Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti

Na osnovu člana 24. stav 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

PRAVILNIK
O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA RAZVRSTAVANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U KATEGORIJE POGODNOSTI

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se mjerila za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti (u daljnjem tekstu: pogodnost tla), način i postupak određivanja kategorija pogodnosti, teritorij za koji se vrši određivanje (istraživani prostor), metoda rada, vrjednovanje zemljišta i izračun procjene pogodnosti tla sa formulom, mjerila i osnove za vrjednovanje (bonitiranje) poljoprivrednih zemljišta u kategorije posebno vrijednih obradivih (P1) zemljišta i vrijednih obradivih (P2) zemljišta (u daljnjem tekstu: P1 i P2) i druga pitanja vezana za pogodnost zemljišta, a sve to u svrhu potrebe planiranja daljnjeg razvoja poljoprivredne proizvodnje, za prostorno planiranje kao i vršenje različitih inventarizacija zemljišnih površina i utvrđivanje podataka o površinama i o kvaliteti zemljišnih resursa.

Član 2.

Primjena GIS tehnologije u ocjenjivanju kvalitete tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura, te procjena pogodnosti tla za travnjake osnovni je sadržaj ovog pravilnika, odnosno uvođenje računarskog modela za izračun pogodnosti tla za ove uzgoje, na osnovu izbora uzoraka tla, analitičkih rezultata (hemijska, fizikalna i biološka) i određene pogodnosti tla.

Član 3.

Kao krajnji cilj i rezultat donošenja ovog pravilnika mora biti izrada studijskog rada ili elaborata o ocjeni kvalitete tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura, a kojim će se opisati:

  • 1.
    cilj rada;
  • 2.
    metoda rada;
  • 3.
    rezultati istraživanja:
    • a)
      osnovne značajke prostora;
    • b)
      značajke podneblja - sa padavinama i temperaturom;
    • c)
      značajke reljefa - sa nadmorskom visinom terena i nagibom terena;
    • d)
      inventarizacija poljoprivrednog zemljišta putem foto interpretacije ortofoto karte u mjerilu 1:5.000, sa podlogama;
    • e)
      interpretacijom;
    • f)
      kartom korištenja i inventarizacijom površina klasa načina korištenja zemljišta;
    • g)
      značajke tala - sa pedološkom kartom zemljišta;
    • h)
      značajke sistematskih jedinica tla;
    • i)
      značajke kartiranih jedinica tla;
    • j)
      stanje onečišćenosti zemljišta;
    • k)
      preporuke za poljoprivrednu proizvodnju sa procjenom pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za poljoprivredu;
    • l)
      kriteriji procjene i rezultati procjene sa pogodnostima zemljišta za određene proizvodnje;
    • lj)
      rekapitulacija rezultata procjene (utvrditi najmanje pogodna tla, nepogodna, za neke vrste voćaka ili povrća i dr.).

U elaboratu ili studijskom radu iz stava 1. ovog člana treba izraditi:

  • a)
    karte sadržaja humusa koja bi trebala predstavljati jednu od polaznih podloga za trajni monitoring hemijske degradacije tala;
  • b)
    bonitetnu kartu na osnovu koje se utvrđuje da površine I - V bonitetne klase, koje su zakonom zaštićene u smislu da se ne smiju koristiti u nepoljoprivredne svrhe;
  • c)
    tematska karta potreba tla za kalcifikacijom, a sve to sa ciljem da budu osnova kojom je moguće utvrditi prostornu rasprostranjenost;
  • d)
    te površine tala kod kojih postoji potreba za raznim agrotehničkim mjerama.

Osnova za interpretaciju gore navedenih vrijednosti i drugih vrijednosti je utvrditi popis tala koji se javljaju na istraživanom prostoru, te njihova vanjska i unutrašnja obilježja, prikazati popis sistemskih jedinica na tom području te izdvojiti tipove tala, zatim niže jedinice iz razdjela automorfnih i hidromorfnih tala, a za potrebe kodiranja u računarskom sistemu navesti šifre (kod) sistemskih jedinica, brojeve kartiranih jedinica u kojima se javlja dotična sistemska jedinica kao dominantna ili sporedna.

Studijski rad ili elaborat iz stava 1. ovog člana se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri, a razmjeru određuje nivo istraživanja, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju.

Studijski rad ili elaborat iz stava 1. ovog člana izrađuju naučno-stručne institucije ovlaštene od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) na osnovu Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati naučno-stručne institucije i laboratorije za vršenje poslova izrade projekata uređenja te mjerenja i ispitivanja zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/10).

Na osnovu procjene pogodnosti sistematskih jedinica tla izvršiti procjenu pogodnosti kartiranih jedinica tla za određene proizvodnje, a rezultate te procjene prikazati na karti pogodnosti zemljišta, a obradom te karte i inventarizacijom površina utvrditi pogodna tla sa klasama pogodnosti (pogodna, umjereno pogodna, ograničeno pogodna, privremeno nepogodna tla, trajno nepogodna, i dr).

II - VIŠENAMJENSKO VRJEDNOVANJE ZEMLJIŠTA

Član 4.

Zemljišna jedinica je jedan složeni ekološki sistem u kome postoji zajednički skup ograničenja i mogućnosti za upotrebu zemljišta.

Tip korištenja zemljišta sadrži skup tehničkih specifikacija u sklopu društveno-ekonomskih odnosa.

Razni LUT-ovi imaju razne zahtjeve za kvalitet zemljišta, s tim da ako kvalitet zemljišne jedinice odgovara zahtjevima korištenja zemljišta tog LUT-a, pogodnost te jedinice je velika.

Višenamjensko vrjednovanje zemljišta u poljoprivredi pomoću GIS tehnologije je osnova racionalnog gospodarenja prostorom i ima za svrhu i najmanjoj zemljišnoj površini odrediti najsvrsishodniju i optimalnu namjenu.

Vrjednovanje zemljišta (bonitiranje) - ocjenjivanje pogodnosti zemljišta za određenu namjenu (Land evaluation) na osnovu većeg broja indikatora pogodnosti (klimatskih, pedoloških, agrohemijskih, hidroloških i dr.).

Član 5.

Po izvršenom višenamjenskom vrjednovanju zemljišta za pojedine poljoprivredno-gospodarske grane (povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo, travničarstvo, ribarstvo i ostalo), potrebno je izraditi tematske karte pogodnosti zemljišta za gore navedene proizvodnje i da se na osnovu inventarizacije površina utvrdi ukupna površina na području kantona ili općine u ha pogodnih tala za konkretnu proizvodnju/dobiti kartiranu jedinicu tla sa sastavom i strukturom, nazivom tipa tla, nazivom niže sistemske jedinice tla i površinom/.

Svaki poligon prikazan na pedološkoj karti mora imati pripadajući, originalni tip tla sa osnovne pedološke karte BiH, koji je, nadalje, prilagođen nacionalnoj i FAO klasifikaciji.

Član 6.

Bonitiranjem zemljišta određuje se stepen pogodnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na dosadašnji način korištenja zemljišta.

Karta upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta je obavezujući akt pri izradi prostornih, urbanističkih i regulacijskih planova i načina korištenja zemljišta u funkciji održivog razvoja i racionalne rekonstrukcije prostora.

Kartom upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta se određuju kategorije zemljišta po bonitetnim kategorijama i pogodnosti tla, načinu korištenja i agrozonama, u odnosu na mogućnost njegove upotrebe za poljoprivrednu proizvodnju, uzimajući u obzir njegove prirodne osobine, plodnost i zdravstveno stanje.

Osnove za utvrđivanje prostornih kategorija pogodnosti su bonitetne i pedološke karte detaljnog mjerila (katastarski planovi) koji vrjednuju zemljište na nivou najmanje proizvodne parcele.

Član 7.

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina vrši se na osnovu vrjednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na:

  • 1.
    posebno vrijedno obradivo tlo (P1), od 26-32 bodova;
  • 2.
    vrijedno obradivo tlo (P2), od 21 do 25 bodova;
  • 3.
    ostala obradiva tla (P3), od 15 -20 bodova;
  • 4.
    ostala poljoprivredna zemljišta (OP), od 10-14 bodova;
  • 5.
    nepogodna zemljišta (N), ispod 10 bodova.

P1 i P2 su razmješteni u prvu agrozonu, P3 je druga agrozona, a OP i N treća agrozona.

III - KLASIFIKACIJA TALA, KATEGORIJE I STEPENI POGODNOSTI TALA

Član 8.

Određivanje kategorija pogodnosti zemljišta, vrši se na osnovu morfoloških, hemijskih, fizičkih i bioloških osobina tla, te proizvodnih karakteristika terena.

Za potrebe utvrđivanja pogodnosti tla, u najvažnije osobine ubrajaju se:

  • 1.
    Tip tla i njegova osobine:
    • a)
      morfološka (dubina, zbijenost, skeletnost, plastičnost, ljepljivost);
    • b)
      fizička (tekstura, struktura, propusnost);
    • c)
      hemijska (pH, humusnost, sadržaj CaCO3);
  • 2.
    Opće osobine terena: izraženost reljefa, ekspozicija, inklinacija, položaj parcela, stjenovitost, hidrološke prilike.
  • 3.
    Analiza vodnog bilansa (režim potencijalne evapotranspiracije - PET; režim stvarne evapotranspiracije - SET; kišni faktori.

Član 9.

Kišni faktor (po LANGU), koji označava odnos između srednje godišnje količine padavina i srednje godišnje temperature, utvrđuje se:

gdje su:

Kf = godišnji kišni faktor

O = oborine u mm (godišnji prosjek)

T = temperatura "C (godišnji prosjek)

Prema vrijednostima ovog Kf kišni faktor dobije se oznaka klime:

  • -
    perhumidna više od 160
  • -
    humidna od 80 -160
  • -
    semihumidna od 60 - 80
  • -
    semiaridna od 40 - 60
  • -
    aridna manje od 40

Član 10.

Pedogenetski procesi dovode do stvaranja pojedinih tipova tla.

Horizontalni dijelovi pedosfere koji su prošli i još prolaze kroz različite pedogenetske procese, a odlikuju se posebnim hemijskim i fizičkim osobinama nazivaju se horizonti tla, a treba ih razlikovati od slojeva tla i geoloških slojeva koji predstavljaju recentne aluvijalne nanose ili antropogene formacije.

Horizonti su najvažniji elementi sistematike i dijagnostike tla, a dijele se u 4 kategorije:

  • 1.
    organski;
  • 2.
    mineralni;
  • 3.
    antropogeni; i
  • 4.
    tehnogeni horizonti.

Svi ovi horizonti imaju svoje oznake utvrđene u aktuelnoj klasifikaciji.

Član 11.

Stepen nagiba i kategorije reljefa, odnosno prema jačini nagiba razlikujemo slijedeće kategorije reljefa:

STEPEN NAGIBA OZNAKA

0 ravno

1 - 3 slabo nagnuto

4 - 7 umjereno nagnuto

8 -11 prilično jako nagnuto

12- 15 vrlo jako nagnuto

Više od >15 strmo

Član 12.

Za definisanje klasa pogodnosti zemljišta i stepena ograničenja mogu se koristiti sljedeći parametri (LUT):

  • 1.
    Nagib terena ima veoma značajnu ulogu u definisanju LUT-a i u direktnoj je vezi sa sistemom uzgoja biljaka. Pogodnost zemljišta za uzgoj ratarskih, povrtlarskih, zatim voćarskih kultura i na kraju travnjaka je u direktnoj korelaciji sa nagibom, odnosno što je izraženost nagiba veća to je i izbor gajenih kultura manji.

Nagibom je ograničena i upotreba mehanizacije te time i savremeni sistem uzgoja većine gajenih kultura. Mehaniziran sistem gajenja kultura u mnogome racionalizira, povećava obim i pojeftinjuje poljoprivrednu proizvodnju, što ga čini daleko konkurentnijim na tržištu.

  • a)
    0-5% - ravna i blago valovita zemljišta;

U pogledu ograničenja za uzgoj svih poljoprivrednih kultura ravna zemljišta nemaju ograničenje i idealna su za sve oblike i sisteme uzgoja, odnosno LUT-ove.

  • b)
    5-10% - blago nagnuta i valovita zemljišta;

Zemljišta imaju veoma mala ograničenja, odnosno gotovo da i nemaju nekih ograničenja za kulture koje se gaje na našim područjima. U većini slučajeva nemaju gotovo nikakvog nepovoljnog uticaja na LUT-ove.

  • c)
    10-15% - blago nagnuta;

Ovo su zemljišta sa određenim ograničenjima, tako da su za pojedine kulture potrebne odgovarajuće mjere nivelisanja i ravnanja terena. Imaju određeni uticaj na LUT-ove, ali ne snažan da isključuju neki od mogućih sistema uzgoja.

U ovim slučajevima se primjenjuju odgovarajuće agrotehničke mjere kao što je konturna obrada i uzgoj kultura u pojasevima, kako bi se ublažila negativna erozivna djelovanja.

  • d)
    15-30% - umjereno nagnuta;

Za većinu kultura ova zemljišta imaju ograničenja za pojedine uzgojne oblike i zahtijevaju odgovarajuće tehničke mjere uređenja zemljišta kao što je terasiranje.

Imaju značajnijeg uticaja na same LUT-ove i to posebno u kombinaciji sa još nekim nepovoljnim osobinama tla.

  • e)
    30-60% - nagnuta;

Zemljišta imaju eliminatorni karakter za većinu gajenih kultura i zahtijevaju opsežnije i složenije mjere uređenja zemljišta. Nivo ograničenja je vrlo visok i imaju veoma velik uticaj na LUT-ove, odnosno izbora kultura.

  • f)
    60-80% - veoma nagnuta;

Ovaj nagib je limitirajući za mehanizirani sistem uzgoja gotovo svih poljoprivrednih kultura i ima direktan uticaj na LUT-ove. Zemljišta se samo mogu koristiti kao prirodne livade i pašnjaci, odnosno korištenje na tradicionalni način (ručno košenje), prikupljanje sijena i ispaša stoke.

  • g)
    >80% - izrazito nagnuta;

Ovo je nagib terena na kome je jedino moguće ekstenzivno korištenje zemljišta kao pašnjačke površine gdje se jedino može primijeniti tradicionalni sistem ispaše sa kozama i ovcama. Svi drugi vidovi iskorištavanja zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji nisu mogući i ovaj nagib je isključiv za sve ostale LUT-ove.

  • 2.
    Tekstura tla je definisana procentualnim odnosom frakcija pijeska, praha i gline (pijesak 2,0-0,06 mm; prah 0,06-0,002 mm; glina

Imajući u vidu činjenicu da zemljišta ilovastog teksturnog sastava imaju i najbolju strukturu, a što pogoduje većini gajenih kultura, onda je jasno da se mora voditi računa o teksturnom sastavu tla. Teška glinovita tla kojih ima u BiH veoma često su limitirajući faktor za većinu gajenih kultura i kao takva se ne mogu koristiti za dobar dio ratarskih kultura. Zbog svog uticaja na pojedine kulture tekstura tla ima određenu ulogu kod definisanja LUT-a.

  • a)
    Dubina tla;

Dubina tla je veoma bitna karakteristika svakog tipa tla i jedan je od značajnijih faktora u biljnoj proizvodnji. Uz nagib je najvažniji element kod određivanja LUT-a.

Dubina tla je vrlo često ograničavajući faktor uzgoja pojedinih kultura i to pogotovo za naturalni oblik proizvodnje. Na plitkim zemljištima gotovo je nemoguće uzgajati pojedine ratarske i voćarske kulture, tako da se ove površine isključivo koriste kao pašnjaci.

Dubina tla jedino nema tako bitnu ulogu kod intenzivnog (mehaniziranog) načina uzgoja pojedinih poljoprivrednih kultura, odnosno ukoliko se koriste savremeni načini proizvodnje uz primjenu sistema za navodnjavanje i plastenički sistem gajenja biljaka.

U ovim slučajevima za pojedine LUT-ove (npr. proizvodnja grožđa, špinata, salate, luka, blitve, proizvodnja rasada i sl.) dubina tla nema tako veliki uticaj.

nivo dubina u cm

veoma duboka >150 cm

duboka 150-100 cm

umjereno duboka 100-50 cm

plitka 50-30 cm

veoma plitka 30-20 cm

vrlo plitka

  • 3.
    Sadržaj ukupnog CaCO3 u tlu generalno nema neku značajniju vrijednost, odnosno nije limitirajući faktor za većinu poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na području BiH ukoliko ga nema u tlu.

Vrlo je mali broj kultura (npr. lucerka) koje zahtijevaju veći sadržaj karbonata u tlu. Na sadržaj karbonata u tlu dosta dobro reagiraju orah, lješnjak i maslina, dok su vinova loza i breskva jako osjetljive na povećan sadržaj CaCO3. Iz svega navedenog vidljivo je da sadržaj karbonata u tlu ima određenog značaja kod definisanja LUT-a.

Sadržaj karbona, nivo karbonat ekvivalentan (g/kg)

nizak 0-50

optimalan 50-100

umjeren 100-150

visok 150-200

veoma visok 200-300

vrlo visok 300-500

ekstremno visok > 500

  • 4.
    Reakcija tla (pH-H2O)

Za većinu kultura koje se uzgajaju u BiH optimalna pH vrijednost tla u H2O je oko 6,5. Kisela reakcija tla, pH manja od 5,0 i alkalna veća od 7,5 imaju značajan utjecaj na prinose gajenih kultura, jer se u ovim sredinama javljaju specifični problemi blokiranja makro i mikro elemenata, tako da imaju veliku ulogu u definisanju LUT-a.

pH vrijednost tla, Oznaka reakcije, reakcija tla u vodi

vrlo kiselo

veoma kiselo 3,0-4,5

kiselo 4,5-5,0

umjereno kiselo 5,0-5,5

slabo kiselo 5,5-6,5

optimalno (veoma slabo kiselo) 6,5-7,0

neutralno 7,0

slabo alkalno 7,0-7,2

umjereno alkalno 7,2-7,5

alkalno 7,5-8,0

veoma alkalno 8,0-9,0

vrlo alkalno > 9,0

  • 5.
    Zasićenost bazama

Ovaj parametar ne predstavlja tako bitan element u definisanju LUT-a

Nivo CEC ekvivalentan u cmol (+)/kg glina

veoma nizak

nizak 10 - 15

umjeren 15 - 20

optimalan 20 - 30

visok 30 - 40

veoma visok 40 - 60

vrlo visok > 60

  • 6.
    Organski azot

Organski azot je u direktnoj vezi sa strukturom i održavanjem vlage u tlu.

Naime, jako humusna tla imaju bolju i finiju strukturu, a zahvaljujući organskoj materiji bolje i duže održavaju vlagu koja je u sušnim ljetnim periodima veoma bitna za postizanje većih prinosa.

Nivo organskog azota, nivo karbonat ekvivalentan u g/kg

vrlo nizak

veoma nizak 10 - 15

nizak 15 - 20

umjeren 20 - 30

optimalan 30 - 40

visok 40 - 60

veoma visok 60 - 100

vrlo visok > 100

Član 13.

Klasifikacija tala prema pogodnosti je složena/kompleksna i razlikujemo slijedeće kategorije:

  • 1.
    RED POGODNOSTI - veće površine na osnovu procjene pogodnosti za određenu namjenu;
  • 2.
    KLASA POGODNOSTI (tipovi tla različitog stepena pogodnosti);
  • 3.
    POTKLASA POGODNOSTI - tipovi istog stepena pogodnosti, ali različitih ograničenja određenih klasom pogodnosti;
  • 4.
    JEDINICE POGODNOSTI - osnovne jedinice;

Pogodnost tla u uskoj je vezi sa plodnošću tla, a gdje razlikujemo:

Efektivna plodnost je definisana intenzitetom vrijednosti edafskih vegetacijskih faktora, označava količinu suhe materije koju biljke mogu sintetizovati na nekom staništu tokom vegetacijskog perioda;

Potencijalna djevičanska plodnost je definisana konstalacijom svih faktora tla, omogućuje korištenje tog tla za uzgoj usjeva te u odgovarajućim agrotehničkim uslovima može nadoknaditi gubitak suhe materiji (đubrenje, obrada, usjevi).

Po pedološkoj karti BiH, u mjerilu 1:300.000 (Nacionalna klasifikacija tala) utvrđeni su slijedeći tipovi tla:

brumipodzol, deposoil-deponija, dystric kombisol, eugley, eutric leptosol, fluvisol, histosol-niski treset, humofluvisol, humogley, kalkokambisol, kalkomelonisol, vertisol, kolovium, litosol, luvisol, podzol, pseudogley, ranker, regosol, rendzina, terra rossa.

Član 14.

U.S. klasifikacija tala sadrži 11 redova (sistem američke klasifikacije) koji ne prihvata unošenje elemenata koji su izvan tla:

  • 1.
    entisols,
  • 2.
    inceptisols,
  • 3.
    spodosols,
  • 4.
    ultisols,
  • 5.
    alfisols,
  • 6.
    vertisols,
  • 7.
    oxisols,
  • 8.
    histosols,
  • 9.
    andisols,
  • 10.
    aridisols,
  • 11.
    mollisols,
  • 12.
    (gelisol).

Član 15.

Po nacionalnoj klasifikaciji u BiH razlikujemo slijedeće tipove tla:

A. Podjela po kriteriju taksonomske podjele:

I KLASA

NERAZVIJENA I SLABO RAZVIJENA TLA -

TERESTIČNI SIROZEMI

(Litosoli, Regosoli, Koluviumi, Arenosoli)

II KLASA

HUMUSNO AKUMULATIVNA TLA

(Kalkomelanosoli, Rankeri, Rendzine, Černozem, Smonice

ili Vertisoli)

III KLASA

KAMBIČNA TLA-SMEĐA TLA

(Kalkokambisoli, Eutrični kambisoli, Distrični kambisoli,

Crvenica ili Terra rossa, Terra fusca, Pelosoli)

IV KLASA

ELUVIJALNA-ILUVIJALNA TLA

(Lesivirana ili Luvisoli, Akrisoli, Podzoli, Brunipodzoli)

V KLASA

PSEUDOGLEJNA TLA (ona sa površinskom vodom)

(Primarni i sekundarni pseudoglej)

VI KLASA

ANTROPOGENA TLA-ANTHROSOLI

(Ariksoli, Hortisoli, Rigosoli, i tla plastenika)

VII KLASA

TEHNOGENA TLA-TEHNOSOLI

sa 6 potklasa:

  • 1.
    sa izmijenjenim prirodnim supstratom (Deposoli, Rekultisol);
  • 2.
    na raznom otpadu (cinerosoli (na pepelu), rhodic tehnosoli - na crvenom mulju, garbisoli);
  • 3.
    pod uticajem gorenja (Pirosoli ili Kombustosoli);
  • 4.
    sa unosom raznog materijala (Nekrosoli, Urbisoli);
  • 5.
    tla urbanih prostora - Urbisoli;
  • 6.
    potpuno izmijenjena prirodna tla, tla staklenika.

B. Podjela po hidromorfnosti tla -HIDROMORFNA TLA:

I KLASA

nerazvijena hidromorfna tla (aluvijalno tlo ili fluvisol);

II KLASA

STAGNOGLEJNA TLA (stagnoglej);

III KLASA

SEMIGLEJNA(livadska tla, humofluvisol ili fluvijalno

livadsko tlo);

IV KLASA

GLEJNA TLA

(ritska crnica ili humoglej, močvarno glejno ili euglej,

tresetno ili glejno tlo);

V KLASA TRESETNA TLA - HISTOSOLI

(niski treset, visoki treset, mokra staništa ili wetlandi)

C. Podjela po HALOMORFNOSTI TLA -SLATINE:

I KLASA - AKUTNO ZASLANJENA TLA (solončak);

II KLASA - SLABIJA ZASLANJENOST TLA (solonec -

solonc);

D. Podjela po SUBHIDRIČNOSTI TLA:

I KLASA -NERAZVIJENA (protopedon ili sirozem);

II KLASA -RAZVIJENA SUBHIDRIČNA TLA

(sapropel - gnjili mulj, dy - daj ili smeđe muljevito tlo, gyttja-

sivo muljevito tlo).

Član 16.

Pogodnost zemljišta se određuje na nivou opće kategorije pogodnosti ili kategorije pogodnosti bez korekcija zemljišta iz formule, prema vrijednosti od najpovoljnijih do nepovoljnijih tala prema mjerilima, osobinama tla, klime i ostalih prirodnih uslova:

koja definiše da je pogodnost zemljišta jednaka drugom korijenu iz umnoška vrijednosti bodova za bonitet tla (T) i klime (K), a što je pogodnost zemljišta bez korekcije.

Opća pogodnost zemljišta (P) vrjednuje se od 10 do 32 bodova.

Bonitet tla (T) vrjednuje se od 10 do 100 bodova.

Pogodnost klime (K) vrjednuje se od 1 do 10 bodova, na osnovu srednjih godišnjih temperatura zraka, srednjih godišnjih količina padavina i srednjih količina padavina u vegetacijskom periodu.

Unutar pojedinih klimatsko-vegetacijskih područja zemljišta nižih nadmorskih visina ocjenjuju se većim brojem bodova, a viših nadmorskih visina s manjim brojem bodova.

Postignuti rezultat dobiven po ovoj formuli manji od 10 bodova svrstava zemljište u neplodno.

Okvirni bodovi za klimu su:

Općine

Naziv područja

Nadmorska visina koju obuhvata

Trajanje veget. perioda

Srednja godišnja količina padavina u mm

Srednja godišnja temp. C

Srednja količina padavina veget. periodu u mm

Bodovi za klimu

Bihać, Velika Kladuša, Cazin, Bužim, Ključ, Bos.Krupa

Područje Cazinske krajine

200-550

187

1240

9,7

600-700

6-8

Sanski Most

Sjeverno- zapadno- bosansko područje

130-500

197

1041

10,3

500-600

8-10

Petrovac, Kupres

Sjeverno- zapadno bosansko područje

130-500

197

1041

10,3

500-600

4-5

Tuzla, Tešanj Doboj- Jug, Gradačac, Živinice, Kalesija, Sapna, Teočak, Usora, Čelić, Gračanica, Srebrenik, Lukavac

Sjeverno- bosansko područje

80-980

193

997,7

10,26

500-600

7-9

Orašje, Odžak Domaljevac - Šamac

Sjeverno- bosansko područje

80-980

193

997,7

10,26

500-600

8-10

Goražde, Ustikolina, Prača - Pale, Trnovo

Gornje Drinsko područje

350-2200

172

887

8,3

400-500

5-7

Bugojno, D. Vakuf, Jajce, Dobretići, G. Vakuf, Prozor -Rama

Zapadno- bosansko krečnjačko- dolomitno područje

500-1700

149

1027

7,05

400-500

5-7

Travnik, Kreševo, Fojnica, Kiseljak, N.Travnik, Busovača, Vitez

Zapadno bosansko krečnjačko- dolomitno područje - Skender Vakufski rajon

300-1900

188

969

9,65

500-600

5-7

Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina, Konjic, Jablanica

Submediteransko područje - rajon sa zimzelenim elementima

50-500

247

1345

14,87

300-400

8-10

Neum, Ravno

Eumediteransko područje

do 350

247

1429

15,2

300-400

7-8

Široki Brijeg, Posušje, Čitluk, Grude

Submediteransko područje - rajon bez zimzelenih elemenata

200-800

204

1598

11,40

300-400

4-6

Sarajevo, Zenica, Ilijaš, Breza, Visoko, Zepče, Maglaj Kakanj

Srednje bosansko područje - Sarajevsko- zenički rajon

400-1300

187

877

9,6

400-500

5-8

Bjelašnica, Igman, Vlašić itd.

Bosansko planinsko područje

500-2386

106

1319

5,37

500-600

1-3

Livno, Drvar, Bos. Grahovo, Tomislavgrad Glamoč

Submediteransko - planinsko područje

800-2000

166

1525

8,43

500-600

4-6

Kladanj, Olovo, Vareš Banovići, Zavidovići

Zavidovićko - Teslićko područje

250-1328

184

1106

9,35

600-700

4-7

Član 17.

Korekcija pogodnosti zemljišta vrši se zbog uticaja ostalih prirodnih uslova i to: otvorenost ili zatvorenost položaja, zasjenjenost zemljišta, veličina parcele i oblik parcele.

  • 1.
    Otvoreni položaj zemljišta izloženi posebnom uticaju jačih vjetrova ocjenjuje se s 1 do 24 negativnih procenata bodova, a zatvoreni položaj zemljišta bez dovoljne zračne drenaže, kao što su stanovite doline, polja i poljica i donje trećine padina, tzv. "zračna jezera", zbog mogućnosti jače pozebe i učestalije pojave bolesti na kulturnim biljkama, ocjenjuje se sa 1 do 36 negativnih procenata bodova.
  • 2.
    Uticaj zasjenjenosti zemljišta na pogodnost zemljišta, zbog blizine šuma, visokih građevina ili brežuljkasto brdovitog terena, ocjenjuje se u rasponu od 6 do 24 negativnih procenata bodova.
  • 3.
    Površina katastarske čestice ocjenjuje se do 20 negativnih procenat bodova kako slijedi:

Površina katast. čestice (ha)

Negativni procenti bodova

Površina katast. čestice (ha)

Negativni procenti bodova

15 - 20

0,5 - 1

4 - 6

0,01 - 0,05

10 - 15

1 - 3

3 - 4

0,05 - 0,25

8 - 10

3 - 5

2 - 3

0,25 - 0,5

6 - 8

>5

0

  • 4.
    Oblik katastarske čestice ocjenjuje se od 0 do 10 negativnih procenata bodova, prema formuli:

gdje je:

Kr - koeficijent oblika čestice;

P - obim katastarske čestice;

S - površina katastarske čestice.

  • 5.
    Procenat negativnih bodova u ovisnosti o koeficijentima oblika katastarske čestice prikazan je kako slijedi:

Katastarski oblik kat. čestice

Negativni procenti bodova

Koeficijent oblika kat. čestice

Negativni procenti bodova

0

3 - 4

5 - 7

1,5 - 2

1 - 3

4 - 5

7 - 9

2 - 3

3 - 5

>5

10

  • 6.
    Ukupan broj bodova konačno korigovane pogodnosti zemljišta, uzimajući u obzir zbir negativnih procenata bodova, utvrđuje se formulom:

gdje je

Pk ukupan broj bodova korigovane pogodnosti zemljišta;

P je ukupan broj bodova pogodnosti zemljišta bez korekcija;

Snp je zbroj negativnih procenata bodova dobiven korekcijom.

Član 18.

*Tumač kratica-Note:

P = Pogodno

P-1 = dobro obradiva tla - good cultivable soils;

P-2 = umjereno ograničeno obradiva tla - moderately limited cultivable soils

P-3 = ograničeno obradiva tla - limited cultivable soils;

N-1 = privremeno nepogodna tla za obradu - temporarily unsuitable soils for cultivation;

N-2 = trajno nepogodna tla za obradu - permanently unsuitable soils for cultivation;

dr = dreniranost-drainage: dr o = slaba-poor, dr 1= vrlo slaba-very poor, dr 2= ekscesivna-excessive;

du = dubina tla-soil depth: du 1

e = erozija-erosion;

n = nagib terena-ground inclination >15 ili/i - and/or 30%;

k = kiselost tla pH u vodi - soil acidity - pH in water

vp = aktivni kreč - active lime >15%;

h = opskrbljenost tla hranjivima - supplay soil with nutrients

hu = sadržaj humusa - content of humus: hu130%;

vt = vertičnost >35% gline - verticity >35% clay;

v = stagnirajuće površinske vode - stagnant surface waters;

V = visoki nivo podzemne vode - high level of ground water;

pv = poplavne vode - flood waters;

p = stepen osjetljivosti tla prema hemijskim polutantima - degree of soil sensitiveness against chemical polutants;

p1 = slaba osjetljivost - weak sensitiveness;

p2 = umjerena osjetljivost - moderate sensitiveness;

p3 = jaka osjetljivost - strong sensitiveness.

Član 19.

Usporedbom karakteristika zemljišnih jedinica i specifikacija LUT-a definisano je pet stepeni pogodnosti zemljišta, odnosna klasa pogodnosti:

P1 Vrlo pogodno >80% Najvećeg mogućeg prinosa (MDP)

P2 Pogodno 60-80% Najvećeg mogućeg prinosa

P3 Umjereno pogodno 40-60% Najvećeg mogućeg prinosa

P4 Ograničeno pogodno 20-40% Najvećeg mogućeg prinosa

N Nepogodno

MPD - max. dostižan prinos

Član 20.

Za definisanje klasa pogodnosti zemljišta i stepena ograničenja korišten je model gdje se pogodnost poljoprivrednih kultura određuje prema određenim klimatskim i zemljišnim faktorima kroz procenat ostvarenog prinosa od maksimalnog mogućeg prinosa koji se može postići u određenom području.

Klase pogodnosti zemljišta su:

P1 vrlo pogodno, sa stepenom iskoristivosti >80%

P2 pogodno, sa stepenom iskoristivosti 60-80%

P3 umjereno pogodno, sa stepenom iskoristivosti 40-60%

P4 ograničeno pogodno, sa stepenom iskoristivosti 20-40%

N nepogodno, sa stepenom iskoristivosti

Stepen ograničenja

0 iznimno pogodno, nema nikakvih ograničenja

1 vrlo pogodno, manja ograničenja za maksimalno 4 elementa tla

2 pogodno više od 4 manja i maksimalno 3 srednja ograničenja

3 umjereno pogodno više od 3 srednja i maksimalno 2 veća ograničenja

4 ograničeno pogodno više od 2 veća ograničenja

N nepogodno vrlo visoka ograničenja koja se ne mogu korigirati

IV - BAZA PODATAKA I TEMATSKE KARTE

Član 21.

Baza podataka je organizovani i uskladišteni skup podataka kojem se pristupa pomoću odgovarajućih kompjuterskih programa.

Bazu podataka prostorne primjene čine svi oni podaci koji se odnose na kartirane jedinice tla ili poligone.

Član 22.

Baza podataka za pedološke profile može se podijeliti u tri grupe.

Prvu grupu čine:

  • 1.
    općeniti podaci za pojedini profil;
  • 2.
    drugu grupu čine podaci o pedofizikalnim značajkama prikazani po pojedinim horizontima tla;
  • 3.
    treću grupu čine podaci o pedohemijskim značajkama.

Iz ove baze podataka pomoću spomenutog ArcWiew 3.0 programa mogu se na jednostavan i brz način dobiti informacije odnosno podaci za svaku kartiranu i sistemsku jedinicu tla.

Član 23.

Kao osnova za izradu pedološke karte u digitalnom obliku služi osnovna pedološka karta Bosne i Hercegovine u mjerilu 1:50.000.

Osnova za izradu zemljišnog informacionog sistema Federacije, kantona ili općine, bile su i trebaju biti navedene pedološke karte u mjerilu 1:50.000, i druge detaljne pedološke studije i elaborati o tom području, a njihov sadržaj treba digitalizovati pomoću nekih od prihvatljivih modela ili pomoću AutoCad programa.

Svaki poligon prikazan na pedološkoj karti ima pripadajući, originalni tip tla sa osnovne pedološke karte BiH, koji je, nadalje, prilagođen nacionalnoj i FAO klasifikaciji.

Osnovne podatke za izradu geografskog i zemljišnog informacionog sistema činili su i čine podaci s osnovnih pedoloških karata i topografskih karata mjerila 1:50.000, te podaci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poljoprivrede na području Federacije, kantona i općina.

Podaci uvršteni u bazu podataka predstavljaju osnovu za izradu brojnih tematskih karata raznog mjerila za razvoj poljoprivrede.

Pomoću ArcView programskog paketa dolazi se do potrebnih kartografskih podloga iz raznih baza podataka koje su rađene za potrebe poljoprivrede.

Član 24.

Tematska karta predstavlja kategorije zemljišta u odnosu na njihove prirodne i druge potencijale koji se definišu na osnovu kriterija propisanih u ovom pravilniku.

Kartiranje tla, odnosno pedološko kartiranje je naučno - stručna inventarizacija tala i sistematizacija jedinica tala ili zemljišta.

Karta korištenja zemljišta mora imati slijedeće karakteristike:

  • 1.
    mjerilo karte 1: 5.000;
  • 2.
    najmanja površina kartiranja 1 ha;
  • 3.
    najmanja kartirana širina 5 m;
  • 4.
    najmanja kartirana dužina 100 m.

Član 25.

Namjenske pedološke karte/tehničke/ se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri od 1:2500 do 1:25000, a razmjeru određuje nivo istraživanja, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju, a mogu biti različitog karaktera i potreba kao što su za ocjenu pogodnosti zemljišta, za bonitiranje zemljišta, za kontrolu plodnosti tla i druge namjene.

Član 26.

Na osnovu navedenih podataka i metoda, uz pomoć digitalne kartografije, izrađuju se namjenske pedološke karte, na kojima treba izdvojiti više kartiranih jedinica, a prema dominantnoj sistemskoj jedinici tla se razvrstavaju u klase pogodnosti za obradu-kultivaciju.

Razvrstavanje zemljišta zasniva se i na osnovu mogućnosti ili nemogućnosti redovne obrade tla.

Član 27.

Za navedene kartirane jedinice u informatičkoj bazi podataka nalaze se sljedeća vanjska obilježja i osobine tala koje možemo digitalno izdvojiti:

  • 1.
    Sadašnji način korištenja prikazan je u smislu kategorija korištenja poljoprivrednog prostora kao što su travnjaci, livade, pašnjaci, oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, te ostali prostori kao što su jezera, veća naselja i slično.
  • 2.
    Nagib terena je vrlo važan element reljefa, važan je faktor plodnosti, a povećava eroziju tla vodom.

Prema nagibu prostor smo podijelili prema kriterijima za bonitiranje zemljišta (Kovačević, 1983).

  • 3.
    Ekološka dubina tla je odlika mogućeg zakorijenjavanja biljke i dana je u rasponu vrijednosti za svaku kartiranu jedinicu, na osnovu poznatih kriterija (Škorić, 1993).
  • 4.
    Prirodna dreniranost (ocjeditost) je odlika ocjene brzine ocjeđivanja tla nakon obilnih kiša i mogućnosti zadržavanja vode u njima. Bez većih obrazloženja to su:
    • a)
      razred prekomjerno ocjedita tla;
    • b)
      razred ponešto ekcesivna tla;
    • c)
      razred dobro ocjedita tla;
    • d)
      razred umjereno dobro ocjedita tla;
    • e)
      razred nepotpuno ili nešto slabo ocjedita tla;
    • f)
      razred slabo ocjedita tla;
    • g)
      razred vrlo slabo ocjedita tla (SSM, 1951).
  • 5.
    Način vlaženja prikazan je kao tipološka vrijednost uslova pojave, kretanja i zadržavanja oborinskih, poplavnih, podzemnih i slivenih voda u tlu.
  • 6.
    Reakcija tla u MKCl-u navedena je kao obilježje reakcije tla za cjelovitu kartiranu jedinicu. Klasifikuje se prema poznatim kriterijima.
  • 7.
    Fiziološki aktivni fosfor i kalij izraženi su u mg/100 gtla, a prikazani su u srednjim rasponima po tipološkim determinantama i poznatoj klasifikaciji posebno za ratarske i voćarske kulture, odnosno za vinovu lozu.
  • 8.
    Sadržaj humusa prikazan je u rasponu vrijednosti za pojedinu kartiranu jedinicu, a isto tako i sadržaj CaCO3 i aktivnog kreča kao bitnih elemenata za podizanje vinograda.

Član 28.

Kantonalni i općinski organi uprave nadležni za poslove poljoprivrede su dužni donijeti kartu pogodnosti poljoprivrednog zemljišta (kao krajnji rezultat istraženog prostora) uz stručnu pomoć Federalnog zavoda za agropedologiju ili drugih ovlaštenih naučno-stručnih organizacija za poslove zemljišta.

Član 29.

Na osnovu već postojeće baze podataka, moguće je izvršiti i inventarizaciju površina tala te izraditi tematske karte, pored ostalog, i prema sadašnjoj pogodnosti tla za višenamjensko korištenje u poljoprivredi.

U okviru vrjednovanja prostornih značajki, digitalno trebaju biti obrađene pojedine fiziografske osobine terena, kao i fiziografske osobine tla.

U Studijskom radu ili elaboratu iz člana 3. stav 1. ovog pravilnika, na osnovu utvrđenih značajki zemljišta, izvršiti višenamjensko vrjednovanje zemljišta za pojedine poljoprivredno-gospodarske grane (povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo, travnjičarstvo, ribarstvo i ostalo), te za tu svrhu izraditi kartu pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za neku od proizvodnji za koji je izvršeno istraživanje.

Takođe, treba utvrditi i površinsku zastupljenost trenutno nepogodnih tala za npr. povrtlarstvo (klasa N-1), ili trajno nepogodnih tala (N-2), odnosno onih tala kod kojih se raznim mjerama uređenja mogu otkloniti određena ograničenja, čime ova tla postaju pogodna.

Član 30.

Kako je površina onih tala koja spadaju u prvu (P-1) klasu pogodnosti tla praktički najmanja u odnosu na ostale klase pogodnih tala, npr. za voćarstvo ili za vinogradarstvo, potrebno je zaštitit i očuvati sva pogodna tla za višenamjensko korištenje, a naročito tla prve klase pogodnosti kao važnog izvora privređivanja u poljoprivredi.

Član 31.

Za podjelu tla u kategorije upotrebne vrijednosti zemljišta ranije korištena metoda uključuje 8 različitih osobina tla (dubina, tekstura, struktura, nagib, propusnost, dreniranost, skeletnost i stjenovitost) i 3 okolišna faktora (plavljenje, broj dana vegetacijskog perioda i odnos R/PET u vegetacijskom periodu) što je detaljno propisano u Uputstvu o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u bonitetne kategorije ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/09).

Za potrebe prostornog planiranja i izradu prostornih planova izrađena je ili treba izraditi bonitetnu kartu zemljišta kao osnov zaštite tla od nekontrolisane i neopravdane prenamjene u druge svrhe izvan poljoprivrede.

Bonitetna karta pruža neophodne informacije prostornim planerima kako bi se svakom prostoru u sklopu izrade prostornih planova odnosno planiranja korištenja prostora dodijelila optimalna namjena te kako bi se najkvalitetnija tla mogla zaštititi.

V - PROCJENA POGODNOSTI (RAČUNARSKI SISTEM I SKOR FUNKCIJA)

Član 32.

Procjena osobina tla koja uključuje izmjeru i interpretaciju vanjske morfologije te vegetacije, klime i drugih parametra za odabir najpovoljnijeg načina korištenja tla/zahtjev za specifično korištenje zemljišta, izbor i komparativna analiza, ulaganje umjesto zarade, kvalitet zemljišta, pogodnost, plan korištenja zemljišta te politika i planiranje/.

Član 33.

Osnovna procjena pogodnosti tla za obradu-višenamjenska procjena sadašnje pogodnosti tala/zemljišta Federacije, kantona ili općine (istražni prostor) treba konkretno procijeniti za opće potrebe ili mogućnosti obrade-kultivacije tala u biljnoj proizvodnji, te specifikovati prema određenim uslovima i zahtjevima za ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i travnjake.

Član 34.

Osnovni kriteriji procjene tla i/ili drugih komponenti zemljišta za tu namjenu nisu jedinstveni, već se prema svakoj od dotičnih namjena interpretiraju prema specifičnim potrebama za pojedine kulture u:

  • 1.
    redove;
  • 2.
    klase;
  • 3.
    potklase namjenske pogodnosti.

Član 35.

Primjena GIS tehnologije u ocjenjivanju kvaliteta tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura te procjena pogodnosti tla za travnjake, prikazuje se računarskim modelom mogućnosti korištenja zemljišta i digitalnim načinom prostorne interpretacije tipova tala te klasa pogodnosti prema kriterijima FAO klasifikacije.

Koristiti se mogu podaci s Osnovne pedološke i topografske karte BiH mjerila 1:50000, te podaci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poljoprivrede na području kantona ili općine, koji su pomoću AutoCad, ArcView i ArcInfo programskih paketa metodom digitalizacije i generalizacije uvršteni u pedološku bazu podataka.

Član 36.

Procjena pogodnosti tala za razne namjene u poljoprivredi izvršena je ili se vrši prema navedenim FAO kriterijima procjene zemljišta.

Kriteriji i veličine klasa pogodnosti su kodirani za računarsku obradu, posebno za pogodnost tla za ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i travnjake.

Na osnovu tih podataka mogu se sumirati prioritetni programi u poljoprivredi svakog prostora.

Član 37.

Okvir za procjenu pogodnosti tla

Procjena pogodnosti tla zasniva se na:

  • 1.
    zahtjevima za specifično korištenje;
  • 2.
    komparativnoj analizi: ulaganje nasuprot zaradi te multidisciplinarni pristup;
  • 3.
    fizikalnom, ekonomskom i socijalnom kontekstu;
  • 4.
    potencijalnom riziku za okoliš i održivost;
  • 5.
    lokalno prema globalnom;
  • 6.
    gusto naseljeno do nenaseljeno;
  • 7.
    kvalitativno nasuprot kvantitativnom.

Član 38.

Pogodnost zemljišta odnosi se na primjenu sistema načina korištenja zemljišta, koji obuhvata dvije komponente:

  • 1.
    zemljišnu jedinicu; i
  • 2.
    tip korištenja zemljišta (LUT),(formiranje tzv. tipova iskorištavanja zemljišta (Land Utilization Type), u daljnjem tekstu: LUT) predstavlja prvu fazu AEZ metodologije.

Tip iskorištavanja zemljišta (LUT), definisan od strane FAO (1984.) glasi:

"Tip iskorištavanja zemljišta: to je vrsta korištenja zemljišta koja je opisana ili definisana sa mnogo više detalja nego što je osnovna vrsta korištenja zemljišta. Kod određenih sistema navodnjavanja i načina gazdovanja, tip iskorištavanja zemljišta odnosi se na pojedinu kulturu, kombinaciju kultura ili sistem uzgoja u definisanim tehničkim i socio-ekonomskim uslovima. Tip iskorištavanja zemljišta je set tehničkih karakteristika u sklopu socio-ekonomskih uslova". Npr. u kontekstu proizvodnje kukuruza, LUT ne predstavlja samo tehnologiju proizvodnje kukuruza od sjetve do berbe, to je samo jedan segment LUT-a.

Različiti LUT-ovi imaju različite zahtjeve za kvalitet zemljišta.

Kad se kvalitet zemljišne jedinice poklapa sa zahtjevima određenog LUT-a, kažemo da je pogodnost za taj LUT visoka.

Član 39.

Pogodnost tla zasniva se na vrijednosti analiziranih osobina tla koja se kvantificiraju tzv. "skor" funkcija, a koja je matematički prikaz pogodnosti određene osobine tla s obzirom na značaj određene osobine za pogodnost tla za određenu poljoprivrednu proizvodnju.

Vrijednost skor funkcije za pojedine osobine kreće se od 0 ili 0 % (nepogodna za analizu) do 1 ili 100% (optimalna vrijednost određene osobine tla).

Član 40.

Kvantitativno određivanje i analiziranje produktivnosti tla zahtijeva Kompjuterski model izračuna procjene pogodnosti tla, i to prema analizama tla AL metodom, koja sadrži pet osnovnih dijelova: ulazna tabela, tabela kriterija, tabela ekstrahiranih podataka, tabela rezultata i tabela preporuka.

Računarski način obrade podataka o prostoru i zemljištu (kroz geo-informatiku) je nova metoda i konkretna pomoć pri prostornoj rejonizaciji zemljišta za prioritetne programe Federacije, kantona ili općine, ali i porodičnog gazdinstva, za određivanje optimalne uloge svakog prostora u cilju određivanja prioritetnih programa gospodarenja i održivog razvoja poljoprivrede, a u skladu s ekološkim programom zaštite i korištenja tala i zemljišta.

Kompjuterski model - Računarski način obrade podataka o prostoru i zemljištu iz člana 40. ovog pravilnika ovlaštene naučno-stručne institucije za poslove zemljišta moraju uvesti u svoj rad u roku od 2 godine od dana dobivanja ovlaštenja.

Član 41.

Tokom izrade zemljišnog informacionog sistema Federacije, kantona ili općine može se koristiti više programskih paketa, kao npr. Programski paketi Arc View, ArcInfo, AutoCad i dr.

AutoCad je programski alat prvenstveno namijenjen za digitalizaciju, ArcInfo za obradu i analizu digitaliziranih podataka, a ArcView za povezivanje svih podataka u jedinstveni informacioni sistem - bazu podataka i njihovu daljnju analizu, te za računarsku interpretaciju rezultata.

Navedeni programski alati se koriste u geo-informatičkoj kartografiji i izradi informacionih sistema, a pomoću tih software moguće je izraditi kompleksni informacioni sistem, a na osnovu kojeg se mogu izrađivati i brojne tematske karte od kojih su neke sastavni dio ovog pravilnika.

Član 42.

Na osnovu procjene pogodnosti sistematskih jedinica tla potrebno je izvršiti procjenu pogodnosti kartiranih jedinica tla za određene proizvodnje, a rezultate te procjene prikazati na karti pogodnosti zemljišta, a obradom te karte i inventarizacijom površina utvrditi pogodna tla sa klasama pogodnosti (pogodna, umjereno pogodna, ograničeno pogodna, privremeno nepogodna tla, trajno nepogodna, i dr).

VI - ISTRAŽIVANI PROSTOR I ISTRAŽIVANJE

Član 43.

Za prostor Federacije, kantona i općina (istraživani prostor) treba obaviti, izvršiti vrjednovanje i ocjenu kvalitete tla ili/i drugih relevantnih faktora zemljišta i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtnih, voćarskih i vinogradarskih kultura te procjenu pogodnosti tla za travnjake, a u cilju izrade kompleksnog zemljišno informaciong sistema-ZIS baze podataka, koji predstavlja primjer mogućnosti korištenja računarskog modela i digitalnog načina prostorne interpretacije rezultata istraživanja (ZIS baza podataka).

Član 44.

Opće razvrstavanje tala kantona ili općine (istraživani prostor) prema pogodnosti tla za obradu je referentna osnova za sva druga razvrstavanja, za primjerno uvažavanje ostalih parametara bitnih za dotičnu proizvodnju.

Član 45.

Način istraživanja iz člana 43. ovog pravilnika treba omogućiti povezivanje, analizu i statističku obradu podataka ukomponovanih u bazu zemljišnog informacionog sistema, a koji se sastoje od podataka koji se odnose na poligone ili pedološke konture odnosno kartirane jedinice tla i na podatke koji se odnose na pedološke profile.