Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima Bosne i Hercegovine - KPD BiH
Na osnovu člana 8. Zakona o statistici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04 i 42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine utvrđuje
KLASIFIKACIJU
PROIZVODA PO DJELATNOSTIMA BOSNE I HERCEGOVINE - KPD BIH
I. UVODNE NAPOMENE
Ovim aktom se utvrđuje Klasifikacija proizvoda po djelatnostima - KPD BiH koja osigurava međunarodnu uporedivost statističkih podataka koji se prikupljaju i obrađuju na osnovu nje. Ona je osnova za kompiliranje statističkih podataka između istraživanja koja zahtijevaju nivo proizvoda (roba ili usluga), npr. za proizvodnju, trgovinu, saobraćaj, cijene, potrošnju, statistiku platnog bilansa, statistiku nacionalnih računa itd.
II. METODOLOŠKE NAPOMENE
1. POVEZANOST KLASIFIKACIJA NA MEĐUNARODNOM NIVOU
Da bi se proizvodili međunarodno uporedivi statistički podaci neophodno je, ne samo koristiti jednoznačne i jednoobrazne definicije statističkih pojmova, nego i jednoobrazne i usklađene klasifikacije.
Statističke ekonomske klasifikacije namijenjene su statističkom praćenju sveukupnih ekonomskih procesa na globalnom planu ili na različitim lokalnim nivoima i jedan su od osnovnih faktora koji utiču na kvalitet dobijenih statističkih podataka.
Statističke ekonomske klasifikacije se mogu podijeliti u dvije osnovne kategorije:
- -Klasifikacije ekonomskih djelatnosti obuhvaćaju sve ekonomske djelatnosti i predstavljaju osnovu za izračunavanje statističkih pokazatelja, neophodnih za praćenje kretanja u ekonomiji,
- -Klasifikacije proizvoda obuhvaćaju robe i usluge tj. izlazne rezultate neke ekonomske djelatnosti.
Suštinski se međusobno razlikuju dvije kategorije klasifikacije proizvoda:
Klasifikacije čiji je osnovni kriterij industrijsko porijeklo proizvoda i koje se zbog toga mogu povezati sa klasifikacijom djelatnosti. U ovu grupu prvenstveno spadaju klasifikacije proizvoda EU.
Klasifikacije čiji je osnovni kriterij materijal od koga je proizvod napravljen, a koje su nastale na osnovu zahtjeva statistike spoljne trgovine i carinskih potreba. I ove klasifikacije na neki način, ali u znatno manjoj mjeri, uzimaju u obzir industrijsko porijeklo proizvoda. U ovu grupu prvenstveno spadaju klasifikacije proizvoda UN.
Statistički ured Ujedinjenih naroda i Statistički Ured Evropske unije osnovali su radnu grupu sa zadatkom formiranja "Integriranog sistema klasifikacija djelatnosti i proizvoda - ISCAP" (Integrated System of Classifications of Activities and Products) tj. sistema međusobno usklađenih različitih klasifikacija djelatnosti i klasifikacija proizvoda u skladu sa njima.
ISCAP je stvoren sa ciljem osiguranja međunarodne uporedivosti statističkih podataka za što je prvenstveno trebalo izvršiti usklađivanje klasifikacija koje su koristile međunarodne organizacije i tijela i istovremeno uspostaviti čvrstu vezu između klasifikacije djelatnosti i klasifikacije proizvoda.
Kao kriterij harmonizacije u okviru ISCAP-a izabran je HS - "Harmonizirani sistem naziva i šifarskog označavanja roba" (Harmonized Commodity Description and Coding System) čiji su strukturni elementi uzeti kao najmanji sastavni elementi pomoću kojih se formiraju klasifikacije proizvoda na višem stepenu agregacije, kao što su SITC (Standardna međunarodna klasifikacija trgovine) i CPC (Centralna klasifikacija proizvoda). HS je klasifikacija proizvoda, koja služi kao osnova za formiranje carinskih tarifa, a poslužila je kao osnova za formiranje Centralne klasifikacije proizvoda (CPC).
Klasifikacije koje su uključene u ISCAP:
Na svjetskom nivou:
- -ISIC- Međunarodna standardna klasifikacija svih ekonomskih djelatnosti (International Standard Classification of all Economic Activities)
- -CPC - Centralna klasifikacija proizvoda (Central Product Classification). Ovo je prva međunarodna klasifikacija koja obuhvata i proizvode i usluge. Na najnižem nivou strukture CPC koristi elemente HS (Harmonizirani sistem naziva i šifarskog označavanja roba).
- -HS - Harmonizirani sistem naziva i šifarskog označavanja roba (Harmonized Commodity Description and Coding System)
- -SITC - Standardna međunarodna klasifikacija trgovine (Standard International Trade Classification)
Na evropskom nivou su:
- -NACE - Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Evropskoj uniji (Statistical Classification of Economic Activities in the European Community)
- -CPA - Klasifikacija proizvoda po djelatnostima (Classification of Products by Activity).
CPA je evropska verzija CPC i ista joj je namjena. CPA je obavezujući standard za primjenu u zemljama EU. CPA se razlikuje od CPC, ne samo po tome što je detaljnije razrađena, nego i po tome što ima drugačiju strukturu, koja na svim nivoima odgovara strukturi klasifikacije djelatnosti NACE. Prve četiri cifarske oznake u CPA su identične onima iz NACE.
Treba uočiti činjenicu da se elementi CPA baziraju na elementima CPC po kriteriju ekonomskog porijekla, tako da postoji njihova veza sa HS (na isti način kao i veza HS i CPC).
- -CN - Kombinirana nomenklatura (Combined Nomenclature) je nomenklatura koja se koristi u okviru EU za svrhe spoljne trgovine i detaljnije je razrađena od HS. Revizija CN vrši se svake godine, saglasno EU zakonskoj regulativi. Njena je primjena obavezna u zemljama EU.
- -PRODCOM - Nomenklatura industrijskih proizvoda se koristi za razvrstavanje industrijskih proizvoda u domenu poslovnih statistika. Prvih šest cifara PRODCOM šifre identične su sa šiframa CPA.
EurostatStatistical Office of the European Communities (Statistički ured Evropske zajednice) - Eurostat je uspostavljen 1953. Eurostat-ova misija je sakupljanje i analiziranje brojki iz različitih evropskih statističkih ureda u cilju osiguranja uporedivih i harmonizovanih podataka Evropskim institucijama, tako da one mogu definisati, implementirati i analizirati politiku Zajednice. Eurostat-ovi podaci pokrivaju Evropsku uniju, zemlje članice i njihove partnere. Ključni zadatak Eurostat-a je koordinacija razvoja statističkog sistema zemalja kandidata i zemalja u razvoju i UN su postigle dogovor o istodobnim revizijama osnovnih međunarodnih ekonomskih klasifikacija poznat pod nazivom "Operacija 2007". Saglasno tome, u sljedećem periodu planira se i revizija Klasifikacije djelatnosti -KD BiH, a samim tim i Klasifikacije proizvoda po djelatnostima - KPD BiH.
2. KLASIFIKACIJA PROIZVODA PO DJELATNOSTIMA BiH - KPD BiH
2.1 Pojmovi i definicije KPD BiH
KPD BiH je klasifikacija u kojoj se razvrstavaju proizvodi prema djelatnostima koje ih pretežno proizvode, a definirani su KD BiH. Pod pojmom proizvod (product) u ovoj klasifikaciji podrazumijeva se prenosiva roba (transportable goods), neprenosiva roba (non transportable goods) i usluge (services).
Poznavanje razlika između klasifikacija djelatnosti i proizvoda važno je za njihovo razumijevanje te ih navodimo:
- -klasifikacija djelatnosti razvrstava podatke prema jedinici djelatnosti, tj. pojedinačnom pogonu ili grupi pogona što čini ekonomski entitet kakav je preduzeće. Ona pruža osnovu za pripremu i prikupljanje statističkih podataka za proizvodnju i različite inpute u proizvodni proces (rada, materijala, energije, itd.) tako definiranih jedinica.
- -klasifikacija proizvoda razvrstava proizvode (robu i usluge) sa zajedničkim karakteristikama. Ona pruža osnovu za pripremu i prikupljanje statističkih podataka za proizvodnju, raspodjelu, potrošnju, spoljnu trgovinu i transport tako definiranih proizvoda.
KPD BiH uključuje kategorije za sve proizvode koji mogu biti subjekt domaćih i međunarodnih transakcija ili se mogu naći na zalihi. Ona obuhvaća proizvode koji su output iz ekonomskih djelatnosti (uključujući prenosive i neprenosive robe) kao i zemljište i neopipljivu aktivu koja proizlazi iz pravnih ili računovodstvenih postupaka kao što su patenti, licence, zaštitni znakovi i autorska prava (iako se oni u SNA tretiraju kao neproizvedena aktiva, uključeni su u liste bilansa i završne račune preduzeća) zbog važne unutrašnje i međunarodne trgovine i velike zainteresiranosti korisnika za te podatke.
2.2 Upotreba i razlozi uvođenja KPD BiH
KPD BiH treba koristiti kao osnovu za izradu ili revidiranje različitih državnih klasifikacija potrebnih za praćenje posebnih područja ili aspekata ekonomije (proizvodnju, spoljnu trgovinu, transport, cijene, potrošnju). Ona osigurava okvir za međunarodnu uporedivost podataka raznovrsnih statističkih istraživanja koja se bave istraživanjem roba, usluga i aktive korištenjem istovrsnih ekonomskih klasifikacija proizvoda ili njihovih izvedenica.
Osim navedenog, KPD BiH u državnom statističkom sistemu koristi se i za:
- -prikupljanje i publiciranje podataka raznovrsnih statističkih istraživanja koja zahtijevaju nivo proizvoda (roba ili usluga), npr. industrijske statistike, statistike spoljne trgovine, statistike platnog bilansa, statistike nacionalnih računa itd.
- -kao osnova za rekompiliranje osnovnih statističkih podataka (i analizu) iz njihovih izvornih klasifikacija u standardnu klasifikaciju.
2.3 Struktura i sistem označavanja KPD BiH
Budući da je KPD BiH usklađen sa strukturom KD BiH, prva četiri nivoa su slična po opisu i strukturi nivoima KD BiH-a. KPD BiH ima sljedeće hijerarhijske kategorije grupiranja:
- -područje (section) - označeno jednoslovnom abecednom oznakom,
- -potpodručje (subsection)Samo 16 potpodručja (CA - DN) posebno je označeno dvoslovnom abecednom oznakom u KD-u BiH. i KPD-u BiH. Ostala potpodručja uključena su u klasifikacije, ali nisu posebno označena (npr. područje A sadrži potpodručje AA itd.). - označeno dvoslovnom abecednom oznakom,
- -oblast (division) - označena dvocifrenom brojčanom oznakom,
- -grana (group) - označena trocifrenom brojčanom oznakom,
- -razred (class) - označen četverocifrenom brojčanom oznakom,
- -kategorija (category) - označena petocifrenom brojčanom oznakom,
- -potkategorija (subcategory) - označena šestocifrenom brojčanom oznakom.
Sistem označavanja iz KD-a BiH preuzet je i u KPD-u BiH. U KPD-u dodatno postoji druga tačka između četvrte i pete cifre. Na taj se način sistem označavanja u KPD-u ne može zamijeniti sa sistemom označavanja u CN-u (tj. HS-u), koji također ima tačku između četvrte i pete cifre, ali nema između druge i treće cifre kao u KPD-u, a preuzet je iz brojčanog označavanja KD-a BiH, npr. KPD šifra: 01.11.51 i vezna šifra CN-a 2002 (tj. HS-a 2002): 1212.91.
U tabeli 1. uporedo je prikazan sistem označavanja hijerarhijskih nivoa KD BiH u odnosu na KPD-a BiH. Petocifrene i šestocifrene brojčane oznake KPD-a iz praktičnih razloga označavaju se tako da prva petocifrena šifra počinje s 1 bez obzira na to postoji li više od jedne kategorije ili ne. Međutim, kod šestocifrene brojčane oznake stavlja se 0 ako postoji samo jedna potkategorija unutar te kategorije. Za označavanje se koriste brojevi na jednostavan način počinjući s 0 odnosno 1. Jedina su iznimka od tog pravila industrijske usluge, koje su uglavnom označene s 9 na petocifrenom nivou i onda kad 9 ne bi bio idući broj u numeričkom nizu.
Tabela 1. Hijerarhijski nivoi KPD-a BiH u odnosu na KD BiH
Iz tabele 1. vidi se i odstupanje KPD-a BiH od KD-a BiH na petocifrenom nivou. To odstupanje logična je posljedica uvođenja dodatnih nacionalnih raščlanjivanja izvornih razreda NACE-a Rev. 1.1, koje su uvedene zbog potrebe reflektiranja strukture nacionalne ekonomije na detaljnijem nivou (što je učinila i većina zemalja EU-a). To nadalje znači da je nacionalni potklasifikacijski sistem koji se nadovezuje na KD BiH međusobno uporediv s KD-om BiH samo do najnižeg izvornog nivoa NACE-a Rev. 1.1 (četverocifrene brojčane oznake razreda). Iznimno, odstupanja se mogu javiti i iz drugih razloga: detaljna veza između proizvoda i djelatnosti može se uspostaviti samo do određenog stepena. Postoje slučajevi kad se proizvodi mogu pripisati djelatnostima samo na nekom nivou višem od nivoa razreda (npr. Tekstilna pređa i tkanine), a postoje i slučajevi kada se klasifikacija bazira na određenim dogovorima (npr. Otpaci i ostaci).
Slijedi uporedni tabelarni prikaz KD-a BiH i KPD-a BiH u kome je dat broj naslova po hijerarhijskim nivoima.
Tabela 2. Broj naslova KPD-a BiH u odnosu na broj naslova KD-a BiH.
2.4 Kriteriji razvrstavanja proizvoda u KPD-u
Budući da je KPD BiH u cijelosti preuzeta iz izvorne CPA 2002 bez dodatnih raščlanjivanja, to su i kriteriji razvrstavanja proizvoda preuzeti iz izvorne CPA 2002.
- -Glavni kriterij razvrstavanja proizvoda u KPD je kriterij industrijskog porijekla. Stoga je svaki proizvod razvrstan prema djelatnosti u kojoj se obično proizvodi, pri čemu su djelatnosti definirane prema KD BiH. Suprotno tome, u CPC-u 1.1 proizvodi se razvrstavaju prema fizičkom svojstvu, kao i u HS-u 2002 tako da elementi KPD BiH imaju drugačiji strukturni raspored od onih u CPC-u. Naprimjer, u CPC-u 1.1 sirova neprerađena koža razvrstana je kao poljoprivredni proizvod, dok je u KPD BiH (kao i u CPA 2002) razvrstana kao proizvod klaonica, zajedno sa mesom i drugim proizvodima koji su ustvari tipični proizvodi klaoničke djelatnosti. Stoga razvrstavanje proizvoda prema industrijskom porijeklu daje klasifikaciji proizvoda drugačiju strukturu od one u CPC-u.
- -U nekim slučajevima razvrstavanje se zasniva na određenom dogovoru. Naprimjer, korišteni odnosno stari proizvodi (npr. Ledolomci) razvrstani su u istu djelatnost kao i novoproizvedeni. Za HS, razlika između novih i upotrebljenih - starih proizvoda nije bitna i za carinu nije ni prepoznatljiva. Dakle, u CPC razvrstavanje takve vrste nije ugrađeno. Međutim, u CN postoje neke podjele takve vrste (npr. za motorna vozila) koje su ugrađene u neke potkategorije KPD BiH (npr. 34.10.25 Motorna vozila za prevoz osoba, korištena).
- -Industrijsko porijeklo proizvoda i usluga u KPD-u BiH je u istoj vezi kao i proizvodi i usluge u CPC-u, s obzirom na ISIC Rev.3. Pošto je NACE Rev.1.1, odnosno KD BiH, detaljniji nego ISIC Rev. 3 potrebno je klasificirati elemente CPC-a odgovarajućeg ISIC Rev.3 razreda na jedan od NACE Rev.1.1. razred koji ima odovarajuću podjelu u ISIC Rev.3 razredu. U slučajevima gdje je KD BiH detaljnija od ISIC Rev.3., ne mora se raditi detaljnije raščlanjenje. Samo u nekoliko slučajeva KPD BiH nije prihvatio industrijsko porijeklo dato u CPC i ovi proizvodi su raščlanjeni drugačije nego u CPC. Osim toga, u suprotnosti sa CPC, KPD BiH raščlanjuje sve proizvode prema industrijskom porijeklu. U CPC postoje proizvodi koji nemaju vezu sa djelatnosti ili imaju vezu na višem nivou agregiranja, kao što je nivo razreda.
- -Elementi KPD BiH su u vezi 1:1 ili n:1 sa CPC. KPD je ili na istom nivou razrade ili je detaljniji od CPC. Razlozi za raščlanjivanje CPC su dvostruki. Prvi razlog je uspostavljanje veze sa NACE Rev. 1.1 - tj. KD BiH. Ako je ISIC Rev. 3 razred podijeljen na dva ili više NACE Rev. 1.1 razreda, ponekad je neophodno podijeliti odgovarajući podrazred CPC u cilju ispravnog raščlanjenja prema industrijskom porijeklu. Drugi - i važniji - razlog je da se za potrebe EU traži detaljnija razrada u CPA - KPD. Međutim, u nekim slučajevima podrazredi CPC nisu preuzeti u CPA na detaljnom nivou. Znači da najdetaljniji nivo razrade nije isti u CPC i CPA.
- -Za prenosivu robu (transportable goods) (sa iznimkom CPC group 333), najmanji sastavni element za CPC je najmanji element HS. Kako su podrazredi CPC elementi CPA, sistem sastavnih elemenata, baziran na HS, je također ispravan za CPA. Međutim, u nekoliko slučajeva potkategorije CPA nisu definirane na agregiranijem nivou HS 2002, nego na 8-cifrenom nivou CN-a. To je slučaj gdje su podrazredi CPC podijeljeni da bi slijedili industrijsko porijeklo prema NACE Rev. 1.1 - tj. KD BiH i nivoi HS nisu dovoljno detaljni. Ima nekoliko slučajeva gdje ni razrada CN-a nije odgovarajuća ili gdje CN nije detaljniji od HS. Definicija specifičnih potkategorija CPA u HS ili CN može biti napravljena kreiranjem "dio-slučajeva" ("ex-case"), što znači da ova CPA potkategorija obuhvaća samo dio sadržaja iz HS, odnosno CN. Primjer takvih "dio-slučajeva" je "mlijeko". Ni HS ni CN ne pravi razliku između sirovog mlijeka (kao proizvoda poljoprivredne djelatnosti) i prerađenog mlijeka (kao proizvoda mljekara).
- -S obzirom na gore navedeno jasne su prednosti upotrebe elemenata HS kao sastavnih elemenata za CPA, kao i to da sve ostale klasifikacije proizvoda treba povezati sa CPA, u našem slučaju sa KPD BiH. U drugu ruku, potrebno je znati da je na strukturu ove klasifikacije neizbježno uticala struktura i namjena HS-a. Kao što smo već nekoliko puta spomenuli, pojedinačni elementi HS nisu uvijek istovrsni što se tiče industrijskog porijekla. Dodatno, jasno je da način na koji su proizvodi struktuirani u HS (definicija i raspored različitih stavki) ima važan uticaj na klasifikaciju koja se bazira na njoj. Osim toga, HS je urađena kao klasifikacija za potrebe carine. Stoga, nivo detalja može biti potpuno drugačiji između obima pokrivenosti proizvoda. Pošto su elementi centralne klasifikacije proizvoda bazirani na elementarnim stavkama HS, proizvodi koji nisu nikad, ili su samo povremeno uključeni u međunarodnu trgovinu, kao teška ili kratkotrajna roba, mogu biti prikazani na neadekvatnom nivou razrade.
2.5 Posebni kriteriji razvrstavanja proizvoda u KPD-u BiH
U prošloj tački izneseni su osnovni kriteriji i postupci primijenjeni pri razvoju KPD-a BiH (tj. CPA 2002). Međutim, potrebno je objasniti i nekoliko posebnih kriterija kako bi se mogla pravilno shvatiti struktura i način razvrstavanja svih proizvoda u KPD-u BiH (tj. CPA 2002). Neki od tih posebnih kriterija i načela odnose se na odstupanja KPD-a BiH (tj. CPA 2002) od CPC-a 1.1 ili CN-a (tj. HS-a 2002) te ih redom navodimo:
a) Tekstilna pređa i konac; tekstilne tkanine
U KD-u BiH (tj. NACE Rev. 1.1) postoji nekoliko razreda djelatnosti za Pripremu i predenje tekstilnih vlakana (17.11 - 17.17) i nekoliko razreda za Proizvodnju tkanina (17.21 - 17.25). Svi ti razredi djelatnosti definirani su prema primijenjenoj tehnologiji, npr. 17.11 Priprema i predenje vlakana pamučnoga tipa. Međutim, proizvodi koje razlikuje CN (tj. HS 2002) - tekstilna pređa i tekstilne tkanine definirani su prema glavnoj sirovini od koje se sastoje. Iz tih razloga nije bilo moguće ostvariti vezu među elementima CN-a (tj. HS-a 2002) i razreda KD-a BiH. (tj. NACE-a Rev. 1.1), što je uticalo i na KPD BiH (tj. CPA 2002), tako da je veza proizvoda i djelatnosti uspostavljena samo na nivou grane (17.1 odnosno 17.2).
b) Ostaci i otpaci; korištena roba
- Ostaci i otpaci
U ISIC-u Rev. 3.1 i KD-u BiH (tj. NACE Rev. 1.1) postoje posebne djelatnosti recikliranja (Oblast KD-a BiH 37 Reciklaža). Te su djelatnosti definirane kao prerada ostataka i otpadaka u sekundarne sirovine. Tako se inputi djelatnosti recikliranja sastoje od otpadaka i ostataka koji su uvijek neprikladni za daljnju neposrednu upotrebu u nekom industrijskom procesu, dok se output iz djelatnosti recikliranja sastoji od otpadaka i ostataka prikladnih za daljnju preradu (sekundarne sirovine). U CN-u (tj. HS-u 2002) postoji nekoliko zaglavlja koja se odnose na otpatke i ostatke, od kojih je većina razvrstana u CPC 1.1 oblast 39, koji uopće nema oznake veze s djelatnostima u ISIC-u Rev. 3.1. U kontekstu KPD-a BiH (tj. CPA 2002) navedena problematika riješena je dogovorom (konvencijom) na sljedeći način:
- -pri razvrstavanju proizvoda iz CPC-a 1.1 prema djelatnostima (KD BiH, tj. NACE Rev. 1.1) otpaci i ostaci u KPD-u BiH (tj. CPA 2002) razvrstani su prema kriteriju industrijskog porijekla. Pošto je jednom proizvodu odgovaralo više djelatnosti (npr. metalni otpaci nusproizvod su prerade metala, proizvodnje mašina, a i drugih djelatnosti), odlučeno je da se otpaci i ostaci razvrstaju unutar djelatnosti u kojima se odvija njihova primarna prerada (npr. Otpaci od crnih metala razvrstani su u KD-u BiH (tj. NACE Rev. 1.1) u razred 27.10 (Proizvodnja sirovoga željeza, čelika i ferolegura), a ne u ostale djelatnosti KD-a BiH (tj. NACE-a Rev. 1.1) unutar grana 27.2 (Proizvodnja cijevi) ili 27.3 (Ostala primarna prerada željeza i čelika)).
- -nijedan tarifni broj CN-a (tj. Podstavke HS-a 2002) nema vezu s djelatnošću recikliranja KD-a BiH (tj. NACE-a Rev. 1.1) zato što CN (tj. HS 2002) ne daje upute o tome jesu li ostaci i otpaci prikladni za neposrednu potrošnju ili nisu i zato što se velik broj stavaka CN-a (tj. HS-a 2002) može smatrati inputima djelatnosti recikliranja, a ne njihovim outputima.
- Korištena roba
Kod korištene robe, koja je uglavnom dio oblasti 39 u CPC-u 1.1 (npr. Korištena odjeća), postoji sličan problem kao i s ostacima. Kao što je spomenuto, primijenjen je dogovor da se korištena roba razvrsta u isti razred djelatnosti KD-a BiH (tj. NACE-a Rev.1.1) kao i takva nova roba.
c) Dijelovi i pribor
Proizvodnja specijaliziranih dijelova i pribora razvrstava se prema osnovnom načelu (ako nije drugačije navedeno) u onaj razred KD-a BiH koji karakteristično proizvodi proizvode kojima pripadaju ti dijelovi i pribor. Proizvodnja dijelova i pribora proizlazi iz mnogih ekonomskih djelatnosti, ali takva je proizvodnja osobito važna kada je povezana s proizvodnjom mašina i aparata, prevoznim sredstvima ili električnim i elektroničkim aparatima i uređajima. HS 2002 za gotovo sve te posebne proizvode navodi i posebna zaglavlja za njihove dijelove i pribor.
U većini slučajeva CN (tj. HS 2002) definira zaglavlje za neki konkretan dio ili pribor tako usko da nema problema pri tačnom povezivanju CN (tj. HS-a 2002) s jednim od četverocifrenih razreda KD-a BiH (tj. NACE-a Rev. 1.1). Međutim, postoje slučajevi kad neki tarifni broj CN-a (tj. Podstavka HS-a 2002) obuhvaća dijelove i pribor koji su različitog industrijskog porijekla prema KD-u BiH (tj. NACE-u Rev. 1.1). U nekim slučajevima detaljniji tarifni brojevi CN rješavaju taj problem. Međutim, da bi se taj klasifikacijski problem sistemski riješio i u svim ostalim slučajevima, bilo bi potrebno uvesti "dio slučajeve" ("ex-cases"). Budući da "dio slučajevi" ne čine klasifikacijski sistem operativnim, te ih stoga treba izbjegavati što je više moguće, odlučeno je da se za dijelove i pribor ne uvode, jer su uglavnom manje važni od ostalih "dio slučajeva". Iz tih razloga nije bilo moguće postići simetriju između KPD-a BiH (tj. CPA 2002) na najnižem nivou i KD-a BiH (tj. NACE-a Rev. 1.1) u tim slučajevima.
d) Usluge finansijskog posredovanja
Usluge finansijskog posredovanja razvrstane su u područje J u KPD-u BiH i one su jedno od područja na višem stepenu agregacije od CPC-a 1.1.
O prirodi, karakteru i definiciji (pojedinih) usluga monetarnog posredovanja (65.1) kontinuirano se raspravlja u stručnim tijelima EU-a i UN-a. Dogovoreno je da se provedu dodatna istraživanja prije odluke o konačnoj detaljnoj strukturi usluga monetarnog posredovanja, koja će se ugraditi u CPA 2008, a tada i u KPD BiH 2008.
e) Proizvodnja uz naplatu ili po ugovoru
U općem smislu pojam proizvodnje uz naplatu ili po ugovoru podrazumijeva da jedna poslovna jedinica proizvodi robu ili industrijske usluge koje je naručila druga poslovna jedinica i da osnovne sirovine i materijale potrebne za tu proizvodnju osigurava naručitelj. Proizvodnja uz naplatu ili po ugovoru je, prema tome, proizvodnja prema posebnim aranžmanima sklopljenima između naručitelja i proizvođača. U KD-u BiH (tj. NACE-u Rev. 1.1) postoje neki razredi u kojima su takvi proizvodni aranžmani uobičajeni (npr. Dovršavanje tekstila). U tim slučajevima proizvod u KPD-a BiH (tj. CPA 2002) je definiran proizvodnom uslugom koju pruža proizvođač.
S aspekta gotovih proizvoda ne postoje razlike između onih proizvoda koji se proizvode za vlastiti račun i onih koji se proizvode uz naplatu ili po ugovoru. KPD BiH (tj. CPA 2002) predstavlja klasifikaciju proizvoda i stoga ne uzima u obzir druge kriterije osim industrijskog porijekla proizvoda. Iz tog razloga se neki proizvod proizveden uz naplatu ili po ugovoru u KPD-u BiH (tj. CPA 2002) ne razlikuje od onog što ga je neka jedinica proizvela za vlastiti račun.
f) Usluge popravaka i instaliranje te druge industrijske usluge
Industrijske usluge su usluge koje su po definiciji karakteristične po outputima prerađivačkih industrijskih djelatnosti. To su također usluge koje se i utroše uglavnom u industriji. Usluge koje su obuhvaćene djelatnostima stvarnog uslužnog dijela KD-a BiH (tj. NACE-a Rev. 1.1) odnosno oblasti 50 - 99 ne smatraju se industrijskim uslugama. To je pragmatičan pristup koji se pokazao korisnim pri opisivanju relevantnih naslova KPD-a BiH (tj. CPA 2002), koji specificiraju tu vrstu usluga kad god je to potrebno.
Unutar raspona ovako definiranih industrijskih usluga najvažnije su usluge popravka i instaliranja. Međutim, sve usluge popravka ne smatraju se industrijskim uslugama jer KPD BiH (tj. CPA 2002) uzima u obzir KD BiH (tj. NACE Rev. 1.1), koji također razvrstava neke usluge popravka i u stvarni uslužni dio (npr. 50.20 Održavanje i popravak motornih vozila, 52.7 Popravak predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo, 72.5 Održavanje i popravak kancelarijskih, računskih i računarskih mašina). KPD BiH (tj. CPA 2002) uključuje i usluge popravka kada god su takve usluge karakteristične za neku industrijsku djelatnost i kad su usluge popravka moguće, ovisno o proizvodima koje proizvodi ta industrijska djelatnost. Isto je princip primijenjen kod usluga instaliranja. Ostale industrijske usluge ugrađene su u KPD BiH (tj. CPA 2002) kada se zapazilo da takve usluge predstavljaju dio neke karakteristične proizvodne djelatnosti, a nisu izražene fizičkim proizvodima (npr. 23.30.90 Usluge obrade radioaktivnoga otpada).
g) Usluge i njihovi fizički proizvodi
CN (tj. HS 2002) obuhvaća sve proizvode koji mogu biti predmetom međunarodne transakcije i koji imaju neku fizičku dimenziju. Iz tog razloga usluge nisu obuhvaćene CN-om tj. HS-om 2002. Iznimku čine samo neke usluge koje rezultiraju fizičkim dobrima koja mogu biti predmetom trgovine na međunarodnom nivou pa su uključene i u CN tj. U HS 2002, npr. Kinematografski filmovi kao proizvodi filmske industrije, arhitektonski planovi kao proizvod arhitektonske profesije ili računarske trake i iskette kao proizvodi softverske industrije. Za takve i slične proizvode CN tj. HS 2002 daje posebne stavke.
S obzirom na to da CPC ima za prenosiva dobra jednak obuhvat kao i CN tj. HS 2002, CPC obuhvaća i naslove za fizičke proizvode takvih vrsta uslužnih djelatosti. Osim toga, CPC također osigurava naslove za usluge kao takve (npr. Usluge proizvodnje filmova, arhitektonske usluge, usluge izrade softvera). Svi ti naslovi preuzeti su i u KPD-u BiH (tj. CPA 2002), tako da se i usluge kao takve i njihovi fizički proizvodi, ako su obuhvaćeni CN-om (tj. HS-om 2002), nalaze i u KPD-u BiH (tj. CPA 2002). Iz tih razloga pri primjeni KPD-a BiH (tj. CPA 2002) treba pripaziti na moguće dvostruko računanje (duplicitet) usluga i njihovih fizičkih dobara. Osim ovih stvarnih usluga, KPD BiH (tj. CPA 2002) uvodi i posebne vrste usluga za usluge opskrbe električnom energijom, gasom i vodom, kod kojih je jedan dio fizički proizvod (energija), a drugi su dio s njim povezane usluge opskrbe energentima.
h) Razlikovanje tržišnog i netržišnog
Pri određivanju strukture KD-a BiH (tj. NACE-a Rev. 1.1), razlika tržišnih i netržišnih djelatnosti nije bila jedan od kriterija. Iako KD BiH (tj. NACE Rev. 1.1) ima neke razrede koji su u potpunosti netržišni, postoji i nekoliko takvih koji definiraju djelatnosti koje istodobno mogu biti i tržišne i netržišne. To isto vrijedi i za KPD BiH (tj. CPA 2002): tržišno nasuprot netržišnom nije bio kriterij za razvrstavanje proizvoda KPD-a BiH (tj. CPA 2002).
i) Ostala posebna obilježja
Ova tačka odnosi se na još neka posebna obilježja koja su uticala pri raščlanjivanju različitih proizvoda u KPD-u BiH (tj. CPA 2002), a koja je potrebno navesti kako bi se ispravno razumjela struktura KPD-a BiH (tj. CPA 2002):
- -Vina su prema KPD-u BiH (tj. CPA 2002) razvrstana u razred 15.93 Proizvodnja vina (grožđe), međutim u KPD-u BiH (tj. CPA 2002) nema kategorije za vina iz razreda 01.13 Gajenje voća i grožđa, koštunjavog voća i biljaka za pravljenje napitaka i začina iako se djelatnost proizvodnje vina iz grožđa vlastite proizvodnje razvrstava u razred 01.13.
- -U KD-u BiH (tj. U NACE-u Rev. 1.1) u razredu 01.30 Gajenje usjeva i zasada u kombinaciji sa uzgojem životinja (mješovita poljoprivredna proizvodnja) treba razvrstati sve poljoprivredne jedinice koje uzgajaju usjeve u kombinaciji s uzgojem stoke i kod kojih je specijalizacija svake pojedinačne djelatnosti manja od 66% bruto dobiti. Za tu djelatnost KPD BiH (tj. CPA 2002) nema kategoriju proizvoda jer su ti proizvodi uključeni u odgovarajuće potkategorije grana 01.1 Gajenje usjeva i zasada, povrtlarstvo i hortikultura i 01.2 Uzgoj životinja.
- -Djelatnost KD-a BiH (tj. NACE Rev. 1.1) razreda 05.01 Ribolov, izdvojena je od djelatnosti KD-a BiH (tj. NACE-a Rev. 1.1) razreda 05.02 Uzgoj ribe. S obzirom na to da se za proizvode koji potiču iz tih djelatnosti u CN-u tj. HS-u 2002 ne mogu uočiti razlike prema tome jesu li ulovljeni u moru, priobalju ili unutrašnjim vodama ili su uzgojeni u mrjestilištima i ribnjacima, KPD BiH (tj. CPA 2002) ne čini nikakvu razliku.
3. INTERPRETACIJA KPD BiH
Preduvjet za harmoniziranu primjenu KPD BiH je harmonizirana interpretacija različitih stavki. U cilju dostizanja zajedničke i jedinstvene interpretacije objašnjenja su znatna pomoć. Kao što je CPA, odnosno KPD BiH, baziran na CPC, tako su i objašnjenja za CPA, odnosno KPD BiH, bazirana na onima za CPC. Uopće, objašnjenja za podrazrede CPC-a su preuzeta kao objašnjenja za pojedine CPA, odnosno KPD BiH, potkategorije. Ako je u CPC podrazred podijeljen u dvije ili više CPA, odnosno KPD BiH, potkategorija, objašnjenja su također podijeljena. Ako CPA potkategorija odsupa u svom sadržaju od podrazreda na koji se odnosi, objašnjenja su promijenjena u cilju da naznače namjeravanu razliku u sadržaju. U mnogo slučajeva, objašnjenja CPC su proširena s ciljem da opišu preciznije sadržaj CPA, odnosno KPD BiH, potkategorije.
Sve stavke KPD BiH nemaju objašnjenja. Budući da su potkategorije KPD BiH koje obuhvaćaju prenosivu robu (transportable goods) određene u HS-u, ta se objašnjenja također primjenjuju i za KPD BiH. Kada postoji sumnja o sadržaju potkategorije KPD BiH, pozovemo se na poglavlje HS i njegova objašnjenja bi trebala osigurati razjašnjenje.
Čak i sa dostupnim objašnjenjima može se očekivati pojavljivanje mnogih situacija prilikom korištenja KPD BiH kada će biti nejasno u koju od dvije ili više KPD kategorija treba smjestiti određeni proizvod. Ponovo, treba napraviti razliku između proizvoda koji su obuhvaćeni HS-om i ostalih. Za proizvode koji su obuhvaćeni HS-om trebalo bi primijeniti pravila interpretacije ove klasifikacije.
Kad je riječ o tumačenju proizvoda koji pripadaju stvarnim uslužnim kategorijama KPD-a BiH (tj. CPA 2002), treba primijeniti pravila tumačenja koja proizlaze iz objašnjenja CPC-a 1.1. Ta su pravila sljedeća:
(1) Kad se usluge mogu, prima facie, razvrstati pod dvije ili više potkategorija, razvrstavanje će se provesti na sljedeći način imajući pritom u vidu da su uporedive samo potkategorije na istoj hijerarhijskoj razini:
(a) Potkategorija koja je konkretnije opisana imat će prednost pred potkategorijom koja daje općenitiji opis.
(b) Složene usluge koje se sastoje od kombinacije različitih usluga što se ne mogu razvrstati prema pravilu tumačenja (1) (a) razvrstat će se prema usluzi koja najbolje pokazuje njihov suštinski karakter ukoliko je taj kriterij primjenjiv.
(2) Usluge koje se ne mogu razvrstati u skladu s navedenim pravilima treba razvrstati u potkategorije njima najsrodnijih usluga.
Ovaj tekst za primjenu KPD-a BiH napisan je na osnovu izvornog Uvoda za CPA, koji je izradio Eurostat. Opširnija objašnjenja data su u posebnom dijelu ovog teksta iza strukture KPD BiH. U tom dijelu teksta pod naslovom KPD BiH - Objašnjenja prikazane su samo stavke koje imaju objašnjenja, a ne cijela struktura KPD BiH.
Skraćenica "d.n.", koja se upotrebljava u strukturi KPD BiH, koristi se za "na drugom mjestu nepomenuto".
4. UPOTREBA KPD BiH U STATISTIČKOM SISTEMU BiH
KPD BiH imat će ulogu centralne klasifikacije proizvoda u statističkom sistemu BiH. Na taj način KPD BiH osigurava osnovu za povezivanje različitih statističkih podataka o proizvodima na osnovu zajedničke klasifikacije. Tako će npr, biti moguće upotrebiti KPD BiH kao zajednički nazivnik za usporedbu podataka domaće proizvodnje sa podacima spoljne trgovine i povezati ih međusobno na nivou proizvoda. To će isto biti slučaj ne samo za domaću proizvodnju i spoljnu trgovinu, već i za drugu vrstu podataka o proizvodima (npr. međufaznu potrošnju). Naravno, uloga KPD BiH, kao centralne klasifikacije proizvoda sa kojom sve ostale klasifikacije proizvoda moraju biti povezane otvara mnoge nove mogućnosti za komparativne analize sa podacima o proizvodima i na državnom i na međunarodnom nivou.
Pošto je KPD BiH centralna klasifikacija proizvoda, sve klasifikacije koje se koriste za statistička istraživanja moraju biti usklađene sa KPD BiH ili imati vezu sa KPD BiH.
Uloga KPD BiH kao centralne klasifikacije proizvoda ima značaj za nacionalne račune i input-output što je okosnica evropskog sistema nacionalnih računa.
III. SASTAV KLASIFIKACIJE
Klasifikacija proizvoda po djelatnostima - KPD BiH se sastoji iz tri dijela, koji čine sastavni dio ovog akta:
- -Metodološke napomene
- -Struktura Klasifikacije - Prilog 1
- -Objašnjenja Klasifikacije - Prilog 2
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ova Klasifikacija proizvoda po djelatnostima - KPD BiH primjenjivati će se narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Broj 830/07
13. aprila 2007. godine
Sarajevo
Direktor
Zdenko Milinović, s. r.