Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju dokumenata potrebnih za daljnju implementaciju bolonjskog procesa u BiH

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07 i 94/07), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 32. sjednici, održanoj 27. decembra 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU DOKUMENATA POTREBNIH ZA DALJNJU IMPLEMENTACIJU BOLONJSKOG PROCESA U BIH

Član 1.

(1) Ovom odlukom se usvaja sedam dokumenata koji su potrebni za izvršenje Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 59/07), za daljnju implementaciju Bolonjskog procesa u BiH (Berlinski kominike 2003. godine), za izvršenje Konvencije o priznavanju kvalifikacija koje se odnose na visoko obrazovanje u evropskoj regiji (broj 165) ("Službeni glasnik BiH" - "Međunarodni ugovori", broj16/03), kao i izvršenje Programa realizacije prioriteta iz Evropskog partnerstva sa BiH (usvojenog na 110. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 23. 02. 2006. godine).

(2) Dokumenti iz prethodnog stava su:

  • a)
    Okvir za visokoškolske kvalifikacije u BiH
  • b)
    Provođenje Okvira za kvalifikacije za visoko obrazovanje u BiH
  • c)
    Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH
  • d)
    Preporuke za implementaciju osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH
  • e)
    Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u BiH
  • f)
    Model Dodatka diplomi za BiH
  • g)
    Priručnik za korisnike modela Dodatka diplomi za BiH.

Član 2.

(1) Dokumenti su rezultat rada zajedničkog projekta Evropske komisije i Vijeća Evrope pod naslovom "Jačanje visokog obrazovanja u BiH".

(2) Dokumente su pripremili domaći eksperti iz svih dijelova BiH uz pomoć evropskih stručnjaka.

(3) Dokumenti su prihvaćeni od strane Upravnog odbora Projekta iz stava (1) ovog člana.

(4) Saglasnost na dokumente su dala resorna entitetska i kantonalna ministarstva, odgovarajući odjel Brčko Distrikta BiH i Rektorska konferencija BiH.

Član 3.

Dokumenti usvojeni ovom Odlukom predstavljaju okvir djelovanja za sve institucije i pojedince koji su, u skladu sa svojim nadležnostima, uključeni u implementaciju Bolonjskog procesa u BiH.

Član 4.

Sastavni dio ove Odluke su dokumenti iz stava (2) člana 1. Odluke.

Član 5.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 193/07
27. decembra 2007. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
dr. Nikola Špirić, s. r.

OKVIR ZA VISOKOŠKOLSKE KVALIFIKACIJEDržavni okvir za visokoškolske kvalifikacije: Jedan opis, na nivou države ili nivou obrazovnog sistema, koji je međunarodno razumljiv i putem kojeg se sve kvalifikacije i ostali uspjesi u učenju u visokom obrazovanju mogu opisati i dovesti u vezu jedni s drugima na koherentan način i koji definiše odnose između visokoškolskih kvalifikacija. Okvir kvalifikacije je izrađen kako bi osigurao konzistentnu upotrebu naziva kvalifikacija. U BiH

Uvod

Visokoškolski sistem u Bosni i Hercegovini je fragmentiran i potrebna mu je reforma. Bosanskohercegovačkom obrazovnom području treba visokoškolski okvir koji će biti konzistentan sa principima i vrijednostima evropskog područja visokog obrazovanja (EHEA) onako kako ga gradi bolonjski proces,Bolonjski proces je najznačajnija i najdalekosežnija reforma visokog obrazovanja u Evropi. Konačni cilj procesa je da se do 2010. godine ustanovi evropski prostor visokog obrazovanja, unutar kojeg će se nastavnici i studenti moći lako kretati i uživati priznanje svojih kvalifikacija. Bolonjsku deklaraciju su 1999. godine potpisali ministri obrazovanja 29 evropskih zemalja. Proces je otvoren i za druge zemlje, te su kasniji sastanci na nivou vlada održani u Pragu (2001), Berlinu (2003) i Bergenu (2005); naredni sastanak će se održati u Londonu u maju (2007). BiH je ovom procesu pristupila 2003. uključujući ENQA standarde i smjernice za osiguranje kvaliteta u evropskom području visokog obrazovanja. Novi okvir za kvalifikacije u BiH zamišljen je tako da jača visoko školstvo i djeluje kao pokretač koji pomaže organima i onima koji donose odluke o visokom obrazovanju u radu na reformama koje za cilj imaju preoblikovanje/promjenu akademske zajednice, njenih institucija i procesa. Osnovna funkcija okvira je da djeluje kao vodič i referentna tačka za one koji rade na revidiranju postojećih i stvaranju novih kvalifikacija u skladu sa novim sistemom osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju.

Novi okvir izrađen je u sklopu zajedničkog projekta Evropske komisije i Vijeća Evrope pod nazivom "Jačanje visokog obrazovanja u BiH", nakon opsežnih konsultacija i sporazuma sa odgovarajućim akterima u procesu, uključujući akademske radnike, studente, javne organe i socijalne partnere.Za dalje informacije vidi zajednički projekat Evropske komisije i Vijeća Evrope 2006-2007. "Jačanje visokog obrazovanja u BiH" na adresi http://www.coe.ba/visokoobrazovanje. Njegovo uspješno provođenje unaprijedit će povjerenje javnosti u visoko obrazovanje. Okvir ima za cilj da pomogne pri unapređenju kvaliteta i priznavanju kvalifikacija, te da promovira reformu visokog obrazovanja u korist svih građana.

Struktura okvira

Okvir visokoškolskih kvalifikacija u BiH sastoji se od tri ciklusa, koji odražavaju i razrađuju tzv. "dablinske deskriptore",Deskriptori služe za primjer ishoda osnovne kvalifikacije na svakom nivou i prikazuju prirodu promjene između nivoa. Oni pružaju jasne referentne tačke na svakom nivou i opisuju ishode koji pokrivaju veliku većinu postojećih kvalifikacija. koje su ministri obrazovanja usvojili unutar bolonjskog procesa,Dablinske deskriptore inicijalno je formulirala i razvijala Zajednička inicijativa za kvalitet, Joint Quality Initiative (neformalna grupa specijalista za visoko obrazovanje iz različitih zemalja, pogledati www.jointquality.org), a u Bergenu su adaptirani kao deskriptori ciklusa za okvir za kvalifikacije evropskog područja visokog obrazovanja. Kompletna diskusija Grupe za praćenje Bolonje na temu okvira za kvalifikacije "novog stila" može se naći na: http://www.bologna-bergen2005.no/Docs/00- Main_doc/050218_QF_EHEA.pdf . nakon odluke da se usvoji visokoškolski sistem koji se, u suštini, zasniva na tri ciklusa. Dablinski deskriptori su generičke (tj. nevezane za predmete) izjave o tome šta su tipična očekivanja u smislu uspjeha i sposobnosti vezanih za kvalifikacije koje predstavljaju završetak svakog od bolonjskih ciklusa. Sastoje se od sljedećih elemenata: znanje i razumijevanje, primjena znanja i razumijevanja, generičke kognitivne vještine, donošenje sudova, sposobnosti komuniciranja i vještine učenja, autonomna odgovornost studenta i rad sa drugima.

BiH deskriptori sadrže više detalja od dablinskih, a namjena im je da se tumače zajedno. Opisuju znanje, vještine i sposobnosti povezane sa tipičnim kvalifikacijama na kraju jednog ciklusa, tj. na kraju dodiplomskog studija, magistarskog stepena i doktorata. Deskriptori su fleksibilni a ne konačni, te ih treba kombinirati sa drugim, vanjskim referentnim izvorima, uključujući domaće i internacionalne, akademske ili stručne materijale za usmjeravanje po predmetima, tj. materijale i izjave o osnovnim indikatorima po predmetima iz Tuning projekta."Podešavanje obrazovnih struktura u Evropi" je pilot projekat koji je preduzela grupa evropskih univerziteta uz podršku Evropske univerzitetske asocijacije (EUA) i Evropske komisije od 2000. do 2004. godine, kao i sa rastućim brojem partnera. Tretira nekoliko akcionih koraka bolonje, naime usvajanje i primjenu sistema lako čitljivih i uporedivih stepena, na osnovu dva ciklusa i uspostavljanja sistema bodova, identifikujući referentne tačke za 1) generičke kompetencije, 2) kompetencije specifične za predmete, 3) ulogu ECTS-a kao sistema prikupljanja bodova i 4) ulogu učenja, podučavanja, ocjenjivanja i izvođenja u vezi sa osiguranjem kvaliteta i evaluacijom. Za dalje informacije pogledati: http://www.relint.deusto.es/TuningProject/index.htm, http://www.let.rug.nl/TuningProject/index.htm)

U ovom trenutku, okvir za visokoškolske kvalifikacije u BiH ne sadrži bilo kakve druge nivoe ili potpodjele unutar samih ciklusa, kojima bi se ilustrirala progresija unutar strukture. Međutim, sama struktura odražava raspon ECTS bodova koji se veže za okvir bolonjskog procesa.

Odnos između okvira i usvajanja novog pristupa u osiguranju kvaliteta i priznavanju

Novi okvir za kvalifikacije u BiH tek je jedan od aspekata reforme visokog obrazovanja, koji se mora posmatrati zajedno sa drugim inicijativama, koje u cjelini za cilj imaju transformaciju visokoškolskog sistema tako da bude u potpunosti konzistentan s evropskim prostorom visokog obrazovanja. Zajednički projekat Vijeća Evrope i Evropske komisije "Jačanje visokog obrazovanja u BiH" ima tri elementa - 1) stvaranje okvira za visokoškolske kvalifikacije, 2) izrada plana rada za uvođenje savremenih procedura i struktura za priznavanje kvalifikacija i 3) uspostavljanje standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju. Ovi elementi su povezani i za uspješan ishod je neophodno njihovo istovremeno provođenje. Nadalje, jasno je da uspješna reforma traži da se neke stvari razvijaju odozdo nagore, koliko i odozgo nadolje.

Sva tri elementa blisko su povezana s ranijim inicijativama u reformi univerziteta, kao i s usvajanjem okvirnog zakona o visokom obrazovanju.

Ciljevi okvira za kvalifikacije za područje BiH su:

  • -
    da omogući poslodavcima, školama, roditeljima, potencijalnim studentima i drugima da shvate šta predstavljaju osnovna kvalifikaciona zvanja, te kako se kvalifikacije povezuju jedna s drugom;
  • -
    da pomogne visokoškolskim ustanovama, studentima i drugima da razjasne potencijalne putanje napredovanja i prijenosa bodova, posebno u kontekstu šireg učešća u cjeloživotnom učenju;
  • -
    da stvori i održava međunarodnu uporedivost standarda, naročito u unutarinstitucionalnom, međuinstitucionalnom, regionalnom i evropskom kontekstu, te da omogući mobilnost za sve (studente, akademsko i neakademsko osoblje, građane);
  • -
    da ukloni nekonzistentnost i konfuziju između visokoškolskih kvalifikacija, kroz jasan opis kvalifika- cija u smislu ciklusa/nivoa, ishoda učenja i bodova;
  • -
    da pomogne u izgradnji domaćeg i međunarodnog povjerenja u bh. visokoškolske kvalifikacije i standarde, tako što će ih integrirati sa novim sistemom osiguranja kvaliteta u BiH, koji je u potpunosti konzistentan sa "standardima i smjernicama" Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA) evropskog područja visokog obrazovanja;Cijeli tekst ENQA 'Standards and Guidelines' za osiguranje kvaliteta u evropskom području visokog obrazovanja može se naći na: http://www.coe.ba/pdf/ESG loc.pdf.
  • -
    da unaprijedi priznavanje bh. kvalifikacija i mogućnost zapošljavanja građana, tako što će osigurati njihovu relevantnost u odnosu na potrebe domaćeg i međunarodnog tržišta rada;
  • -
    da osigura da pristup visokom obrazovanju u BiH i njegov sadržaj budu zasnovani na principima i vrijednostima demokratskog društva.

Kvalifikacije koje predstavljaju uspješan završetak prvog ciklusa (180-240 ECTS bodova) dodjeljuju se studentima koji:

  • -
    pokažu znanje i razumijevanje u području studija koje se nadovezuje na njihovo srednjoškolsko obrazovanje i koje je uobičajeno na tom nivou, uz podršku odgovarajućih resursa za učenje (tekstova i informacionih i komunikacijskih tehnologija), koje uključuje neke aspekte koji će se temeljiti na poznavanju najnaprednijih dostignuća u datom području studija;
  • -
    mogu detaljno znanje i kritičko razumijevanje principa vezanih za dato područje studija/discipline primijeniti na način koji pokazuje profesionalan pristup radu ili struci, te posjeduju kompetencije koje se obično pokazuju formiranjem i potkrepljivanjem argumentima i rješavanjem problema unutar datog područja studija;
  • -
    imaju sposobnost da prikupljaju i tumače relevantne podatke (obično unutar datog područja studija) na osnovu kojih donose sudove koji sadrže razmišljanja o relevantnim društvenim, naučnim ili etičkim pitanjima;
  • -
    mogu primijeniti osnovne metode sticanja znanja i aplikativna istraživanja u datoj disciplini, te su u stanju da odluče o tome koji pristup da upotrijebe za rješavanje datog problema i svjesni su toga u kojoj mjeri je odabrani pristup primjeren rješavanju takvog problema;
  • -
    mogu prenositi, uz korištenje odgovarajućeg jezika (a tamo gdje je to primjereno, i jednog ili više stranih jezika) i komunikacijskih tehnologija, informacije, ideje, probleme i rješenja i auditoriju koji nije specijalizovan i koji je specijalizovan za dato područje izučavanja;
  • -
    su izgradili vještine učenja neophodne za dalji studij, uz visok stepen autonomije i akademskih vještina i svojstava neophodnih za istraživački rad, shvatanje i procjenu novih informacija, koncepata i dokaza iz različitih izvora;
  • -
    posjeduju osnovu za buduće samousmjeravanje i cjeloživotno učenje;
  • -
    su stekli interpersonalne vještine i vještine timskog rada, primjerene za zapošljavanje i/ili dalji studij.

Kvalifikacije koje predstavljaju uspješan završetak drugog ciklusa (60-120 ECTS bodova) dodjeljuju se studentima koji:

  • -
    pokažu sistematično razumijevanje i savladavanje znanja u svom području studija/disciplini, koje se zasniva na, odnosno proširuje i/ili nadograđuje ono što se obično povezuje sa nivoom dodiplomskog studija, i što predstavlja osnovu ili mogućnost za originalnost pri razvoju i/ili primjeni ideja, obično u kontekstu istraživačkog rada;
  • -
    mogu primijeniti svoje znanje i razumijevanje, kao i sposobnosti rješavanja problema, na nove i nepoznate sredine unutar šireg (ili interdisciplinarnog) konteksta u vezi s njihovim područjem studija;
  • -
    primjenjuju konceptualno i apstraktno razmišljanje, uz visok nivo sposobnosti i kreativnosti, čime se omogućava:
  • -
    kritička ocjena trenutnog istraživačkog i akademskog rada na najvišem nivou u datoj disciplini,
  • -
    ocjena različitih metodologija, formiranje kritičkog mišljenja i ponuda alternativnih rješenja;
  • -
    imaju sposobnost da integriraju znanje i bave se složenim problemima, te da formuliraju sudove na osnovu nepotpunih ili ograničenih informacija, ali uz razmišljanje o socijalnim i etičkim odgovornostima vezanim za primjenu njihovog znanja ili sudova;
  • -
    mogu prenositi svoje zaključke, znanje i razmišljanje na kojima se oni zasnivaju, uz korištenje odgovarajućeg/ odgovarajućih jezika, auditoriju koji nije specijalizovan i koji je specijalizovan, jasno i nedvosmisleno;
  • -
    su u stanju da svoje znanje podignu na viši nivo, prodube razumijevanje svog područja studija ili discipline, i kontinuirano razvijaju vlastite vještine, kroz samostalno učenje i razvoj;
  • -
    imaju vještine učenja koje im omogućavaju da nastave studij na način koji će uglavnom biti samousmjeren i autonoman;
  • -
    stekli su interpersonalne vještine i vještine timskog rada, primjerene različitim kontekstima učenja i zaposlenja, te pokazuju sposobnost vođenja i/ili pokretanja inicijative i daju doprinos promjeni i razvoju.

Kvalifikacije koje predstavljaju uspješan završetak trećeg ciklusa dodjeljuju se studentima koji:

(Slijede "dablinski deskriptori" trećeg ciklusa o kojima se treba diskutovati i elaborirati ih. Mogu se mijenjati na osnovu trenutnog "bolonjskog" rada u ovom području.)

  • -
    pokažu sistematično razumijevanje područja studija i vladanje vještinama i metodama istraživačkog rada u vezi sa zadatim područjem;
  • -
    pokažu sposobnost da definišu studijski projekat istraživanja, a zatim provedu istraživanje u skladu sa metodologijom date nauke;
  • -
    originalnim istraživanjem daju vlastiti naučni doprinos koji proširuje granice spoznaje u datoj oblasti;
  • -
    sposobni su za kritičku analizu, vrednovanje i sintezu novih i složenih ideja;
  • -
    mogu u vezi sa svojim područjem stručnog i naučnog znanja komunicirati s kolegama, širom naučnom zajednicom i društvom;
  • -
    nastavit će naučna istraživanja i razvoj te biti pokretači i nosioci napretka u društvu zasnovanom na znanju, doprinoseći stalno razvoju novih tehnika, ideja ili pristupa.

PROVOĐENJE OKVIRA ZA KVALIFIKACIJE ZA VISOKO OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Uvod

Preporuke koje slijede odnose se na provođenje okvira BiH za visokoškolske kvalifikacije. Prijedlog za ovaj okvir izradila je, od maja 2006. do maja 2007. godine, radna grupa stručnjaka iz BiH, uz pomoć dva stručnjaka Vijeća Evrope, u zajedničkom programu Evropske komisije i Vijeća Evrope, pod nazivom "Jačanje visokog obrazovanja u BiH".Od januara 2006. godine zajednički projekat Evropske komisije i Vijeća Evrope, "Jačanje visokog obrazovanja u BiH", radi na izradi sredstava za reformu visokog obrazovanja u područjima osiguranja kvaliteta, okvira za kvalifikacije i priznavanje kvalifikacija, zajedno sa bh. univerzitetima i nadležnim ministarstvima. Za dalje informacije, vidi http://www.coe.ba/visokoobrazovanje. Sastanak radne grupe u maju 2007. godine, uz učešće rukovodstava univerziteta i predstavnika ministarstava, podržao je nacrt okvira za visokoškolske kvalifikacije, te nastavio raditi na planiranju procesa provođenja. Preporuke koje su sadržane u ovom dokumentu zasnivaju se na diskusijama učesnika na ovom i ranijim sastancima, i podliježu saglasnosti svih aktera BiH u procesu, što će biti prvi korak Upravnog odbora ovog projekta koji će se sastati 5. juna 2007.

Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije sve je značajnije, jer su se ministri zaduženi za visoko obrazovanje sastali u Londonu u maju 2007. godine i potvrdili svoju riješenost da u potpunosti provedu okvire za kvalifikacije, izrađene u skladu sa sveukupnim Okvirom za kvalifikacije u evropskom području visokog obrazovanja, "kao instrumente za ostvarivanje uporedivosti i transparentnosti unutar evropskog prostora visokog obrazovanja, te za omogućavanje kretanja studenata unutar i između visokoškolskih sistema".Londonski kominike, vidi na: http://www.coe.ba/pdf/Londonski_kominike.pdf Taj zadatak, u sklopu ulaska u evropski prostor visokog obrazovanja do 2010. godine, predstavlja jedan od najvećih izazova za BiH.

Pošto relevantne strukture za puno i koherentno provođenje okvira u BiH još nisu upotpunjene, preporuke koje slijede predočavaju prvih nekoliko koraka za provođenje i nude dalje smjernice za cijeli proces provođenja, za visokoškolske ustanove i nadležne organe.

Izvršenje predloženog seta koraka može trajati dvije do tri godine.

Bitno je principe provođenja koji slijede poštovati kroz cijeli proces:

  • -
    Dugoročne političke obaveze bi se trebale poštovati tokom cijelog procesa.
  • -
    Bliska saradnja i puno učešće svih aktera u procesu preduvjet su za uspješno provođenje.
  • -
    Proces provođenja okvira za kvalifikacije trebao bi biti povezan sa provođenjem druge dvije komponente projekta reforme visokog obrazovanja.
  • -
    Proces provođenja trebao bi podrazumijevati i istinsku promjenu plana i programa, zajedno sa izradom odgovarajućih strategija nastavnog rada i provjere znanja u visokoškolskim ustanovama.
  • -
    Hitno je potrebno usvajanje zakona o visokom obrazovanju na državnom nivou, koji uključuje i koncept okvira za kvalifikacije u visokom obrazovanju.
  • -
    Procedure za povezivanje kvalifikacija s okvirom trebaju biti transparentne, ispravno dokumentirane, te zasnovane na bolonjskim smjernicama.

Koraci u provođenju

I. Konsultacije i distribucija informacija sa svim akterima u procesu, da bi se unaprijedila svijest i izgradilo znanje i razumijevanje svrhe i funkcije okvira, njegovog mjesta u cjelokupnom procesu reforme visokog obrazovanja i novi pristupi u dodjeli kvalifikacija.

Proces konsultacija trebao bi uključiti rukovodstvo univerziteta, Rektorsku konferenciju, viši nivo univerzitetskih radnika, studentske organizacije, privatne visokoškolske ustanove i ministarstva, kao i druge organe zadužene za visoko obrazovanje. Druga stručna tijela koja treba uključiti su ona koja se bave akreditacijom i osiguranjem kvaliteta, kao i centar za informacije i priznavanje (ENIC). U procesu distribucije informacija vrlo je bitno uspostaviti website (npr. sa najčešćim pitanjima i odgovorima u vezi s okvirom za kvalifikacije). I promotori "bolonje" bi trebali biti uključeni i informirani, na samom početku procesa, da bi bili u stanju davati odgovore na pitanja.

II. Informativna kampanja s odgovarajućim strategijama informiranja (medijska kampanja)

Ova faza bi trebala sadržavati informativnu kampanju usmjerenu ka široj javnosti, ali i široj zajednici zainteresiranih aktera i socijalnih partnera (udruženja poslodavaca, sindikati, privredne komore, zavodi za zapošljavanje). Dio bi trebao biti usmjeren i ka široj zajednici cjeloživotnog učenja. Bitno je predstaviti socijalne i ekonomske implikacije, kao i one vezane za zaposlenje, a koje se tiču uvođenja okvira za kvalifikacije i njegovih prednosti u smislu fleksibilnijeg kretanja unutar visokoškolskog sistema i između ustanova.

III. Obuka promotora BiH (onih koji će raditi na daljem prijenosu znanja o okviru za kvalifikacije)

To uključuje akademsko osoblje, kao i imenovanje akademskih koordinatora koji će biti zaduženi za preuzimanje vodeće uloge u primjeni općeg okvira kvalifikacija na određeno područje studija, a vjerovatno i u povezivanju kvalifikacija s okvirom. Od pomoći mogu biti i koordinatori za ECTS.

Deskriptori ishoda učenja na različitim nivoima okvira moraju se izraziti općenito, te su, kao takvi, podložni tumačenju i unutar i između ustanova. Da bi se pomoglo u postizanju zajedničkog razumijevanja, predlaže se da se za više nivoe osoblja različitih ustanova (tj. buduće promotore okvira kvalifikacija) organizira serija radionica, da bi se objasnile namjere različitih formulacija uz diskusije o primjerima koji bi ilustrirali potrebne standarde uspjeha na različitim nivoima. Ova obuka bi trebala uključiti module o pisanju ishoda učenja, o izradi i reformi nastavnih planova i programa i vitalnih veza između podučavanja, učenja i ocjenjivanja. Učesnici u radionici mogli bi, nakon toga, da osiguraju konzistentnost i upriličiti slične radionice unutar svojih ustanova.

IV. Tražiti saglasnost nadležnih vlasti različitih nivoa za Okvir za kvalifikacije u visokoškolskom obrazovanju u BiH.

Svi nadležni organi trebali bi na adekvatan način razumjeti svrhu i funkciju okvira i njegovu ulogu u procesu reforme, te preduzeti mjere neophodne za usvajanje okvira i podršku njegovoj primjeni.

Pilot-projekat za primjenu općeg okvira na dato područje studija. Ova faza bi trebala spojiti postojeće/nove kvalifikacije s okvirom kvalifikacija i biti provedena u sklopu kratkog i efikasnog pilot projekta u toku maksimalno jedne godine. To bi trebalo uraditi sa izabranim kvalifikacijama BiH, kako bi se one stavile naspram predloženog okvira uz korištenje specifičnih izrađenih instrumenata (stepeni, deskriptori zasnovani na ishodima učenja). Predmete za pilot projekat treba izabrati pažljivo i oni bi trebali tretirati pitanja kao što su trogodišnji ili četverogodišnji programi slične prirode, pitanja napredovanja (nivoi), pitanja bodova.

Da bi se pomoglo u postizanju zajedničkog razumijevanja u različitim područjima, poželjno je okupiti grupe akademskog osoblja upoznatog s detaljima okvira i iz odabranih akademskih disciplina, da pripreme dokument sličan britanskim izjavama o tematskim indikatorima uspjeha,Izjave o tematskim indikatorima uspjeha postavljaju očekivanja o standardima stepena u nizu predmetnih područja. Oni opisuju šta disciplini daje njenu koherentnost i identitet i definiše šta se može očekivati od svršenog studenta u smislu sposobnosti i vještina koje su potrebne da bi se razvilo shvatanje predmeta. Za dalje informacije pogledati http://www.qaa.ac.uk/academicinfrastructure/benchmark/default.asp. koji bi drugima pomogli u izradi programa u tim područjima, da bi razumjeli kako se okvir primjenjuje na njihovo područje. Takve konsultacije bi trebale uključiti predstavnike relevantnih poslodavaca, posebno onih koji su zaduženi za uvjete za rad u datom stručnom području. Predlaže se da se takve izjave, kao pilot-projekat, inicijalno pripreme u nekoliko područja studija prije nego što se krene i na druga područja.

Taj proces trebao bi podstaknuti stvarnu reformu plana i programa i dovesti do izrade novih kvalifikacija, na osnovu ishoda učenja koji zaista izražavaju ono što je u skladu sa sveobuhvatnim okvirom za kvalifikacije u evropskom području visokog obrazovanja i koji zadovoljavaju zahtjeve 21. vijeka. Jedan od osnovnih ciljeva pilot projekta je da se pomogne u obuci osoblja u procesu izrade nastavnih planova i programa u kontekstu okvira kvalifikacija i eksternih referentnih tačaka i time bi pomogao i u formiranju osnovne grupe tehničkih stručnjaka za kvalifikacije i okvire za kvalifikacije.

Projekat bi osigurao zajedničke standarde, koherentan pristup i uporedive ishode. Iskustva i pouke iz drugih zemalja bolonjskog procesa, kao i iz Tuning"Podešavanje obrazovnih struktura u Evropi" je pilot projekat koji je preduzela grupa evropskih univerziteta uz podršku Evropske univerzitetske asocijacije (EUA) i Evropske komisije od 2000. do 2004. godine, kao i sa rastućim broj partnera. Tretira nekoliko akcionih koraka bolonje, naime usvajanje i primjenu sistema lako čitljivih i uporedivih stepena, na osnovu dva ciklusa i uspostavljanja sistema bodova, identifikujući referentne tačke za 1) generičke kompetencije, 2) kompetencije specifične za predmete, 3) ulogu ECTS-a kao sistema prikupljanja bodova i 4) uloge učenja, podučavanja, ocjenjivanja i izvođenja u vezi sa osiguranjem kvaliteta i evaluacijom. Za dalje informacije pogledati http://www.relint.deusto.es/TuningProject/index.htm, http://www.let.rug.nl/TuningProject/index.htm) projekta Evropske komisije, mogu ovdje biti od pomoći. Pilot-projekat bi trebao imati koordinirajuću funkciju koju bi, u idealnom slučaju, preuzela Rektorska konferencija BiH. Povezao bi i provođenje okvira za kvalifikacije s akreditacijom programa, kako se predlaže u Preporukama za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH, te dala osnova za povezivanje kvalifikacija s okvirom na transparentan način, sa odgovarajućim mehanizmima osiguranja kvaliteta. Takav proces povezivanja može zahtijevati zaseban "protokol".

V. Legislativa: Odsustvo odgovarajuće legislative moglo bi ozbiljno omesti proces provođenja, a pogodan trenutak koji je stvorio zajednički projekat Evropske komisije i Vijeća Evrope, "Jačanje visokog obrazovanja u BiH", mogao bi biti izgubljen ako se ne usvoji relevantno zakonodavstvo na državnom nivou bez daljnjeg odlaganja.

Preporuke:

  • -
    Gore predstavljena lista može se smatrati slijedom koraka u procesu. Međutim, većina aktivnosti može se obavljati istovremeno, što bi svakako ubrzalo provođenje.
  • -
    Aktivno učešće institucija BiH u regionalnim i međunarodnim radionicama i drugim aktivnostima koje pomažu zemljama bolonjskog procesa u uobličavanju svojih okvira za kvalifikacije, unaprijedilo bi nivo tehničke pomoći i podstaklo razmjenu informacija.
  • -
    Mogući produžetak zajedničkog projekta Evropske komisije i Vijeća Evrope nakon juna 2007. godine može se iskoristiti za pružanje dalje tehničke pomoći u provođenju.

STANDARDI I SMJERNICE ZA OSIGURANJE KVALITETA U VISOKOM OBRAZOVANJU U BOSNI I HERCEGOVINI

Uvod

I prije uključivanja u bolonjski procesBolonjski proces predstavlja najznačajniju i najsveobuhvatniju reformu visokog obrazovanja u Evropi. Krajnji cilj tog procesa je uspostavljanje evropskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine, koji će značiti neometanu mobilnost akademskih radnika i studenata, te objektivno priznavanje njihovih kvalifikacija. Bolonjsku deklaraciju 1999. godine su potpisali ministri obrazovanja 29 evropskih zemalja. Taj se proces počeo širiti i na druge zemlje, pa su organizirani dalji sastanci predstavnika vlada u Pragu 2001, Berlinu 2003. i Bergenu 2005. godine. Naredni sastanak održat će se u Londonu u maju 2007. godine. Bosna i Hercegovina uključila se u spomenuti proces 2003. godine. 2003. godine univerziteti u BiH počeli su raditi na uvođenju politike i prakse osiguranja kvaliteta. Te su aktivnosti dobile još veći značaj pridruživanjem bolonjskom procesu na ministarskoj konferenciji u Berlinu 2003. godine. Tokom školske 2003/04. godine svi javni univerziteti u BiH uključeni su u institucionalnu procjenu Evropske asocijacije univerziteta (EUA)Vijeće Evrope, Evropska komisija, 2004. Institucionalna evaluacija sedam univerziteta u Bosni i Hercegovini, sažetak izvještaja Evropske asocijacije univerziteta u okviru zajedničkog projekta Evropske komisije i Vijeća Evrope "Moderniziranje kapaciteta za menadžment i upravljanje univerziteta u Bosni i Hercegovini", Sarajevo. kako bi se utvrdili izazovi s kojima će se univerziteti suočiti u ispunjavanju zahtjeva za pridruživanje evropskom prostoru visokog obrazovanja do 2010. godine.

Spomenutom procjenom Evropske asocijacije univerziteta utvrđen je veliki broj značajnih pitanja koje treba riješiti kroz sistematične i rigorozne procedure za osiguranje kvaliteta. Spomenuta su pitanja bila strateške i akademske prirode, ali su se odnosila i na oblast upravljanja i administracije. Rad u navedenim oblastima od suštinskog je značaja za moderniziranje i reformiranje visokog obrazovanja u BiH.

I na evropskom nivou osiguranje kvaliteta je predstavljalo jednu od tri prioritetne oblasti programa procjene u okviru bolonjskog procesa, nakon čega je 2005. godine održana ministarska konferencija u Bergenu, a rezultati te procjene u slučaju Bosne i Hercegovine sugerirali su relativan nedostatak aktivnosti i napretka u toj oblasti u odnosu na većinu ostalih zemalja bolonjskog procesa.

Taj je fokus na evropskom nivou otišao korak dalje 2005. godine kada su sve zemlje uključene u bolonjski proces usvojile "Evropske standarde i smjernice za osiguranje kvaliteta" (ESG)ENQA, 2005. Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u evropskom prostoru visokog obrazovanja, http://www.coe.ba/pdf/ESG_loc.pdf.. Spomenuti je dokument izradila organizacija ENQA u saradnji sa EUA-om, EURASHE-om i ESIB-om, a prihvatili su ga svi ministri prisutni na konferenciji u Bergenu 2005. ESG pokriva tri glavne oblasti:

  • 1.
    unutrašnje osiguranje kvaliteta organizirano unutar institucija visokog obrazovanja, a koje se odnosi na izradu, primjenu i praćenje procesa i struktura osiguranja kvaliteta;
  • 2.
    vanjsko osiguranje kvaliteta i relevantne aktivnosti koje se općenito bave onim što bi trebalo ispitati unutar institucija visokog obrazovanja, te načinom na koji bi trebalo provoditi aktivnosti vezane za vanjsko osiguranje kvaliteta;
  • 3.
    rad agencija za vanjsko osiguranje kvaliteta u smislu njihovog uspostavljanja, organiziranja i priznavanja.

Primjena ESG-a za osiguranje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja predstavlja jedan od tri prioriteta za period od 2005. do 2007. i, samim tim, i fokus programa procjene koji će rezultirati ministarskom konferencijom u Londonu u maju 2007. U sklopu spomenute primjene, svaka od zemalja trebala bi pokazati na koji su način njeni sistemi osiguranja kvaliteta, i unutrašnjeg i vanjskog, u skladu sa "Evropskim standardima i smjernicama".

U Bosni i Hercegovini su, stoga, nadležna ministarstva na entitetskom i državnom nivou, kao i javni univerziteti, donijeli odluku da je, kroz zajednički program Evropske komisije i Vijeća Evrope "Jačanje visokog obrazovanja u BiH", neophodno uspostaviti standarde i izraditi smjernice za osiguranje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja u BiH. Oformljena je radna grupa za njihovu izradu, a u njen sastav ulaze predstavnici nadležnih ministarstava na entitetskom i državnom nivou, osam univerziteta i studenata. Dva međunarodna eksperta su pomogla radnoj grupi u izradi ovih standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta: dr. Patricia Georgieva, generalni sekretar državne agencije za evaluaciju i akreditaciju u Bugarskoj, i Lewis Purser, pomoćnik direktora udruženja univerziteta Irske.

Rad ove radne grupe stoga se direktno vezuje za obaveze Bosne i Hercegovine kao punopravnog učesnika bolonjskog procesa. BiH je dala pregled svog napretka kako u toj tako i u drugim oblastima u sklopu izvještaja podnesenog grupi za praćenje bolonjskog procesa krajem 2006. Izvještaj o programu procjene za 2007, koji će biti podnesen ministrima u Londonu 2007, zasniva se na relevantnim izvještajima svake od zemalja učesnica, a bolje ocjene koje je BiH dobila već odražavaju pomake ostvarene na polju osiguranja kvaliteta.

Ciljevi

Uspostava sistema za osiguranje kvaliteta u najboljem je interesu institucija visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Osiguranje kvaliteta daje kvalitet - relevantne informacije o obrazovanju i diplomama od koristi su kako poslodavcima i društvu u cjelini tako i akademskim radnicima, studentima i potencijalnim zaposlenicima. Analitički opis i sistematska ocjena kvaliteta, te njegovo osiguranje, olakšavaju zadatak visokoškolskim institucijama da uvjere svoje domaće i međunarodne partnere u kvalitet obrazovanja koje pružaju, i da visoko obrazovanje u BiH učine studentima što privlačnijim.

Svrha ovog rada je dati jasne standarde i smjernice - kako unutrašnje tako i vanjske - za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH na korištenje univerzitetima, ministarstvima i agencijama za osiguranje kvaliteta u njihovom radu u naporima da podrže suštinsku reformu koja se provodi u oblasti visokog obrazovanja. Spomenuti standardi i smjernice BiH osmišljeni su tako da ispune zahtjeve ESG-a.

Glavni ciljevi predloženog skupa standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta su sljedeći:

  • -
    promovirati i podržati stalno unapređenje kvaliteta i standarda za pružanje programa visokog obrazovanja;
  • -
    osigurati da javnosti budu dostupne jasne i precizne informacije o kvalitetu i standardima pružanja visokog obrazovanja i obuke; i
  • -
    primjenjivati najbolju međunarodnu praksu u ocjeni i reviziji visokog obrazovanja i programa obuke.

Dugoročni ciljevi sistema osiguranja kvaliteta su sljedeći:

  • -
    promovirati mobilnost studenata, diplomaca i građana unutar BiH i na međunarodnom nivou,
  • -
    promovirati jednake socijalne mogućnosti za sve kategorije studenata u BiH,
  • -
    odgovoriti na potrebe svih subjekata i korisnika u visokom obrazovanju,
  • -
    promovirati naučnoistraživački rad i prenošenje znanja u BiH,
  • -
    osigurati kompatibilnost s Evropskom unijom na različitim poljima (podrška studentima, sistem povratnih informacija svršenih studenata i poslodavaca, itd.),
  • -
    povećati stepene javne odgovornosti visokog obrazovanja prema široj javnosti.

Naglašeno je da bi te dugoročne ciljeve trebalo imati na umu pri uspostavljanju standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju BiH kako bi ih procesi koji se uspostavljaju uspjeli ostvariti. Nedostatak koherentne zakonske regulative širom zemlje u oblasti visokog obrazovanja trenutno predstavlja prepreku u ostvarivanju tih dugoročnih ciljeva.

Struktura standarda i smjernica BiH

Standardi i smjernice BiH dijele se u dva dijela.

  • 1.
    Standardi i smjernice za unutrašnje osiguranje kvaliteta, tj. aktivnosti na osiguranju kvaliteta koje se preduzimaju unutar univerziteta i predstavljaju njihovu odgovornost.

Ovaj prvi dio podrazumijeva osam standarda za unutrašnje osiguranje kvaliteta institucija visokog obrazovanja u BiH. On se rukovodi logikom prvog dijela Evropskih standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta u institucijama visokog obrazovanja, ali uključuje i jedan dodatni standard koji postavlja zahtjev prema kojem se institucije moraju spremiti za vanjsku evaluaciju svojih procedura osiguranja kvaliteta.

  • 2.
    Standardi i smjernice za vanjsko osiguranje kvaliteta, tj. aktivnosti na osiguranju kvaliteta koje preduzimaju neka vanjska tijela (agencija, ministarstvo, komisija, itd.) koja ispituju rad koji se odvija unutar univerziteta ili određene jedinice unutar univerziteta.

Ovaj drugi dio se odnosi na mehanizme vanjskog osiguranja kvaliteta i sadrži pet standarda za eksterno osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, i dva standarda koja se odnose na agencije ili tijela koja provode aktivnosti eksternog osiguranja kvaliteta u BiH.

Pored svakog od standarda i pratećih smjernica koje pojašnjavaju njegove zahtjeve, tu su i "pokazatelji" koji ilustruju prikupljene dokaze ili mjerila provođenja i koji naznačavaju kako se dostignuti standardi mogu demonstrirati.

  • 3.
    S obzirom na to da BiH nema agenciju za osiguranje kvaliteta, treći dio - standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta agencija - je ograničen na zahtjeve za priznavanje i neovisnost tijela ili agencija koje provode aktivnosti eksternog osiguranja kvaliteta u BiH.

Ova struktura se zasniva na strukturi ESG-a. Do mjeseca maja 2007. godine standardi i smjernice BiH za unutrašnje i vanjsko osiguranje kvaliteta su razrađeni do stepena kada ih je moguće testirati i isprobati.

Odnos standarda i smjernica prema okviru za kvalifikacije i priznavanje

Predloženi bh. standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja predstavljaju samo jedan aspekt zadataka u okviru reforme visokog obrazovanja, koji se mora posmatrati skupa sa ostalim inicijativama, a što sve skupa ima za cilj transformaciju sistema visokog obrazovanja i njegovu potpunu kompatibilnost sa evropskim prostorom visokog obrazovanja. Zajednički projekat Vijeća Evrope i Evropske komisije, "Jačanje visokog obrazovanja u BiH", tretira tri od tih elemenata:

(1) uspostavljanje okvira za visokoškolske kvalifikacije,

(2) izradu plana rada na uvođenju modernih procedura i struktura u smislu priznavanja kvalifikacija, i

(3) uspostavljanje standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju.

S obzirom na to da su glavni pravci djelovanja unutar bolonjskog procesa usko povezani, i tri elementa spomenutog projekta također su usko povezana. Naprimjer, osiguranje kvaliteta mora podržati pouzdanost i kvalitet kvalifikacija unutar kvalifikacijskog okvira, ali i stvoriti neophodno povjerenje za djelotvorno priznavanje tih kvalifikacija pri zapošljavanju i u drugim akademskim institucijama kako u BiH tako i u inozemstvu. Priznavanje kvalifikacija od ključnog je značaja za transfer i prohodnost svih kategorija studenata kroz različite nivoe kvalifikacijskog okvira, procjena individualnih kvalifikacija (tj. priznavanje) je moguće samo onda ako referenti/službenici za provjeru dokumenata (Credentials evaluators) imaju pouzdane informacije o kvalitetu institucije ili neke druge ustanove koja pruža studijski program koji vodi do te kvalifikacije. Kvalifikacijski okvir podrazumijeva da standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta koriste zajedničke deskriptore i dogovorene obrazovne ciljeve pri procjeni kvaliteta nastave i procesa učenja u različitim institucijama.

Sva tri elementa imaju centralnu ulogu u promoviranju evropske dimenzije visokog obrazovanja, cjeloživotnog obrazovanja i prednosti evropskog prostora visokog obrazovanja. Zajedno mogu održavati veze između kvalifikacija i mogućnosti zapošljavanja, između privrede i univerziteta. Bez povjerenja u sisteme osiguranja kvaliteta ne može biti ni povjerenja u institucije niti njihovog priznavanja. Upravo je to ključno pitanje bosanskohercegovačkog visokog obrazovanja u sadašnjem trenutku.

Ta tri elementa su, stoga, povezana, a njihova istovremena primjena od suštinskog je značaja za konačni uspjeh. Nadalje, poznato je da svaka uspješna reforma zahtijeva djelovanje i u pravcu odozdol ka gore i u pravcu odozgor ka dolje. Sva tri elementa usko su povezana sa ranijim inicijativama vezanim za reformu univerziteta u BiH, kao i sa neophodnošću usvajanja okvirnog zakona o visokom obrazovanju na državnom nivou.

Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH

1. Standardi i smjernice za interno osiguranje kvaliteta u institucijama visokog obrazovanja

Standard 1.1

Visokoškolska institucija u BiH bi trebala imati jasno definiranu politiku i procedure osiguranja kvaliteta izvedene na osnovu njene zvanične vizije, misije i strategije. Njih bi, skupa sa svim relevantnim zakonskim propisima, trebalo objaviti i učiniti dostupnim akademskim radnicima, studentima i svim drugim subjektima. Vizija, misija, strategija, te politika i procedure osiguranja kvaliteta trebale bi imati formalnopravni status i biti dostupne javnosti.

Smjernice uz navedeni standard

Politika osiguranja kvaliteta trebala bi odražavati misiju i vrijednosti odgovarajuće institucije, i biti usko povezana s relevantnim planovima i aktivnostima u smislu strateškog menadžmenta. Ona bi trebala jasno navesti mjerljive ciljeve u pogledu osiguranja kvaliteta za različite funkcije i nivoe unutar date organizacije. Procedure bi trebale podrazumijevati mogućnost analize i razrade suštine misije, vrijednosti i planova, te u dugoročnom periodu doprinijeti stvaranju i održavanju institucionalne kulture kvaliteta.

Politika osiguranja kvaliteta trebala bi se fokusirati na to u kojoj je mjeri data institucija uspješna u postizanju ciljeva izvedenih iz suštine njene misije. Pri tome bi glavni kriterij trebao biti uspjeh studenata u ostvarivanju obrazovnih rezultata. Dalje snaženje programskog kvaliteta trebalo bi predstavljati jedan od glavnih ciljeva navedene politike.

Data institucija trebala bi jasno odrediti tijelo ili osobu odgovornu za osmišljavanje i provođenje politike i procedura osiguranja kvaliteta, a na koju se prenosi odgovornost za provođenje. Navedeno tijelo, odnosno osoba, trebala bi biti direktno odgovorna upravnom tijelu za pitanja kvaliteta i trebala bi biti pozicionirana na odgovarajućem nivou strukture date organizacije kako bi imala odgovarajuće ovlasti za provođenje politike i procedura osiguranja kvaliteta.

Institucija bi trebala jasno definirati ulogu studenata i drugih zainteresiranih strana u procesima osiguranja kvaliteta i njihovom stalnom unapređenju.

Pokazatelji uz navedeni standard

  • -
    zvanična strategija univerziteta,
  • -
    zvanična politika kvaliteta, uključujući i ulogu studenata,
  • -
    formalno uspostavljeno tijelo s konkretnom odgovor- nošću za unutrašnje osiguranje kvaliteta na univerzitetu.

Standard 1.2

Procedure za izradu i usvajanje studijskih programa trebale bi uključivati jasne i temeljite odredbe o predočavanju dokaza da su sljedeća pitanja riješena na zadovoljavajući način:

  • -
    ciljevi programa/dodijeljenih kvalifikacijaDodijeljena kvalifikacija podrazumijeva: zvanje, kvalifikaciju, titulu, stepen ili diplomu koja opisuje završen dodiplomski, magistarski ili doktorski stepen, ili bilo koje drugo zvanje, ako je studijski program vezan za to priznanje registrovan kao visokoškolski program. jasno su navedeni;
  • -
    dokumentacija koja dokazuje da program/priznanje ispunjava navedene ciljeve;
  • -
    efikasnost procedura kojima se ispravljaju nedostaci i ostvaruje dalji napredak.

Smjernice uz navedeni standard

U skladu s navedenim standardom, visokoškolska institucija u BiH mora dokazati vlastitu sposobnost da organizira studijske programe uz prihvatljiv nivo kvaliteta, te da ima procedure osiguranja kvaliteta za očuvanje i poboljšanje akademskih standarda, a pomoću kojih će ispuniti očekivanja bosanskohercegovačkog društva i međunarodne zajednice.

Od svake institucije očekuje se da uspostavi i objavi svoj proces usklađivanja postojećih programa i priznanja sa bh. visokoškolskim kvalifikacijskim okvirom.

Za svaki studijski program trebalo bi predočiti dokaze da su sljedeća pitanja riješena na zadovoljavajući način:

  • -
    Navedeni opći i konkretni programski ciljevi;
  • -
    Opis očekivanih ishoda učenja koje bi svršeni studenti trebali ostvariti;
  • -
    Relevantnost strukture i sadržaja programa za misiju i strateški plan date institucije;
  • -
    Na koji način program ispunjava navedene konkretne ciljeve, osobito u pogledu planiranih ishoda učenja;
  • -
    Način izvođenja;
  • -
    Relevantnost kvalifikacija osoblja i resursa;
  • -
    Resursi potrebni za dati program;
  • -
    Utjecaj programa na obrazovna sredstva i pomoćne kapacitete unutar institucije;
  • -
    Mehanizmi programskog menadžmenta (npr. formalnopravna procedura za odobravanje programa, procedure za praćenje uspješnosti programa i utvrđenu odgovornost za njihovo unapređenje, redovna i periodična evaluacija programa, uključujući i vanjsku evaluaciju);
  • -
    Uloga studenata u osiguranju kvaliteta studijskih programa;
  • -
    Relevantnost programa za tržište rada (lokalno, državno, međunarodno);
  • -
    Odgovarajuće obezbjeđenje pristupa, transfera i prohodnosti studenata svih kategorija u kontekstu bh. kvalifikacijskog okvira.

Pokazatelji uz navedeni standard

  • -
    Privredne i druge veze, uključujući i moguće zapošljavanje;
  • -
    Popularnost programa kod studenata u odnosu na prethodne godine i druge institucije koje ga nude;
  • -
    Procenat svršenih studenata i prosječno trajanje studija;
  • -
    Ukupan broj svršenih studenata u odnosu na broj upisanih;
  • -
    Broj zaposlenih u odnosu na ukupni broj svršenih studenata;
  • -
    Informacijski paketi.

Standard 1.3

Procedure za ocjenjivanje studenata jasno su definirane, transparentne i nepristrano i dosljedno se primjenjuju u čitavoj instituciji. Postoje mehanizmi za procjenu efikasnosti procedura ocjenjivanja kako bi one u praksi bile pravedno i dosljedno primjenjivane.

Smjernice za navedeni standard

Kriteriji i metode ocjenjivanja moraju biti definirani unaprijed, objavljeni i usklađeni sa propisima visokoškolske institucije.

Procedure za ocjenu uspjeha studenta trebale bi osigurati:

  • -
    jasnu vezu između metoda ocjenjivanja i ciljeva postavljenih u skladu sa namijenjenim ciljevima učenja, i
  • -
    validan, konzistentan, transparentan i javno dostupan proces ocjenjivanja, kao i odgovarajuće certificiranje uspjeha studenta.

Pokazatelji za navedeni standard

Jasno definirani, dokumentirani i transparentni:

  • -
    kriteriji za ocjenu napretka i uspjeha studenta,
  • -
    metode ocjenjivanja,
  • -
    vrijeme i mjesto ocjenjivanja studenta,
  • -
    žalbena procedura i mogućnost ponovnog ocjenjivanja.

Standard 1.4

Institucija mora osigurati da nastavu vrši kvalificiran i kompetentan nastavni kadar. Institucija bi trebala redovno vršiti evaluaciju djelotvornosti svoje politike i procedura vezanih za ljudske resurse. Ovo posebno važi za procedure izbora, imenovanja, procjene, razvoja i promocije kadra na svakom nivou izvršavanja i podrške određenog programa. Program razvoja kadra, sa odgovarajućim sredstvima za te svrhe, morao bi biti prioritet.

Smjernice za navedeni standard

  • -
    Institucija mora imati definirane kriterije za zapošljavanje i promociju nastavnog kadra.
  • -
    Institucija će javno objaviti kriterije za potvrdu kompetentnosti nastavnog kadra.
  • -
    Redovno se mora vršiti praćenje i evaluacija kvaliteta i kompetentnosti nastavnog kadra.
  • -
    Institucija će pružati mogućnosti za profesionalni razvoj kadra.

Pokazatelji za navedeni standard

  • -
    Kadrovska arhiva,
  • -
    Ankete studenata,
  • -
    Publikacije i drugi vidovi dokumentiranog istraživačkog rada,
  • -
    Plan i aktivnosti razvoja univerzitetskog kadra,
  • -
    Analiza potreba nastavnog kadra.

Standard 1.5

Visokoškolska institucija bi trebala redovno vršiti evaluaciju efikasnosti korištenja svojih prostorija, opreme i objekata kako bi osigurala adekvatnost i efikasnost korištenja za programe visokog obrazovanja i obuke koje nudi.

Smjernice za navedeni standard

Ova periodična evaluacija trebala bi se fokusirati na njen doprinos (npr. prostorija, opreme i objekata) uspješnom učenju studenata na datim programima. Njena svrha je da ponudi informacije za donošenje odluka o nastavku pružanja adekvatnih nastavnih resursa i drugih sredstava u odnosu na studijske programe ponuđene na datoj instituciji. Za ponuđene programe institucije će utvrditi minimalne, postignute i projicirane standarde za objekte i opremu. U slučaju potrebnih unapređenja, institucija će izraditi plan akcije kako bi odgovorila na ove potrebe.

Pokazatelji za navedeni standard

  • -
    Revizija inventara resursa,
  • -
    Plan investiranja u resurse,
  • -
    Planovi akcije za unapređenje,
  • -
    Mišljenja osoblja i studenata.

Standard 1.6

Institucija će uspostaviti mehanizme za prikupljanje, analizu i upotrebu informacija relevantnih za djelotvorno upravljanje studijskim programima i drugim aktivnostima.

Smjernice za navedeni standard

Stalno praćenje programa je od suštinske važnosti za osiguranje održavanja kvaliteta i standarda. Informacijski sistem upravljanja kvalitetom će nadopuniti napore praćenja programa institucije kako bi se osigurao trajni proces praćenja.

Pokazatelji bi se obično trebali sastojati od sljedećeg

  • -
    omjer nastavnika i studenata,
  • -
    profil studentske populacije,
  • -
    napredak i uspjeh studenata (individualni),
  • -
    konačne stope diplomiranja,
  • -
    dužina studiranja u odnosu na formalno trajanje programa,
  • -
    zadovoljstvo studenata studijem,
  • -
    stopa uspješnosti studenata za svaku akademsku godinu,
  • -
    stopa zaposlenosti diplomiranih studenata.

Standard 1.7

Institucija bi trebala redovno objavljivati nepristrane i objektivne informacije o svim programima i zvanjima koja nudi, i kvalitativne i kvantitativne.

Smjernice za navedeni standard

S obzirom na svoju javnu ulogu, visokoškolska institucija bi trebala pružati informacije o:

  • -
    ponuđenim programima, očekivanim ciljevima učenja u sklopu tih programa, kvalifikacijama koje se postižu po završetku;
  • -
    procedurama nastave, učenja i ocjenjivanja;
  • -
    mogućnostima učenja dostupnim studentima;
  • -
    mogućnostima zapošljavanja nakon diplomiranja.

Institucija treba razviti i implementirati djelotvoran sistem informiranja javnosti. Osim toga, informacije o studijskim programima bi trebale zadovoljiti očekivanja zainteresiranih strana o pitanju nepristranosti i objektivnosti.

Pokazatelji za navedeni standard

  • -
    Prezentacije za buduće studente,
  • -
    štampani materijali dostupni javnosti (npr. raspored studiranja, vodič za buduće studente, informacijski paketi),
  • -
    Web stranice sa redovno ažuriranim podacima,
  • -
    Broj posjetitelja web stranice,
  • -
    Kontakti s medijima,
  • -
    Kontakti sa zainteresiranim stranama,
  • -
    Registar diplomiranih studenata (Alumni),
  • -
    Transparentna pravila i propisi za upis.

Standard 1.8

Standardi za interno osiguranje kvaliteta pružaju pouzdanu osnovu za proces eksternog osiguranja kvaliteta. Procedure internog osiguranja kvaliteta trebale bi biti otvorene redovnom procesu eksterne evaluacije kako bi se odredilo do koje mjere su standardi zadovoljeni.

Smjernice za navedeni standard

Visokoškolska institucija bi trebala biti u stanju pokazati koliko djelotvorno se njene procedure osiguranja kvaliteta primjenjuju i implementiraju na cijeloj instituciji, a posebno u vezi sa izradom i izvršenjem programa koji rezultiraju akademskim zvanjima.

Pokazatelji za navedeni standard

  • -
    Formalni status institucionalnih postupaka za pripremu izvještaja o samoevaluaciji na raznim nivoima i za razne tipove eksternog osiguranja kvaliteta;
  • -
    Standardni skup procedura za provođenje internog praćenja kvaliteta pomoću usaglašenog skupa pokazatelja uspjeha;
  • -
    Standardni skup procedura za pripremu posjeta lokacijama eksternih grupa za evaluaciju;
  • -
    Redovni izvještaji za senate univerziteta.

2. Standardi i smjernice za eksterno osiguranje kvaliteta visokoškolskih institucija u BiH

Standardi i smjernice za eksterno osiguranje kvaliteta primjenjivi su u svim slučajevima kada eksterne strukture vrše eksternu evaluaciju neke visokoškolske institucije u BiH.

Standardi i smjernice za eksterno osiguranje kvaliteta primjenjivi su na:

  • -
    tijela ili agencije iz BiH,
  • -
    šmeđunarodna tijela ili agencije.

U oba slučaja agencije bi trebale raditi uz odobrenje relevantnih bh. vlasti.

Standard 2.1

Vlasti zadužene za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini pobrinut će se za omogućavanje:

  • a)
    evaluacije djelotvornosti procedura internog osiguranja kvaliteta,
  • b)
    procesa pravovaljanosti programa koji rezultiraju akademskim zvanjima utvrđenim državnim okvirom za kvalifikacije.

Smjernice za navedeni standard

Svrha procesa i procedura eksternog osiguranja kvaliteta je da se osigura da je institucija koja podliježe evaluaciji adekvatno odgovorila na sljedeća pitanja:

  • -
    Je li institucija ugradila procedure osiguranja kvaliteta u svim svojim jedinicama i programima koje nudi?
  • -
    Vrši li institucija sistematsko praćenje svog napretka ka ciljevima u području kvaliteta, a posebno kvaliteta obrazovanja?
  • -
    Koriste li se rezultati procedura osiguranja kvaliteta za unapređenje kvaliteta usluga obrazovanja i obuke i u smjeru zadovoljavanja potreba studenata?
  • -
    Preduzimaju li se korektivne mjere kako bi se uklonili nedostaci utvrđeni procedurama praćenja kvaliteta?
  • -
    Pružaju li se zainteresiranim stranama relevantne informacije o kvalitetu institucije i njenih programa?

Pokazatelji za navedeni standard

  • -
    Usaglašeni i objavljeni kriteriji i procedure za eksterno osiguranje kvaliteta;
  • -
    Sažet opis procedura sa odgovarajućim vremenskim rasporedom i potrebnom dokumentacijom.

Standard 2.2

Procesi eksternog osiguranja kvaliteta bit će strukturirani kroz model od četiri koraka koji uključuje: a) izvještaj o samoevaluaciji, b) posjetu na licu mjesta, c) objavljeni izvještaj o evaluaciji i d) naknadne aktivnosti.

Smjernice za navedeni standard

  • -
    Institucija koja podliježe evaluaciji treba predati izvještaj o samoevaluaciji kako bi obrazložila vlastiti analitički stav potkrijepljen dokazima da su procedure za interno osiguranje kvaliteta uspostavljene i da je osigurana njihova djelotvornost;
  • -
    Imenovana grupa za eksternu evaluaciju treba se sastojati od tri do pet osoba:

visokog akademskog ugleda,

kompetentnih da naprave državna i međunarodna poređenja kvaliteta nastave i istraživačkog rada, i da pružaju druge usluge na univerzitetskom nivou,

koje posjeduju visoke kompetencije u polju koje je predmet eksterne evaluacije,

trebaju biti neovisne tako da na njih ne može uticati treća strana kao što su visokoškolske institucije, ministarstva ili drugi učesnici u procesu;

  • -
    Tim za evaluaciju treba posjetiti instituciju kako bi potvrdio izvještaj o samoevaluaciji;
  • -
    Tim za evaluaciju treba blagovremeno predati izvještaj o evaluaciji. Izvještaj i popratni zaključci i preporuke trebaju biti dostupni javnosti.
  • -
    Ranije određena procedura naknadnih aktivnosti treba biti dosljedno implementirana kako bi se osiguralo da će institucija preduzeti dalje korake u skladu sa preporukama tima za evaluaciju.

Pokazatelji za navedeni standard

  • -
    Implementirani protokoli za dosljednu upotrebu modela za evaluaciju od četiri koraka;
  • -
    Izvještaji o samoevaluaciji;
  • -
    Objavljeni i dosljedno primjenjivani kriteriji za imenovanje stručnjaka za eksterno osiguranje kvaliteta;

Sudska praksa po ovom aktu

1 odluka iz 0 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (1)