Bank Ltdv, Mađarska (..)**%; Sudamèris S.A., Francuska (..)**%; China int Pack Lease, Kina (..)**%, Privredna banka Zagreb, Hrvatska (..)**%; Vseobecna Uverova Bank as, Slovačka (..)**%; Banca Intesa Beograd (ex Delta Banka), Srbija (..)**%, K.M.B. Moskva, Rusija (..)**% i Intesa Global Finance Company, Irska (..)**%.
UPI Banka ima vlasnički udjel (..)**% u kapitalu Bamcard d.o.o Sarajevo, na dan 31. decembra 2005. godine.
Analiza relevantnog tržišta
U analizi relevantnog tržišta kroz utvrđivanje strukture relevantnog tržišta i tržišnih udjela učesnika koncentracije na relevantnom tržištu Konkurencijsko vijeće ocjenjuje dopuštenost predmetne koncentracije.
Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Relevantno tržište usluga u konkretnom slučaju je tržište univerzalnog bankarstva što podrazumijeva pružanje bankarskih usluga maloprodajnog i korporacijskog bankarstva na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
Budući da učesnici predmetne koncentracije djeluju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine relevantno tržište u geografskom smislu smatrat će se cijela teritorija Bosne i Hercegovine.
Slijedom navedenoga, pod relevantnim tržištem predmetne koncentracije podrazumijeva se pružanje usluga u segmentu univerzalnog bankarstva na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
U analizi relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije i procjenama tržišnih udjela, korišteni su podaci Agencije za bankarstvo FBiH i Republike Srpske, podaci Konkurencijskog vijeća kao i podaci dostavljeni od učesnika koncentracije.
Tržišni udjeli privrednog subjekta UPI Banka, učesnika koncentracije, u ukupnoj aktivi i segmentu univerzalnog bankatstva (maloprodajno bankarstvo i korporativno bankarstvo) Bosne i Hercegovine, na dan 31. decembra 2004. godine, iznosi (Tabela 1.):
Tabela 1.
|
Banka |
Aktiva % |
Maloprodajno bankarstvo % |
Korporativno bankarstvao% |
||||
|
UPI Banka |
4,1% |
2,2% |
1,9% |
2,1% |
8,0% |
4,9% |
6,45% |
U cilju kompletne analize relevantnog tržišta, za razdoblje do 31. decembra 2005. godine, pored privrednog subjekta UPI Banke, učesnika predmetne koncentracije, obračunati su i tržišni udjeli u ukupnoj aktivi i tržišni udjeli na relevantnom tržištu univerzalnog bankarstva Bosne i Hercegovine za sva povezana privredna društva s učesnicima predmetne koncentracije u Bosni i Hercegovini. Ovo se odnosi na privredni subjekt LTG Banku, koja je u sastavu privrednog subjekta Privredne banke Zagreb, u kojoj godpodarski subjekt Intesa Holding ima (..)**% osnovnog kapitala. Konkurencijsko vijeće je na osnovu Prijave namjere koncentracije donijelo Rješenje o dopuštenosti koncentracije (Broj 01-03-26-006-12-II/06 od dana 22. septembra 2006. godine) kojim Privredna banka d.d. Zagreb sa sjedištem u Zagrebu, Račkoga 6, Republika Hrvatska stiče većinski udjel u privrednom subjektu LT Gospodarskoj banci d.d Sarajevo ul. Ferhadija 11, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: LTG Banka).
Ukupni tržišni udjeli UPI Banke i LTG Banke, na dan 31. decembra 2005. godine, u ukupnoj bankovnoj aktivi Bosne i Hercegovine (Tabela 2.) su:
(Tabela 2.)
|
Naziv banke* |
Bosna i Hercegovina |
Federacija BiH |
|||
|
Iznos KM |
% |
Iznos KM |
% |
||
|
1. |
UPI Banka |
439.794,00 |
3,73% |
439.794,00 |
4,69% |
|
2. |
LTG Banka |
140.804,00 |
1,19% |
140.804,00 |
1,50% |
|
3. |
Ostale banke |
11.216.019,00 |
95,08% |
8.925.124,00 |
93,81% |
|
UKUPNO 1+2 |
580.598,00 |
4,92% |
580.598,00 |
6,19% |
|
|
UKUPNO - BiH - F BiH |
11.796.617,00 |
100,0% |
9.378.922,00 |
100,0% |
* Finansijski podaci (prihodi) za banke se utvrđuju odnosno obračunavaju u entitetu u kojem je sjedište (registracija) predmetne banke (to se odnosi na finansijske efekte - maloprodajnog, korporativnog bankarstva itd).
Zajednički tržišni udjel učesnika koncentracije na osnovu aktive (Tabela 2.) je iznosio 4,92% ukupne aktive bankarskog sektora Bosne i Hercegovine.
Bankarske usluge za stanovništvo (maloprodajno bankarstvo) obuhvaćaju depozite i račune (tekući računi, štedni računi, novčani depoziti i čekovi itd), usluge novčanih transakcija, izdavanje platežnih kartica, transfer kredita, direktna zaduženja, krediti (za fizičke osobe, potrošački krediti, hipotekarni krediti i sl.), zajednički fondovi, penzijski fondovi itd.
Struktura tržišnih udjela UPI Banke i LTG banke na tržištu maloprodajnog bankarstva, na dan 31. decembra 2005. godine, u Bosni i Hercegovini iznosi (Tabela 3.):
(Tabela 3.)
|
000 KM |
Bosna i Hercegovina |
||||||
|
Naziv banke |
Privatni depoziti |
Privatni krediti |
Ukupno /prosjek |
||||
|
Iznos KM |
% |
Iznos KM |
% |
Iznos KM |
% |
||
|
1. |
UPI Banka |
75.599,00 |
2,32 |
73.242,00 |
2,03 |
148.841,00 |
2,18 |
|
2. |
LTG Banka |
65.630,00 |
2,01 |
47.768,00 |
1,32 |
113.398,00 |
1,71 |
|
3 |
Ostale banke |
3.121.178,00 |
95,67 |
3.489.982,00 |
96,65 |
6.611.160,00 |
96,11 |
|
UKUPNO 1+2 |
141.229,00 |
4,33 |
121.010,00 |
3,35 |
262.239,00 |
3,89 |
|
|
UKUPNO BiH |
3.262.407,00 |
100,0 |
3.610.992,00 |
100,0 |
6.873.399,00 |
100,0 |
Zajednički tržišni udjel učesnika koncentracije u maloprodajnom bankarstvu (Tabela 3.) je iznosio u prosjeku 3,89% udjela ukupnog maloprodajnog bankarstva u Bosni i Hercegovini.
Korporativno bankarstvo obuhvaća širok djelokrug bankaovnih usluga koje se generalno nude klijentima. U ovu skupinu usluga se uključuju depoziti, krediti, novčane transakcije, kreditna pisma, međunarodne isplate itd. Struktura tržišnih udjela UPI Banke i LTG Banke na tržištu korporativnog bankarstva, na dan 31. decembra 2005. godine, u Bosni i Hercegovini iznosi (Tabela 4.):
(Tabela 4.)
|
000 KM |
Bosna i Hercegovina |
||||||
|
Naziv banke |
Korporativni depoziti |
Korporativni krediti |
Ukupno /prosjek |
||||
|
Iznos |
% |
Iznos |
% |
Iznos |
% |
||
|
1. |
UPI Banka |
278.184,00 |
5,05 |
155.412,00 |
4,29 |
433.596,00 |
5,75 |
|
2. |
LTG Banka |
42.548,00 |
0,77 |
40.325,00 |
1,11 |
82.873,00 |
0,91 |
|
3. |
Ostale banke |
5.183.224,00 |
94,18 |
3.422.755,00 |
94,6 |
8.605.979,00 |
94,39 |
|
UKUPNO 1+2 |
320.732,00 |
5,82 |
195.737,00 |
5,40 |
516.469,00 |
5,61 |
|
|
UKUPNO BiH |
5.503.956,00 |
100,0 |
3.618.492,00 |
100,0 |
9.122.448,00 |
100,0 |
Zajednički tržišni udjel učesnika koncentracije (Tabela 4.), je iznosio u prosjeku 5,61% ukupnog korporativnog bankarstva (prosjek - depoziti, krediti) u Bosni i Hercegovini.
Struktura poslovne mreže podružnica i poslovnica učesnika koncentracije u Bosni i Hercegovini na dan 31. decembra 2005. godine, je sljedeća (Tabela 5.):
(Tabela 5.)
|
Poslovna mreža |
% |
|||||
|
BiH |
FBiH |
RS |
BiH |
FBiH |
||
|
1. |
UPI Banka |
17 |
15 |
2 |
2,00% |
3,06% |
|
2. |
LTG Banka |
26 |
25 |
1 |
3,06% |
5,10% |
|
3. |
Ostale banke |
807 |
450 |
357 |
94,94% |
91,84% |
|
UKUPNO (1+2) |
43 |
40 |
3 |
5,06% |
8,16% |
|
|
Ukupno sve banke |
850 |
490 |
360 |
100,00 |
100,0% |
Procjena koncentracije
Konkurencijsko vijeće je nakon procjene i analize podataka i činjenica u postupku donošenja predmetnog Rješenja, kako pojedinačno tako i korelativno utvrdilo da koncentracija predmetnih privrednih subjekata ne sprečava, ograničava ili narušava tržišnu konkurencije na relevantnom tržištu, već ista osigurava pojačanu tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja bankarskih usluga u Bosni i Hercegovini.
Pri donošenju ove Odluke Konkurencijsko vijeće je posebno imalo u vidu da ova koncentracija značajno nije povećala tržišne udjele učesnika koncentracije na relevantnom tržištu bankarskih usluga (Tablice 1. - 4.), odnosno da zajednički tržišni udjeli Grupe Intesa u bankovnoj aktivi Bosne i Hercegovine iznosi 4,92% (LTG Banka 1,19% i UPI Banka 3,73%), a u Federaciji BiH 6,19% (LTG Banka 1,50% i UPI Banka 4,69%).
Slijedom navedenoga Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom u smislu člana 18. stav (2) Zakona, i odlučilo kao u izreci ovog Rješenja.
Novčana kazna
Na osnovu člana 14. stav (1) tačka a) Zakona, Prijavu namjere koncentracije privredni subjekti su obavezni podnijeti Konkurencijskom vijeću ako ukupni godišnji prihod učesnika koncentracije ostvaren od bankarskih usluga na svjetskom tržištu iznosi preko 100.000.000,00 KM ili člana 14. stav (1) tačka b) Zakona ako privredni subjekti na domaćem tržištu po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji ostvare ukupan prihod od 5.000.000,00 KM.
Ako su ispunjeni uvjeti iz člana 14. Zakona, Prijava namjere koncentracije se podnosi Konkurencijskom vijeću na ocjenu u roku od osam dana od dana objave javne ponude ili sklapanja ugovora kojima se ostvaruje kontrola ili prevladavajući uticaj nad privrednim subjektom, zavisno od toga šta nastupi ranije, u skladu sa članom 16. stav (1) Zakona.
Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (Rješenje broj 04-3-928-3/05 od dana 18. novembra 2005. godine) i Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercgovine (Rješenje broj 04/02-19-767/05 od dana 28. decembra 2005. godine), Konkurencijsko vijeće je utvrdilo postojanje kršenja odredbi člana 16. Zakona.
Iz navedenih odredbi Zakona i uvida u dostavljenu dokumentaciju Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da privredni subjekt Intesa Holding nije prijavila predmetnu koncentraciju iako ispunjava uvjete iz člana 12. Zakona (sticanje preko 55% udjela u dioničkom kapitalu UPI Banke), kao i člana 14. (1) tačka a) Zakona (ukupan ostvareni prihod na dan 31. decembra 2004. godine). Na osnovu navedenog privredni subjekt Intesa Holding je bila obavezna prijaviti koncentraciju Konkurencijskom vijeću, u smislu člana 16. stava (1) Zakona.
Konkurencijsko vijeće, odredbom člana 49. stav (1) tačka b) Zakona, uzimajući u obzir sve pravne i činjenične okolnosti, odnosno nakon utvrđivanja propusta učinjenih, u smislu člana 16. ovoga Zakona, može izreći novčanu kaznu do 1% od ukupnog prihoda u prethodnoj godini poslovanja.
Konkurencijsko vijeće je izreklo novčanu kaznu privrednom subjektu Intesa Holding u iznosu od 250.000,00 KM što predstavlja oko 0,05% od ukupnog godišnjeg prihoda iz 2004. godine.
Prilikom određivanja visine novčane kazne Konkurencijsko vijeće je imalo u vidu da je Zaključak o pokretanju postupka po službenoj dužnosti Konkurencijsko vijeće donijelo dana 21. juna 2006. godine, tj. jedanaest mjeseci od dana zaključivanja Ugovora za prodaju emitiranog dioničarskog kapitala privrednog subjekta UPI Banka privrednom subjektu Intesa Holding (zaključen dana 28. jula 2005. godine), i da je privredni subjekt Intesa Holding u tom razdoblju mogao podnijeti naknadnu Prijavu namjere predmetne koncentracije.
Konkurencijsko vijeće je odredilo novčanu kaznu imajući u vidu činjenicu da kažnjavanje privrednog subjekta Intesa Holding nije prvenstven cilj, već izrečena novčana kazna ima za cilj upozoriti na obavezu primjene Zakona o konkurenciji. Također, Konkurencijsko vijeće je u obzir uzelo i odredbe ranijeg Zakona o konkurenciji (Službeni glasnik BiH, broj 30/01) prema kojima je postojala potreba prijave koncentracije Konkurencijskom vijeću. Pored toga, Konkurencijsko vijeće je imalo u vidu i činjenicu da Intesa Holding djeluje u zemlji u kojoj je razvijena konkurencijska praksa i gdje se primjenjuju identične sankcije za ovakva kršenja pravila konkurencije, te je morala biti upoznata s zakonodavstvom zemlje u kojoj se provodi koncentracija. Konkurencijsko vijeće je prilikom određivanja visine novčane kazne uzelo u obzir i potpunu saradnju privrednog subjekta Intesa Holding tokom čitavog postupka.
Pouka o pravnom lijeku
Ovo Rješenje je konačno i protiv istoga nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno, objave ovoga Rješenja.
Broj 01-01-26-007-20-II/06
26. oktobra 2006. godine
Sarajevo
Predsjednik
Gordan Raspudić, s. r.