Aktio

Komisija za izradu smjernica koncepcije novih udžbenika geografije u Bosni i Hercegovini

Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini

SMJERNICE
ZA PISANJE I OCJENU UDŽBENIKA GEOGRAFIJE ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U BOSNI I HERCEGOVINI

april 2005. godine

1. POLAZNE OSNOVE

Polazeći od navedenih preporuka Memoranduma o razumijevanju, preporuka UNESCO-a u vezi s obrazovanjem za međunarodno razumijevanje, saradnju i mir i obrazovanje u odnosu na ljudska prava i temeljne slobode (Pariz 1974.), te Deklaracije i Cjelovitog okvira djelovanja u obrazovanju za mir, ljudska prava i demokraciju, Komisija je donijela opće, posebne i pojedinačne smjernice za pisanje udžbenika geografije, njihovu ocjenu i primjenu.

U skladu s Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 18/2003), a posebno članovima 3, 4 i 6 ovog Zakona i Memorandumom o razumijevanju o uspostavi Komisije za izradu smjernica koncepcije novih udžbenika historije i geografije u Bosni i Hercegovini, potpisanim u maju 2004. godine, ministar obrazovanja i kulture Republike Srpske, sva kantonalna ministarstva obrazovanja kao i Odjel obrazovanja Brčko Distrikta BiH usvojili su okvirnu koncepciju novih udžbenika geografije za osnovne i srednje škole, čiju su izradu potpomogli Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo obrazovanja i kulture Republike Srpske i Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine.

Udžbenik geografije proizlazi iz nastavnog plana i programa.

U izradi smjernica uvažavane su preporuke Memoranduma o razumijevanju, u kojem se ističu ciljevi da:

1.1. Učenici dobiju osnovno razumijevanje historije i geografije sva tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina;

1.2. Bosna i Hercegovina bude glavna polazna tačka;

1.3. Tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine budu predstavljeni na nepristrasan način;

1.4. Sporna pitanja propisanog nastavnog plana i programa budu objašnjena na način koji odgovara konstitutivnim narodima i nacionalnim manjinama;

1.5. Susjedne države budu predstavljene na nepristrasan način;

1.6. Interaktivno učenje i komparativni metodološki pristupi budu primijenjeni prilikom pisanja udžbenika.

2. OPĆE SMJERNICE ZA PISANJE UDŽBENIKA GEOGRAFIJE

2.1. Udžbenici geografije moraju biti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine;

2.2. Nacionalna geografija treba biti predstavljena u širem regionalnom kontekstu, s raznolikim primjerima iz Bosne i Hercegovine kao obogaćujućim faktorom;

2.3. Svi elementi udžbenika trebaju biti usmjereni na stvaranje zajedničkog razumijevanja, pomirenja i mira u Bosni i Hercegovini;

2.4. Društveno-geografski prikaz nacionalne geografije, pored ostalog, uključuje historijski aspekt stanovništva i kulturne baštine Bosne i Hercegovine;

2.5. Kod pisanja udžbenika, autori trebaju poštovati ravnotežu između količine tekstova, ilustracija, izbora i zadataka za učenike;

2.6. U udžbenicima treba smanjiti kvantitet informacija koje se odnose na političku geografiju, kako bi se afirmirala prirodno-geografska, društveno-geografska i regionalno-geografska obilježja Bosne i Hercegovine i svijeta;

2.7. Tekstovi u udžbenicima trebaju biti pisani jezikom prikladnim za uzrast učenika. Ne bi trebalo pretrpavati tekstove brojčanim podacima. Uz to, tekstovi ne bi trebali biti dosadni učenicima - učenje geografije treba biti zabavno i poticajno;

2.8. Nastavni sadržaj u udžbenicima treba biti predstavljen na način koji bi omogućio predavačima da predaju na interaktivan način;

2.9. Kod pisanja udžbenika, autori trebaju primjenjivati multiperspektivnost, kako bi omogućili učenicima da se nauče toleranciji. Multiperspektivnost treba biti zastupljena u svim aspektima udžbenika (tekstovi, ilustracije i izvori);

2.10. Pitanja i zadatke za učenike treba formulirati na način koji će poticati kritičko i otvoreno razmišljanje, kao i sposobnosti da se analiziraju geografski procesi. Zadaci, ilustracije i pitanja trebaju uvesti učenika u problemski pristup učenju;

2.11. Uopćeno govoreći, jezik koji se koristi u udžbenicima treba biti oslobođen termina i definicija koji navode na mržnju i stvaraju sliku neprijatelja, a posebno kada se govori o susjednim državama;

2.12. Kontroverzne teme trebaju biti navedene u udžbenicima, kako bi bile otvorene za diskusiju. Navesti da postoje različite interpretacije istih procesa;

2.13. Poželjno bi bilo da autori primjenjuju komparativne metode u obradi geografskih sadržaja;

2.14. Smjernice za predmete Historija i Geografija trebaju se odraziti i na predmet Poznavanje prirode i društva;

2.15. Udžbenik je namijenjen prosječnom učeniku.

3. POSEBNE SMJERNICE ZA PISANJE UDŽBENIKA GEOGRAFIJE

Pored općih smjernica u pisanju udžbenika geografije za osnovnu školu, potrebno je uvažiti postojeće nastavne planove i programe i usvojena zajednička programska jezgra.

Uvažavajući naprijed navedene potrebe sadržaja udžbenika koji omogućava ostvarivanje ciljeva interaktivnog učenja i komparativnog metodološkog pristupa, potrebno je pristupiti izradi (pisanju i izdavanju) savremenog udžbenika, tj. garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik), koji čine: knjiga (udžbenik) za učenje, radni listovi (zadaci) i priručnik za nastavnike. Ove smjernice obavezujuće su za autore i recenzente.

3.1. Udžbenik geografije

  • -
    Skup komponenata (kao što su udžbenik, radni listovi, priručnik za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, ostali prateći sadržaji itd.), koji prati nastavni plan i program i pridržava se općih principa kvaliteta (kao sto su, naprimjer, pouzdanost, privlačnost, mogućnost stvaralaštva učenika i nastavnika, itd.).

3.1.1. Objedinjava tekst, slike, brojčane podatke, tabele, grafikone, dijagrame, kartograme, kartodijagrame, skice, planove, karte i sl.;

3.1.2. Sadržajno didaktičko-metodički odražava postupni razvoj shvatanja objektivne geografske stvarnosti;

3.1.3. Dijeli nastavne sadržaje na nastavne teme i nastavne jedinice;

3.1.4. Omogućava planiranje gradiva u nastavnom planu;

3.1.5. Sadržajno je pregledan i jasan;

3.1.6. Osigurava prisustvo svih nastavnih tema predviđenih nastavnim programom i zajedničkom programskom jezgrom;

3.1.7. Dovodi u logički redoslijed nastavnu građu;

3.1.8. Uvažava razvojnost ranije stečenih geografskih pojmova i poštuje principe zavičajnosti (od bližeg ka daljnjem);

3.1.9. Uvažava princip povezivanja nastavne građe unutar geografije, po koncentričnim krugovima i sa sadržajem drugih predmeta;

3.1.10. Ostvaruje potrebni minimum novih geografskih pojmova, u skladu s uzrastom učenika, koji se objašnjavaju poznatim ili ranije usvojenim znanjima;

3.1.11. Nudi nastavnu građu za razmišljanje i samostalno prosuđivanje;

3.1.12. Nudi provjerene i tačne geografske činjenice;

3.1.13. Obrađuje nastavnu jedinicu na najviše 3 stranice teksta knjiškog proreda s prilozima;

3.1.14. Tekstualni dio sadrži i integrirana pitanja koja su u funkciji teksta;

3.1.15. Sadrži priloge na koje se poziva tekst i služe objašnjavanju teksta;

3.1.16. U jednoj nastavnoj jedinici sadrži više od tri, a najviše pet priloga;

3.1.17. Iza svake nastavne jedinice sadrži razumljiva pitanja, najviše pet, koja su u funkciji teksta i služe za sistematizaciju gradiva;

3.1.18. Sadrži pojmovnik na kraju udžbenika;

3.1.19. Naslovima poglavlja, međunaslovima i podnaslovima sadrži jednoznačno pridruživanje tekstova i priloga;

3.1.20. Sadržajima omogućava interaktivno (otkrivajuće) učenje;

3.1.21. Potiče interesovanje i znatiželju kod učenika, a da pri tome ne zapostavlja zakone mišljenja;

3.1.22. Oslobađa nastavnika frontalne uloge i stavlja ga u poziciju koordinatora nastavnog procesa;

3.1.23. Voditelj je u poticanju procesa učenja;

3.1.24. Odgovara uzrastu učenika.

3.2. Radni listovi

3.2.1. Sastavni su dio udžbenika i pomoćno sredstvo za samostalan rad učenika;

3.2.2. Sadrže informacije, zadatke, i daju uzak okvir geografske građe, koja je šire obrađena u udžbeniku;

3.2.3. Koriste se za vježbanje i ponavljanje stečenih znanja;

3.2.4. Motiviraju učenika na samostalan rad, razvijaju vještine, doprinose razvoju kritičkog mišljenja i osposobljavaju učenika za rješavanje problema;

3.2.5. Namijenjeni su za rad u učionici.

3.3. Priručnik za nastavnike sadrži:

3.3.1. Upute za interaktivnu obradu tema u udžbeniku;

3.3.2. Primjere za realizaciju bar jedne nastavne jedinice;

3.3.3. Uvođenje nastavnika u metodologiju i oblike nastavnog rada, konkretnog nastavnog sadržaja;

3.3.4. Prijedlog didaktičkog minimuma za obradu nastavne građe;

3.3.5. Ishode učenja.

4. POJEDINAČNE SMJERNICE ZA PISANJE UDŽBENIKA GEOGRAFIJE

Pored navedenih općih i posebnih smjernica, koje se odnose na udžbenike svih razreda, u udžbenicima nižih razreda osnovne škole, koji programom obrađuje apstraktne i opće fizičko-geografske sadržaje, potrebno je još:

4.1. Svaku nastavnu jedinicu obogatiti prilozima koji su vizualno prihvatljivi i razumljivi za učenike ovisno od uzrasta;

4.2. Nove pojmove u obradi nastavne građe svesti na mjeru uzrasta i zahtjeva nastave geografije, a objašnjavati ih poznatim pojmovima ili samozaključivanjem, pomoću priloga uz tekst;

4.3. Ključne nepoznate pojmove, koji se objašnjavaju u tekstu, posebno izdvojiti na kraju datog teksta;

4.4. Tekst i prilozi uvažavaju poznate metodičke principe, a prvenstveno princip od bližeg ka daljnjem i od poznatog ka apstraktnom;

4.5. Apstraktne geografske procese, osim teksta, objasniti odabranim prilozima, prilagođenim uzrastu;

4.6. Koristiti priloge sa prostora Bosne i Hercegovine, ukoliko su geografski procesi i pojeve reprezentativne za dati tekst;

4.7. Udžbenik regionalne geografije slojevito je koncipiran, i sadrži: tekst, priloge, pitanja u tekstu, geografske zanimljivosti, ključne pojmove i pitanja za vježbu;

4.8. Regionalno-geografski sadržaji oslanjaju se na ranije usvojena znanja općeg geografskog gradiva prethodnog razreda;

4.9. Prezentacija regionalno-geografskog sadržaja podrazumijeva obradu regije, nabrajanje svih država te regije i geografsku obradu određene države ili država;

4.10. Nastavna građa koja tretira opće geografske karakteristike regije ne ponavlja se kod obrade reprezentativne države te regije;

4.11. Geografska regija obrađuje se uravnoteženim obimom fizičko-geografskog i društveno-geografskog sadržaja;

4.12. Izbjegavati pretjerane nomenklaturne i statističke podatke, a one, kojima se prikazuju geografski odnosi i poređenja, prezentirati tematskim kartama, grafikonima, dijagramima, kartodijagramima, ili na drugi prikladan grafički način;

4.13. Prilozi su u funkciji pojašnjavanja teksta i slikovito održavaju specifičnost date regije ili određene države te regije;

4.14. Kako bi se shvatile razlike regija evropskog kontinenta, regiju Jugoistočna Evropa obraditi u širem kontekstu kontinenta Evrope;

4.15. Objasniti geografske pojmove: Jugoistočna Evropa i Balkan;

4.16 Uočiti geografske sličnosti i razlike u političko-geografskoj podjeli Jugoistočne Evrope;

4.17. Susjedne države Bosne i Hercegovine tretirati objektivno i nepristrasno, kao samostalne i neovisne zemlje svijeta, a sadržajno obraditi obimom dogovorenim zajedničkim programskim jezgrama;

4.18. Tekst i prilozi o susjednim državama zasnivaju se na toleranciji, multiperspektivnosti, multikulturalnosti i multietničnosti;

4.19. Kartografski i drugi prilozi odraz su savremene teritorijalne podjele;

4.20. Geografski položaj Bosne i Hercegovine posmatrati unutar regije Jugoistočne Evrope;

4.21. Fizičko-geografske karakteristike Bosne i Hercegovine posmatrati u širem geografskom kontekstu regije kojoj pripada;

4.22. Vršiti kompariranje Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i drugim zemljama svijeta;

4.23. Prirodne i društvene resurse obraditi kao potencijal moguće valorizacije;

4.24. U društveno-geografskim osobenostima Bosne i Hercegovine ukazati na jedinstvo sličnosti i jedinstvo razlika;

4.25 Uvažavati i tolerantno prikazivati multikulturalnu, multietničku, multikonfesionalnu strukturu naroda i narodnosti koji žive u Bosni i Hercegovini.

5. GIMNAZIJA I DRUGE SREDNJE ŠKOLE

Polazne osnove, opće, posebne i pojedinačne smjernice sadržane u ovom dokumentu odnose se i na sve više nivoe sistema obrazovanja (gimnazije i stručne škole). One su osnova za pisanje udžbenika geografije, s tim što se geografska građa obrađuje obimnije, do najviše 6 stranica teksta s prilozima i na višem nivou.

Srednjoškolski udžbenici sadrže geografski tekst, priloge i pitanja.

5.1. Geografski tekst:

5.1.1. Predstavlja nadgradnju geografskog znanja iz osnovne škole;

5.1.2. Uvodi učenike u sferu samostalnog korištenja literature i drugih izvora saznanja objektivne geografske stvarnosti svijeta;

5.1.3. Nudi više izvora znanja o jednom istom problemu;

5.1.4. Omogućava i potiče razvoj analitičkih i kritičkih sposobnosti kod učenika;

5.1.5. Motivira učenike na samostalan rad i samozaključivanje o geografskim procesima i pojavama;

5.1.6. Uvodi učenike u samostalna istraživanja i stvara uvjete za vođenje dijaloga i razvijanje otvorenog i tolerantnog razmišljanja;

5.1.7. Nudi više argumenata za otvorena pitanja, koja potiču na diskusiju.

6. PRIMJENA NOVIH UDŽBENIKA

Primjena novih udžbenika zahtijeva potpuno drugačiju ulogu nastavnika u sistemu obrazovanja. Udžbenici su koncipirani za interaktivno učenje, pa je neophodno izvršiti edukaciju nastavnika za ovaj vid nastave.

Kako bi se u potpunosti odgovorilo novoj koncepciji i zahtjevima udžbenika, potrebno je, već sada, započeti realizaciju stalnog obrazovanja nastavnika. Stalno stručno obrazovanje mogu realizirati instruktori, koji su duboko ušli u suštinu nove koncepcije udžbenika. S tim u vezi, nadležna ministarstva obrazovanja, već sada bi trebala planirati finansijska sredstva za realizaciju ovog programa. Ocjena novih udžbenika koju daju recenzenti podrazumijeva potpunu primjenu ovog dokumenta. Upute recenzenata moraju biti otvorene za prodor novih ideja u geografiji.

Za realizaciju smjernica iz ovog dokumenta, predlažemo:

  • -
    Obavijestiti sve relevantne institucije o usvojenim smjernicama, do kraja aprila 2005. godine;
  • -
    Objaviti konkurs za izradu udžbenika, do kraja juna 2005. godine;
  • -
    Primijeniti nove udžbenike u školskoj 2006/07. godini;
  • -
    Do primjene novih udžbenika izvršiti edukaciju nastavnog kadra u pogledu primjene novih udžbenika.

Ove smjernice bit će objavljene u "Službenom listu".

7. TEHNIČKI STANDARDI UDŽBENIKA

Savremeni pristup nastavi geografije i savremeni udžbenik geografije podrazumijeva da:

7.1. Tehnička obrada i dizajn udžbenika mogu služiti generacijama učenika nekoliko. godina (prošiveni udžbenik), onoliko koliko traju važeći nastavni planovi i programi;

7.2. Udžbenici budu prilagodljivi uzrastu učenika, pri čemu se veći format primjenjuje u nižim razredima, a manji u višim razredima;

7.3. Ukupan broj stranica teksta i priloga određuje nastavni program;

7.4. Naslovna stranica (korice - plastificirane ili tvrde) mora biti prikladna sadržaju, atraktivna i privlačna;

7.5. Prilozi u udžbeniku budu višebojni (kolorni) na fotopapiru;

7.6. Udžbenik sadrži biografiju autora, s tekstom obraćanja učenicima;

7.7. Tip slova, naslova i podnaslova tema i nastavnih jedinica budu tako dizajnirani da čine slojevitost nastavne građe;

7.8. Prilozi veličinom, sadržajem i detaljima budu jasni i odgovaraju zahtjevima teksta;

7.9. Prilozi budu unutar teksta, gdje se autor na njih poziva;

7.10. Potpisi ispod priloga tipom slova budu različiti od teksta;

7.11. Geografske zanimljivosti budu posebno izdvojene tipom slova ili bojom podloge;

7.12. Ključne riječi, radi lakšeg pamćenja, budu uokvirene na kraju teksta;

7.13. Udžbenik služi u školi i kod kuće;

7.14. Zadovoljava ekološke standarde, posebno bojama i grafikom, koje ne štete zdravlju;

7.15. Udžbenik odgovara savremenim evropskim standardima.

Zaključci:

  • 1.
    Smjernice za predmet Geografija, trebaju se odraziti i na predmet Poznavanje prirode i društva.
  • 2.
    Potrebno je usaglašavanje nastavnih planova i programa, kroz izradu standarda u obrazovanju.

Radna grupa za geografiju:

Dr. Muriz Spahić, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu