Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta

Na osnovu člana 25. stav 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

<B>PRAVILNIK
O METODOLOGIJI ZA PRAĆENJE STANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuje se metodologija za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, program sistemskog praćenja kvalitete zemljišta, kriteriji/indikatori za ocjenu rizika od degradacije zemljišta te način izrade remedijacionih programa.

Član 2.

Metodologija se propisuje za:

  • 1.
    trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, hemijskih i bioloških), a posebno sadržaj štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu;
  • 2.
    praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste fizička ili pravna lica na osnovu zakupa, dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i koncesije za ribnjake.

Član 3.

Trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz člana 2. tačke 1. ovoga pravilnika provodi Federalni zavod za agropedologiju (u daljnjem tekstu: Zavod) i druge ovlaštene naučno-stručne institucije koje su dobile ovlaštenje na osnovu Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati naučno-stručne institucije i laboratoriji za vršenje poslova izrade projekata te mjerenja i ispitivanja zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/10) u okviru Programa trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu: Program) koji donosi Zavod ili kantonalno ministarstvo poljoprivrede, a koji sadrži sve relevantne podatke o periodičnom ili trajnom monitoringu zemljišta.

Član 4.

Za organizaciju i provođenje praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta iz člana 2. tačke 2. ovoga pravilnika odgovora Zavod, kantonalno ministarstvo mjerodavno za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), općinski organ nadležan za poslove poljoprivrede i ovlaštene naučno-stručne institucije iz člana 3. ovoga pravilnika.

Poslove praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta mogu obavljati i druge institucije, odnosno laboratoriji uz koordinaciju sa Zavodom, na osnovu rješenja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) o ispunjavanju propisanih uslova te na osnovu drugih važećih propisa.

Laboratoriji i institucije iz člana 3. ovoga pravilnika dužni su dostavljati podatke o analizama poljoprivrednog zemljišta Zavodu i Ministarstvu, a po pisanom zahtjevu i kantonalnom ministarstvu i općini.

II - PROGRAM SISTEMSKOG PRAĆENJA KVALITETA ZEMLJIŠTA

Član 5.

Zavod, ovlaštene institucije i laboratoriji pri izradi svoje studije, elaborata i sl. moraju prije izrade istoga imati Operativni program rada/plan koji sadrži:

  • 1.
    pripremne radove (prikupljanje svih raspoloživih podataka za istraživano područje);
  • 2.
    terenski rad - rekognosciranje terena, odnosno obilazak istražnog područja u cilju izbora reprezentativnih lokacija - mjesta uzorkovanja u svrhu realizacije monitoringa vodeći računa o udaljenostima izvora zagađenja, ekspozicijama, nagibima, nadmorskim visinama - mjerne stanice;
  • 3.
    otvaranje pedoloških profila i uzimanje uzoraka zemljišta iz otvorenih profila-istraživanje;
  • 4.
    sakupljanje uzoraka zemljišta po genetskim horizontima za istraživanja fizičkih i hemijskih osobina zemljišta i tipoloških pripadnosti zemljišta;
  • 5.
    sakupljanje uzoraka zemljišta dubine 0-25 cm prosječni uzorak na kraju vegetacione sezone;

Uzorkovanje tla se vrši na način propisan u Uputstvu o postupku, radnjama i uslovima za vršenje kontrole plodnosti tla ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/09).

  • 6.
    sakupljanje uzoraka zemljišta u površinama humusni sloj na dvije dubine 0-10 cm i 10-25 cm na kraju vegetacijske sezone - cilj je utvrditi porijeklo teških metala;
  • 7.
    odabir biljaka indikatora za monitoring teških metala/ standardna metodologija/ i drugih štetnih materija/trava, leguminoze, kopriva, kupus, salata, špinat, krumpir, luk, mrkva jagodičasto voće, list šljive i jabuke, i drugih biljnih vrsta ovisno o njihovoj zastupljenosti na pojedinim lokalitetima;
  • 8.
    laboratorijski rad:
    • a)
      priprema sakupljenih uzoraka tla za analizu/ usitnjavanje, sušenje/;
    • b)
      određivanje fizičkih i hemijskih osobina zemljišta;
    • c)
      određivanje koncentracije ukupnog sadržaja teških metala na atomskom apsorpcionom spektrofotometru nakon njihove ekstrakcije u zlatotopci iz zračno - suhog uzorka zemljišta;
  • 9.
    određivanje sadržaja rezidua pesticida u uzorcima zemljišta;
  • 10.
    biljni materijal za analizu priprema - sušenje, mljevenje, razlaganje);
  • 11.
    određivanje sadržaja teških metala u pripremljenim uzorcima biljnog materijala na atomskom apsorpcionom spektrofotometru.

Član 6.

Program sistemskog/trajnog praćenja kvaliteta zemljišta iz člana 3. ovoga pravilnika obuhvata:

  • 1.
    broj i raspored lokaliteta, položaj mjernih mjesta prikazan Gauss - Krigerovim koordinatama;
  • 2.
    listu parametara koji će se prikupljati na mjestima uzorkovanja zemljišta;
  • 3.
    listu metoda i standarda koji se koriste za uzorkovanje zemljišta, analizu uzoraka i obradu podataka;
  • 4.
    definisanje vremenske dinamike uzorkovanja zemljišta, analize uzoraka, obrade i prikaza podataka;
  • 5.
    određivanje stručnih akreditiranih institucija koje će vršiti sistemsko praćenje kvaliteta zemljišta.

Član 7.

Program sistemskog/trajnog praćenja kvaliteta zemljišta obuhvata uspostavljanje jedinstvene mreže lokaliteta za praćenje kvaliteta zemljišta.

Član 8.

Federalna mreža lokaliteta uspostavlja se za praćenje kvaliteta zemljišta na nivou Federacije na lokalitetima na kojima je došlo ili može doći do zagađenja zemljišta i koji su od posebnog interesa za Federaciju.

Član 9.

Lokalna mreža lokaliteta za praćenje kvaliteta zemljišta (u daljnjem tekstu: lokalna mreža) uspostavlja se za praćenje kvaliteta zemljišta na nivou kantona i jedinice lokalne samouprave koji su od posebnog interesa za kanton ili općinu.

Lokalnu mrežu čine dopunski lokaliteti koji se određuju na osnovu mjerenja ili postupaka procjene, a za koje nema podataka o nivou zagađujućih materija, u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima.

Lokalna mreža lokaliteta se uspostavlja uz obaveznu saglasnost Zavoda.

Član 10.

Lista parametara obuhvata podatke i informacije koji se prikupljaju na mjestima uzorkovanja zemljišta.

Prilikom izbora parametara uzimaju se u obzir oni parametri koji mogu dostići vrijednosti koje mogu izazvati značajan rizik po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.

Član 11.

Lista metoda i standarda koji se koriste za uzorkovanje zemljišta, analizu uzoraka i obradu podataka obuhvata popis referentnih metoda i standarda koji će se koristiti pri realizaciji programa sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta za uzorkovanje, analizu uzoraka, kao i za ocjenjivanje vrijednosti koncentracija.

Član 12.

Vremenska dinamika uzorkovanja zemljišta, analiza uzoraka, obrada i prikaz podataka zavisi od postojanosti analiziranih parametara, njihovih oblika i koncentracija u životnoj sredini.

Iz razloga navedenih u stavu 1. ovoga člana utvrđuju se parametri sa godišnjom, trogodišnjom i petogodišnjom dinamikom mjerenja.

Član 13.

Podaci dobiveni realizacijom programa sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta dostavljaju se Federalnom ministarstvu, Zavodu i kantonalnom ministarstvu do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

Podaci iz stava 1. ovoga člana koriste se za ocjenjivanje kvaliteta zemljišta, kao i za izradu izvještaja o stanju zemljišta i sastavni su dio informacionog sistema zaštite poljoprivrednog zemljišta, ali i zaštite životne sredine.

Član 14.

Na osnovu analize podataka iz čl. 5. i 6. ovoga pravilnika izrađuje se elaborata/studija koji treba sadržavati slijedeće dijelove:

  • 1.
    cilj rada;
  • 2.
    metoda rada;
  • 3.
    kriteriji procjene i rezultat procjene/kriteriji za ocjenu rizika od degradacije;
  • 4.
    rekapitulacija rezultata procjene;
  • 5.
    rezultati istraživanja sa stanjem onečišćenosti i interpretacijom;
  • 6.
    preporuke.

Posebno se mora izvršiti:

  • 1.
    analiza rezultata istraživanja, obrade podataka i interpretacija dobivenih rezultata;
  • 2.
    analiza i ocjena proizvodno ekološkog stanja zemljišta utvrđivanje prijedloga načelnih mjera za dekontaminaciju zemljišta;
  • 3.
    izrada karte kontaminacije zemljišta u razmjeru 1:10.000.

Studijski rad ili elaborat iz stava 1. ovoga člana se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri, a razmjeru određuje nivo istraživanja, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju, a treba poslužiti kao osnov za izradu remedijacionog projekta iz člana 54. ovoga pravilnika.

Član 15.

Kriteriji/indikatori za ocjenu rizika od degradacije zemljišta su:

  • 1.
    stepen ugroženosti zemljišta od erozije;
  • 2.
    stepen ugroženosti zemljišta od gubitka organske materije;
  • 3.
    stepen ugroženosti zemljišta sa rizikom od zbijanja zemljišta;
  • 4.
    stepen ugroženosti zemljišta od zaslanjivanja i/ili alkalizacije;
  • 5.
    stepen ugroženosti zemljišta od klizišta, osim klizišta koja mogu nastati rudarskim aktivnostima za vrijeme trajanja aktivnosti;
  • 6.
    stepen ugroženosti zemljišta od acidifikacije;
  • 7.
    stepen ugroženosti zemljišta od hemijskog zagađenja.

Izbor kriterija/indikatora za ocjenu rizika od degradacije zemljišta vrši se na bazi očekivanog stanja ili rezultata prethodnih istraživanja.

Član 16.

Kriteriji/indikatori iz člana 15. ovoga pravilnika ocjenjuju se na osnovu općih elemenata za ocjenu rizika od degradacije zemljišta te stepena ugroženosti zemljišta od hemijskog zagađenja koja se određuje na osnovu vrijednosti zagađujućih materija danih u posebnom propisu kojim se regulišu granične vrijednosti opasnih i štetnih materija u zemljištu i remedijacijskih vrijednosti koncentracija opasnih i štetnih materija i vrijednosti koje mogu ukazati na značajnu kontaminaciju zemljišta u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/09).

Član 17.

Parametri i dinamika uzorkovanja tla ispituju se na svim stanicama prve godine trajnog praćenja, te svake treće, osim analize procjedne vode koja se obavlja samo na stanicama prvog nivoa, svake godine.

Član 18.

U slučaju ekstremnih razlika u rezultatima praćenja stanja određenog procesa jedne stanice, te potreba povećanja broja uzoraka i vrste dodanih parametara, procjenjuju se odvojeno za svaki takav slučaj prilikom njegove pojave.

Član 19.

Uzorci za mikrobiološke analize trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta uzimaju se iz svih dubina profila tla i iz prosječnog uzorka plohe.

Član 20.

Za analizu postojanih organskih onečišćenja zemljišta, uzima se samo jedan prosječni uzorak tla pri zasnivanju stanica, a policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) i poliklorirani bifenili (PCB) analiziraju se svake 9. godine, ukoliko su njihove prve vrijednosti zanemarive, a organoklorni pesticidi i triazinski herbicidi se analiziraju svake treće godine.

Član 21.

Broj i raspored stanica za trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz člana 3. ovoga pravilnika određen je na nivou agro-ekoloških područja.

Za potrebe intenzivnijeg praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta može se uspostaviti gušća mreža stanica na regionalnom, odnosno lokalnom nivou prema određenim kriterijima odabira stanica iz Programa.

Član 22.

Za potrebe praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta Zavod će ustrojiti i voditi Informacijski podsistem o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta u okviru Informacijskog sistema podataka o poljoprivrednom zemljištu u F BiH.

Podaci dobiveni praćenjem stanja poljoprivrednog zemljišta će koristiti i za potrebe praćenja i izvještavanja o stanju tala u BiH/FBiH kroz Informacijski sistem.

III - TRAJNO PRAĆENJE STANJA (MONITORING) POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Član 23.

Za potrebe glave II ovoga pravilnika definišu se sljedeći pojmovi:

  • 1.
    Trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz člana 2. tačke 1. ovoga pravilnika predstavlja stalno periodično praćenje fizikalnih, hemijskih i bioloških procesa u tlu s ciljem uočavanja negativnih posljedica, a radi njihove prevencije i ublažavanja, i organizirano je na stanicama prvog i drugog nivoa.
  • 2.
    Program trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta obuhvata:
    • a)
      skup opisnih podataka koji se prikupljaju na stanicama trajnog praćenja;
    • b)
      parametre, metode i vremensku dinamiku za prikupljanje, analizu i obradu uzoraka i podataka,
    • c)
      preporuke prostornog smještaja stanica trajnog praćenja i izradu finansijske konstrukcije za provođenje ciklusa u trajanju od 9 godina.
  • 3.
    Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga pravilnika smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji;
  • 4.
    Zemljište u širem smislu obuhvata fizikalni prostor - tlo, klimu, hidrološke i geološke značajke, te vegetaciju u obimu koji utiče na mogućnost korištenja, zatim rezultate prošle i sadašnje aktivnosti čovjeka sa ili bez društveno-ekonomskih uslova;
  • 5.
    Tlo je samostalno "živo" i dinamičko prirodno-historijsko tijelo, nastalo postupnim razvojem iz trošina stijena djelovanjem fizikalnih, hemijskih i bioloških procesa koji ovise o konstelaciji pedogenetskih faktora, na osnovu čega tla poprimaju karakteristična svojstva;
  • 6.
    Postaja trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta je oblika kvadrata površine 750 m" (27,39 - 27,39 m) i smještena je na odabranoj poljoprivrednoj parceli ne manjoj od 5000 m";

Detaljan opis stanice trajnog praćenja nalazi se u Prilogu 1. ovoga pravilnika.

  • 7.
    Stanicom prvog nivoa podrazumijeva se mjesto trajnog praćenja stanja koje svojim geomorfološkim položajem, pedosistematskom jedinicom i načinom korištenja reprezentira agro-ekološko područje, odnosno, poljoprivrednu podregiju u kojoj se nalazi. Stanice prvog nivoa trajnog praćenja raspoređene su na cijelom području Federacije BiH tako da je svako agro-ekološko područje, odnosno, poljoprivredna podregija zastupljeno jednom stanicom.

Stanicu prvog nivoa trajnog motrenja tala čine:

  • a)
    ploha kvadratnog oblika na čijim dijagonalama su postavljene tačke za uzimanje pojedinačnih uzoraka tla;
  • b)
    pedološki profil s kojeg se uzimaju uzorci u porušenom i neporušenom stanju i prikupljaju podaci o endomorfološkim značajkama tla;
  • c)
    lizimetar ugrađen u tlo u kojemu se prikuplja procjedna voda.
    • 8.
      Stanice drugog nivoa predstavljaju mjesta trajnog praćenja stanja raspoređena unutar pojedinih agro-ekoloških područja, odnosno, podregija na način da u što većoj mjeri reprezentiraju njihove agro-ekološke uslove. Broj stanica drugog nivoa u pojedinoj podregiji ovisi o veličini njenih poljoprivrednih površina.

Stanicu drugog nivoa trajnog motrenja tala čine:

  • a)
    ploha
  • b)
    pedološki profil
    • 9.
      Agro-ekološka područja koja su određena Programom, s obzirom na prirodnu raznovrsnost BiH/FBiH, dijele ju na tri jasno definisane regije: AEZ 1. ravničarski i blago valovito područje - sjever Federacije, AEZ 2. Brdovito područje - središnji dio Federacije i AEZ 3. Mediteransko područje - južni dio Federacije.

Sve tri zone imaju specifične klimatske uslove, specifične uslove postanka i evolucije tala. Svaka regija dodatno je podijeljena na podregije koje pružaju različite uslovee za uzgoj bilja, na Istočnu (P1), Središnju (P2), Zapadnu (P3) i Sjeverozapadnu (P4), Gorska na Predplaninsku (G1) i Planinsku (G2), a mediteranska na Sjevernu (J1), Središnju (J2) i Južnu (J3).

Član 24.

Kriteriji za izbor stanica određeni Programom, osiguravaju reprezentativnost stanica unutar agro-ekoloških područja, odnosno, podregije:

  • 1.
    Stanice moraju reprezentirati što je veći broj formi reljefa karakterističnih za agro-ekološko područje, kao i najraširenije pedosistematske jedinice unutar njih;
  • 2.
    Stanice moraju biti smještene na poljoprivrednom zemljištu na kojem su način korištenja i uslovi gospodarenja reprezentativni za pojedino agro-ekološko područje;
  • 3.
    Stanice je potrebno obuhvatiti i područja s negativnim utjecajima prirodnog i antropogenog porijetka unutar agro-ekološkog područja;
  • 4.
    Pri izboru stanice potrebno je uvažiti i blizinu već postojećih ili planiranih objekata za trajno praćenje stanja okoliša;
  • 5.
    Stanice je potrebno postaviti na područja na kojima su riješeni vlasnički odnosi i nisu predviđene izmjene prostornih planova (gradnja saobraćajnica i objekata), kako bi bila dugoročno raspoloživa za trajno praćenje stanja.

Član 25.

Područja i lokacije pogodne za smještaj stanica trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta i karta područja i lokacija predložena su Programom.

Član 26.

Lokacije iz čl. 8. i 9. ovoga pravilnika su odabrane prema načinu korištenja, geomorfološkim obilježjima i rasporedu pedosistematskih jedinica i reprezentativne su za područja koja predstavljaju.

Član 27.

Zasnivanje postaja obavlja se u saradnji s vlasnicima poljoprivrednog zemljišta i jedinicama lokalne samouprave koje su obavezne osigurati sve potrebne usluge za zasnivanje istih.

Član 28.

Zasnivanjem stanica, otvaranjem i opisom profila tla prikupljaju se opće informacije određene Programom i upisuju u Obrasce za opis stanica trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta koji se nalaze u Prilogu 3. ovoga pravilnika.

Član 29.

Klasifikacija tla vrši se na osnovu morfoloških svojstava utvrđenih na profilu tla i staništu, te na osnovu analitičkih podataka za fizikalna, hemijska i biološka svojstva, prema važećoj klasifikaciji tla u Federaciji, kao i prema Svjetskoj Referentnoj Osnovi za tlo (World Reference Base for Soil Resources - WRB).

Član 30.

Uzimanje uzoraka sa profila tla obuhvaća sve utvrđene horizonte.

Ovisno o planiranim analizama uzorci se uzimaju u porušenom i neporušenom stanju s lica profila s kojega se prethodno obavlja i opis profila.

Za svaki horizont uzima se određen broj uzoraka ovisno o planiranim vrstama laboratorijskih analiza i sprema u plastične vrećice.

Kod pašnjaka se uzorci uzimaju s dubine 0 - 10, 10 - 20 i 20 - 30 cm, neovisno o utvrđenim genetskim horizontima.

Lizimetri se postavljaju prilikom otvaranja profila, na svakoj stanici prvog nivoa ispod ekološke dubine.

Član 31.

Pojedinačno uzorkovanje tla sa tačaka stanice obavlja se pedološkom (holandskom) sondom iz tri dubine utvrđene na profilu, osim kod pašnjaka, gdje se uzorci uzimaju s dubina 0 - 10, 10 - 20 i 20 - 30 cm, neovisno o utvrđenim granicama genetskih horizonata.

Član 32.

Svi podaci prikupljeni prilikom opisa staništa i profila postaje upisuju se u Obrasce za opis stanica trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta II, III, IV i V koji se nalaze u Prilogu 3. ovoga pravilnika, te pohranjuju u Informacijski podsistem o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta.

Obrasci za uzorkovanje na stanicama trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta I i II nalaze se u Prilogu 4. ovoga pravilnika i popunjavaju svake tri godine, te pohranjuju u Informacijski podsistem o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta.

Član 33.

Priprema uzoraka tla za analizu i čuvanje uzoraka obavlja laboratorij Zavoda i drugi ovlašteni laboratoriji u skladu s Prilogom 1. ovoga pravilnika.

Član 34.

Dinamika zasnivanja stanica trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta prilagođena je agro-ekološkim područjima, prve godine zasnivaju se stanice P2, P4, G1 i J2, druge godine P1, G2 i J3, a treće godine P3 i J1.

Član 35.

Četvrte, pete i šeste godine, istim redoslijedom agro-ekoloških područja, obrađuju se parametri koji su predviđeni za praćenje nakon tri godine.

Sedme, osme i devete godine, istim redoslijedom, obrađuju se parametri koji se prate nakon šest godina.

Nakon devet godina završava se jedan ciklus trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta.

Član 36.

Zasnivanje stanica i uzimanje svih uzoraka na terenu obavlja se u razdoblju od 15. jula do 15. oktobra.

Član 37.

Parametri predstavljaju svojstva tla, indikatore kvalitete, čijim se promatranjem i mjerenjem u prostoru i vremenu kvantificiraju određene prijetnje prema tlu i njegovim funkcijama.

Član 38.

Prijetnje prema tlu, predstavljaju se odvojeno, ali su međusobno povezane.

Kada više prijetnji djeluje istovremeno, njihov efekat se povećava.

Za svaku prijetnju mjere se određeni specifični parametri tla:

  • 1.
    Smanjenje organske materije i biološke raznolikosti - sadržaj ukupnog ugljika, C:N odnos, zapreminska gustina tla, mikrobiološki parametri;
  • 2.
    Erozija tla - zapreminska gustina tla, gustina čvrste faze, ukupna poroznost, propusnost tla za vodu, sadržaj ukupnog ugljika;
  • 3.
    Onečišćenje tla - ukupan i pristupačan sadržaj teških metala i potencijalno toksičnih elemenata - Fe, Al, As, B, Cd, Co, Cr, Cu, Hg, Mn, Mo, Ni, Pb, Se, Sr, Zn, te postojanih organskih onečišćenja - PAH, PCB, triazinskih herbicida i organoklornih pesticida;
  • 4.
    Zbijenost tla - zapreminska gustina tla, mehanički sastav, kapacitet tla za vazduh, kapacitet tla za vodu, struktura, propusnost tla za vodu, sadržaj ukupnog ugljika;
  • 5.
    Zaslanjivanje tla - pH, EC, sadržaj soli, kationski izmjenjivački kompleks, zamjenjivi kationi, propusnost tla za vodu, vododržnost - pF, kapacitet tla za vodu, hemijski sastav procjedne vode, sadržaj ukupnog ugljika;
  • 6.
    Klizišta - mehanički sastav, struktura, propusnost tla za vodu.

IV - PRAĆENJE STANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA KOJEG KORISTE FIZIČKA I PRAVNA LICA NA OSNOVU ZAKUPA, DUGOGODIŠNJEG ZAKUPA I KONCESIJE ZA RIBNJAKE

Član 39.

Za potrebe glave II. ovoga pravilnika definišu se sljedeći pojmovi:

Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste fizička i pravna lica na osnovu zakupa, dugogodišnjeg zakupa i koncesije za ribnjake obuhvata:

Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz člana 2. tačke 2. ovoga pravilnika podrazumijeva skup mjera kojim se utvrđuje i prati stanje plodnosti tla, onečišćenja i oštećenja tla u skladu sa načelima dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tla i voda.

Svrha praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta je:

  • 1.
    zaštita poljoprivrednog zemljišta od degradacije uslijed nepridržavanja načela dobre poljoprivredne prakse;
  • 2.
    smanjenje pritiska na okoliš i očuvanje poljoprivrednog zemljišta;
  • 3.
    formiranje informacijske baze podataka o svojstvima i načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta.

Plodnost tla određena je količinom organske materije koju biljke mogu sintetizovati na nekom prirodnom ili djelomično uređenom staništu tokom vegetacijskog razdoblja.

Ispitivanje plodnosti tla u užem smislu podrazumijeva:

  • 1.
    uzimanja uzoraka tla;
  • 2.
    agrohemijskih analiza tla;
  • 3.
    analize mehaničkog sastava tla;
  • 4.
    tumačenja rezultata.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom, ograničavanjem i spriječavanjem od direktnog unošenja te unošenja vodom i vazduhom štetnih materija i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti;

Štetnim materijama u poljoprivrednom zemljištu smatraju se materije koje mogu prouzročiti promjene hemijskih, fizikalnih i bioloških svojstava zemljišta, uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju;

Praćenje onečišćenja i oštećenja zemljišta, odnosno degradacija tla određuju se na osnovi parametra koji predstavljaju svojstva tla, indikatore kvalitete, čijim se promatranjem i mjerenjem u prostoru i vremenu kvantifikuju određene prijetnje prema tlu i njegovim funkcijama u skladu s Programom;

Zaštita zemljišta jeste skup fizičkih, hemijskih, tehničkih i biotehničkih mjera i postupaka za osiguravanje svih njegovih funkcija;

Degradacija zemljišta jeste proces narušavanja kvaliteta i funkcija zemljišta koji nastaje prirodnim putem ili ljudskom aktivnošću ili je posljedica nepoduzimanja mjera za otklanjanje štetnih posljedica;

Procesi degradacije zemljišta jesu procesi koji dovode do narušavanja njegovih funkcija, a koji nastaju djelovanjem prirodnih sila ili ljudskom aktivnošću;

Područja pod rizikom jesu područja na kojima su veći rizici od pojave jednog ili više procesa degradacije zemljišta;

Zagađivanje zemljišta jeste unošenje zagađujućih materija u ili na zemljište, uzrokovano ljudskom djelatnošću ili prirodnim procesima, koje ima ili može imati štetne posljedice na kvalitetu životne sredine i zdravlje ljudi;

Kontaminirane lokacije jesu lokaliteti na kojima je potvrđeno prisustvo, opasnih i štetnih materija uzrokovano ljudskom aktivnošću, u koncentracijama koje mogu izazvati značajan rizik po ljudsko zdravlje i životnu sredinu;

Industrijski devastirane lokacije (brownfield lokacije) jesu lokaliteti koji su napušteni i/ili pogođeni historijskim zagađenjem i traže intervencije za njihovu revitalizaciju kako bi se privele korisnoj i sigurnoj namjeni;

Remedijacija jeste proces poduzimanja mjera za zaustavljanje zagađenja i dalje degradacije životne sredine do nivoa koji je siguran za buduće korištenje lokacije, uključujući uređenje prostora, revitalizaciju i rekultivaciju;

Granične minimalne vrijednosti jesu one vrijednosti na kojima su potpuno dostignute funkcionalne osobine zemljišta, odnosno one označavaju nivo na kome je dostignut održiv kvalitet zemljišta;

Remedijacione vrijednosti jesu vrijednosti koje ukazuju da su osnovne funkcije zemljišta ugrožene ili ozbiljno narušene i zahtjevaju remedijacione, sanacione i ostale mjere.

Član 40.

Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u smislu ispitivanja plodnosti tla provodi se na osnovu analize tla prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora o zakupu, dugogodišnjeg zakupa i koncesije za ribnjake te periodično najmanje svake četvrte godine.

Ispitivanje plodnosti tla obavlja se nakon žetve usjeva, a prije primjene đubriva u vremenskom periodu od 1. juna do 31. oktobra.

Ispitivanje plodnosti tla za ribnjake obavlja se nakon isušivanja ribnjaka u vremenskom periodu od 1. oktobra do 1. juna.

Fizička ili pravna lica koja koriste zemljište putem zakupa, dugogodišnjeg zakupa i koncesije za ribnjake dužni su sklopiti ugovor sa naučno-stručnom institucijom radi praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste.

Član 41.

Jedan prosječan uzorak tla predstavlja površinu do pet hektara, ako je površina ujednačena.

Za svaku varijaciju, odnosno drugi tip tla, različitu kulturu, razliku u nadmorskoj visini parcele, depresije uzima se poseban uzorak tla.

Jedan prosječan uzorak tla za ribnjake predstavlja površinu do dvadeset hektara.

Prosječan uzorak sastoji se 20 - 25 pojedinačnih uzoraka tla ravnomjerno raspoređenih po parceli. Pojedinačni uzorci se dobro izmiješaju te se dobiva prosječni uzorak, težine od 1 - 2 kilograma.

Ukoliko je tlo skeletno potrebna je veća količina uzorka ovisno o udjelu skeleta.

Član 42.

Uzorci tla se uzimaju sondom ili štihačom te se mjesto uzorkovanja označava GPS uređajem. Shema uzorkovanja i alati nalaze se u Prilogu 6. ovoga pravilnika.

Član 43.

Dubina uzorkovanja za ratarske i povrtlarske kulture je 0 - 30 centimetara, a za višegodišnje nasade 0 - 30 i 30 - 60 centimetara koji se sastoji od dva zasebna uzorka tla.

Dubina uzorkovanja tla za ribnjake je 0 - 30 centimetara.

Uzorci tla stavljaju se u PVC vrećice, te se ispisuju podaci o korisniku parcele i parceli koju predstavlja prosječni uzorak, u Obrazac za uzimanje uzoraka tla kod ispitivanja plodnosti tla koji se nalazi u Prilogu 7. ovoga pravilnika.

Član 44.

Parametri za ispitivanje plodnosti tla su detaljno propisani u Uputstvu o postupku, radnjama i uslovima za vršenje kontrole plodnosti zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/09), a čine ih:

  • 1.
    osnovne agrohemijske analize tla:
    • a)
      pH reakcija tla (KCl i H2O);
    • b)
      sadržaj humusa;
    • c)
      sadržaj ukupnog N (samo kod trajnih nasada);
    • d)
      sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O;
    • e)
      hidrolitička kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata.
  • 2.
    mehanički sastav tla.

Parametri za ispitivanje plodnosti tla za ribnjake su:

  • a)
    pH reakcija tla (KCl i H2O);
  • b)
    sadržaj ukupnog N i C;
  • c)
    sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O;
  • d)
    sadržaj CaO.

Član 45.

Uvidom u evidencije koju su dužni voditi proizvođači i stanja na terenu, poljoprivredni inspektor može odrediti i provjeru parametara, ako se ukaže opravdana sumnja na određeno onečišćenje ili oštećenje tla, odnosno određenu prijetnju prema tlu.

Član 46.

Tumačenje rezultata analiza tla obavljaju stručna lica, uposlenici zavoda, uposlenicii poljoprivredno savjetodavne službe, te uposlenici naučno-istraživačkih institucija.

Rezultate analiza tla i njihovo tumačenje korisnik je dužan dostaviti Federalnom ministarstvu, Zavodu, kantonalnom ministarstvu i nadležnoj jedinici lokalne samouprave.

Član 47.

Postupak ovlaštivanja i ovlaštivanje laboratorija pokreće se u skladu sa čl. 3. i 6. Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati naučno - stručne institucije i laboratoriji za vršenje poslova izrade projekata, te mjerenja i ispitivanja zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/10).

Član 48.

Ovlaštenje se daje laboratorijima za obavljanje analize tla po područjima u skladu sa parametrima iz Priloga 5. ovoga pravilnika:

  • 1.
    za trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, odnosno hemijskih, fizikalnih i mikrobioloških analiza tla određenih u tabelama 1, 2. i 3. iz Priloga 5. ovoga pravilnika;
  • 2.
    za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, u skladu sa utvrđenim parametrima i tabelama 1. i 2. iz Priloga 5. ovoga pravilnika.

Član 49.

U postupku obavljanja analiza, odnosno ispitivanja tla iz člana 47. ovoga pravilnika laboratorij (analize tla po područjima u skladu sa parametrima iz Priloga 5. ovoga pravilnika):

  • 1.
    priprema laboratorijske uzorke za provođenje ispitivanja;
  • 2.
    provodi ispitivanja tla u skladu sa metodama iz Priloga 5. ovoga pravilnika;
  • 3.
    daje pisani Izvještaj o ispitivanju tla naručiocu ispitivanja;
  • 4.
    šalje objedinjene pisane Izvještaje u elektronskom obliku o ispitivanju tla jednom godišnje Zavodu i Ministarstvu.

Član 50.

Laboratorij dobiva ovlaštenje za ispitivanje kvaliteta tla za parametre koje ispituje na osnovu rješenja ministra.

Član 51.

Laboratorij mora imati radna uputstva za provođenje ispitivanja, radna uputstva za upotrebu i rad svih mjernih uređaja i instrumenata koji se koriste kao i za pripremu uzoraka u skladu sa normama EN ISO/IEC 17025, ISO 9001 i ISO 14001.

Član 52.

Laboratorij je dužan, o svom trošku, obaviti međulaboratorijska poredbena ispitivanja potrebnih parametara prema propisanim analitičkim metodama te provjeru osposobljenosti stručnih uposlenika koji su uključeni u ispitivanja, barem jednom godišnje ili na zahtjev Ministarstva.

Član 53.

Laboratorij mora zaprimljeni uzorak tla analizirati prema zahtijevanom parametru/parametrima za koje je ovlašten, obraditi rezultate i dati Izvještaj o analizi tla na standardnom obrascu.

Laboratorij mora voditi evidenciju svih izvršenih analiza hronološkim redom i imati kopije svih izdanih Izvještaja u zadnjih pet godina.

V - REMEDIJACIONI PROGRAMI

Član 54.

Remedijacioni programi izrađuju se tako da sadrže:

  • 1.
    tip lokacije, količine i koncentracije opasnih i štetnih materija;
  • 2.
    utvrđivanje statusa ugroženosti životne sredine;
  • 3.
    tip, opterećenje i migracije zagađenja u toku vremena, postojeće i moguće utjecaje na životnu sredinu;
  • 4.
    mjere koje će biti realizovane i dokaz za njihovu cjelishodnost;
  • 5.
    interne mjere kontrole koji osiguravaju odgovarajuće izvršenje i efikasnost planiranih mjera;
  • 6.
    interne mjere kontrole koje uključuju i program monitoringa kako bi se pratio tok sanacije, odnosno smanjenje rizika po ljudsko zdravlje i životnu sredinu;
  • 7.
    dinamiku realizacije i troškove remedijacije.

Remedijacione programe izrađuju ovlaštene naučno-stručne institucije iz člana 3. ovoga pravilnika ovlaštene za trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, hemijskih i bioloških), a posebno sadržaj štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu.

Član 55.

Radi izrade remedijacionih programa na osnovu utvrđene prisutnosti zagađujućih materija u zemljištu određuju se kontaminirane lokacije.

Kontaminirane lokacije obuhvataju površine na kojima su ispoljeni procesi degradacije i destrukcije, i to:

  • 1.
    odlagališta otpada;
  • 2.
    lokacije privrednih subjekata - operatera, odnosno lokacije čije zagađenje prouzrokuju aktivne ili neaktivne instalacije ili operateri u čijem su okruženju deponirane opasne materije;
  • 3.
    lokacije udesa, odnosno lokacije zagađene uslijed izvanrednih događaja, uključujući i kvarove;
  • 4.
    industrijski devastirane lokacije (brownfield lokacije) na kojima su se obavljale djelatnosti koje su mogle kontaminirati zemljište.

Lokacije na kojima je deponiran nezagađeni materijal od iskopavanja (zemlja) ne pripadaju kontaminiranim lokacijama.

Inventar kontaminiranih lokacija predstavlja sastavni dio informacionog sistema zaštite životne sredine i sastavni dio informacionog sistema zaštite poljoprivrednog zemljišta.

Član 56.

U slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti i graničnog nivoa koncentracija zagađujućih materija u podzemnim vodama utvrđenih posebnim propisom, vrše se dodatna istraživanja na kontaminiranim lokacijama radi utvrđivanja stepena zagađenosti i izrade remedijacionih programa.

Član 57.

Remedijacioni programi/projekti remedijacije realizuju se ukoliko prosječna koncentracija bilo koje opasne ili štetne materije u više od 100 m3 zapremine vodonosnog sloja na kontaminiranim lokacijama prelazi remedijacionu vrijednost ili u više od 25 m3 zapremine zemljišta prelazi remedijacionu vrijednost u skladu sa Pravilnika o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/09).

VI - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 58.

Na osnovu indikatora/kriterija za ocjenu rizika od degradacije zemljišta identifikovat će se područja na kojima se javlja jedan ili više procesa degradacije zemljišta u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika.

Član 59.

Prilozi 1, 2, 3, 4, 5, 6. i 7. štampani su uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio.

Član 60.

Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 03-3-24-930 /11

8. juna 2011.godine
Sarajevo

Ministar
Jerko Ivanković - Lijanović, s. r.