Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Uputstvo o sistemu uzimanja uzoraka, laboratorijskim metodama i ciljnim tkivima za određivanje mikrobioloških kriterija u hrani životinjskog porijekla
Na osnovu člana 77. Zakona o veterinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00) i člana 68. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 35/05) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
UPUTSTVO
O SISTEMU UZIMANJA UZORAKA, LABORATORIJSKIM METODAMA I CILJNIM TKIVIMA ZA ODREĐIVANJE MIKROBIOLOŠKIH KRITERIJA U HRANI ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA
Uputstvo se donosi radi osiguranja jedinstvenog načina provođenja Pravilnika o mikrobiloškim kriterijima hrane životinjskog porijekla ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/12) (u daljnjem tekstu: Pravilnik). U Uputstvu se daju pojašnjenja za primjenu Pravilnika namijenjena subjektima u poslovanju hranom (u daljnjem tekstu: SPH) radi osiguranja efikasnosti sistema samokontrole kao osnove za proizvodnju sigurnog proizvoda (zdravstveno i higijenski ispravne hrane životinjskog porijekla, te ovlaštenim i službenim veterinarima koji provode propisane veterinarske preglede, kontrolu i nadzor u objektima za proizvodnju hrane životinjskog porijekla (u daljnjem tekstu: hrane) radi planiranja i provođenja službenog uzimanja uzoraka hrane, hrane za životinje, vode za napajanje životinja, briseva i dijagnostičkog materijala za službene analize. Uzorkovanje se vrši u svim fazama proizvodnje hrane i hrane za životinje, a u cilju osiguranja sljedivosti.
Za potrebe ovoga Uputstva pored pojmova uvedenih u Pravilniku koriste se i sllijedeći pojmovi:
- 1.Jedinica (elementarna, ambalažna) je stvarni dio lota, koji može biti označen kao jedinica lota i koji je uzet kako bi činio uzorak.
- 2.Pribor za uzorkovanje je sterilan pribor za uzimanje i transport uzoraka (destruktivna metoda) ili sterilna abrazivna spužva (bris sa površine – nedestruktivna metoda),
- 3.Subjekt u poslovanju s hranom je fizičko ili pravno lice, registrovano za obavljanje određenih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom, odgovorno da osigura nesmetano provođenje odredbi propisa iz oblasti veterinarstva i sigurnosti hrane unutar poslovanja kojim upravlja.
- 4.Monitoring je rutinsko ispitivanje radi otkrivanja onečišćenja hrane koje služi za procjenu SPH;
- 5.Nadzor je provođenje sistemskog posmatranja SPH u poštivanju higijenskih principa, u svrhu provođenja korektivnih mjera.
Glavnu odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane snosi SPH koji mora uvrstiti u plan samokontrole sve obavezne mikrobiološke kriterije i ostale mikrobiološke zahtjeve specifične za poslovanje s hranom navedene u Prilozima Pravilnika. Pri uvrštavanju mikrobioloških kriterija u plan samokontrole, SPH mora
uzeti u obzir sve komponente koje čine mikrobiološki kriterij:
- -kategoriju hrane (proizvod) na koju se odnosi;
- -mikroorganizam ili toksin/metabolit koji se ispituje;
- -plan uzimanja uzoraka (s brojem i veličinom elementarnih jedinica
koje sačinjavaju uzorak);
- -granične vrijednosti;
- -ispitnu metodu;
- -fazu u kojoj se kriterij primjenjuje;
- -korektivne mjere u slučaju nezadovoljavajućih rezultata.
Sve gore navedene komponente moraju biti opisane na odgovarajući način u okviru planova samokontrole koje sastavlja i provodi SPH.
Kontrolu i nadzor nad gore navedenim službeni veterinari koji u svrhu potvrđivanja samokontrole u SPH vrše i službeno uzorkovanje na način kako je propisano ovim Uputstvom.
S obzirom na ciljeve provođenja kontrole i nadzora (u daljem tekstu: službena kontrola), primjenjuju se različiti načini uzorkovanja.
Način službenog uzorkovanja pri kojem se uzima samo jedna elementarna jedinica može se primjenjivati isključivo u maloprodaji i objektima iz sistema javne ishrane (Kriteriji sigurnosti hrane). U svim ostalim slučajevima službenog uzorkovanja uzima se propisani broj elementarnih jedinica (proizvodnja, veleprodaja, uvoz, itd.).
Službene uzorke mogu dostavljati samo službeni veterinari uz Zapisnik o izvršenom uzorkovanju na način kako je propisano ovim Uputstvom. Zapisnik ne smije sadržavati naziv objekta kod kojeg je uzet, već jedinstvenu oznaku koja se nalazi na reprezentativnom uzorku i duplikatu uzorka (rezervni uzorak).
Službeni uzorci moraju na sebi imati posebnu oznaku službenog veterinara koja će jamčiti anonimnost uzorka prilikom njegove analize.
Službeni uzorci se uzimaju u paru, jedan se šalje u laboratorij, a drugi – rezervni uzorak, jasno označen, ostaje u objektu u kojem se izvršilo uzorkovanje, ili kod službenog veterinara, do momenta prispjeća laboratorijskog nalaza.
Za superanalizu, koja se radi u slučaju primjedbe stranke, koristi se rezervni uzorak, koji se dostavlja drugoj ovlaštenoj veterinarskoj laboratoriji na ispitivanje.
Kod službenog veterinara u evidenciji uzorkovanja ostaje podatak o imenu i adresi vlasnika životinje, odnosno objekta u kojem se vrši uzorkovanje.
Službeni veterinar prilikom slanja uzorka obavezan je, u uputi za ispitivanje, navesti koja se analiza traži.
Organi i tkiva za pretrage pakuju se u sterilne boce, koje se začepe gumenim čepom. Obično se koriste boce sa širokim otvorom - opodeldok.
Pojedini organi mogu se slati i u sterilnim plastičnim vrećicama, ili omotani u alu foliju, konzerviranje se može izvršiti samo u slučaju da se ne radi o kemijskoj analizi. Ako se uzorak mora konzervisati, onda se na pakovanju mora naznačiti koji je konzervans korišten.
U ljetnom periodu najbolje je uzorke slati u opremljenim frižiderima na –20º C, ili u termos bocama na + 4º C.
Uzorkovanje je potrebno provoditi priborom za uzorkovanje na način da se spriječi svako njegovo naknadno onečišćenje, kvarenje i oštećenje, kao i onečišćenje, kvarenje i oštećenje hrane od koje je izuzet. Pri uzorkovanju se moraju uvažavati načela dobre higijenske prakse kao i moguće dodatne odredbe koje vrijede za objekat iz kojeg se uzima uzorak. Pri uzimanju uzorka obavezno je korištenje odgovarajuće zaštitne odjeće (pokrivala za glavu, mantil, zaštitna obuća i sl). Obvezna je higijena ruku, pranje i dezinfekcija pribora nakon korištenja.
Uzorak mora biti reprezentativan u odnosu na seriju hrane od koje se uzima.
Osim uzetog broja elementarnih jedinica potrebno je voditi računa i o količini uzetog uzorka odnosno količini jedne elementarne jedinice. Preporučena minimalna količina uzorka (jedna elementarna jedinica uzorka) za mikrobiološko ispitivanje je 500 g ili ml ili jedinično pakiranje. U slučaju da nije moguće obezbijediti tu količinu, tada se prije samog uzorkovanja mora posavjetovati s laboratorijem o količini uzorka koji će biti dovoljan za propisano mikrobiološko ispitivanje.
Rezultati ispitivanja u velikoj mjeri zavise od načina uzimanja, skladištenja, transporta, pripreme, kao i samog ispitivanja uzorka.
Neovisno o ispitivanju, koje je isključivo kompetencija laboratorija, SPH mora unutar plana samokontrole imati opisane postupke za upravljanje uzorcima nakon njihova uzimanja, te obezbjediti (provjeravajući s laboratorijem) da su oni zadovoljavajući.
U postupcima se mora definisati vrijeme od trenutka uzimanja uzoraka, dolaska u laboratorij do početka ispitivanja (koje u pravilu ne bi smjelo biti duže od 24 sata) te uslovi skladištenja uzoraka (temperatura, izlaganje sunčevoj svjetlosti i dr.). Vrijeme od trenutka uzimanja uzoraka do početka ispitivanja za različitu hranu je navedeno u normi BAS ISO 7218/Amd 1:2004, pa time, SPH može u postupcima definisati navode iz navedene norme.
Uzorak hrane za koju je temperatura skladištenja definisana, mora se čuvati na toj temperaturi. Hlađene uzorke je tokom prijevoza potrebno transportovati na tačno određenoj temperaturi, usklađenoj s preporučenom temperaturom koja je navedena na originalnoj ambalaži hrane, a zamrznute uzorke pri temperaturi i u uslovima, koji sprječavaju otapanje.
Uzorci koji se brzo kvare ne bi se smjeli zamrzavati niti dovoditi u direktan
kontakt s površinama niske temperature (ispod 0°C) poput zamrznutih uložaka u
spremnicima.
Ako se posebno traži, u svrhu obezbjeđenja preciznosti ispitivanja, SPH treba omogućiti praćenje temperature za vrijeme prijevoza uzoraka ili provjeriti promjene temperatura koje su se dogodile u uzorcima. Uzorak se mora transportovati u temperaturnim uslovima koji ne dovode do mikrobioloških promjena uzorka.
Sve faze uzorkovanja i transportovanja uzoraka iz samokontrole u SPH mogu kontrolisati i nadzirati službeni veterinari.
Laboratorijska ispitivanja se moraju provoditi po akreditovanim metodama.
SPH pri obavljanju samokontrole mora postupati u skladu sa dobrom laboratorijskom praksom.
Ako metoda koja se koristi za otkrivanje patogenih bakterija u hrani nije zasnovana na izolaciji uzročnika, preporučuje se potvrda rezultata klasičnom metodom.
Metode se dijele na:
Kvalitativne metode Kvantitativne metode
Granica detekcije Granica kvantifikacije
Inkluzija/ekskluzija (prisutnost/odsutnost) Inkluzija/ekskluzija
Osjetljivost Linearnost
Specifičnost
Klasifikacija metoda je navedena u BAS ISO 16140 koja uključuje inter i intra – laboratorijska uporedna ispitivanja.
U nedostatku postojanja zakonski definisanih mikrobioloških kriterija, procjena hrane može se provesti na osnovu čl. 12. i 13. Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) koji propisuje zabranu stavljanja zdravstveno neispravne hrane na tržite. Veterinarski inspektor može ograničiti stavljanje hrane na tržište na osnovu procjene rizika od slučaja do slučaja.
Mjere primjene koje govore kako uzeti u obzir mjernu nesigurnost prilikom tumačenja rezultata mikrobiološke analize prehrambenih proizvoda nisu utvrđene.
Vrlo je složen problem na koji način uzeti u obzir mjernu nesigurnost prilikom tumačenja rezultata ispitivanja s obzirom na propisane mikrobiološke standarde.To je posebno važno kod mikrobioloških ispitivanja, gdje je mjerna nesigurnost veoma visoka (od 0,5 do 1,0 log jedinica) u odnosu na analitičke metode ispitivanja.
Kada je u pitanju određivanje mikrobioloških kriterija za hranu, SPH moraju uvijek smatrati sve rezultate ispitivanja koji su iznad dopuštenih granica kao neprihvatljive, bez obzira na uključenu mjernu nesigurnost, dok se u službenim kontrolama mjerna nesigurnost uzima u obzir kako bi se garantovalo da dotična hrana nije u skladu sa kriterijima.
- a)kvalitativna analiza i mjerna nesigurnost
Trenutno na međunarodnom nivou nema dogovorenog načina o tome kako izraziti mjernu nesigurnost kod kvalitativnog određivanja i zato nema smjernica u tom pogledu.
- b)Kvantitativna analiza i mjerna nesigurnost
Mjerna nesigurnost se zasniva na standardnom odstupanju ponovljivosti rezultata.
U okviru službenih kontrola preporučuje se uzeti u obzir slijedeća načela:
s obzirom na patogenu bakteriju koja se prenosi hranom, najviši prihvatljiv rezultat, uključujući i mjernu nesigurnost, trebao bi biti dovoljno nizak kako bi osigurao visok nivo zaštite zdravlja ljudi. U kontekstu aktivnosti posebno pažljivo moraju se razmatrati najviši prihvatljivi rezultati za svaki pojedini slučaj.
Bakterijski indikatori koriste se kao pokazatelji prihvatljivog provođenja proizvodnih procesa.
Svaki akreditovani laboratorij mora izračunati mjernu nesigurnost za svako kvantitativno mikrobiološko ispitivanje, ako je to službeni veterinar zatražio, i priložiti ga uz laboratorijski nalaz.
U skladu sa mikrobiološkim kriterijima postoje dva načina tumačenja rezultata provedenih mikrobioloških ispitivanja uzoraka.
Prvi način je kada je u mikrobiološkom kriteriju zadana jedna granična vrijednost (tj. kada su minimalne i maksimalne dozvoljene vrijednosti iste m=M) te će rezultati ispitivanja biti zadovoljavajući ili nezadovoljavajući. Ovakva granična vrijednost i interpretacija rezultata uglavnom se primjenjuje za Kriterije sigurnosti hrane.
Na ovaj način rezultati provedenih mikrobioloških ispitivanja interpretiraju se na slijedeći način:
- 1.Kada su vrijednosti m=M
Zadovoljavajuće: Ako svih 5 (n) uzoraka pokaže odsutnost Salmonelle u 25g
Nezadovoljavajuće: Ako je ustanovljena Salmonella u 25g u bilo kojoj elementarnoj jedinici uzorka.
- 2.Drugi način je kada su u mikrobiološkom kriteriju zadane dvije granične vrijednosti, tj. kada se date dvije granične vrijednosti minimalna i maksimalna dozvoljena vrijednost (m i M), dobijeni rezultati ispitivanja mogu se interpretirati kao zadovoljavajući, prihvatljivi ili nezadovoljavajući. Dvije granične vrijednosti i tri moguće interpretacije rezultata uobičajene su za Kriterije higijene u procesu proizvodnje.
Primjer:
|
Kategorija hrane |
Mikroorganizam |
Plan uzorko-vanja* |
Granične vrijednosti |
Ispitna referentna. metoda |
Faza u kojoj se kriterij primjenjuje |
Korektivne mjere |
||
|
n |
c |
m |
M |
|||||
|
Mesni proizvodi |
E. coli |
5 |
2 |
500 cm˛ |
5000 cm˛ |
BAS ISO 16649-1 i 2 |
Kraj proizvodnje |
Poboljšanje higijenske prakse |
* "n" predstavlja broj ukupno ispitanih uzoraka, dok je "c" oznaka za broj neodgovarajućih uzoraka od ukupno ispitanih.
Na ovaj način rezultati provedenih mikrobioloških ispitivanja interpretiraju se na sljedeći način:
Zadovoljavajuće: Ako su sve ustanovljene vrijednosti manje od 500 cfu/g ili cm² (
Prihvatljivo: Ako su maksimalno 2 (c) od 5 (n) dobijenih vrijednosti između 500 i 5000 cfu/g ili cm² (između m i M), a ostale dobijene vrijednosti manje ili jednake 500cfu/g (≤m)
Nezadovoljavajuće: Ako je jedna ili više vrijednosti veća od 5000 cfu/g ili cm² (>M), ili ako je više od 2 (c) od ispitivanih 5 (n) vrijednosti između 500 i 5000 cfu/g ili cm² (između m i M)
Kriteriji sigurnosti hrane primjenjuju se na hranu od faze otpremanja iz SPH sve do isteka roka trajanja. Kako bi se primjenjivali odgovarajući Kriteriji sigurnosti hrane, lice ovlašteno za provođenje službene kontrole u trenutku uzimanja uzorka u objektu proizvodnje, mora provjeriti te zabilježiti stvarno stavljanje hrane na tržište (da se ono zaista dogodilo). Zato se smatra da se Kriteriji sigurnosti hrane primjenjuju, kada je hrana u fazi otpreme i već su sastavljeni dokumenti za transport.
U pojedinim slučajevima, pri definisanju mikrobioloških kriterija koji se primjenjuju za određenu vrstu hrane, uzima se u obzir način na koji se hrana konzumira, ali je još važnije uzeti u obzir posebnu grupu potrošača kojima je namijenjena. To se posebno odnosi na određene mikrobiološke kriterije koji se primjenjuju za gotovu hranu, odnosno, hranu koja se ne mora podvrgnuti nikakvom daljnjem postupku kojim bi se uklonio ili smanjio broj prisutnih mikroorganizama do prihvatljivog nivoa.
Kako bi se odgovarajući Kriterij sigurnosti hrane mogao primijeniti službeni veterinar mora u trenutku uzimanja uzoraka također uzimati u obzir, u skladu sa članom 13. Zakona o hrani, i upute navedene pri označavanju hrane (npr. "konzumirati nakon kuhanja"), koje moraju biti odgovarajuće za tu vrstu hrane, u skladu sa uobičajenim načinom korištenja, uputstvom za pripremu hrane i lokalnim običajima.
Kod definisanja Kriterija sigurnosti hrane za ispitivanje na prisutnost bakterije L. monocytogenes, uzimaju se u obzir osobine hrane i njena namjena, poštujući različitosti hrane koje pogoduju ili ne pogoduju rastu i razvoju ove bakterije.
U tu svrhu, a prije provođenja ispitivanja, SPH mora odrediti u koju kategoriju određena hrana pripada:
- -Gotova hrana za dojenčad i gotova hrana za posebne medicinske namjene;
- -Gotova hrana u kojoj može doći do rasta bakterije L. monocytogenes;
- -Gotova hrana koja ne pogoduje rastu bakterije L. monocytogenes.
U svrhu definisanja kojoj kategoriji hrana pripada, smatra se da hrana koja ima sljedeće navedene osobine ne pogoduje rastu i razvoju bakterije L. monocytogenes:
pH ≤4.4 ili aw ≤ 0.92;
pH ≤5.0 i aw ≤ 0.94;
rok trajanja < 5 dana.
Osim hrane sa gore navedenim osobinama, SPH može svrstati i drugu hranu u kategoriju "Gotova hrana koja ne pogoduje rastu bakterije L. monocytogenes", ukoliko može naučno opravdati da takva hrana neće pogodovati rastu bakterije L. monocytogenes.
Redovno ispitivanje prisutnostii bakterije L. monocytogenes ne primjenjuje se u uobičajenim okolnostima za slijedeću gotovu hranu:
- -onu koja je termički obrađena ili na neki drugi način koji efikasno uklanja bakteriju L. monocytogenes, kada nakon takve obrade više nije moguća ponovna kontaminacija (npr. proizvodi koji su termički obrađeni nakon završnog pakovanja),
- -med,
- -živi školjkaši,
U skladu sa gore navedenim, SPH mora osigurati poštivanje Kriterija sigurnosti hrane definiranih ovim Uputstvom.
Službeni veterinar za provođenje službene kontrole dužan je provjeriti je li SPH sastavio i primjenjuje li planove samokontrole u koje su uvršteni mikrobiološki kriteriji, odnosno da li provodi korektivne mjere.
Procjena rezultata uzastopnog (konsekutivnog) uzorkovanja provodi se na principu pomičnog okvira (engl. Rolling window).
Uzastopno (konsekutivno) uzorkovanje je uzorkovanje koje se odvija u ukupnom vremenu trajanja proizvodnog procesa u klaonicama goveda, ovaca, koza, konja, svinja, a posebno peradi prilikom uzorkovanja sa trupova u svrhu ispitivanja na prisutnost uzročnika Salmonella spp.
SPH (klaonice i objekti za proizvodnju mljevenog mesa, mesnih proizvoda i mašinski otkoštenog mesa) moraju uzimati uzorke za mikrobiološka ispitivanja najmanje jednom u kalendarskoj sedmici (svake sedmice uvijek različitog dana).
Ako SPH radi više od 5 dana u sedmici, uzimanje uzorka obavlja se svake sedmice uvijek različitog dana, kako bi se kontrolom obuhvatili svi dani. U slučaju da se u danu definiranom za uzorkovanje zakolje manje od 5 papkara, kopitara ili manje od 15 komada peradi, predviđen broj životinja, od kojih se uzimaju uzorci,
mora se nadopuniti prilikom sljedećeg klanja.
Mjesta s kojih se uzimaju uzorci za dokazivanje prisutnosti aerobnih mezofilnih bakterija i enterobakterija moraju biti opisana u planovima samokontrole koje je sastavio SPH, a njihov odabir prvenstveno zavisi od tehnologije i postupaka obrade u pojedinoj klaonici odnosno od vrste životinja za klanje.
Kako je svrha pregledati mjesta s najvjerojatnije najvećom kontaminacijom, odabrana su četiri moguća mjesta za uzorkovanje u svrhu određivanja broja aerobnih mezofilnih bakterija i enterobakterija:
goveda: vrat, vrh grudi, bočni dio trbuha i zadnji dio životinje;
ovce i koze: trbuh, postrani dio grudnog koša (rebra), vrh grudi i grudi;
svinje: but, obraz, srednji dio buta i trbuh;
konji: trbuh, vrh prsišta, but, zadnji dio životinje.
Ako SPH odluči uzimati uzorke s mjesta različitih od ovih predloženih ili je započeo s obavljanjem tih aktivnosti dužan je validirati predloženi sistem. Također je važno tokom određenog vremenskog perioda održati dosljednost u odabiru mjesta uzorkovanja radi praćenja dobijenih rezultata.
Navedene vrijednosti za interpretaciju rezultata dobijenih nakon uzimanja uzoraka nedestruktivnom metodom - abrazivnom spužvom- mogu se koristiti kao preporučene vrijednosti ako je SPH obavezan uzorkovati, a odabrao je nedestruktivnu metodu uzimanja uzoraka s trupova.
Za sve ostale metode nedestruktivnog uzorkovanja trupova zbog nedostatka definisanog kriterija za procjenu rezultata dobijenih nakon prebrojavanja aereobnih mezofilnih bakterija i enterobakterija, SPH usvaja i opisuje unutar postupaka samokontrole jedan od slijedećih kriterija:
a. "m" je definisan za svaki objekat na osnovu prosječnih vrijednosti rezultata dobijenih u posljednjih 12 mjeseci pomnoženo za 1,5.
b. "M" je definisan za svaki objekat na osnovu prosječnih 5% najlošijih rezultata u posljednjih 12 mjeseci;
Pri provođenju službene kontrole provjerava se provode li SPH analizu razvoja trendova rezultata ispitivanja, te da li su se u slučaju razvoja trenda prema nezadovoljavajućim rezultatima, preduzimale odgovarajuće korektivne mjere bez odgađanja, a u cilju sprječavanja pojave mikrobioloških rizika.
"Razvojem trenda prema nezadovoljavajućim rezultatima" smatra se dobijanje i samo jednog rezultata koji prelazi vrijednost "M" ili tri uzastopna dnevna rezultata s vrijednostima između "m" i "M". Obje situacije zahtjevaju od SPH primjenu korektivnih mjera predviđenih u slučaju dobijanja nezadovoljavajućih rezultata.
Način uzimanja uzoraka s trupova nedestruktivnom metodom opisan je u normi BAS ISO 17.604 2008. godina Mikrobiologija hrane i hrane za životinje - Uzorkovanje životinjskih trupova za mikrobiološke analize.
Za ispitivanje prisutnosti Salmonella spp. mora se koristiti metoda uzimanja uzoraka abrazivnom spužvom, površina uzorkovanja mora obuhvatiti najmanje 400 cm².
Rezultati na trupovima odnose se na 50 uzoraka prikupljenih u 10 serija uzastopnog (konsekutivnog) uzorkovanja (5 uzoraka po svakoj seriji). Procjena rezultata uzastopnog uzorkovanja provodi se na principu pomičnog okvira (engl. Rolling window).
SPH u klaonicama uzimaju uzorke za mikrobiološko ispitivanje najmanje jednom sedmično, odnosno svake sedmice, uvijek različitog dana kako bi se kontrolom obuhvatili svi dani u sedmici To znači da će SPH npr. prve sedmice uzorke uzeti u ponedjeljak, druge sedmice u utorak, treće u srijedu itd. 50 uzoraka (u skladu sa planom uzimanja uzoraka da se dobije 10 uzastopnih serija uzimanja uzoraka). Pobliže objašnjeno, od 5 uzetih uzoraka svake sedmice, nakon 10 uzastopnih sedmica ispituje se serija od 50 uzetih uzoraka. Druga serija uzorkovanja obuhvata uzorke uzete u intervalu od 2. do 11. sedmice (zanemaruje se 5 uzoraka iz prve sedmice, a pridružuje se 5 uzoraka iz 11. sedmice) te se procjenjuje nova serija od 50 uzoraka. Treću seriju činiti će uzorci uzeti u intervalu od 3. do 12. sedmice, četvrtu seriju od 4. do 13. sedmice, itd.
Prvih 50 uzoraka činili bi uzorci uzeti u intervalu od 1. do 10. sedmice, drugih 50 uzoraka činili bi uzorci uzeti od 2. do 11. sedmice itd., odnosno kako je prikazano u tablici:
Prvih 50 uzoraka čine uzorci uzeti u intervalu od 1. do 10. sedmice, drugih 50 uzoraka čine uzorci uzeti od 2. do 11. sedmice., odnosno kako je prikazano u tablici:
|
Sedmica |
Sedmica |
Sedmica |
Sedmica |
Sedmica |
Sedmica |
|
1.- 10. |
2.- 11. |
3.- 12. |
4.-13. |
5.- 14. |
6.- 15. |
|
1/5 |
1/5 |
0/5 |
0/5 |
1/5 |
0/5 |
|
1/5 |
0/5 |
0/5 |
1/5 |
0/5 |
0/5 |
|
0/5 |
0/5 |
1/5 |
0/5 |
0/5 |
1/5 |
|
0/5 |
1/5 |
0/5 |
0/5 |
1/5 |
0/5 |
|
1/5 |
0/5 |
0/5 |
1/5 |
0/5 |
2/5 |
|
0/5 |
0/5 |
1/5 |
0/5 |
2/5 |
0/5 |
|
0/5 |
1/5 |
0/5 |
2/5 |
0/5 |
0/5 |
|
1/5 |
0/5 |
2/5 |
0/5 |
0/5 |
0/5 |
|
0/5 |
2/5 |
0/5 |
0/5 |
0/5 |
1/5 |
|
2/5 |
0/5 |
0/5 |
0/5 |
1/5 |