Federalno ministarstvo finansija/financija
Pravilnik o knjigovodstvu budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 61. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10), federalni ministar finansija-federalni ministar financija, donosi
PRAVILNIK
O KNJIGOVODSTVU BUDŽETA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se standardne budžetske klasifikacije, fondovsko računovodstvo, Analitički kontni plan za budžet i budžetske korisnike, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave, procjenjivanje bilansnih pozicija i popis imovine, obaveza i potraživanja.
Član 2.
Odredbe ovog Pravilnika odnose se na budžet Federacije Bosne i Hercegovine, budžete kantona, gradova i općina.
Odredbe ovog Pravilnika dužni su provoditi budžetski korisnici i vanbudžetski fondovi.
Budžetskim korisnicima i vanbudžetskim fondovima (u daljnjem tekstu: budžetski korisnici) smatraju se korisnici i fondovi određeni članom 2. tač. 7. i 20. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10, u daljnjem tekstu: Zakon).
Član 3.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo na osnovu računovodstvenih načela tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinačnog iskazivanja poslovnih događaja.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo Budžeta saglasno odredbama člana 33. stav 2. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09).
Budžetski korisnici iskazuju svoje knjigovodstvene podatke u skladu sa odredbama Uredbe o računovodstvu budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 87/10, u daljnjem tekstu: Uredba) i ovog Pravilnika.
Član 4.
Budžet je obavezan osigurati podatke:
- a)o poreznim prihodima koji budu utvrđeni zakonom,
- b)o neporeznim prihodima kao što je dobit javnih i državnih preduzeća, prihod od administrativnih naknada i taksi, novčanih kazni te prihodi od kamata,
- c)o prihodima ostvarenim od obavljanja osnovne djelatnosti budžetskih korisnika po posebnim propisima,
- d)o domaćim i inostranim donacijama, u gotovinskom i negotovinskom obliku,
- e)o tekućim izdacima, kao što su plaće, naknade, izdaci za materijal i usluge, tekući transferi i plaćanje kamata,
- f)o nabavci kapitalnih sredstava i kapitalnih transfera,
- g)o stanju i kretanju zajmova i udjela u glavnici, finansijske imovine, sredstava rezervi i ostalih potraživanja i dugovanja,
- h)o stanju i kretanju izvora stalnih sredstava.
Budžet je obavezan podatke iz stava 1. ovog člana osigurati pojedinačno po budžetskim korisnicima i prema standardnim budžetskim klasifikacijama.
Član 5.
Budžetski korisnici obavezni su osigurati podatke:
- a)o tekućim izdacima, kao što su plaće, naknade, izdaci za materijal i usluge, tekući transferi, subvencije i plaćanje kamata,
- b)o nabavci kapitalnih sredstava i kapitalnih transfera,
- c)o stanju i kretanju izvora stalnih sredstava.
Budžetski korisnici obavezni su podatke iz stava 1. ovog člana osigurati prema standardnim budžetskim klasifikacijama.
Član 6.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva i po kontima iz Analitičkog kontnog plana za budžet i budžetske korisnike (u daljnjem tekstu: Kontni plan) koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Kontni plan se propisuje u cilju jedinstvenog evidentiranja sredstava, izvora, rashoda, izdataka, prihoda i primitaka budžeta.
Javna preduzeća i opće službe (interni servisi koji nisu u budžetu) i koja obavljaju usluge ili nabavljaju robu za druge organizacijske jedinice na osnovu nadoknade troškova, uključujući i troškove amortizacije, primjenjuju Kontni plan za preduzeća.
Pravna lica iz stava 3. ovog člana obavezna su na zahtjev nadležnog organa osigurati specifične podatke za cijelo preduzeće kao i za organizacijske jedinice za potrebe izvještavanja.
II. STANDARDNE BUDŽETSKE KLASIFIKACIJE
Član 7.
Standardne budžetske klasifikacije su: organizacijska, ekonomska, funkcionalna i fondovska klasifikacija.
Član 8.
Organizacijska klasifikacija omogućuje identificiranje finansijske odgovornosti na nivou primarnog, sekundarnog i tercijalnog budžetskog korisnika, a organizira se hijerarhijski na osnovu Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06 i 61/06), odnosno odgovarajućih propisa kantona, gradova i općina.
Član 9.
Budžetski korisnici obavezni su da aktivnosti i usluge Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i vlada kantona, gradova i općina, klasifikuju po kategorijama Sintetičke klasifikacije funkcija Vlade koja je sastavni dio ovog Pravilnika.
Sintetička klasifikacija funkcija Vlade iz stava 1. ovog člana usaglašena je sa Klasifikacijom funkcija Vlade, propisane od strane Ujedinjenih naroda.
Član 10.
Fondovska klasifikacija je sistematski okvir koji omogućuje planiranje i evidentiranje finansijskih promjena i transakcija budžeta po segmentima u svrhu osiguranja kontrole namjenskog trošenja sredstava budžeta.
Budžetski korisnici će unositi podatke u računovodstvene knjige prema sljedećoj fondovskoj klasifikaciji:
- a)opći fond (kod 01),
- b)fond prihoda po posebnim propisima (kod 02),
- c)fond namjenskih prihoda (kod 03),
- d)fond domaćih donacija (kod 04),
- e)fond inostranih donacija (kod 05),
- f)fond za servisiranje domaćeg duga (kod 06),
- g)fond za servisiranje inostranog duga (kod 07),
- h)fond kapitalnih projekata (kod 08).
Budžetski korisnici će unutar ove fondovske klasifikacije odabrati i ustanoviti određene fondove u saglasnosti sa Federalnim ministarstvom financija-finansija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
III. FONDOVSKO RAČUNOVODSTVO
Član 11.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo budžeta po načelu fondovskog knjigovodstva.
Fond je fiskalni i računovodstveni subjekt sa samobilansirajućom serijom konta koji evidentiraju novčana sredstva i druge financijske izvore, zajedno sa svim obavezama koje se na njih odnose i pripadajućim saldima i promjenama na njima, koji su izdvojeni u svrhu obavljanja specifičnih aktivnosti ili postizanja određenih ciljeva u skladu sa specijalnim propisima, restrikcijama ili ograničenjima.
Budžetski korisnici se za računovodstvene svrhe promatraju svaki pojedinačno kao cjelina koja se sastoji od manjih zasebnih računovodstvenih subjekata koji se nazivaju "fondovima".
Računovodstveni fond nije pravno lice.
Član 12.
Računovodstveni fondovi iz člana 10. stav 2. ovog Pravilnika koriste se za:
- a)Opći fond koristi se za iskazivanje svih izvora i sredstava, prihoda i rashoda budžeta i budžetskih korisnika, osim onih koji se prema posebnim zakonskim zahtjevima iskazuju u drugom fondu;
- b)Fond prihoda po posebnim propisima koristi se za evidentiranje svih aktivnosti koje se finansiraju iz izvora prihoda koji se na osnovu propisa koriste samo u posebne svrhe, isključivši kapitalne projekte, servisiranje duga i povjereničke fondove;
- c)Fond namjenskih prihoda koristi se za prihode koji proizilaze iz redovnih aktivnosti budžetskih korisnika ili se ostvaruju slobodnom razmjenom robe i usluga na tržištu od strane budžetskih korisnika, čija je namjena propisana u skladu sa članom 15. Zakona;
- d)Fond domaćih donacija koristi se za računovodstveno iskazivanje domaćih donacija i za evidentiranje svih aktivnosti koje se finansiraju iz domaćih donacija;
- e)Fond inostranih donacija koristi se za računovodstveno iskazivanje inostranih donacija i za evidentiranje svih aktivnosti koje se finansiraju iz inostranih donacija;
- f)Fond za servisiranje domaćeg duga koristi se za računovodstveno iskazivanje prihoda i primitaka koji su prikupljeni za izmirenje cijelog, ili dijela domaćeg duga, kao i isplate kamata i otplate glavnice duga koje dospijevaju u narednim godinama.
- g)Fond za servisiranje inostranog duga, koristi se za računovodstveno iskazivanje prihoda i primitaka koji su prikupljeni za izmirenje cijelog, ili dijela inostranog duga, kao i isplate kamata i otplate glavnice duga koje dospijevaju u narednim godinama.
- h)Fond kapitalnih projekata, koristi se za računovodstveno iskazivanje investicionih aktivnosti budžeta i budžetskih korisnika, kao i izvora prihoda i primitaka koji se koriste za nabavku ili izgradnju stalnih sredstava. Kako se u budžetskim dokumentima kapitalni projekti prikazuju odvojeno od tekućeg budžeta, to se i računovodstveno iskazuju odvojeno kroz fond kapitalnih projekata.
Transakcije između fondova istog budžetskog korisnika ne evidentiraju se i ne iskazuju kao prihodi, odnosno rashodi tog budžetskog korisnika. Svaki transfer između fondova mora biti evidentiran kao primitak jednog fonda i izdatak drugog odgovarajućeg fonda u istom iznosu.
IV. KONTNI PLAN BUDŽETA
Član 13.
U cilju jedinstvenog evidentiranja sredstava, izvora, rashoda i izdataka, prihoda i primitaka budžetski korisnici dužni su da primjenjuju Kontni plan.
STRUKTURA KONTNOG PLANA
Član 14.
Budžetski korisnici obavezni su podatke iz člana 5. ovog Pravilnika, knjigovodstveno iskazivati po klasama, glavnim kategorijama, potkategorijama, glavnim grupama, podgrupama i analitičkim kontima iz Kontnog plana.
Finansijske promjene, odnosno transakcije u budžetu kontiraju se i evidentiraju neposredno na analitičkim kontima, a u nalogu i dnevniku, zavisno od tehnike knjigovodstva, vrši se grupisanje i zbirno knjiženje u sistemskoj evidenciji višeg nivoa.
Budžetski korisnici obavezni su transakcije u budžetu neposredno knjižiti na propisanim šestocifrenim kontima.
SADRŽAJ KONTA
Klasa 0 - Stalna sredstva
Član 15.
Na kontima klasa 0 - Stalna sredstva, evidentiraju se sve stvari, prava i razgraničenja koja pojedinačno ostaju u cijelosti ili djelimično u istom obliku najmanje jednu godinu.
Član 16.
Na kontima 011100 - 011400, evidentiraju se po nabavnoj (vrijednost istorijski trošak), odnosno revalorizovanoj vrijednosti objekti i stvari koje su u upotrebi.
Na kontu 011500 - Stalna nematerijalna sredstva u obliku prava, evidentiraju se po nabavnoj odnosno revalorizovanoj vrijednosti prava kao što je lizing, patenti, licence, koncesije, softveri i slično.
Na kontu 011600 - Sredstva u pripremi knjiže se investicije u toku,
Na kontu 011700 - Sredstva van upotrebe knjiže se sredstva van upotrebe.
Konto 011900 - Ispravka vrijednosti stalnih sredstava-obuhvata otpisanu vrijednost. Ovaj konto odobrava se na kraju godine za obračunski otpis na teret klase 5 - Izvori stalnih sredstava. Ispravka vrijednosti stalnih sredstava iz ovog člana obračunava se u skladu sa stopama iz Nomenklature stalnih sredstava ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95).
Član 17.
Na kontima glavne kategorije 020000-Dugoročni plasmani evidentiraju se plasirana sredstva u vidu kredita, depozita i uloga sa rokom dospijeća preko jedne godine.
Na kontu 021000 vode se krediti u knjižnom obliku (na ličnom računu) bez obzira na način osiguranja. Primljena osiguranja (hipoteka, papiri od vrijednosti i druga osiguranja) evidentiraju se vanbilansno.
Na kontu 022000 vode se dugoročni depoziti.
Na kontu 023000 vode se svi ulozi u banke i druge finansijske organizacije, a na kontu 024000 ulozi u ostala društva kapitala (dionička) u kojima ulagač želi da stekne uticaj u upravljanju i lično u nadzoru.
Član 18.
Krediti u obliku obveznica vode se u glavnoj kategoriji 030000 - Vrijednosni papiri.
Na kontu 031000 - Vrijednosni papiri, evidentiraju se vlasnički, kreditni i drugi papiri, ako organ ima namjeru da ih drži duže od godine.
Plasmani u dionice koji su motivisani dividendom i kursnom razlikom vode se na kontu 031100.
Dionice se vode po kupovnom kursu, a obveznice po nominalnom kursu s tim što se odstupanje od nominalnog kursa evidentira na kontu 031900.
Konto 031900 odobrava se za dio kupovne cijene koji vjerovatno neće biti naplaćen.
Član 19.
Na kontima glavne kategorije 090000 - Dugoročna razgraničenja evidentiraju se razgraničenja prihoda i rashoda na rok duži od godine (kamata, kursna razlika).
Klasa 1 - Novčana sredstva, kratkoročna potraživanja i razgraničenja
Član 20.
Na kontima glavne kategorije 110000 - Novčana sredstva i plemeniti metali, vode se efektivni i žiralni novac, valute i devize kao i plemeniti metali u skladu sa nazivima konta.
Na kontu 111100 - Transakcijski i prelazni računi evidentira se depozitni novac, odnosno konto korentna obaveza. Analitički konto gotovine za interno trezorsko poslovanje (račun 111119 - Račun za poravnanje internih transakcija), služi isključivo kao protustavka za knjiženje potraživanja i obaveza budžetskih korisnika iz internih odnosa, koji se po svakoj završenoj transakciji iz internih odnosa zatvara svođenjem salda na nulu.
Na kontu 111200, vode se izdvojena sredstva za otvorene akreditive, za isplatu čekova i slično.
Devizna konta (111400, 111500 i 111600) vode se paralelno u stranoj valuti, u KM i bilansiraju po kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Na kontu 111800, vode se Ostala novčana i deponovana sredstva i konta za poravnanje gotovine.
Ako je potraživanje po osnovu depozita postalo u cijelosti ili djelimično sumnjivo, rezervisanje se vrši preko konta 111900 - Ispravka vrijednosti.
Član 21.
Na kontu 121000 - Vrijednosni papiri, vode se oni vrijednosni papiri koji su po svojoj prirodi kratkoročni (mjenica, ček) kao i oni dugoročni papiri koje pravno lice nema namjeru držati duže od godine. Kratkoročni papiri vode se po kupovnom kursu, a obveznice i ostali dugoročni papiri po nominalnom kursu, a odstupanje od nominalnog kursa evidentira se na kontu 121900.
Član 22.
Na kontu 131000 - Kratkoročna potraživanja, vode se potraživanja prema nazivima konta, koja prema zakonu ili iz ugovora trebaju biti naplaćena u roku do godine dana.
Potraživanje koje je nesigurno za naplatu ispravlja se preko konta 131900.
Član 23.
Na kontu 141000 - Kratkoročni plasmani vode se dati kratkoročni krediti, kratkoročni oročeni depoziti i ostali plasmani do godine, a njihova ispravka evidentira se preko konta 141900.
Član 24.
Na kontu 161300, vode se potraživanja u okviru organa i organizacija iz internih poslovnih odnosa na odgovarajućem analitičkom kontu, koji se zatvara preko analitičkog konta za poravnanje gotovine.
Član 25.
Na kontu 191000-Kratkoročna razgraničenja, evidentiraju se aktivne kamate, zakupnine i druge anticipativne pozicije aktive (konto 191100-Razgraničeni prihodi), kao i pasivne kamate, zakupnine i druge tranzitorne pozicije aktive (konto 191200-Razgraničeni rashodi), sve na rok do godine dana.
Dugoročna kao i kratkoročna razgraničenja mogu se bilansirati na kraju godine samo pod uslovom da je razgraničenje usklađeno sa budžetskim planom.
Klasa 2 - Zalihe
Član 26.
U klasi 2 - Zalihe, evidentiraju se zalihe materijala i robe sa pripadajućom razlikom u cijeni i porezom na dodanu vrijednost, kao i sitni inventar na zalihi i u upotrebi.
Član 27.
Materijal i sitni inventar evidentiraju se samo unutar klase 2 u cilju kontrole nad njihovom upotrebom, s obzirom da se nabavka ovih vrijednosti stavlja neposredno na rashode.
Nabavka materijala i inventara evidentira se u klasi 2 tako što se tereti konto zaliha 211100 odnosno 221100 u korist konta ispravke 211900, odnosno 221900, a trošenje materijala knjiži se odobravanjem zaliha 211100 odnosno 221100 na teret konta ispravke 211900 odnosno 221900.
Višak zaliha knjiži se u korist rashoda, a manjak zaliha knjiži se na teret rashoda materijala ili ličnog računa.
Član 28.
Budžetski korisnici koji mogu držati i prodavati robu koriste odgovarajuća konta zaliha robe, razlike u cijeni i poreza na dodanu vrijednost, ukoliko robu vode po prodajnoj cijeni. Ako se roba vodi po nabavnoj cijeni nema ni konta razlike u cijeni ni konta poreza.
Klasa 3 - Kratkoročne obaveze i razgraničenja
Član 29.
Na kontu 311000 - Kratkoročne tekuće obaveze, evidentiraju se obaveze iz tekućeg poslovanja prema nazivima pojedinih konta.
Na kontu 321000 - Obaveze po osnovu vrijednosnih papira, vode se izdati vrijednosni papiri prema nazivima pojedinih konta.
Na kontu 331000 - Kratkoročni krediti i zajmovi, vode se primljeni finansijski i robni krediti sa rokom vraćanja do godine dana.
Krediti u devizama iz inostranstva, vode se u stranoj valuti i u KM i bilansiraju po kursu Centralne banke BiH.
Član 30.
Na kontu 341000 - Obaveze prema uposlenicima vode se obaveze po osnovu plaća i naknada kao i obaveze po osnovu svih poreza i doprinosa bez obzira da li ih snosi zaposlenik ili poslodavac.
Član 31.
Na kontu 341400 evidentiraju se ostale obaveze prema zaposlenicima.
Član 32.
Na kontu 363000 - Obaveze unutar organa i organizacija, evidentiraju se obaveze prema drugim korisnicima budžeta kao internim dobavljačima, a ovaj konto zatvara se preko računa za poravnanje internih transakcija.
Član 33.
Na kontu 391000 - Kratkoročna razgraničenja, vode se unaprijed naplaćeni prihodi (391100) i obračunati neplaćeni (nedospjeli) rashodi (391200), ako se razgraničavaju na rok do godine dana.
Klasa 4 - Dugoročne obaveze i razgraničenja
Član 34.
U klasi 4 evidentiraju se obaveze koje dospijevaju u roku dužem od godine kao i obaveze čiji preostali rok traje kraće od godine dana, a izvorno su formirane sa ugovorenim rokom dužim od godine.
Član 35.
Na kontu 491000 - Dugoročna razgraničenja, evidentiraju se prihodi i rashodi koji se razgraničavaju na rok duži od godine, ako je to u skladu sa planom budžeta.
Klasa 5 - Izvori stalnih sredstava
Član 36.
U klasi 5 evidentiraju se izvori koji budžetskom korisniku stoje na raspolaganju na neodređeno vrijeme odnosno koji nemaju rok dospijeća.
Na kontu 511000 - Izvori sredstava iskazuje se stanje sredstava Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradova, općina i izvanbudžetskih fondova stavljenih na trajno raspolaganje, a na kontu 520000 - Ostali izvori sredstava iskazuju se ulozi drugih u vidu dionica ili u knjižnom obliku. U okviru konta 511000 vode se analitička konta novčanog i naturalnog dijela stalnih sredstava.
Član 37.
Konto 531000 - Izvori sredstava rezerve, predviđeni su za evidentiranje izdvojenih sredstava za rezerve koje se formiraju po zakonskim propisima.
Član 38.
Na kontu 591100 - Neraspoređeni višak prihoda i rashoda, vrši se knjiženje viška prihoda nad rashodima i obratno, pri zatvaranju konta na kraju godine.
Klasa 6 - Rashodi
Član 39.
U skladu sa odredbom člana 20. stav 3. Uredbe, rashodi nastaju u periodu u kojem je i obaveza za plaćanje nastala, bez obzira da li je izvršeno i samo plaćanje.
Na osnovu odredbe iz prethodnog stava, obavezu treba knjižiti u mjesecu kada je faktura ili drugi dokument o nastaloj obavezi primljen bez obzira na dan dospijeća odnosno u mjesecu na koji se odnosi.
Član 40.
Konto 611000 - Plaće i naknade tereti se za bruto plaće i naknade plaća (godišnji odmor, bolovanje, plaćeno odsustvo i ostale naknade plaća), a konto 611200 tereti naknade troškova zaposlenih (prijevoz, troškovi smještaja i ostale naknade).
Na kontu 612000 evidentiraju se doprinosi poslodavca jer ovi doprinosi nisu sastavni dio bruto plaće.
Član 41.
Na kontu 613000-Izdaci za materijal i usluge, evidentiraju se izdaci za ove namjene na odgovarajućim kontima Kontnog plana.
Član 42.
Na kontu tekućih transfera 614000 evidentiraju se sva nepovratna davanja za tekuće svrhe, to jest ona nepovratna davanja koja nisu data u svrhu nabavke kapitalne imovine.
Kategorija konta 614000 je u analitičkom kontnom planu razrađena prema primaocima kojima se daju transferi za tekuće svrhe.
Član 43.
Na kontu kapitalnih transfera 615000 evidentiraju se nepovratna davanja u svrhu nabavke kapitalne imovine.
Isplate transfera opće prirode drugim nivoima vlasti, a namijenjene za razne i neodređene svrhe, treba evidentirati na kontu tekućih transfera čak i ako su djelimično korištene za pokrivanje nabavke fiksne (kapitalne) imovine.
Kategorija konta 615000 je u analitičkom kontnom planu razrađena po istom principu kao i kod tekućih transfera, odnosno prema primaocima kojima se daju kapitalni transferi.
Član 44.
Na teret konta 616000 - Plaćanja kamata knjiže se kamate vezane za pozajmljivanje novčanih sredstava.
Član 45.
U kontnom planu federalnih budžetskih korisnika na kontima 689000 - Rashodi od internih transakcija, knjiže se isključivo rashodi nastali iz internih poslovnih odnosa između korisnika budžeta.
Do potpune implementacije trezorskog sistema rada sa javnim prihodima na kontima glavne kategorije 680000 - Doznake nižim potrošačkim jedinicama i rashodi iz internih odnosa, evidentiraju se transferi doznaka na istom nivou vlasti, doznake iz budžeta budžetskim korisnicima, kao i doznake budžetskih korisnika nižim potrošačkim jedinicama.
Član 46.
Na kontima 691000 - Raspored rashoda, knjiži se zatvaranje svih konta troškova na kraju godine preko odgovarajućih analitičkih konta.
Klasa 7 - Prihodi
Član 47.
U skladu sa članom 20. stav 2. Uredbe, prihodi i primici se priznaju u računovodstvenom razdoblju u kojem su mjerljivi i raspoloživi.
Prihodi i primici su mjerljivi kad ih je moguće iskazati vrijednosno.
Prihodi i primici su raspoloživi kad su ostvareni unutar obračunskog perioda kako bi se mogli koristiti za plaćanje obaveza.
Član 48.
Na kontu 710000 evidentiraju se prihodi od poreza kao i doprinosi za socijalnu zaštitu po vrstama prihoda iz Kontnog plana.
Član 49.
Na kontu 721000 vode se prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika.
Član 50.
Na kontu 722000 evidentiraju se takse i druge naknade kao i prihodi od pružanja javnih usluga prema Kontnom planu.
Član 51.
Na kontu 730000 - Tekući transferi i donacije evidentiraju se primljene nepovratne pomoći za tekuće potrebe i za posebne projekte ili programe.
Donacije u nenovčanom obliku, odnosno u vidu opreme, materijala, iskazuju se posebno izvan strukture prihoda odnosno na odgovarajućim kontima. Procjenu te imovine vrši komisija koju odredi ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika.
Član 52.
U Kontnom planu federalnih budžetskih korisnika, na računu 789000 - Prihodi od internih transakcija, knjiže se isključivo prihodi iz internih poslovnih odnosa na odgovarajućem analitičkom kontu.
Do potpune implementacije trezorskog sistema rada sa javnim prihodima na kontima glavne kategorije 780000 - Prihodi iz budžeta i prihodi od internih transakcija, budžetski korisnici evidentiraju primljene doznake iz budžeta, kao i potrošačke jedinice primljene doznake od njima nadležnih budžetskih korisnika.
Klasa 8 - Kapitalne transakcije
Član 53.
Na kontima klase 8 evidentiraju se kapitalni primici i kapitalni izdaci.
Član 54.
Na kontima 810000 - Primici, evidentiraju se kapitalni primici, kapitalni transferi, primljene otplate datih zajmova i primljeni iznosi iz dugoročnih i kratkoročnih zajmova, povrati učešća u kapitalu.
Član 55.
Na kontima grupe 820000-Izdaci, evidentiraju se isplaćeni iznosi za investicije, nabavku stalnih sredstava, datih zajmova i učešća u kapitalu i otplate dugova.
Član 56.
Konta klase 8 se u zaključnim knjiženjima na kraju godine zatvaraju u Trezoru preko konta 590000 - Raspored viška prihoda i rashoda.
Budžetski korisnici koji ne posluju po trezorskom sistemu, konta klase 8 zatvaraju međusobno pomoću korektivnih konta po vrstama kako je navedeno u kontnom planu.
Klasa 9 - Vanbilansna evidencija
Član 57.
Na kontima klase 9 evidentiraju se poslovni događaji koji nemaju direktnog uticaja na sredstva i izvore sredstava već samo otvaraju mogućnost za takve uticaje u budućnosti (davanje garancija, davanje avala).
Knjiženje se obavlja tako što se na kontima 910000 - Vanbilansna evidencija uslovna potraživanja, vrši terećenje odgovarajućeg konta, a na kontima 950000 - Vanbilansna evidencija uslovne obaveze vrši odobrenje odgovarajućeg konta.
Ta konta se zatvaraju kada prestane uslovno potraživanje odnosno uslovna obaveza.
V. POSLOVNE KNJIGE I KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
Poslovne knjige
Član 58.
Poslovne knjige budžeta su: dnevnik, glavna knjiga (knjiga prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, imovine, obaveza, potraživanja i izvora vlasništva) i pomoćne knjige.
Poslovne knjige iz stava 1. ovog člana imaju važnost javne isprave.
Član 59.
Dnevnik je poslovna knjiga u koju se hronološki unose knjigovodstvene promjene u konta glavne knjige (kod budžetskih korisnika koji ne posluju po trezorskom sistemu). Dnevnik sadrži iste podatke kao i konta glavne knjige. Ukupan promet u dnevniku, za isti obračunski period, mora odgovarati ukupnom prometu konta glavne knjige.
Član 60.
Glavna knjiga Trezora je sistemska knjigovodstvena evidencija finansijskih transakcija i poslovnih događaja na nivou budžetskih klasifikacija: organizacijske, ekonomske, funkcionalne i projektne. Glavnu knjigu čine konta koja predstavljaju pozicije sredstava, izvora sredstava, prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.
Glavna knjiga vodi se isključivo u Trezoru za sve budžetske korisnike na nivou organa vlasti koji donosi budžet, kao i na nivou svih pojedinačnih korisnika tog budžeta.
Na kontima glavne knjige knjiži se stanje i promjene cjelokupne imovine, obaveza, kapitala, prihoda, primitaka, rashoda, izdataka, rezultata poslovanja i vanbilansne evidencije.
Član 61.
Pomoćne knjige su knjige za unos podataka u Trezoru i pomoćne knjige koje vode budžetski korisnici.
Pomoćne knjige za unos podataka u Trezor su: knjiga za unos narudžbenica, knjiga za unos obaveza, knjiga za plaćanje, knjiga potraživanja i modul Glavne knjige budžetskog korisnika kao pomoćna knjiga za Glavnu knjigu Trezora.
Obavezne pomoćne knjige koje vode korisnici budžeta su: knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa, knjiga skladišta, knjiga (popis) inventara, knjiga (popis) kapitalne imovine, knjiga blagajne, registar plaća i knjiga duga.
Knjiga ulaznih računa je knjiga evidencije ulaznih računa u koju se unose: redni broj ulaznog računa, datum, broj dokumenta o prijemu robe ili usluga, naziv i mjesto dobavljača, broj i datum ulaznog računa, broj transakcijskog računa dobavljača, iznos koji po ulaznom računu treba platiti, odbitne stavke po računu, iznos koji treba platiti nakon odbitnih stavki, rok dospijeća, dan plaćanja i ostali podaci po potrebi.
Knjiga izlaznih računa je knjiga evidencije izlaznih računa u koju se unose: redni broj izlaznog računa, datum, broj i datum otpremnog dokumenta, naziv i mjesto kupca, iznos koji se po izlaznom računu treba naplatiti, rok dospijeća računa za naplatu, dan plaćanja i ostali podaci po potrebi.
Knjiga skladišta je evidencija nabavljenog materijala, u koju se unose: redni broj, nomenklaturni broj, opis, broj dokumenta, količina, ulaz i izlaz, stanje, cijena, ukupna vrijednost nabavljenog materijala i broj konta iz kontnog plana.
Knjiga (popis) inventara je evidencija nabavljenog sitnog inventara, u koju se unose isti podaci kao i u knjigu skladišta, a posebno se unosi lokacija i odgovorno lice.
Knjiga (popis) kapitalne imovine je knjiga u koju se unose: redni broj, broj računa, datum računa, dobavljač, naziv imovine, jedinica mjere, količina, cijena, nabavna vrijednost, stopa otpisa, početak otpisa, broj i datum dokumenta o isknjiženju.
Knjiga (dnevnik) blagajne sastoji se iz evidencije naloga za naplatu i naloga za isplatu gotovine i blagajničkog dnevnika.
Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja računovodstvu istog, a najkasnije narednog dana.
Registar plaća je evidencija koja se sastoji iz obračuna plaća zaposlenih za svaki mjesec, izvještaja o obračunatoj plaći svakog zaposlenog za obračunsku godinu i izvještaja o obračunatim plaćama svih zaposlenih za obračunsku godinu.
Član 62.
Budžetski korisnici obavezno vode pomoćne knjige na kojima se knjiži stanje i promjene nematerijalnih i materijalnih sredstava, zaliha materijala i sitnog inventara po vrsti i količini, potraživanja i obaveze.
Budžetski korisnici vode po potrebi i druge pomoćne knjige.
Pomoćna knjiga duga vodi se u ministarstvu finansija, odnosno službi za finansije.
Član 63.
Budžetski korisnici na kraju fiskalne godine poslovne knjige zaključuju i povezuju, a dnevnik i glavnu knjigu potpisuje i ovjerava ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika ili lice koje on ovlasti. Potpisom se potvrđuje tačnost i usklađenost sa zakonskim odredbama.
Poslovne knjige koje se obrađuju elektronskim putem, nakon što ih zaključe, budžetski korisnici obavezni su štampati, potom uvezati i potpisati.
Glavna knjiga se mora nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i da je istu moguće u svakom trenutku izlistati na papir i mora se potpisati elektronskim potpisom u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu ili se mora izlistati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova.
Glavna knjiga i dnevnik čuvaju se najmanje 11 godina, a pomoćne knjige najmanje 7 godina.
KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
Član 64.
Za unos podataka u poslovne knjige potrebna je knjigovodstvena isprava kao pisani dokaz o nastaloj finansijskoj promjeni, odnosno transakciji u budžetu i kod budžetskog korisnika potpisana od strane ovlaštenih lica za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene isprave.
Sadržaj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno prikazivati vrstu, obim i karakter poslovne promjene.
Knjigovodstvena isprava sastavlja se prije ili u trenutku obavljanja finansijske transakcije, osim onih koje se sastavljaju u računovodstvu.
Knjigovodstvena isprava sastavlja se u potrebnom broju primjeraka.
Izvorna knjigovodstvena isprava može se sastaviti i napisati elektronskim putem, pisaćom mašinom ili ručno.
Za obradu podataka mogu se koristiti podaci primljeni na odgovarajućem nosiocu elektronske obrade podataka.
Za vjerodostojnost knjigovodstvene isprave iz stava 4. ovog člana odgovara pošiljalac odnosno odgovorno lice za unos podataka u knjigovodstvo.
Član 65.
Ovlašteni predstavnik budžeta, odnosno budžetskog korisnika ili lice na koje je preneseno ovlaštenje, svojim potpisom na knjigovodstvenoj ispravi jamči da je isprava istinita i da tačno pokazuje finansijsku promjenu u budžetu ili kod budžetskog korisnika.
Knjigovodstvena isprava sastavljena elektronskim putem može umjesto potpisa imati i drugu prepoznatljivu oznaku lica koje je sastavilo ispravu.
Knjigovodstvena isprava mora se kontrolirati prije unosa podataka u knjigovodstvo.
Ovlašteno lice za kontrolu istinitosti i tačnosti svake pojedine vrste knjigovodstvene isprave vrši kontrolu ove isprave.
Kontrolisana knjigovodstvena isprava mora biti takva da neutralno i stručno lice koje nije sudjelovalo u finansijskoj aktivnosti može iz knjigovodstvene isprave nedvojbeno zaključiti i bez ikakve sumnje saznati prirodu finansijske promjene odnosno transakcije u budžetu ili kod budžetskog korisnika.
Lica koja sačinjavaju interne knjigovodstvene isprave dužna su potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostaviti računovodstvu odmah po izradi, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je poslovna promjena nastala.
Lica koja primaju eksterne knjigovodstvene isprave dužna su potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostaviti računovodstvu odmah po prijemu, a najkasnije u roku od tri dana od datuma prijema.
Lica koja vode poslovne knjige, nakon provedene kontrole i primljenih knjigovodstvenih isprava, dužna su da knjigovodstvene isprave proknjiže u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema knjigovodstvene isprave.
Prijem eksterne i interne knjigovodstvene isprave u računovodstvo evidentira se kroz Knjigu primljenih dokumenata.
Član 66.
Knjigovodstvene isprave se odlažu u fascikle ili registratore u toku fiskalne godine, a kompletiraju se nakon završetka godišnjeg obračuna i revizije.
Knjigovodstvene isprave čuvaju se u izvornom materijalnom obliku ili u elektronskom zapisu ili na mikrofilmu.
Trajno se čuvaju platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi sa plaćanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno sticanje nekretnina, godišnji računovodstveni obračuni, finansijski izvještaji, konsolidovani finansijski izvještaji, izvještaji o izvršenoj reviziji i svi interni akti od uticaja na finansijsko poslovanje.
Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se 11 (jedanaest) godina.
Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se 7 (sedam) godina.
Isprave platnog prometa putem ovlaštenih finansijskih institucija čuvaju se najmanje 5 (pet) godina.
Godišnji izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku 11 (jedanaest) godina nakon isteka poslovne godine.
Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se 2 (dvije) godine.
Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni.
VI. PROCJENJIVANJE BILANSNIH POZICIJA
Član 67.
Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinačnih pozicija bilansa.
Stalna i privremena materijalna imovina obračunava se i knjiži po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost imovine čini kupovna cijena uvećana za uvozne carine, porez na dodanu vrijednost, izdatke za prijevoz i sve druge izdatke koji su u funkciji konkretne nabavke.
Pod stalnom imovinom smatra se svako ono pojedinačno sredstvo koje u cijelosti ostaje u istom obliku duže od jedne godine.
Stalna imovina čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabavke niža od 250,00 KM otpisuje se jednokratno.
Budžetski korisnici obavljaju ispravku vrijednosti stalne imovine u obliku stvari i prava, indirektnom metodom na teret izvora sredstava.
Otpis stalne imovine iz stava 3. ovog člana provodi se linearnom metodom otpisa-primjenom godišnjih stopa.
Osnovica za otpis stalne imovine u obliku stvari jesu nabavna, odnosno revalorizovana vrijednost dugotrajne imovine.
Stalna imovina u obliku poslovnih udjela, dugoročnih zajmova i papira od vrijednosti koji kotiraju na berzi, iskazuje se po principu nabavne ili niže cijene.
Domaći novac u blagajni i na računima iskazuje se u nominalnom iznosu, a strani novac po kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan bilansa.
Bilansne pozicije potraživanja i obaveza priznaju se prema iznosima iz kupoprodajnih ugovora.
REVALORIZACIJA
Član 68.
Budžetski korisnici saglasno članu 22. Uredbe obavljaju revalorizaciju ako je inflacija na godišnjem nivou, mjerena rastom cijena, viša od 10% ili 10% i više kumulativno od zadnje promjene vrijednosti sredstava.
Revalorizacija stalnih sredstava vrši se tako da se kumulativni indeks rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda primjenjuje na nabavnu i ispravku vrijednosti odnosno na ranije revalorizovane ove vrijednosti.
Revalorizacija potraživanja i dugovanja vrši se u skladu sa ugovorom.
Efekt revalorizacije se knjiži na izvore sredstava.
Revalorizacija se obavlja primjenom indeksa promjene cijena, koje objavljuje Federalni zavod za statistiku.
VII. POPIS IMOVINE, OBAVEZA I POTRAŽIVANJA
Član 69.
Budžetski korisnici najmanje jednom godišnje usklađuju stanje sredstava i njihovih izvora iskazanih u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom (inventurom).
Prije popisa budžetski korisnici su dužni izvršiti usklađivanje podataka iz pomoćnih knjiga sa podacima iz Glavne knjige.
Popisom se utvrđuje stvarno stanje stvari, prava, potraživanja i obaveza budžeta i budžetskih korisnika obavezno sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine, prilikom statusnih promjena i prilikom primopredaje dužnosti lica zaduženih za materijalnu imovinu.
Budžetski korisnici kod kojih se nalaze tuđa sredstva dužni su izvršiti popis istih i to posebno za svako pravno lice kojemu ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjerak popisnih lista.
Prije sastavljanja godišnjih finansijskih izvještaja vrši se obavezno usaglašavanje potraživanja i obaveza po stanju na dan 31.12.
Za potraživanja po stanju na dan 31.12. dužniku se dostavlja konfirmacija - izvod otvorenih stavki, na usaglašavanje.
Na konfirmaciju - izvod otvorenih stavki, primljenu od povjerioca, dužnik je dužan odgovoriti pošiljaocu u roku od 8 (osam) dana od dana prijema.
Član 70.
Komisiju za popis određuje ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika.
Nakon popisa, komisija je obavezna sastaviti izvještaj o rezultatima obavljenog popisa, sa prijedlogom o rashodu, otpisu te načinu likvidiranja i knjiženja eventualnih razlika.
Članovi komisije ne mogu biti lica koja su materijalno ili finansijski zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci.
U komisiju za popis potraživanja i obaveza ne mogu biti imenovana lica koja vode knjigovodstvenu evidenciju potraživanja i obaveza.
Na prijedlog Komisije za popis ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika može angažovati vještaka ili drugo kvalifikovano lice ili organizaciju za procjenu kvaliteta i vrijednosti pojedinih oblika imovine i obaveza.
Član 71.
Ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika, nakon što razmotri izvještaj komisije za popis, odlučuje:
- 1)o načinu likvidacije utvrđenih manjkova,
- 2)o načinu knjiženja utvrđenih viškova,
- 3)o visini otpisa nenaplativih i zastarjelih potraživanja
- 4)o rashodovanju stalnih sredstava i sitnog inventara.
Ako ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika prilikom razmatranja popisnog materijala utvrdi da su za nastale manjkove, oštećenja imovine, za nenaplativa potraživanja i slično odgovorni službenici ili namještenici, odlučit će o mjerama koje treba protiv njih poduzeti.
Član 72.
Sastavni dio ovog Pravilnika je: Organizaciona klasifikacija za budžet i budžetske korisnike Federacije BiH, Sintetički kontni plan za Budžet i budžetske korisnike, Analitički kontni plan za Budžet i budžetske korisnike i Sintetička klasifikacija funkcija Vlade za Budžet, budžetske korisnike i izvanbudžetske fondove.
Član 73.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o knjigovodstvu budžeta - proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/07).
Član 74.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. januara 2011. godine.
Broj 07-02-8918/10
27. decembra 2010. godine
Sarajevo
Ministar
Vjekoslav Bevanda, s. r.