Odluka o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti životinja i njihovom provođenju i finansiranju u 2007. godini
Na osnovu člana 10. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donosi
ODLUKU
O MJERAMA KONTROLE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI ŽIVOTINJA I NJIHOVOM PROVOĐENJU I FINANSIRANJU U 2007. GODINI
I. OPĆE ODREDBE
Ovom Odlukom određuju se mjere za sprječavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti kod životinja, te način finansiranja u 2007. godini.
A. MJERE KOJE SE PROVODE ZA GOVEDA
1. Bedrenica i šuštavac
Najkasnije do 30. aprila, sva goveda u bedreničnim distriktima moraju se vakcinisati protiv bedrenice i šuštavca. Goveda je dopušteno napasati u zaraženim područjima, samo ako su vakcinisana protiv bedrenice i ako je od vakcinisanja prošlo više od 15 dana.
2. Bruceloza
Jednom godišnje, pretražiti krv svih goveda na imanjima s manje od 10 grla, a na imanjima s više od 10 grla krv 20% krava i krv junica prije ulaska u laktaciju;
Pretražiti krv svih novonabavljenih životinja, prije uvođenja u uzgoj.
3. Goveđa spongiformna encefalopatija
Na goveđu spongiformnu encefalopatiju moraju biti pretražena sva goveda:
- a)bez obzira na starost, koja pokazuju kliničke znakove poremećaja centralnog nervnog sistema;
- b)starija od 24 mjeseca nakon:
- 1)uginuća iz bilo kojeg razloga,
- 2)klanja po isključenju pri remontu stada,
- 1)
- c)starija od 30 mjeseci, prilikom redovnog klanja.
4. Enzootska leukoza goveda
- a)Jednom godišnje pretražuje se krv svih krava u laktaciji starijih od 24 mjeseca. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora biti pretražena i krv junica, starijih od 6 mjeseci.
- b)Sve životinje pod a) prije stavljanja u promet, osim direktnog upućivanja na klaonicu, moraju biti pregledane na enzootsku leukozu, a nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.
5. Tuberkuloza
Obavezna opća tuberkulinizacija svih goveda starijih od dvanaest mjeseci mora se do 30. septembra provesti na području cijele Bosne i Hercegovine.
Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda koja prethodno nisu tuberkulinizirana i da je reakcija bila negativna.
Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda, te o nalazu obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.
6. Listerioza
Mozak svih goveda koja pokazuju kliničke znakove poremećaja centralnog nervnog sistema i poremećaja u ponašanju mora biti pretražen na listeriozu.
B. MJERE KOJE SE PROVODE ZA OVCE I KOZE
1. Bedrenica i šuštavac
Najkasnije do 30. aprila, sve ovce i koze u bedreničnim distriktima moraju se vakcinisati protiv bedrenice i šuštavca. Ovce i koze je dopušteno napasati u zaraženim područjima, samo ako su vakcinisane protiv bedrenice i ako je od vakcinisanja prošlo više od 15 dana.
2. Bruceloza
- a)Na imanjima ovaca ili koza koji nisu službeno slobodni od bruceloze:
Provodi se dvokratno pretraživanje svih ovaca i koza na posjedu starijih od 6 mjeseci, u razmaku ne manjem od 6 mjeseci i ne dužem od 1 godine
- b)Na imanjima ovaca ili koza koji su službeno slobodni od bruceloze:
Provodi se pretraživanje reprezentativnog broja ovaca i koza starijih od 6 mjeseci
- c)Prilikom stavljanja u promet
Prije stavljanja u promet, svi rasplodni ovnovi obavezno moraju biti pregledani na B. ovis infekciju, a nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.
3. Scrapie
Na Scrapie moraju biti pretražene sve ovce i koze starije od 12 mjeseci koje:
- a)pokazuju kliničke znakove poremećaja centralnog nervnog sistema i poremećaja u ponašanju koje traju najmanje 15 dana i liječenjem nisu uklonjene;
- b)pokazuju znakove promijenjenog općeg zdravstvenog stanja (malaksalost), bez znakova zaraznih, parazitarnih ili traumatskih bolesti;
- c)pokazuju druga progresivna bolesna stanja.
4. Listerioza
Mozak svih ovaca i koza koje pokazuju kliničke znakove poremećaja centralnog nervnog sistema i poremećaja u ponašanju mora biti pretražen na listeriozu.
C. MJERE KOJE SE PROVODE ZA SVINJE
1. Klasična svinjska kuga
Sve svinje na porodičnim imanjima moraju se vakcinisati protiv klasične kuge svinja. Vakcinacija se provodi u dva navrata. U periodu mart-juni provodi se vakcinacija svih svinja na posjedu koje su starije od 60 dana. U periodu rujan-listopad provodi se vakcinacija nerastova i svinja koje nisu vakcinisane u prvom navratu. Vakcinacija nazimica i krmača provodi se i izvan određenih razdoblja, prije svakog pripusta. Vakcinacija se provodi vakcinama pripremljenim od atenuiranog virusa (K-soj).
Na imanjima sa zaokruženim proizvodnim ciklusom prasad se vakciniše u dobi od 45-60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.
Sve vakcinisane svinje obvezno je markirati-označiti ušnim markicama.
U promet se mogu staviti samo imune svinje odnosno svinje koje su vakcinisane i označene markicom najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.
Promet svinja dopušten je samo na registrovanim stočnim pijacama, sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koji su pod stalnom veterinarskom kontrolom.
Izuzetno od odredbi drugog stava, vakcinacija svinja na imanjima sa zaokruženim proizvodnim ciklusom ne mora se provoditi, ako se ispune svi uvjeti za provođenje politike nevakcinisanja svinja protiv svinjske kuge.
Uvjete koji trebaju biti ispunjeni prije uvođenja politike nevakcinisanja svinja protiv svinjske kuge na imanjima sa zaokruženim proizvodnim ciklusom utvrditi će Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine najkasnije do 31. marta 2007. godine.
Lovačka društva su obavezna osigurati dostavu uzorka krvi, slezene i bubrega od svake ulovljene ili nađene jedinke divlje svinje do referentne laboratorije za klasičnu svinjsku kugu u Bosni i Hercegovini.
2. Bruceloza
Jednom godišnje, u uzgojima od 10 do 50 grla pregledava se krv svih krmača, a u uzgojima brojnijim od 50 grla, krv 20% krmača;
Dva puta godišnje, provodi se obvezno ispitivanje na brucelozu svih nerastova koji se koriste za rasplod u ekstenzivnim uzgojima.
3. Tuberkuloza
Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 15 krmača, nazimica i nerastova, moraju se tuberkulinizirati do 31. maja.
Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti svinje koje prethodno nisu tuberkulinizirane.
Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze svinja, te o nalazu obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.
4. Trihineloza
U svim slučajevima klanja svinja radi upotrebe za ljudsku ishranu i kod sve ulovljene divljači koja služi ishrani ljudi, moraju se provoditi mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja ove bolesti.
D. MJERE KOJE SE PROVODE ZA KONJE
1. Infektivna anemija kopitara
Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:
- a)dva puta godišnje (januar, juni) kod pravnih lica koja koriste kopitare za proizvodnju bioloških preparata (vakcina, seruma) i sjemena za umjetno osjemenjavanje;
- b)Jednom godišnje, najkasnije do 31. oktobra, kod svih konja u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima, te u uzgojima brojnijim od deset kopitara;
- c)kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u tač. a) i b) ovog stava;
- d)kod pastuha prije licenciranja;
- e)kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska takmičenja i opasivanja u ergele;
- f)kada se kopitari stavljaju u promet.
Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz tač. c), d), e) i f). ovog stava ne smije biti stariji od 30 dana.
E. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PERAD
1. Atipična kuga peradi - Njukastlska bolest
Sva ekstenzivno držana perad mora se vakcinisati protiv atipične kuge dva puta godišnje vakcinama proizvedenim iz soja La Sota.
Vakcinacija se provodi između 15. aprila i 30. maja prvi put, te između 15. oktobra i 30. novembra drugi put, a kod novo nabavljene peradi između navedenih razdoblja.
Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinisati protiv njukastlske bolesti, tako da bude u stanju stalnog imuniteta.
Nivo imuniteta peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
Imunitet se kontroliše:
- a)u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzorka krvi na 1000 komada vakcinisane peradi dva puta godišnje, 3-4 sedmice nakon provedenog vakcinisanja;
- b)u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje, te svako jato tovnih pilića 3 - 4 sedmice nakon provedenog vakcinisanja.
2. Kuga peradi - avijarna influenca
Prilikom provedbe kontrole imuniteta na Njukastlsku bolest, na istim uzorcima krvi provodit će se i pretraga na prisustvo antitijela za avijarnu influencu.
Na osnovu epidemiološke sumnje na patološke, patohistološke i virusološke pretrage u sklopu aktivnog monitoringa na avijarnu influencu kod divljih ptica obavezno će se dostavljati:
- a)uzorci uginulih divljih ptica sa staništa u Bosni i Hercegovini
- b)uzorci uginulih migriratornih ptica koji povremeno borave na prostoru Bosne i Hercegovine, i
- c)krv i drugi materijali za provođenje dijagnostike.
3. Tifus peradi, puluroza te ostale salmonelozne infekcije
- a)Jaja (konzumna i rasplodna) mogu biti stavljena u promet ili inkubirana samo ako potiču od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako imaoci jata imaju nalaz o zdravstvenom stanju jata, izdat od ovlaštene laboratorije i ne stariji od 30 dana. Nalaz se izdaje na osnovu službeno dostavljenog uzorka.
- b)Sva jata, bez obzira na vrstu i kategoriju, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji, moraju biti bakteriološki, odnosno serološki pretražena, dostavljanjem službenih uzoraka u ovlaštenu laboratoriju u skladu sa Tabelama 1.- 4. iz Priloga I, koji je sastavni dio ove Odluke.
- c)Jato namijenjeno klanju podrazumijeva životinje iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjene klanju. Klati je dopušteno samo jata slobodna od S. Gallinarum i S. Pullorum, a imalac jata mora imati nalaz o zdravstvenom stanju ne stariji od 15 dana i izdat od ovlaštene laboratorije.
- d)U tvornicama i mješaonicama stočne hrane moraju se uzimati i dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlaštenu laboratoriju uzorci svih proizvoda životinjskog porijekla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorci svih gotovih krmnih smjesa. Hrana namijenjena ishrani peradi mora biti slobodna od S. Enteridis, S. Hadar, S. Infantis, S. Typhimurium i S. Virchow.
4. Klamidioza ptica
Sva matična jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti registrovana kod nadležnog veterinarskog inspektora.
Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organizovanoj proizvodnji ili namijenjeni za rasplod, prodaju ili izložbu, moraju biti slobodni od klamidioze.
F. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PČELE
Na svim pčelinjacima moraju biti provedene naređene preventivne i dijagnostičke mjere za zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica od sljedećih pčelinjih bolesti: američka gnjiloća, nozemoza, varooza, tropileloza i etinioza.
Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.
U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naredne dijagnostičke i preventivne mjere:
1. Američka ili europska gnjiloća pčelinjeg legla
U mjestima u kojima je 2006. godine utvrđena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tijekom marta i aprila 2007. pregledati sve pčelinje zajednice u krugu poluprečnika 3 km od zaraženog pčelinjaka. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja službeni uzorak, i to komad saća s poklopljenim leglom veličine 10x10 cm, omotan u ambalažu koja propušta zrak.
Na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica, tokom proljeća i jeseni moraju biti klinički pregledane sve pčelinje zajednice. Iz zajednica sumnjivih na bolest mora biti uzet službeni uzorak pčelinjeg legla i dostavljen na laboratorijsku pretragu putem ovlaštene veterinarske organizacije.
2. Nozemoza
Na svim pčelinjacima tijekom januara i februara moraju biti uzeti službeni uzorci zimskih gubitaka pčela i dostavljeni na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.
Tijekom sezone uzgoja i prodaje matica, iz svih pčelinjih zajednica na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica moraju biti uzeti uzorci pčela i dostavljeni na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.
3. Varooza
Na svim pčelinjacima, tijekom zime i u sezoni ovlašteni veterinar mora provesti dijagnostičko tretiranje protiv varooze. U pčelinjacima do 50 pčelinjih zajednica dijagnostičko tretiranje treba provesti na 5 pčelinjih zajednica, a na pčelinjacima s više od 50 pčelinjih zajednica dijagnostičko tretiranje mora se provesti na 10% pčelinjih zajednica.
4. Tropileloza
Na svim pčelinjacima tijekom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze u sezoni, ovlašteni veterinar mora pregledati podložak na uzročnika tropileloze (Tropilaelaps clareae).
5. Etinioza
Na svim pčelinjacima tokom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze u sezoni, ovlašteni veterinar mora obaviti klinički pregled pčelinjih zajednica na etiniozu (Aethina tumida).
G. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RIBE
Na svim uzgajalištima riba i na otvorenim vodama za koje brinu sportska ribolovna društva moraju se obaviti klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage, te obaviti pretrage kako slijedi:
1. Na svim pastrmskim ribnjacima
U toku godine provodi se klinička i laboratorijska pretraga radi isključivanja prisutnosti uzročnika virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze na način opisan u tabeli 1.
Tabela 1.
|
Kontinentalne zone i farme |
Broj godišnjih kliničkih inspekcija |
Godišnji broj laboratorijskih ispitivanja |
Laboratorijsko ispitivanje na prisustvo virusa |
|
|
Broj riba iz uzgoja (organski materijal) |
Broj riba za reprodukciju (Ovarijalna tekućina) |
|||
|
(a) farme sa matičnim jatom |
2 |
2 |
150 (druga inspekcija) |
0 (druga inspekcija) |
|
(b) farme koje imaju samo matično jato |
2 |
1 |
0 |
150 prva ili druga inspekcija)(1) |
|
(c) farme bez matičnog jata |
2 |
2 |
150 prva i druga inspekcija) |
0 |
|
Obalne zone i farme |
||||
|
(a) farme sa matičnim jatom |
2 |
2 |
150 (druga inspekcija) |
0 (druga inspekcija) |
|
(b) farme salmonida bez matičnog jata |
2 |
2 |
30 (prva i druga inspekcija) |
0 |
|
(c) ne salmonidne farme bez matičnog jata |
2 |
2 |
150 prva ili druga inspekcija) |
0 |
* Maksimalan broj riba u pulu: 10 komada
Klinička pretraga mora se provesti u periodu od oktobra do juna ili kada je temperatura vode ispod 14"C. Kada se klinička pretraga na farmama vrši dva puta godišnje, interval između pretraga mora biti najmanje četiri mjeseca. Sve proizvodne jedinice (bazeni, rezervoari, kavezi, itd.) moraju biti ispitane na prisustvo mrtve, slabe ili ribe koja se ne ponaša uobičajeno. Osobita pažnja mora se posvetiti predjelima na kojima voda otiče, gdje se sakuplja slabija riba usljed protoka vode.
Laboratorijska ispitivanje na prisustvo virusa se provodi metodom izolacije virusa na kulturi stanica
Riba od koje se uzimaju uzorci odabira se na sljedeći način.
- -ukoliko su prisutne kalifornijske pastrmke, samo ribe te vrste će biti odabrane za uzorkovanje. Ukoliko kalifornijska pastrmka nije prisutna, uzorci se uzimaju od riba svih drugih vrsta koje su osjetljive na VHS i / ili IHN (kako je navedeno u Aneksu I Listi II Odluke o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima koji moraju biti ispunjeni prilikom stavljanja u promet žive ribe, rakova i mekušaca, te proizvoda dobivenih od njih ("Službeni glasnik BiH" 62/05). Različite vrste moraju biti reprezentativno zastupljene u uzorku.
- -Ukoliko se koristi više od jednog izvora za proizvodnju ribe, u uzorkovanje se moraju uključiti ribe koje predstavljaju sva izvorišta vode koja se koriste.
- -Ukoliko su prisutne slabe, ribe koje se ne ponašaju normalno ili svježe uginule ribe (neraspadnute), prvenstveno takve ribe trebaju biti odabrane. Ukoliko nema takvih riba, odabrane ribe moraju biti normalne, zdrave ribe sakupljene tako da su u uzorku proporcionalno zastupljene ribe sa svih dijelova farme, i svih starosnih kategorija.
2. Na svim šaranskim ribnjacima
U vrijeme mriješćenja mora biti obavljen pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na prisutnost uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage, od matica treba uzeti ovarijalnu tečnost pri kraju istiskivanja (zbirni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu).
U proljeće, pri temperaturi vode ispod 20"C i u jesen, pri temperaturi vode ispod 18"C, potrebno je obaviti klinički pregled šaranskog mlađa (jednogodišnji i dvogodišnji) i dostaviti materijal od 150 primjeraka za virusološke pretrage na prisutnost uzročnika proljetne viremije šarana.
3. Na otvorenim vodama
Na otvorenim vodama za koje brinu ribolovna društva uzorkovanje se provodi u skladu sa odredbama pod tačkom a) ili b) u zavisnosti od toga koje riblje vrste u njima žive.
H. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PSE
1. Bjesnilo
Svi psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinisati protiv bjesnoće najkasnije do 31. marta.
Pas koji tokom godine dostigne starost od tri mjeseca mora biti vakcinisan u roku od 14 dana, a pas koji je nabavljen, a nije vakcinisan, u roku od 14 dana od dana nabavke.
Za vakcinaciju se može koristiti samo inaktivirana vakcina sa staničnih kultura ili embrioniranih jaja, pripremljena od visokoimunogenih sojeva virusa bjesnila.
U slučaju potrebe Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine može narediti vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnila u pojedinim područjima.
2. Lajšmanioza (Leishmaniasis)
Na području zapadne Bosne, zapadne i istočne Hercegovine, najkasnije do 31. marta 2007. godine, na lajšmaniozu moraju biti pretraženi:
- -lovački psi;
- -radni psi;
- -psi koji borave na otvorenom.
Tokom vakcinisanja pasa protiv bjesnila ili drugom prilikom treba uzeti uzorak krvi i dostaviti na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.
3. Ehinokokoza
Prilikom vakcinisanja pasa protiv bjesnila provodi se dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.
Radi sprječavanja širenja jajašaca u okolini obavezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru, a njihov izmet neškodljivo ukloniti.
Pravna i fizička lica, koja kolju stoku za javnu potrošnju, kao i vlasnici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprječavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke prokuhati, odnosno uništiti ih spaljivanjem.
I. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RASPLODNE ŽIVOTINJE
1. Rasplodni bikovi
Dva puta godišnje svim bikovima koji se koriste za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje, vadi se krv i pretražuje na enzootsku leukozu goveda, leptospirozu, paratuberkulozu i IBR/IPV, odnosno uzima se bris ili ispirak prepucija i pretražuje na kampilobakteriozu i trihomonijazu.
2. Ostale rasplodne životinje
Dva puta godišnje, svim ovnovima, jarčevima, nerastovima i pastusima koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje ili prirodni pripust, vadi se krv i serološki se pretražuje na leptospirozu.
Dva puta godišnje, svim ovnovima i jarčevima koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje ili prirodni pripust, vadi se krv i uzima balega i pretražuje na paratuberkulozu.
J. MJERE KOJE SE PROVODE KOD POBAČAJA
Kod svakog pobačaja goveda, ovaca, koza, svinja i kobila, veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu krv životinje koja je pobacila, a po mogućnosti i pobačeni fetus s plodnim ovojnicama.
Dostavljeni materijal potrebno je pretražiti na brucelozu, leptospirozu, genitalnu kampilobakteriozu, Q groznicu, listeriozu i salmonelozu.
K. KONTROLA ZDRAVLJA VIMENA
Sve životinje čije mlijeko se koristi za javnu potrošnju, prije stavljanja mlijeka u promet moraju biti obuhvaćene mjerama propisanim ovom odlukom i slobodne od bruceloze, tuberkuloze, enzootske leukoze i leptospiroze, o čemu se na nivou ovlaštene veterinarske organizacije vodi posebna evidencija - mliječni karton.
Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji, dužni su dva puta tijekom godine u razmaku od 6 mjeseci svaku muznu kravu, kozu i ovcu podvrgnuti pretrazi na poremećenu sekreciju vimena, a mlijeko iz vimena sa poremećenom sekrecijom mora se bakteriološki pretražiti.
L. ZOOSANITARNE MJERE
- 1)Radi efikasnije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.
- 2)Deratizaciju treba provoditi u životinjskim objektima i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njezino provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.
- 3)Deratizaciju treba provoditi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih osoba i češće.
- 4)Radi sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge, imaoci svinja dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red te provoditi sljedeće mjere:
- a)Za uzgoje do 10 svinja:
- a)
imanje mora biti ograđeno, a ulaz u objekte mora biti pod kontrolom;
organizirati i provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u skladu s tehnološkim zahtjevima;
osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, krutoga gnoja, gnojevke i otpadnih voda nastalih tokom držanja svinja;
ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo radnicima;
svi koji uoče ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti, sumnji na bolest, ili neuobičajenom ponašanju svinja unutar ili izvan imanja, obavezni su o tome obavijestiti veterinara;
- b)Za uzgoje od 11 do 100 svinja, uključujući mjere propisane stavom 4., podstavom a. ove tačke i:
radnicima i posjetiocima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;
na ulazima na farme mora biti dezobarijera za vozila i ljude;
za dezinfekciju primjenjivati odobrena sredstva u propisanim koncentracijama;
za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu. Zabranjen je izlazak sa imanja u istoj zašitnoj odjeći i obući;
- c)Za uzgoje od 101 i više svinja, uključujući mjere propisane stavom 4., podstavom b. ove tačke i:
osigurati osobu za održavanje dezobarijera i evidenciju o tome;
svi zaposlenici na farmi obavezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obuću;
osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno "čisto" i "nečisto" i sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje;
obavezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih osoba koje rade na farmi prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon upotrebe mora propisno odložiti u garderobnom ormariću za "nečisto";
zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo iznošenje;
osigurati praonicu zaštitne odjeće;
organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenika unutar farme;
zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u krugu farme;
o svim posjetiocima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme te namjenom posjete;
vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezobarijeru s dezinficijensom i po odobrenju odgovorne osobe;
posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema uputstvu odgovorne osobe, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezno nošenje zaštitne odjeće i obuće;
zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme;
obavezno je organizirati prehranu zaposlenika u krugu farme;
strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, osobito svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa;
zaposlenici farme ne smiju se baviti uzgojem svinja u svom domaćinstvu;
zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi;
zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili ustrijeljenih) divljih svinja;
zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obavezni su o tome obavijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme.
II. PROVOĐENJE MJERA PROPISANIH OVOM ODLUKOM
A. PLANIRANJE MJERA
Veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta su dužne izraditi operativne planove provođenja mjera propisanih ovom odlukom, uvažavajući specifičnosti organizacije i stanja postojeće veterinarske infrastrukture na prostoru koji pokrivaju, i dostaviti ih Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, najkasnije do 31. januara 2007. godine.
U operativnom planu treba biti navedeno, pojedinačno za svaku epizootiološku jedinicu, slijedeće:
- -mjere koje će se finansirati iz proračuna u 2007. godini,
- -veterinarska organizacija koja će provoditi mjere,
- -rok za provođenje mjera,
- -mjesto i način neškodljivog uklanjanja lešina životinja,
- -klaonicu u kojoj će se provoditi klanje životinja poznatog zdravstvenog statusa, a meso kojih je uvjetno upotrebljivo za ishranu ljudi.
Veterinarske organizacije koje će provoditi mjere propisane tačkama II, III, IV i V ove odluke dužne su donijeti provedbeni plan, te isti dostaviti nadležnim službenim veterinarima, najkasnije do 28. februara 2007. godine.
B. IZVOĐENJE MJERA
Nadležni službeni veterinar naređuje provođenje mjera koje će se provoditi na području njegove nadležnosti i kontroliše i nadzire ispunjavanje provedbenog plana.
Mjere propisane ovom odlukom obavezne su provoditi za tu djelatnost registrovane i na pojedinom području nadležne veterinarske organizacije.
Laboratorijski dijagnostički postupci predviđeni ovom odlukom provode se u ovlaštenim veterinarskim laboratorijama.
C. IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI MJERA
Do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec, veterinarske organizacije koje provode mjere propisane ovom odlukom obavezne su dostaviti nadležnom službenom veterinaru izvještaj o svim provedenim mjerama u prethodnom mjesecu.
Do 15. u mjesecu veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta dužne su dostaviti prikupljene izvještaje o provedenim mjerama u prethodnom mjesecu Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine.
Ovlaštene laboratorije su obavezne, u svojim redovnim mjesečnim izvještajima razdvojeno prikazati pretrage provedene na osnovu ove odluke od svih drugih provedenih pretraga.
D. OCJENA UČINKOVITOSTI PROVEDENIH MJERA
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine dužan je osigurati provođenje, koordinaciju i analizu provedenih aktivnosti kroz Stručnu grupu za epidemiologiju i izradu programa kontrole bolesti koja ima za cilj osigurati naučni osnov u provođenju programa zaštite zdravlja životinja i ljudi.
Stručna grupa za epidemiologiju će na kraju godine pripremiti godišnji izvještaj o obimu i efikasnosti provedenih mjera u 2007. godini te predložiti neophodne promjene u programima kontrole bolesti u narednom periodu.
Laboratorije koje su određene za referentne za pojedine bolesti u Bosni i Hercegovini dužne su uspostaviti saradnju sa odgovarajućim referentim laboratorijama Međunarodnog ureda za epizootije ili EU koje odredi Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i sudjelovati u ring testovima koje oni organizuju.
III. FINANSIRANJE MJERA
Troškove provođenja mjera propisanih ovom odlukom, osiguravaju Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta i vlasnici životinja.
Nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta će putem operativnih planova odrediti mjere koje će se finansirati iz proračuna i one koje će finansirati vlasnik, a u slučaju posljednjeg, dužne su odrediti visinu naknade za provođenje svake pojedine mjere.
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine će finansirati rad referentnih laboratorija, poslove iz tačke IV ove odluke, rad stručne grupe za epidemiologiju, aktivnosti pojačane kontrole i monitoringa pojedinih zaraznih bolesti u slučaju epizootija i kada je ugroženo ljudsko zdravlje, kao i druge aktivnosti od državnog značaja.
IV. INFORMISANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta su dužni redovno organizovati informisanje i stručna usavršavanja veterinara, farmera, vlasnika životinja i drugih osoba uključenih u proizvodnju i promet životinja i namirnica životinjskog porijekla.
Ove aktivnosti će se provoditi putem predavanja, seminara, stručnih skupova, štampanjem biltena, knjižica i na drugi način, a u cilju poboljšanja zdravlja životinja i sigurnosti hrane.
V. ZAVRŠNE ODREDBE
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".
Broj 01-1-02-37/07
27. marta 2007. godine
Sarajevo
Direktor
mr. Jozo Bagarić, s. r.