Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 60. stav 6. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 26/04, 7/05 i 48/05) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03 i 81/06), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 21. sjednici, održanoj 6. septembra 2007. godine, donosi

PRAVILNIK
O DISCIPLINSKOJ I MATERIJALNOJ ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVI - OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom, u skladu sa Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Zakon o radu), reguliše se odgovornost zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: institucije), za povrede službene dužnosti, odnosno radne discipline i radnih obaveza iz Ugovora o radu, kao i počiwenu materijalnu štetu, način imenovawa i rada Disciplinske komisije, pokretawe i vođewe disciplinskog postupka, izricawe kazni za povrede službene dužnosti i naknade štete, rokovi zastarjelosti, izvršewe izrečenih disciplinskih mjera i druga pitawa od značaja za utvrđivawe disciplinske i materijalne odgovornosti zaposlenika.

Član 2.

(1) Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve zaposlenike institucija koje su buxetski korisnici koji primjewuju Zakon o radu.

(2) Ukoliko su ova pitawa za neke zaposlenike u institucijama Bosne i Hercegovine posebnim zakonom uređena drugačije nego što je to uređeno ovim Zakonom, postupa se po odredbama tog zakona.

DIO DRUGI - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST POGLAVQE I. POJMOVI I PRAVA

Član 3.

Zaposlenik će disciplinski odgovarati na radu za svaku povredu službene dužnosti koja je nastala na radu i u vezi sa radom, kada je povreda rezultat wegove vlastite krivice.

Član 4.

(1) Zaposlenik je lično odgovoran za povredu službene dužnosti i počiwenu materijalnu štetu koju je učinio svojom krivicom.

(2) Ukoliko zaposlenik sam sebe dovede u privremeno neuračunqivo stawe (pod dejstvom alkohola, droge i sl.), odgovara i za povredu službene dužnosti koju u tom stawu učini.

(3) Zaposlenik odgovara samo za povredu službene dužnosti koja je u vrijeme izvršewa bila utvrđena zakonom ili opštim aktima.

(4) Krivična ili prekršajna odgovornost ne iskqučuje disciplinsku odgovornost zaposlenika, ako ista radwa predstavqa povredu radne obaveze.

Član 5.

(1) Povrede službenih dužnosti mogu biti lakše i teže.

(2) Teže povrede službene dužnosti utvrđene su članom 60. stav. 3. Zakona o radu.

(3) Lakše povrede službene dužnosti utvrđuju se ovim Pravilnikom.

Član 6.

(1) Lakše povrede službene dužnosti su:

  • a)
    učestalo zakašwavawe na posao ili raniji odlazak s posla, bez odobrewa;
  • b)
    napuštawe službenih prostorija u toku radnog vremena bez odobrewa neposrednog rukovodioca ili iz neopravdanih razloga;
  • c)
    neuredno držawe dokumenata, materijala i sredstava rada kada nisu nastupile štetne posqedice;
  • d)
    neopravdan izostanak s posla u toku radnog vremena;
  • e)
    prouzrokovawe mawe materijalne štete namjerno ili iz krajwe nepažwe;
  • f)
    neobavještavawe nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao bez opravdanih razloga u roku 24 sata;
  • g)
    obavqawe privatnih poslova za vrijeme rada, ne koristeći sredstva rada;
  • h)
    nepropisna primopredaja dužnosti, smjene i sredstava rada između zaposlenika bez štetnih posqedica, i
  • i)
    svaka druga radwa kojom je povrijeđena neka radna obaveza koja nema obiqežje teže povrede radne obaveze.

Član 7.

(1) Za povrede radnih obaveza zaposleniku se može izreči jedna od sqedećih disciplinskih kazni:

  • a)
    pismena opomena;
  • b)
    pismeni ukor;
  • c)
    kazna suspenzije s radnog mjesta i plate u periodu od dva do trideset dana;
  • d)
    degradirawe na niže radno mjesto; i
  • e)
    prestanak radnog odnosa.

(2) Pismena opomena i pismeni ukor mogu se izreći zaposleniku za učiwenu lakšu povredu radne obaveze.

(3) Kaznena suspenzija s radnog mjesta i plate, degradirawe na niže radno mjesto i prestanak radnog odnosa mogu se izreći zaposleniku za učiwenu težu povredu radnih obaveza.

Član 8.

(1) Ako je zaposlenik jednom radwom ili sa više radwi učinio više povreda službene dužnosti za koje se istovremeno vodi postupak najprije će se utvrditi pojedinačne disciplinske kazne za svaku od tih povreda, pa će se za sve povrede izreći jedinstvena kazna.

(2) Jedinstvena kazna se izriče po sqedećim pravilima:

  • a)
    ako su sve učiwene povrede lakše, izreći će se jedinstvena disciplinska kazna pismenog ukora;
  • b)
    ako su neke od učiwenih povreda lakše, a neke teže, ili su sve učiwene povrede teže, ali je najveća pojedinačno izrečena kazna kaznena suspenzija, jedinstvena disciplinska kazna ne može biti veća od degradirawa na niže radno mjesto;
  • c)
    ako su neke od učiwenih povreda lakše, a neke teže, ili su sve učiwene povrede teže, ali je najveća pojedinačno izrečena kazna degradirawe na niže radno mjesto, kao jedinstvena disciplinska kazna može se izreći kazna prestanka radnog odnosa;
  • d)
    iznimno od prethodno izloženog, u svim slučajevima obuhvaćenim tačkom c) ovog stava u kojima okolnosti slučaja upućuju da nije potrebno primijeniti kaznu prestanka radnog odnosa, umjesto jedinstvene disciplinske kazne prestanka radnog odnosa mogu se izreći istovremene dvije kazne i to: disciplinska kazna degradirawa na niže radno mjesto i disciplinska kazna kaznene suspenzije sa poslova i plate u iskqučivom trajawu od trideset dana.

(3) Pod nižim radnim mjestom podrazumijeva se mjesto za koje je propisan niži stepen školske spreme od stepena školske spreme radnog mjesta na kome se zaposlenik trenutno nalazi.

Član 9.

(1) Postupak za utvrđivawe disciplinske odgovornosti je javan, te svako punoqetno lice može prisustvovati javnoj raspravi.

(2) Javnost može biti iskqučena samo iz razloga utvrđenih Zakonom.

(3) Iskqučewe javnosti se ne odnosi na poslodavca, zaposlenika i članove uže porodice zaposlenika, braniteqa, punomoćnika, lice koje je pokrenulo disciplinski postupak.

(4) Odluku o iskqučewu javnosti donosi nadležna disciplinska komisija, zakqučkom protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba.

Član 10.

(1) Zaposlenik protiv kojeg je podnesena disciplinska prijava, odnosno pokrenut disciplinski postupak, ima pravo:

  • a)
    da bude blagovremeno obaviješten o povredi službene dužnosti, dokazima o istim, te da u pogledu istih može dati izjavu;
  • b)
    na javnu raspravu i saslušawe, ukoliko se sam ne odrekne ovih prava;
  • c)
    da se ne pojavi u toku vođewa postupka niti na javnoj raspravi ukoliko to ne želi;
  • d)
    da sam ne daje izjave u postupku, što mu se ne može uzeti kao otežavajuća okolnost;
  • e)
    da odluka kojom se postupak završava bude javno saopštena;
  • f)
    na žalbu protiv odluke u prvom stepenu, drugostepenoj disciplinskoj komisiji, te pravo na sudsko preispitivawe konačne odluke;
  • g)
    da se brani sam ili uz pomoć branioca koga sam odabere;
  • h)
    da pozove na javnu raspravu i predstavnika sindikata čiji je član; i
  • i)
    druga prava u skladu sa zakonom.

POGLAVQE II. DISCIPLINSKI POSTUPAK

Član 11.

(1) Svaki zaposlenik, kao i drugo lice zaposleno u institucijama, ima pravo da podnese disciplinsku prijavu protiv zaposlenika za povredu službene dužnosti koja mora biti obrazložena, potpisana i sadržavati dokaze ili upućivati na način wihovog pribavqawa.

(2) Na osnovu podnesene prijave, rukovodilac organa uprave u svojstvu poslodavca donosi odluku o pokretawu disciplinskog postupka, te predmet prosqeđuje prvostepenoj disciplinskoj komisiji.

(3) Odluka o pokretawu disciplinskog postupka mora da sadrži:

  • a)
    ime, prezime i radno mjesto zaposlenika protiv kojeg se pokreće disciplinski postupak;
  • b)
    čiwenični opis povrede, vrijeme, mjesto i način izvršewa;
  • c)
    vrsta i pravna kvalifikacija povrede;
  • d)
    prijedlog dokaza koje treba provesti u toku disciplinskog postupka;
  • e)
    druge podatke neophodne za vođewe disciplinskog postupka i odlučivawe o odgovornosti zaposlenika.

(4) Odluka se dostavqa zaposleniku protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak i predsjedniku prvostepene disciplinske komisije.

(5) Rukovodilac organa uprave može donijeti odluku o pokretawu disciplinskog postupka i bez podnesene prijave, ako raspolaže odgovarajućim informacijama o počiwenoj povredi službene dužnosti.

(6) Svoja ovlaštewa iz disciplinskog postupka rukovodilac organa uprave može prenijeti na drugo lice zaposleno u instituciji.

(7) Rukovodilac organa uprave može odlučiti da nema mjesta pokretawa disciplinskog postupka ukoliko je prijava očigledno neosnovana, te će takvu prijavu odbaciti.

(8) Protiv odluke o pokretawu disciplinskog postupka ne može se izjaviti posebna žalba.

(9) Zaposlenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak ima pravo prvostepenoj disciplinskoj komisiji dostaviti pismeni odgovor (izjavu) na odluku o pokretawu disciplinskog postupka u roku od tri dana od dana prijema odluke.

Član 12.

(1) Razmatrajući pismeni odgovor iz člana 11. ovog Pravilnika, komisija će odlučiti da se disciplinski postupak obustavqa, ako utvrdi da:

  • a)
    radwa koja se stavqa na teret zaposleniku ne predstavqa povredu radne obaveze;
  • b)
    postoje okolnosti koje iskqučuju disciplinsku odgovornost zaposlenika; i
  • c)
    nema dovoqno dokaza za utvrđivawe odgovornosti zaposlenika.

(2) Ako pismeni odgovor nije dostavqan u roku iz stava 9. člana 11. ovog Pravilnika, ili ako komisija ne donese odluku zbog nekog od razloga iz stava 1. ovog člana, predsjednik komisije bez odlagawa preduzima sve potrebne radwe radi zakazivawa rasprave.

Član 13.

(1) Za vođewe disciplinskog postupka i izricawe disciplinskih kazni nadležne su disciplinske komisije.

(2) Prvostepena disciplinska komisija koja se sastoji od predsjednika i dva člana i isto toliko zamjenika koje imenuje rukovodilac organa na period od dvije godine.

(3) Drugostepena disciplinska komisija koja se sastoji od predsjednika i četiri člana i isto toliko zamjenika koje imenuje rukovodilac organa na period od dvije godine.

(4) Zaposlenik protiv kojeg se vodi postupak može podnijeti zahtjev za izuzeće predsjednika ili člana komisije, iz razloga koji su Zakonom o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02 i 12/04), predviđeni kao razlog za izuzeće lica ovlaštenog za vođewe upravnog postupka.

(5) Po zahtjevu za izuzeće odlučuje rukovodilac organa uprave, čija je odluka konačna.

Član 14.

(1) Postupak pred disciplinskim komisijama vodi se po principima upravnog postupka.

(2) Troškovi postupka po pravilu padaju na teret organa uprave, odnosno institucije u kojoj se postupak i vodi.

(3) Troškove branioca iskqučivo snosi zaposlenik koji je branioca i angažovao.

(4) Zaposlenik snosi i troškove svjedoka, vještaka, tumača ili prevodioca koje sam poziva ili angažuje.

(5) Kada lice koje učestvuje u postupku svojom krivicom prouzrokuje određene troškove, isto je dužno same snositi.

Član 15.

(1) Prvostepena komisija može u skraćenom postupku riješiti stvar neposredno:

  • a)
    ukoliko se na osnovu priloženih pismenih dokaza zakquči da nije potrebno održavawe javne rasprave, a zaposlenik protiv kojeg se postupak vodi odrekne se javne rasprave, ili (posebno kod lakših povreda službene dužnosti) zaposlenik ne insistira na javnoj raspravi;
  • b)
    ukoliko zaposlenik postigne sporazum sa licem koje je podnijelo disciplinsku prijavu i rukovodiocem organa uprave, kojim se utvrđuje počiwena povreda i postiže saglasnost o vrsti i visini kazne, te u tom slučaju komisija samo usvaja sporazum i određuje kaznu utvrđenu u sporazumu.

(2) Protiv odluke prvostepene komisije po postignutom sporazumu iz stava 1. tačka b) ovog člana, može se izjaviti žalba samo ukoliko rješewe komisije ne odgovara postignutom sporazumu.

Član 16.

(1) Komisija radi u punom sastavu.

Prije početka rasprave predsjednik komisije utvrđuje da li su prisutna sva pozvana lica.

(2) Ako nije prisutan zaposlenik protiv kojeg se vodi disciplinski postupak, a ne postoji dokaz da mu je poziv uredno uručen ili ako je opravdao izostanak, rasprava se odlaže.

(3) U slučaju odlagawa rasprave, predsjednik komisije utvrđuje mjesto, dan i sat održavawa odložene rasprave.

(4) Ako je zaposlenik uredno pozvan, a razlog izostanka nije opravdao, rasprava će se održati i bez wegovog prisustva.

(5) Ako na raspravi nije prisutan pokretač postupka, odnosno lice koje on ovlasti, a uredno je pozvan, rasprava će se održati.

Član 17.

(1) Javnu raspravu zakazuje predsjednik disciplinske komisije.

(2) Javnom raspravom rukovodi predsjednik disciplinske komisije, koji daje i oduzima riječ, postavqa pitawa i traži objašwewa.

(3) Uz predsjednika, pitawa mogu postavqati i ostali članovi disciplinske komisije, uz prethodno odobrewe predsjednika.

(4) Predsjednik disciplinske komisije održava red na javnoj raspravi, te može upozoriti prisutne na obavezu pristojnog ponašawa. Predsjednik može narediti da se sa javne rasprave udaqe sva lica koja ometaju red ili se nepristojno ponašaju, odnosno ako je to potrebno da bi javna rasprava bila pravedna i dostojanstvena.

(5) Javna rasprava se po pravilu održava unutar jednog radnog dana. Ako se javna rasprava ne može okončati do kraja radnog vremena, nastavak iste se zakazuje za prvi sqedeći radni dan.

Član 18.

(1) Rasprava pred disciplinskom komisijom počiwe čitawem Odluke o pokretawu disciplinskog postupka, poslije čega se zaposlenik poziva da se izjasni o povredi službene dužnosti koja mu se stavqa na teret.

(2) Nakon toga, predsjednik komisije čita odgovor zaposlenika na Odluku o pokretawu disciplinskog postupka, kao i izjave svjedoka, ako su dostavqene komisiji.

(3) Nakon što se predsjednik komisije uvjerio da je zaposlenik razumio navode iz Odluke o pokretawu postupka, pozvaće ga da se izjasni o tim navodima i da iznese svoju odbranu.

(4) Zaposlenik i wegov branilac, ako ga ima, imaju pravo da tokom cijele rasprave iznose čiwenice, predlažu dokaze, postavqaju pitawa svjedocima i pokretaču postupka, daju objašwewa i iznose odbranu na način za koji smatraju da je za zaposlenika najpovoqnija.

(5) Nakon saslušawa zaposlenika, pristupa se saslušawu pozvanih svjedoka, vještaka i drugih pozvanih lica te čitaju spisi, dokumenti i izjave svjedoka koji ne prisustvuju javnoj raspravi.

(6) Svjedoci ne prisustvuju javnoj raspravi dok zaposlenik daje izjavu. Svjedoci svoje izjave iznose pojedinačno, iskqučivo jedan za drugim i to nakon saslušawa zaposlenika.

(7) Poslije dovršenog saslušawa svjedoka, predsjednik Komisije poziva zaposlenika da se izjasni o navodima svjedoka.

Svjedok koji nije saslušan ne može prisustvovati saslušavawu drugih svjedoka.

(8) Ako disciplinska komisija ocijeni potrebnim, može se izvršiti suočewe između okrivqenog zaposlenika i pojedinih svjedoka, a mogu se izvršiti i druge potrebne radwe postupka, predviđene zakonom.

(9) U nastavku rasprave izvode se predloženi dokazi.

Predsjednik komisije odlučuje koji dokazi i kojim redom će se izvoditi.

U toku disciplinskog postupka razmatra se mišqewe Sindikata, ako je dostavqeno komisiji.

(10) Kada komisija utvrdi da su utvrđene sve relevantne čiwenice, predsjednik komisije će objaviti da je dokazni postupak završen.

(11) Po završetku dokazanog postupka, predsjednik komisije daje riječ pokretaču postupka, zatim zaposleniku, da u završnoj riječi iznese svoju odbranu. Predsjednik komisije može ograničiti vrijeme trajawa završne riječi. Nakon završne riječi zaposlenika, predsjednik komisije proglašava da je rasprava zakqučena.

(12) Na kraju javne rasprave zaposlenik ili wegov branilac se pozivaju da iznesu završnu riječ. Predsjednik komisije može ograničiti vrijeme trajawa završnih riječi.

Član 19.

(1) Zapisnik o radu Disciplinske komisije se vodi na raspravi.

(2) U uvodu zapisnika mora se naznačiti sastav komisije, ime i prezime zaposlenika čija se odgovornost utvrđuje, mjesto i datum održavawa rasprave, naznaku da li je rasprava javna ili je javnost iskqučena, da li zaposlenik ima branioca i wegovo ime i vrijeme početka rasprave.

(3) U zapisnik se unose oni podaci koje predsjednik komisije smatra da su značajni za utvrđivawe disciplinske odgovornosti zaposlenika.

(4) Zapisnik mora biti potpisan od članova komisije, zaposlenika i zapisničara.

(5) Zaposlenik čija se odgovornost utvrđuje ima pravo da pregleda završeni zapisnik i da stavi primjedbe u pogledu sadržaja i da traži ispravku zapisnika.

Član 20.

(1) Nakon što predsjednik disciplinske komisije zakquči javnu raspravu, komisija se povlači na vijećawe i glasawe.

(2) Vijećawe se vrši bez prisustva javnosti i o wemu se sastavqa poseban zapisnik.

(3) Prilikom donošewa odluke, komisija uzima u obzir težinu povrede i wene posqedice, stepen odgovornosti zaposlenika, uslove pod kojim je povreda učiwena, olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, raniji rad i ponašawe zaposlenika i druge okolnosti koje mogu biti od uticaja za utvrđivawa odgovornosti zaposlenika.

Član 21.

(1) Prvostepena disciplinska komisija može da odluči:

  • a)
    da odbaci Odluku o pokretawu disciplinskog postupka jer nije uložen u zakonskom roku, ili je uložen od strane neovlaštenog lica (nedopušten), ili je uložen zbog radwe koja ne predstavqa povredu službene dužnosti;
  • b)
    da odbije Odluku o pokretawu disciplinskog postupka kao neosnovanu i oslobodi zaposlenika odgovornosti, jer nije utvrđeno da je zaposlenik počinio povredu službene dužnosti, ili je utvrđeno da je nije počinio svojom krivicom, ili je utvrđeno da je povredu počinio u neuračunqivom stawu osim ako je sam sebe doveo u privremeno neuračunqivo stawe;
  • c)
    da obustavi disciplinski postupak, ako je o istoj stvari pokrenut krivični postupak;
  • d)
    da izrekne disciplinsku kaznu propisanu zakonom.

(2) Odluka se donosi u obliku rješewa i dostavqa se zaposleniku, rukovodiocu organa uprave i licu koje je podnijelo disciplinsku prijavu, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Rješewe potpisuje predsjednik komisije, a ovjerava se pečatom institucije.

(3) Nakon vijećawa i glasawa Komisija je dužna zaposleniku usmeno saopštiti odluku a odluku u pismenom obliku donijeti u roku od deset dana od dana donošewa.

Član 22.

(1) Protiv odluke prvostepene komisije zaposlenik i rukovodilac organa uprave mogu putem prvostepene disciplinske komisije uložiti žalbu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema odluke.

(2) Podnosilac disciplinske prijave može drugostepenoj disciplinskoj komisiji podnijeti žalbu protiv akta rukovodioca organa kojim je odlučeno da nema mjesta pokretawu disciplinskog postupka.

Član 23.

(1) Drugostepena disciplinska komisija žalbu razmatra na zatvorenoj sjednici, cijeneći naročito da li je u prvostepenom postupku potpuno i pravilno utvrđeno čiwenično stawe, da li je izrečena odgovarajuća disciplinska kazna i da li su pravilno primijeweni odgovarajući propisi.

(2) Ukoliko ocijeni potrebnim da ponovo sasluša zaposlenika ili druge učesnike u prvostepenom postupku, ili nekog od svjedoka i drugih lica koji su dali iskaz u prvostepenom postupku, ili da pozove nove svjedoke ili vještake, ili da neposredno izvede neki drugi dokaz (upotpuwewe dokaznog postupka), drugostepena disciplinska komisija zakazuje javnu raspravu.

(3) Na tok javne rasprave pred drugostepenom komisijom primjewuju se odredbe ovog Pravilnika o toku javne rasprave pred prvostepenom komisijom.

Član 24.

(1) Nakon razmatrawa žalbe, prvostepenog rješewa i spisa predmeta na osnovu kojih je prvostepeno rješewe donijeto, drugostepena disciplinska komisija može:

  • a)
    da odbaci žalbu kao neblagovremenu ili uloženu od strane neovlaštenog lica ili u slučaju kada se žalba uopšte ne može izjaviti (nedopuštena),
  • b)
    da odbije žalbu kao neosnovanu, kada utvrdi da je prvostepeni postupak proveden u skladu sa propisima (pravilno) i na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog čiweničnog stawa, ili je u prvostepenom postupku bilo povreda, ali nije dokazano da su iste bile od uticaja na pravilnost donesene odluke;
  • c)
    da usvoji žalbu, prvostepeno rješewe poništi i odbaci zahtjev za pokretawe disciplinskog postupka, jer nije uložen u zakonskom roku, ili je uložen od strane neovlaštenog lica (nedopušten), ili je uložen zbog radwe koja ne predstavqa povredu službene dužnosti;
  • d)
    da usvoji žalbu, prvostepeno rješewe poništi, odbije zahtjev kao neosnovan i oslobodi zaposlenika odgovornosti, jer nije utvrđeno da je zaposlenik počinio povredu službene dužnosti, ili je utvrđeno da je nije počinio svojom krivicom, ili je utvrđeno da je povredu počinio u neuračunqivom stawu;
  • e)
    da usvoji žalbu, prvostepeno rješewe poništi i obustavi disciplinski postupak, ako je o istoj stvari pokrenut krivični postupak;
  • f)
    da usvoji žalbu, prvostepeno rješewe poništi i izrekne drugu disciplinsku kaznu umjesto ranije izrečene, ukoliko utvrdi da izrečena disciplinska kazna nije odgovarajuća.

(2) Drugostepena disciplinska komisija ne može usvojiti žalbu i predmet vratiti na odlučivawe prvostepenoj komisiji, osim u sqedećim slučajevima:

  • a)
    ako je rukovodilac organa uprave odlučio da nema mjesta pokretawu disciplinskog postupka zbog očigledno neosnovane prijave, a drugostepena komisija zakquči da prijava nije očigledno neosnovana;
  • b)
    ako je sproveden skraćeni postupak, a nije po odredbama ovog Pravilnika bilo osnova za provođewe skraćenog postupka;
  • c)
    ako nekom od učesnika postupka, protivno propisima, a naročito propuštawem dostavqawa, nije data mogućnost da prisustvuje javnoj raspravi;
  • d)
    ako je u sastavu prvostepene komisije odlučivao član koji je morao biti izuzet.

(3) Odluke drugostepene disciplinske komisije iz stava 1. ovog člana su konačne.

Član 25.

(1) Ukoliko je samo zaposlenik izjavio žalbu na izrečenu disciplinsku kaznu, kazna izrečena u drugostepenom disciplinskom postupku ne može biti nepovoqnija od ranije izrečene.

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, odnosno kada je samo zaposlenik izjavio žalbu, a pravilna odluka bi rezultirala nepovoqnijom kaznom po zaposlenika u odnosu na ranije izrečenu, drugostepena disciplinska komisija odbija žalbu kao neosnovanu i potvrđuje odluku prvostepene disciplinske komisije.

Član 26.

(1) Konačne odluke drugostepene disciplinske komisije mogu se osporavati samo podnošewem tužbe Sudu Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonom.

(2) Rok za podnošewe tužbe je trideset dana od dana prijema odluke drugostepene disciplinske komisije.

(3) U sudskom postupku svaka strana snosi svoje troškove.

POGLAVQE III. IZVRŠEWE DISCIPLINSKIH KAZNI I KRIVIČNE ODREDBE

Član 27.

(1) Izrečena disciplinska kazna se izvršava kada postane konačna.

(2) Disciplinska kazna, pismena opomena i pismeni ukor izvršavaju se samim uručewem odluke komisije i ulagawem odluke u personalni dosije zaposlenika.

(3) Disciplinska kazna suspenzija sa radnog mjesta i plate izvršava se tako što rukovodilac organa uprave donosi rješewe kojim utvrđuje da je zaposleniku izrečena kazna, te u kom periodu zaposlenik neće dolaziti na posao i primati platu i druge naknade, danom uručewa rješewa.

(4) Disciplinska kazna degradirawe na niže radno mjesto izvršava se tako što rukovodilac organa uprave donosi rješewe o raspoređivawu kojim je određeno niže radno mjesto na koje se zaposlenik degradira, kao i datum početka rada na tom radnom mjestu.

(5) Disciplinska kazna prestanka radnog odnosa izvršava se tako što rukovodilac organa uprave donosi Rješewe o prestanku radnog odnosa sa danom kojim je Odluka disciplinske komisije postala konačna, danom uručewa rješewa.

Član 28.

(1) O izrečenim disciplinskim kaznama vodi se evidencija.

(2) Evidenciju o disciplinskim kaznama vodi nadležna služba.

(3) Evidencija sadrži sqedeće podatke:

  • a)
    redni broj,
  • b)
    prezime i ime, radno mjesto i organizaciona pripadnost zaposlenika,
  • c)
    vrsta izrečene disciplinske kazne,
  • d)
    broj i datum konačne odluke o izrečenoj kazni,
  • e)
    datum izvršewa disciplinske kazne.

Član 29.

(1) Novčanom kaznom od 100,00 do 300,00 KM kazniće se za prekršaj lice:

  • a)
    koje na javnoj raspravi i nakon opomiwawa ometa red, učini nepristojnost ili se ne pokorava naređewima predsjednika komisije;
  • b)
    koje svojim podneskom povrijedi običaje pristojnog i uqudnog ponašawa komisijama i/ili instituciji.

(2) Izrečena kazna za prekršaj ne iskqučuje disciplinsku, niti građansko-pravnu odgovornost za uvredu i klevetu.

(3) Zahtjev za pokretawe prekršajnog postupka nadležnom sudu rukovodilac organa uprave dostavqa najkasnije u roku od osam dana od dana dostave podataka od strane nadležne komisije.

DIO TREĆI - SUSPENZIJA

Član 30.

Zaposlenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede radne obaveze, može biti suspendovan do konačnosti disciplinskog postupka.

Odluku o suspenziji iz prethodnog stava donosi rukovodilac organa cijeneći razloge za suspenziju u svakom konkretnom slučaju.

Za vrijeme trajawa suspenzije iz stava 1. ovog člana, zaposlenik ima pravo na 70% plate ostvarene u mjesecu koji je prethodio suspenziji.

Ako zaposleniku bude izrečena disciplinska kazna za lakšu povredu radne obaveze ili bude oslobođen odgovornosti, ima pravo na razliku plate do punog iznosa.

Protiv odluke o suspenziji zaposlenik ima pravo žalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema.

ŽŽalba iz prethodnog stava ne odgađa izvršewe odluke o suspenziji.

Član 31.

(1) Zaposlenik će odmah biti suspendovan u slučaju:

  • a)
    da je protiv zaposlenika pokrenut krivični postupak za djelo učiweno na dužnosti, ili
  • b)
    da je zaposlenik u pritvoru.

Član 32.

(1) Zaposlenik se može suspendovati u slučaju:

  • a)
    da je protiv wega pokrenut krivični postupak ili istraga za djelo za koje je predviđena kazna zatvora u trajawu od najmawe pet godina, ili
  • b)
    da je uhvaćen u čiwewu krivičnog djela za koje je predviđena kazna zatvora u trajawu od najmawe pet godina.

DIO ČETVRTI - MATERIJALNA ODGOVORNOST

Član 33.

(1) Zaposlenik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajwom nepažwom prouzrokuje štetu, dužan je tu štetu nadoknaditi.

(2) Ako štetu prouzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete koju je prouzrokovao.

(3) Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio prouzrokovane štete, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

(4) Ako je više zaposlenika štetu prouzrokovalo krivičnim djelom umišqajem, za štetu odgovaraju solidarno.

(5) Ako se visina štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili bi utvrđivawe wenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete utvrđuje se u paušalnom iznosu.

(6) Zaposlenik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajwom nepažwom nanese štetu trećem licu i ako tu štetu nadoknadi institucija obavezan je nadoknaditi instituciji isplaćeni iznos na ime štete, u roku od šest mjeseci od dana kada je institucija nadoknadila tu štetu, shodno odredbama člana 8. stav 2. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02).

(7) Zaposlenik odgovara samo za stvarnu štetu.

Član 34.

(1) Postojawe štete i okolnosti pod kojima je nastala, wenu visinu, namjeru ili krajwu nepažwu učinioca utvrđuje prvostepena komisija za štete.

(2) Prvostepenu komisiju za štete imenuje rukovodilac organa na period od dvije godine, a sastoji se od predsjednika i dva člana i isto toliko zamjenika.

(3) Protiv odluke prvostepene komisije za štete zaposlenik i rukovodilac organa imaju pravo uložiti žalbu drugostepenoj komisiji za štetu u roku od osam dana od dana prijema iste.

(4) Drugostepenu komisiju za štetu imenuje rukovodilac organa na period od dvije godine, a sastoji se od predsjednika i četiri člana i isto toliko zamjenika.

(5) Zaposlenik protiv kojeg se vodi postupak za naknadu štete može podnijeti zahtjev za izuzeće predsjednika ili člana komisije, iz razloga koji su Zakonom o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), predviđeni kao razlog za izuzeće lica ovlašćenog za vođewe upravnog postupka.

(6) Po zahtjevu za izuzeće odlučuje rukovodilac organa uprave, čija je odluka konačna.

Član 35.

(1) Postupak pred komisijama za štetu vodi se po pravilima upravnog postupka.

(2) Komisije donose odluke u obliku rješewa.

(3) Ukoliko se po istom osnovu vodi i disciplinski postupak, postupak za naknadu štete vodi se neovisno od disciplinskog postupka.

(4) Ukoliko je šteta pričiwena krivičnim djelom postupak za naknadu štete se prekida do pravosnažnog okončawa krivičnog postupka.

(5) Osim u slučaju počiwenog krivičnog djela, pokretawe postupka zastarijeva tri godine od dana saznawa za štetu i učinioca, a najkasnije pet godina od dana nastanka štete.

(6) Institucija shodno odredbama člana 8. stav 2. Zakona o upravi ima pravo od zaposlenika zahtijevati naknadu iznosa koji je isplatila zbog wihovog nezakonitog rada na ime naknade štete, u roku od šest mjeseci od dana kada je nadoknadila štetu, ako je šteta nastala namjerno ili krajwom nepažwom zaposlenika.

Član 36.

Prvostepena komisija može u skraćenom postupku riješiti stvar neposredno ukoliko utvrdi da se na osnovu priloženih pismenih dokaza može utvrditi vrsta i visina štete, kao i odgovornost za štetu, te nije potrebno vršiti saslušavawe svjedoka, odnosno vještaka.

Član 37.

(1) Poseban ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivawa čiwenica i okolnosti koje su značajne za razjašwewe stvari ili radi davawa mogućnosti zaposleniku koji je prouzrokovao štetu da ostvari i zaštiti svoja prava i pravne interese.

(2) Javna rasprava se održava u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

(3) O troškovima postupka se odlučuje u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.

Član 38.

(1) Postupak za naknadu štete se obustavqa ukoliko štetnik prizna štetu i postigne sporazum o naknadi štete sa institucijom.

(2) Ukoliko štetnik prizna da je odgovoran za štetu, ali ne postigne Sporazum o naknadi štete, postupak će se nastaviti, ali će predmet postupka biti samo utvrđivawe visine nastale štete.

(3) Rješewem se obustavqa postupak ukoliko se utvrdi da:

  • a)
    nema štete ili se ne može utvrditi ko je odgovoran za nastalu štetu (štetnik nepoznat);
  • b)
    za štetu nije odgovoran zaposlenik institucije, nego treće lice;
  • c)
    štetu jeste prouzrokovao zaposlenik institucije, ali je istom prestao radni odnos.

(4) Ukoliko se utvrdi nepostojawe namjere ili krajwe nepažwe, zaposlenik se rješewem oslobađa obaveze naknade štete.

(5) U slučajevima iz stava (3) tač. b) i c), kompletan predmet će se odmah proslijediti Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine, na daqi postupak.

Član 39.

(1) Ukoliko se utvrdi postojawe štete, kao i da je šteta učiwena namjerno ili iz krajwe nepažwe, komisija rješewem utvrđuje visinu štete i obavezu štetnika da istu naknadi instituciji.

(2) U slučaju više štetnika, svaki se obavezuje da štetu naknadi u iznosu koji je prouzrokovao, a ako se dijelovi ne mogu utvrditi, svi štetnici se obavezuju da štetu naknade u jednakim dijelovima.

(3) U slučaju kada je šteta prouzrokovana krivičnim djelom sa umišqajem, a štetnicima nije prestao radni odnos, isti se obavezuju da štetu naknade solidarno.

(4) Ukoliko se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili bi utvrđivawe izazvalo nesrazmjerne troškove (prvenstveno zbog troškova vještačewa), prvostepena komisija za štetu istu utvrđuje u paušalnom iznosu.

(5) Paušalni iznos određuje prvostepena komisija za štete po slobodnoj ocjeni, bez vještačewa, odnosno drugih oblika određivawa koji zahtijevaju nesrazmjerne troškove.

(6) Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrđenog paušalnog iznosa, rukovodilac organa uprave može posebno zahtijevati u žalbenom postupku naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.

Član 40.

(1) Zaposleniku koji se nalazi u stawu socijalne potrebe, tako da bi mu naknada štete pričinila veće materijalne troškove odnosno oskudicu, a nije ranije bio odgovoran za štetu, može se smawiti obaveza naknade štete do procenta od najviše 60% od utvrđenog iznosa naknade štete, odlukom koju komisija za štete donosi na lični zahtjev zaposlenika uz podnesenu odgovarajuću dokumentaciju koja potvrđuje navedeno stawe socijalne potrebe.

(2) Zaposlenik koji pokazuje natprosječne rezultate u radu, a nije ranije disciplinski kažwavan niti bio odgovoran na naknadu štete, može se osloboditi od obaveze naknade štete odlukom komisije za štete, koja se donosi po službenoj dužnosti, i to:

  • a)
    u cjelokupnom iznosu, kada je riječ o simboličnoj šteti;
  • b)
    u procentu do 30%, kada je riječ o šteti koja nije simbolična, ali nije riječ ni o većoj šteti, a zaposlenik je pristao da štetu naknadi.

(3) Pod pojmom simbolična šteta podrazumijeva se šteta koja ne prelazi iznos prosječne mjesečne plate zaposlenih u instituciji.

(4) Pod pojmom veća šteta podrazumijeva se šteta koja prelazi iznos od 2.000,00 KM.

(5) Pod ranijom odgovornošću za štetu, odnosno ranijim disciplinskim kažwavawem, podrazumijeva se odgovornost za štetu, odnosno disciplinska kazna, izrečena u tri posqedwe godine koje prethode štetnom događaju.

Član 41.

(1) Protiv odluke prvostepene komisije za štete zaposlenik i rukovodilac organa uprave mogu uložiti žalbu drugostepenoj komisiji za štete u roku od osam dana od dana prijema odluke.

(2) Po žalbi, drugostepena komisija za štetu postupka u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.

(3) Rješewe drugostepene komisije za štete je konačno.

(4) Konačne odluke drugostepene komisije za štete zaposlenik može osporavati samo podnošewem tužbe Sudu Bosne i Hercegovine.

(5) Rok za podnošewe tužbe je trideset dana od dana prijema odluke drugostepene komisije za štete.

(6) Konačno rješewe kojim je utvrđena obaveza naknade štete izvršna je isprava.

Član 42.

(1) Institucija će pokušati da postigne sporazum sa zaposlenikom o izvršewu konačne odluke o naknadi štete putem obročne otplate kroz administrativnu zabranu na platu.

(2) U slučaju ako zaposlenik ne pristane na sporazum, pokrenuće se postupak sudskog izvršewa u skladu sa odredbama zakona koje važe za sudsko izvršewe konačnih upravnih akata, odnosno u skladu sa zakonom kojim je uređen izvršni postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine.

DIO PETI - PRELAZNE ODREDBE

Član 43.

(1) Danom stupawa na snagu ovog Pravilnika prestaju da važe odredbe akata kojima je u institucijama regulisana disciplinska i materijalna odgovornost zaposlenika.

(2) Komisije iz čl. 13. i 34. ovog Pravilnika rukovodilac organa će imenovati u roku od trideset dana od dana stupawa na snagu ovog Pravilnika.

(3) Svi postupci, koji do dana stupawa na snagu ovog Pravilnika nisu pravosnažno okončani, okončaće se po odredbama ovog Pravilnika.

DIO ŠESTI - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 44.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH", od kada će se i primjewivati.

SM broj 131/07
6. septembra 2007. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
dr Nikola Špirić, s. r.

Sudska praksa po ovom aktu

1 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.