Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Pravilnik o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanje duhanovog štitastog moljca u Federaciji BiH

Na osnovu člana 86. stav 2., a u vezi sa članom 77. tač. 3, 9. i 10. Zakona o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) i članom 2. st. 2. i 4. Zakona o zaštiti bilja od bolesti i štetočina koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list R BiH", br. 2/92 i 13/94) koji se primjenom člana IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine primjenjuje kao federalni zakon, te čl. 66. i 68. stav 1. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

PRAVILNIK
O MJERAMA ZA SPRJEČAVANJE ŠIRENJA I SUZBIJANJE DUHANOVOG ŠTITASTOG MOLJCA U FEDERACIJI BiH

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.Sadržaj

Ovim pravilnikom propisuju se osnovne mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje duhanovog štitastog moljca - Bemisia tabaci Gennadius (u daljnjem tekstu: štetni organizam) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), daju se osnovni podaci o štetnom organizmu, određuje se kontrolisano područje i metode pregleda bilja u svrhu utvrđivanja prisustva/ odsustva štetnog organizma i praćenja njegovog razvoja, prikupljanje i evidentiranje podataka, kontrole te izvještavanje sa ciljem osiguranja zdravlja bilja.

Član 2.Štetni organizam, simptomi zaraze, štete i biljke domaćini

(1) Štetni organizam je iz porodice Aleyrodidae, insekt nalik leptiriću, bijele je boje, dužine do 1 mm (mužjaci su nešto manji). Tijelo i krila su prekriveni bijelim do slabo žućkastim voštanim prahom. Jaje je kruškoliko, oko 0,2 mm dugo, u početku bjeličasto, a postepeno postaje smeđe. Već nakon 12 sati od pojave, odrasli insekti kopuliraju. Ženka za svog 60-dnevnog života položi oko 160 jaja. Polaže ih u luku oko svog tijela, a jaja su širim krajem pričvršćena za podlogu. Embrionalni razvoj traje 5-9 dana ovisno od uslova, nakon čega iz jajeta izlazi larva. Larva je vrlo kratko pokretna, nakon čega se pričvrsti za list i ne kreće se. Prolazi kroz četiri razvojna stadija, od čega je četvrti stadij, tzv. "puparium", iz kojeg izlazi odrasli insekt.

(2) Tipični simptomi zaraze su pojava brojnih hlorotičnih pjega i medne rose na lišću i plodovima koje kasnije naseljavaju čađavice, uvijanje i žućenje listova, žućenje između nerava, pojava mozaika. Štete uzrokovane pojavom štetnog organizma su višestruke jer je izraziti polifag. Primarne štete nanosi u stadiju larve i imaga sisanjem biljnih sokova i sekundarne kao vektor velikog broja virusa koji uzrokuju oboljenja biljaka.

(3) Biljke domaćini štetnog organizma su: Lycopersicon lycopersicum (paradajz), Capsicum annum (paprika), Solanum melongena (patlidžan), Nicotiana spp. (duhan), Cucumis sativus (krastavac), Cucurbita pepo (tikvica), Cucurbita maxima (tikva), Poinsettia/Euphorbia pulcherrima (poinsecija, božićna zvijezda), Chrysanthemum spp. (hrizantema), Begonia sp. (begonija), Hybiscus sp. (hibiskus), Gerbera spp. (gerber) i Gloxinia sp. (gloksinija) i korovi iz familija: Solanaceae (crna pomoćnica, kužnjak), Asteraceae (suncokret, gomoljasti suncokret, čičak), Brassicaceae, Convolvulaceae (slak, Ipomea sp.), Cucurbitaceae, Euphorbiaceae, Fabaceae, Lamiaceae (kadulja) i Malvaceae (sljezolika).

II. KONTROLISANO PODRUČJE, METODE I MJERE

Član 3.Kontrolisano područje i redovni pregledi bilja

(1) Radi sprječavanja širenja štetnog organizma iz zaraženih područja utvrđenih Naredbom o proglašavanju područja zaraženim karantinskom štetočinom bilja Bemisia tabaci (Gennadius) u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/09) (u daljnjem tekstu: Naredba) u nezaražena područja određuje se kontrolisano područje koje obuhvata:

  • 1.
    zaražena područja iz Naredbe (žarišta zaraze) u poluprečniku od najmanje 1 km oko polja na kojem je utvrđena prisutnost štetnog organizma,
  • 2.
    sigurnosna područja, tj. područja oko žarišta zaraze u poluprečniku od najmanje 5 km, a kada je potrebno i
  • 3.
    zaštitni pojas, tj. područja oko žarišta zaraze i sigurnosnog područja u poluprečniku od najmanje 5 km, zavisno od opasnosti od daljnjeg širenja štetnog organizma.

(2) Radi sprječavanja širenja štetnog organizma u Federaciji BiH, vlasnici bilja, biljnih proizvoda i drugih regulisanih objekata (u daljnjem tekstu: vlasnici) iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika, poljoprivredni zavodi nadležni/ovlašteni za vršenje poslova obaveznog zdravstvenog pregleda usjeva za proizvodnju sjemena i objekata za proizvodnju sadnog materijala poljoprivrednog bilja iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika (u daljnjem tekstu: zavodi) i kantonalne poljoprivredne izvještajno-prognozne službe u Federaciji (u daljnjem tekstu: kantonalne IPS) nadležne za vršenje izvještajno-prognoznih poslova, stalno nadziru bilje redovnim pregledima na mjestima proizvodnje u svim područjima u kojima se proizvode ili rastu biljke domaćini iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika.

(3) Redovnim pregledom bilja prikupljaju se i evidentiraju podaci o prisustvu štetnog organizma ili njegovom odsustvu, praćenju pojave i razvoju štetnog organizma. Smatra se da su pregledi bilja redovni ako se na osnovu njih može utvrditi prisustvo/odsustvo štetnog organizma i sprječiti njegovo širenje provođenjem propisanih mjera.

Član 4.Metode pregleda bilja i prikupljanja štetnog organizma

(1) U svim proizvodnim područjima, a naročito u kontrolisanom području, vlasnici, zavodi i kantonalne IPS vrše redovne preglede metodom pregledavanja pojedinačnih cijelih biljki, naličja listova, metodom otresanja biljki i postavljanjem (vješanjem) žutih ljepljivih ploča te drugih odgovarajućih mamaca. Žute ljepljive ploče postavljaju se u obliku mreže, u pravilnim razmacima, tako da njihov donji rub uvijek bude u visini vršnih dijelova biljaka. Broj žutih ljepljivih ploča i druge metode ulova štetnog organizma određuju se kantonalnim programom izvještajno-prognoznih poslova, u zavisnosti od uslova uzgoja bilja na određenom lokalitetu i karakteristika proizvodnog odnosno kontrolisanog područja.

(2) Postavljati i uklanjati ploče i obavljati bilo koju drugu radnju u vezi s njima mogu službenici zavoda, kantonalnih IPS i nadležni poljoprivredni inspektori. Postavljati ploče mogu i vlasnici koji su obavezni o tome upoznati službenike zavoda odnosno kantonalnih IPS koji ploče uklanjaju, pregledavaju, bilježe podatke i vode evidencije.

(3) Ako vlasnici, službenici zavoda ili službenici kantonalnih IPS prilikom vršenja redovnih pregleda na bilju uoče simptome zaraze ili posumnjaju na pojavu štetnog organizma u područjima u kojima prethodno nije utvrđeno njegovo prisustvo, obavezni su o tome odmah, na najbrži način, obavijestiti nadležnog kantonalnog poljoprivrednog inspektora. Kantonalni poljoprivredni inspektor o tome odmah obavještava Federalnu upravu za inspekcijske poslove - Inspektorat poljoprivredne inspekcije (u daljnjem tekstu: Federalna inspekcija) i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo). Federalno ministarstvo o pojavi pismeno obavještava Upravu Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja (u daljnjem tekstu: Uprava BiH), a organizacije, servise i vlasnike bilja iz tih područja na prikladan način.

(4) Kada nadležni poljoprivredni inspektor dobije obavijest iz stava 3. ovog člana ili prilikom vršenja inspekcijske kontrole zdravstvenog stanja bilja uoči simptome ili posumnja na zarazu, uzima službeni uzorak i dostavlja ga na testiranje u laboratorij Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo, Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar i/ili Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (u daljnjem tekstu: nadležna/ovlaštena laboratorija). Testiranje se vrši u skladu sa dijagnostičkim protokolom iz PM 7/35 (1) Bemisia tabaci. Bulletin OEPP/EPPO Bulletin 34, 281-288.

(5) Nadležna/ovlaštena laboratorija nakon obavljenog testiranja izdaje nalaz na način i sa podacima propisanim Pravilnikom o uslovima u pogledu stručne, prostorne i tehničke osposobljenosti fitosanitarnih laboratorija za izvođenje laboratorijskih testiranja radi dijagnosticiranja štetnih organizama ("Službeni glasnik BiH", broj 63/10).

(6) Uzorak iz stava 4. ovog člana može uzeti i službenik zavoda koji obavlja poslove obaveznog zdravstvenog pregleda usjeva za proizvodnju sjemena i objekata za proizvodnju sadnog materijala poljoprivrednog bilja iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika.

Član 5.Mjere u zaraženim i u sigurnosnim područjima koje provode vlasnici

Uz praćenje pojave štetnog organizma vršenjem redovnih pregleda bilja, vlasnici u zaraženim i u sigurnosnim područjima obavezni su:

  • 1.
    za zasnivanje usjeva koristiti zdrav biljni materijal,
  • 2.
    u zaštićenom prostoru imati postavljeno najmanje 20 žutih ljepljivih ploča na svakih 100 m2,
  • 3.
    na mjestima proizvodnje (na otvorenom i u zaštićenom prostoru) bilja namijenjenog sadnji, konzumu ili preradi (paradajz, paprika, patlidžan, krastavac, tikvica, tikva) uvesti plodored u kojem će se bilje uzgajati na istom mjestu samo jednom u najmanje trogodišnjem periodu i u smjeni sa strnim žitima, mahunarkama i travama ili drugim povrtnim vrstama koje nisu pripadnici istih porodica,
  • 4.
    izbjegavati plodored u kojem se izmjenjuje bilje iz porodica Solanaceae i Cucurbitaceae,
  • 5.
    ukrasne vrste bilja (poinsecija-božićna zvijezda, hrizantema, begonija, hibiskus, gerber i gloksinija) uzgajati u odvojeno od povrtnih,
  • 6.
    uništavati ostale domaćine štetnog organizma - korove iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika,
  • 7.
    na mjestima proizvodnje (na otvorenom i u zaštićenom prostoru) provoditi mjere higijene čupanjem, otkidanjem, iznošenjem i uništavanjem donjih, starijih listova biljaka na kojima je uočeno prisustvo larvi i lutki štetnog organizma, iznošenjem i uništavanjem biljnih ostataka nakon svake provedene agrotehničke mjere (pljevljenje, zakidanje zaperaka) te uništavanjem biljnih ostataka neposredno nakon završenog proizvodnog ciklusa;
  • 8.
    postaviti insect-proof mreže (dim. 0,20 x 0,80 mm) na sve ventilacijske otvore u objektima (plastenika ili staklenika), na ulazu u objekat napraviti predulaz dužine najmanje 2 metra te postaviti druga vrata ili zavjesu od insect-proof mreže ili plastičnu zavjesu koja će biti za nekoliko cm duža tako da se "vuče" po podu (dvostruka vrata),
  • 9.
    primjenjivati umjereno đubrenje azotom i zalijevanje po sistemu "kap po kap",
  • 10.
    uzgajati hibride koji se nalaze na sortnoj listi a tolerantni su na TYLCV (virus kovrđavosti i žućenja lista paradajza),
  • 11.
    provoditi hemijske mjere suzbijanja štetnog organizma korištenjem sredstava za zaštitu bilja proizvedenih od aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH i namijenjenih za suzbijanje duhanovog štitastog moljca na bilju iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika, u skladu sa uputstvom za upotrebu tog sredstva i preporukama službenika zavoda ili kantonalnih IPS.

Član 6.Mjere u zaštitnom pojasu koje provode vlasnici

Uz praćenje pojave štetnog organizma vršenjem redovnih pregleda bilja, vlasnici u zaštitnom pojasu obavezni su:

  • 1.
    za zasnivanje usjeva koristiti zdrav biljni materijal,
  • 2.
    u zaštićenom prostoru imati postavljeno najmanje 10 žutih ljepljivih ploča na svakih 100 m2,
  • 3.
    izbjegavati plodored u kojem se izmjenjuje bilje iz porodica Solanaceae i Cucurbitaceae, a ukrasne vrste bilja uzgajati odvojeno od povrtnih,
  • 4.
    na mjestima proizvodnje (na otvorenom i u zaštićenom prostoru) provoditi mjere higijene čupanjem, otkidanjem, iznošenjem i uništavanjem donjih, starijih listova biljaka na kojima je uočeno prisustvo larvi i lutki štetnog organizma, iznošenjem i uništavanjem biljnih ostataka nakon svake provedene agrotehničke mjere (pljevljenje, zakidanje zaperaka) te uništavanjem korova i biljnih ostataka neposredno nakon završenog proizvodnog ciklusa;
  • 5.
    postaviti insect-proof mreže (dim. 0,20 x 0,80 mm) na sve ventilacijske otvore u objektima (plastenika ili staklenika),
  • 6.
    provoditi hemijske mjere suzbijanja štetnog organizma korištenjem sredstava za zaštitu bilja proizvedenih od aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH i namijenjenih za suzbijanje duhanovog štitastog moljca na bilju iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika, u skladu sa uputstvom za upotrebu tog sredstva i preporukama službenika zavoda ili kantonalnih IPS.

Član 7.Mjere koje provode zavodi i kantonalne IPS

(1) Sa ciljem sprječavanja širenja štetnog organizma iz zaraženih područja u područja koja nisu zaražena štetnim organizmom, zavodi i kantonalne IPS provode mjere koje se zasnivaju na:

  • 1.
    intenzivnom praćenju pojave štetnog organizma tokom godine, posebno u periodu od juna do novembra, metodama pregleda bilja, postavljanjem žutih ljepljivih ploča (najmanje 20 ploča/100 m2 za smanjenje populacije) i drugih odgovarajućih mamaca, uzimajući u obzir uslove uzgoja bilja na određenom lokalitetu i karakteristika područja,
  • 2.
    izdavanju pisanih preporuka vlasnicima za pravilan plodored,
  • 3.
    izdavanju pisanih preporuka vlasnicima za primjenu drugih mjera zasnovanih na najnovijim naučnim saznanjima,
  • 4.
    izdavanju pisanih preporuka vlasnicima za primjenu hemijskih mjera suzbijanja štetnog organizma.

(2) Detaljnije mjere iz stava 1. ovog člana, dinamika pregleda i metode utvrđuju se Godišnjim programom izvještajno-prognoznih poslova i aktivnosti IPS FBiH.

Član 8.Prikupljanje podataka, evidentiranje i izvještavanje

(1) Zavodi i kantonalne poljoprivredne IPS redovnim pregledom bilja prikupljaju i evidentiraju podatke o štetnom organizmu i izvještavaju regionalne IPS FBiH u skladu sa Uputstvom o vršenju izvještajnih i prognoznih poslova u zaštiti zdravlja bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/10) (u daljnjem tekstu: Uputstvo). U godišnji izvještaj pored podataka iz člana 8. Uputstva unose se i slijedeći podaci:

o vrsti i namjeni bilja i o području iz člana 3. stav 1. ovog pravilnika,

o korištenim metodama pregleda bilja i praćenja štetnog organizma te o broju postavljenih mamaca,

o vremenu pojave štetnog organizma, razvoju i njegovoj brojnosti,

o mjerama poduzetim od strane vlasnika iz čl. 5. i 6. i o preporučenim mjerama iz člana 7. ovog pravilnika,

o vrsti i utrošku upotrijebljenih sredstava za zaštitu bilja.

(2) Centralna IPS prikuplja podatke iz stava 1. ovog člana i izvještaj sa podacima dostavlja Federalnom ministarstvu.

III. KONTROLA

Član 9.Kontrola zdravstvenog stanja bilja

(1) Kontrolu zdravstvenog stanja bilja koje se proizvodi, prenosi/prevozi iz zaraženog u nezaraženo ili preko zaraženog područja u Federaciji, skladišti, izvozi, prodaje nadležni poljoprivredni inspektori vrše u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti bilja od bolesti i štetočina koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list R BiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) i propisa donesenih na osnovu tih zakona.

(2) Vlasnici bilja moraju provoditi mjere iz ovog pravilnika kao i mjere koje mu naredi nadležni poljoprivredni inspektor. Prema vlasnicma za koje se inspekcijskim nadzorom utvrdi da ne provode mjere iz ovog pravilnika, nadležni kantonalni poljoprivredni inspektor poduzima mjere u skladu sa odredbama Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05).

(3) O izvršenoj kontroli zdravstvenog stanja bilja i poduzetim mjerama nadležni poljoprivredni inspektori izvještavaju Federalnu inspekciju i Federalno ministarstvo.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 10.Stupanje na snagu i primjena

(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a počeće se primjenjivati od 01.06.2012. godine.

(2) Do početka primjene ovog pravilnika zavodi i kantonalne poljoprivredne IPS dužni su upoznati vlasnike sa propisanim mjerama.

Broj 01-02/2-1688-2/11
6. decembra 2011. godine
Sarajevo

Ministar
Jerko Ivanković-Lijanović, s. r.