Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja
Program posebnog nadzora (sistemske kontrole) karantinskih štetnih organizama na krompiru u Bosni i Hercegovini za 2012. godinu
Na osnovu člana 4. stav (1) Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja Synchytrium endobioticum (Schilb.) Perc. uzročnika bolesti raka krompira u Bosnu i Hercegovinu ("Službeni glasnik BiH", broj 78/09), člana 5. stav (1) Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i kontrole krompirove cistolike nematode (Globodera rostochiensis Woll.) i (Globodera pallida Stone) u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 78/09), člana 3. stav (1) tačka a) Pravilnika o provođenju sistemske kontrole i preduzimanju mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole smeđe truleži krompira i bakterijalnog uvenuća na krompiru i paradajzu prouzrokovanih bakterijom Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. ("Službeni glasnik BiH", broj 90/09) i člana 3. stav (1) Pravilnika o provođenju sistemske kontrole i preduzimanju mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole prstenaste truleži krtola krompira koju uzrokuje bakterija Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. ("Službeni glasnik BiH", broj 90/09), Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, propisuje
PROGRAM
POSEBNOG NADZORA (SISTEMSKE KONTROLE) KARANTINSKIH ŠTETNIH ORGANIZAMA NA KROMPIRU U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2012. GODINU
1. UVOD
Krompir je jedna od najznačajnijih gajenih kultura u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Agencije za statistiku BiH (Saopćenje broj 9. o zasijanim površinama u jesenjoj i proljetnoj sjetvi 2010/2011), krompir se u Bosni i Hercegovini uzgaja na površini od 37.530 ha, zbog čega bi mogao biti jedan od značajnih poljoprivrednih proizvoda za izvoz iz Bosne i Hercegovine. Međutim, u posljednje vrijeme krompir se veoma malo izvozi iz Bosne i Hercegovine, a nisu rijetki slučajevi, kao što je to bilo 2008. godine, da su proizvođači prinuđeni da "bacaju“ velike količine neprodatog krompira, što osim velikih ekonomskih šteta, dovodi i do razočarenja kod poljoprivrednh proizvođača. Osnovni razlog za ovakvo stanje je činjenica da je zemljama Evropske unije potrebno dokazati da u BiH nisu prisutni štetni organizmi za koje su propisane vrlo specifične Direktive, a ukoliko su prisutni potrebno je odrediti fitosanitarne mjere koje su u skladu s Direktivama EU.
Tako se u Direktivi EU 2000/29 u Prilogu IV – Posebni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri unošenju ili premještanju bilja, biljnih proizvoda i drugih reguliranih objekata, u tačkama 24.1., 25.2., 25.3., 25.4., navodi da je uvoz krtola merkantilnog krompira (Solanum tuberosum L.) u zemlje EU dozvoljen jedino ukoliko je poznato da se ne pojavljuju štetni organizmi Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al., Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al., Synchytrium endobioticum (Schilb.) Perc., Globodera rostochiensis Woll. i Globodera pallida Stone, te da se vrši monitoring koji to dokazuje prema metodama navedenim u direktivama koje tretiraju ovih 5 štetnih organizama. Ukoliko se utvrdi prisustvo ovih štetnih organizama potvrđujemo da su određene fitosanitarne mjere.
Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (u daljnjem tekstu: Uprava) je u saradnji s nadležnim institucijama entiteta i Brčko Distrikta BiH, kao i uz angažiranje domaćih eksperata, izradila i objavila Pravilnik o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata ("Službeni glasnik BiH", broj 69/09), koji je usaglašen s Annexima Direktive EU 2000/29 što znači da je vršenje monitoringa navedenih štetnih organizama zakonski obavezno i na području Bosne i Hercegovine.
Također, na osnovu Zakonu o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) (u daljnjem tekstu: "Zakon"), a u skladu s navedenim Pravilnikom Uprava je donijela još četiri Pravilnika koji reguliraju zdravlje krompira, a odnose se na gore pomenute štetne organizme, a to su:
- a)Pravilnik o provođenju sistemske kontrole i preduzimanju mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole prstenaste truleži krtola krompira koju uzrokuje bakterija Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. ("Službeni glasnik BiH", broj 90/09),
- b)Pravilnik o provođenju sistemske kontrole i preduzimanju mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole smeđe truleži krompira i bakterijalnog uvenuća na krompiru i paradajzu prouzrokovanih bakterijom Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. ("Službeni glasnik BiH", broj 90/09),
- c)Pravilnik o mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i kontrole krompirove cistolike nematode (Globodera rostochiensis Woll.) i (Globodera pallida Stone) u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 78/09),
- d)Pravilnik o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja Synchytrium endobioticum (Schilb.) Perc. uzročnika bolesti raka krompira u Bosnu i Hercegovinu ("Službeni glasnik BiH", broj 78/09).
2. RAZLOZI I CILJEVI POSEBNOG NADZORA 2.1. Razlozi
U pojedinim zemljama Evropske unije je potvrđeno prisustvo Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al., Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al., Synchytrium endobioticum (Schilb.) Perc., Globodera rostochiensis Woll. i Globodera pallida Stone, gdje su ovi štetni organizmi uzrokovali destruktivne efekte po evropsku proizvodnju krompira, zbog čega se navedeni štetni organizmi nalaze na EPPO A2 listi karantinskih štetnih organizama. U prilog činjenici da se radi o ekonomsko najštetnijim parazitima krompira govore i podaci da gubici koje prouzrokuje samo fitopatogena bakterija Ralstonia solanacearum, uzročnik bakteriozne uvelosti i smeđe truleži krompira, širom svijeta iznose 590 miliona dolara (Allen, 2003). Također, ukoliko se sade krtole krompira inficirane fitopatogenom bakterijom Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus, uzročnikom prestenaste truleži krtola i uvelosti krompira, prinos može biti smanjen i do 40%, dok gubici zbog iste bolesti u skladištu mogu dostići i 60% (Benada,1958).
Provođenjem posebnog nadzora u skladu sa donošenim pravilnicima utvrđuje se status štetnog organizma. Ukoliko se utvrdi prisustvo nekog štetnog organizma potrebno je odrediti fitosanitarne mjere koje su u skladu sa zakonom, važećim pravilnicima i sa Direktivama EU.
2.2. Ciljevi
Uzimajući u obzir sve navedeno, donošenjem četiri navedena Pravilnika, koji su u potpunosti usklađeni s relevantnim direktivama Evropske unije, uspostavljen je zakonodavni okvir shodno Zakonu, na osnovu čega će se na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, kako se to već radi na području svih zemalja EU, ali i nama susjednih država, početi s mjerama posebnog nadzora radi detekcije karantinskih štetnih organizama merkantilnog i sjemenskog krompira u Bosni i Hercegovini.
Imajući u vidu značaj ovakvog zadatka, te neophodnost vršenja posebnog nadzora pet karantinskih štetnih organizama merkantilnog i sjemenskog krompira u BiH, te obavezu da se spriječi njihovo unošenje i/ili širenje u BiH, cilj ovog Programa je prevencija i kontrola kako bi se preduprijedilo nastajanje šteta koje ovi štetni organizmi mogu prouzrokovati.
Poseban nadzor se provodi s ciljem utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva (detekcije) karantinskih štetnih organizama krompira na mjestima ulaska pošiljki krompira, koje se uvoze u BiH, te na mjestima proizvodnje sjemenskog i merkantilnog krompira. U osiguranju postizanja postavljenog cilja, posebnim nadzorom, istražit će se šire područje, odnosno lokaliteti, na kojima se u Bosni i Hercegovini uzgaja krompir, kako bi se odredio status istraživanog područja u odnosu na ciljane organizme, te utvrdila moguća putanja njihovog ulaska i/ili širenja u BiH.
Krajnji cilj provođenja ovog posebnog nadzora za proizvođače je slijedeći:
- 1.osigurati proizvodnju krompira po procedurama i standardima koje propisuje EU,
- 2.provođenjem posebnog nadzora osigurati da se omogući ili olakša izvoz krompira kako u zemlje EU tako i u zemlje u okruženju koje nisu članice EU, ali provode sve mjere propisane zakonodavstvom EU,
- 3.u slučaju identifikacije ovih štetnih organizama provesti sve fitosanitarne mjere propisane Zakonom i gore navedenim pravilnicima, kao i mogućnost prezentiranja tih provedenih mjera.
3. MJESTO I PREDMET NADZORA 3.1. Mjesto (lokacije)
Poseban nadzor, radi detekcije karantinskih štetnih organizama (monitoring) merkantilnog i sjemenskog krompira, provodit će se na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Posebni nadzor i provođenje mjera provodit će nadležni organi entiteta i Brčko Distikta Bosne i Hercegovine u kordinanaciji i saradnji s Upravom i druge institucije koje ovlasti Uprava.
Odabir odgovarajućih lokacija vršit će se na osnovu biologije ciljanih štetnih organizama, klimatske pogodnosti za njihov razvoj, geografskoj distribuciji i veličini komercijalnih proizvodnih područja krompira kao glavne biljke domaćina.
Vrijeme vršenja nadzora odredit će se na osnovu životnih ciklusa ciljanih štetnih organizama, njihove fenologije i fenologije biljaka domaćina.
3.2. Predmet nadzora
Predmet pregleda je rana detekcija pet karantinskih štetnih organizama (Ralstonia solanacearum, Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus, Synchytrium endobioticum, Globodera rostochiensis i Globodera pallida) na krompiru, kao glavna biljka domaćin, koji se prema kontekstu uvoza i/ili domaće proizvodnje klasificira prema upotrebi (sjemenski i merkantilni), kao i zemljište na kojem se ova biljka proizvodi. Ostali domaćini ovih bakterija posmatraju se odvojeno, pri čemu se radi posebnog nadzora na prisustvo fitopatogene bakterije Ralstonia solanacearum vrši pregled i paradajza i pelargonije, kao značajnih domaćina ove bakterije, kao i vode i korovske biljke Solanum dulcamara (razvodnik, paskvica, gorkoslat), koja raste pored vode.
Posebnim nadzorom, osim krompira, obuhvatit će se i druge biljke domaćini (gajene i samonikle), te zemljište na kojem se proizvode i voda koja se koristi za navodnjavanje. Ostale biljke domaćini bit će obuhvaćene nadzorom, postupkom slučajnog uzorkovanja ili ukoliko se prilikom vršenja pregleda uoče simptomi koji upućuju na moguću zarazu ciljanim štetnim organizmima.
4. PODRUČJE I METOD RADA
Područje rada su mjesta ulaska, proizvodnje i distribucije krompira u Bosni i Hercegovini. Nadzorom će biti obuhvaćena mjesta ulaska pošiljki krompira na graničnim prijelazima, kao mogućeg puta unošenja karantinskih štetnih organizama u BiH, te mjesta na kojima se krompir uzgaja (zemlja i usjevi za proizvodnju sjemenskog i za proizvodnju merkantilnog krompira) i prostori u kojima se dorađuje, čuva i skladišti.
4.1. Uvoz
Uvoz krompira obavlja se uz službeni pregled pošiljki prema Pravilniku o mjerama za sprečavanje unošenja, širenja i suzbijanja štetnih organizama na bilju, biljnim proizvodima i reguliranim objektima ("Službeni glasnik BiH“, broj 59/11) i Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata ("Službeni glasnik BiH“, broj 69/09) (u daljnjem tekstu "Pravilnik o listama“). U Prilogu IV Dio A Odjeljak I Pravilnika o listama – "Posebni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri unošenju ili premještanju bilja, biljnih proizvoda i drugih reguliranih objekata“, u tačkama 24.1., 25.2., 25.3., 25.4., u kojima se navodi da je uvoz krtola merkantilnog i sjemenskog krompira (Solanum tuberosum L.) u BiH dozvoljen jedino ukoliko je poznato da se ne pojavljuju štetni organizmi Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al., Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al., Synchytrium endobioticum (Schilb.) Perc., Globodera rostochiensis Woll. i Globodera pallida Stone. Prilikom uzimanja uzoraka za laboratorijska ispitivanja latentne infekcije Clavibacter michiganensis spp. sepedonicus i Ralstonia solanacearum rade se svi testovi za ispitivanje latentne infekcije navedenim fitopatogenim bakterijama.
4.1.1. Uvoz sjemenskog krompira
Na osnovu iskustva, utvrđeno je da se sjemenski krompir u BiH uvozi u periodu od decembra do aprila. Da bi se izbjegao fitosanitarni rizik od unošenja pet karantinskih štetnih organizama za laboratorijska ispitivanja na prisustvo latentne infekcije uzet će se uzorci iz uvoznih pošiljki. Na ovaj način uzet će se ukupno 30 uzoraka, od čega po 14 na području FBiH i Republike Srpske i 2 na području Brčko Distrikta (Tab. 1).
Uzorci uvoznog krompira uzimaju se na graničnim prijelazima.
4.1.2. Uvoz merkantilnog krompira
Da bi se izbjegao fitosanitarni rizik od unošenja pet karantinskih štetnih organizama za laboratorijska ispitivanja na prisustvo latentnih infekcija uzet će se uzorci iz uvoznih pošiljki merkantilnog krompira. Na ovaj način uzet će se ukupno 30 uzoraka, od čega po 14 na području FBiH i Republike Srpske i 2 na području Brčko Distrikta (Tab. 1).
|
Tab. 1. Distribucija broja zvaničnih uzoraka za laboratorijsko ispitivanje latentne infekcije u uvoznom sjemenskom i merkantilnom krompiru u pojedinačnim administrativnim jedinicama BiH |
||||
|
Uzorci |
FBiH |
R. Srpska |
Brčko Distrikt |
Ukupni broj uzoraka |
|
Uvezeni sjemenski krompir |
14 |
14 |
2 |
30 |
|
Uvezeni merkantilni krompir |
14 |
14 |
2 |
30 |
|
Ukupno: |
28 |
28 |
4 |
60 |
|
Ukupni broj uzoraka: |
|
4.2. Domaća proizvodnja
Nadzor mogućeg prisustva navedenih štetnih organizama u zemljištu i usjevima za proizvodnju sjemenskog krompira obavit će se na mjestu proizvodnje kod registriranih proizvođača, prema podacima iz registara koje vode entitetska ministarstva, u skladu s propisima o sjemenu i sadnom materijalu, a u zemljištu i u usjevima za proizvodnju merkantilnog krompira na mjestu proizvodnje prema podacima prikupljenih od zadruga, vlastitim saznanjima inspektora i/ili stručnih službi.
Tokom provođenja mjera posebnog nadzora radi detekcije pet karantinskih štetnih organizama bit će izvršen pregled domaće proizvodnje sjemenskog i merkantilnog krompira, s posebnim naglaskom na domaću proizvodnju ranog i ostalog merkantilnog krompira.
Planirani broj i geografski raspored vizuelnih pregleda na prisustvo karantinskih štetnih organizama u domaćem sjemenskom i merkantilnom krompiru, u pojedinim administrativnim jedinicama BiH, dat je u Tabeli 2.
Planirani broj i geografski raspored za uzimanje zvaničnih uzoraka za laboratorijsko ispitivanje latentnih infekcija sa Ralstonia solanacearum, Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus i Synchytrium endobioticum u domaćem sjemenskom i merkantilnom krompiru u pojedinačnim administrativnim jedinicama BiH dat je u Tabeli 3., dok je planirani broj i geografski raspored vizuelnih pregleda, kao i za uzimanje zvaničnih uzoraka za laboratorijsko ispitivanje latentnih infekcija s prethodno navedenim karantinskim štetnim organizmima u domaćem sjemenskom i merkantilnom krompiru u pojedinačnim administrativnim jedinicama BiH po Kantonima i regijama dat u Tabeli 4.
|
Tab. 2. Pregled distribucije i broja vizuelnih pregledana prisustvo karantinskih štetnih organizama u domaćem sjemenskom i merkantilnom krompiru u pojedinačnim administrativnim jedinicama BiH |
||||
|
Vizuelni pregledi |
FBiH |
R. Srpska |
Brčko Distrikt |
Ukupni broj uzoraka |
|
Domaći sjemenski krompir |
36 |
36 |
4 |
76 |
|
Domaći rani merkantilni krompir |
16 |
16 |
2 |
34 |
|
Domaći ostali merkantilni krompir |
80 |
80 |
10 |
170 |
|
Ukupno: |
132 |
132 |
16 |
280 |
|
Ukupni broj vizuelnih pregleda: |
|
Tab. 3. Pregled distribucije i broja uzoraka za laboratorijsko ispitivanje latentne infekcije u domaćem sjemenskom i merkantilnom krompiru u pojedinačnim administrativnim jedinicama BiH |
||||
|
Uzorci |
FBiH |
R. Srpska |
Brčko Distrikt |
Ukupni broj uzoraka |
|
Domaći sjemenski krompir |
18 |
18 |
2 |
38 |
|
Domaći rani merkantilni krompir |
8 |
8 |
1 |
17 |
|
Domaći ostali merkantilni krompir |
40 |
40 |
5 |
85 |
|
Ukupno: |
66 |
66 |
8 |
140 |
|
Ukupni broj uzoraka: |
|
|
Tab. 4. Pregled distribucije i broja uzoraka za vizuelni pregled i laboratorijsko ispitivanje prisustva latentne infekcije u domaćem sjemenskom i merkantilnom krompiru u pojedinačnim administrativnim jedinicama BiH po Kantonima i regijama |
|||
|
Regije/Kanton |
Samo vizuelni pregled (broj) |
Pregled sa uzorkovanjem radi testiranja latentne infekcije (broj) |
Ukupno |
|
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE |
|||
|
Unsko-sanski kanton |
14 |
7 |
21 |
|
Kanton Posavski |
6 |
3 |
9 |
|
Tuzlanski kanton |
14 |
7 |
21 |
|
Zeničko-dobojski kanton |
14 |
7 |
21 |
|
Bosanskopodrinjski kanton |
10 |
5 |
15 |
|
Srednjobosanski kanton |
18 |
9 |
27 |
|
Hercegovačko-neretvanski kanton |
16 |
8 |
24 |
|
Zapadno-hercegovački kanton |
18 |
9 |
27 |
|
Kanton Sarajevo |
6 |
3 |
9 |
|
Kanton 10 |
16 |
8 |
24 |
|
Ukupno: |
132 |
66 |
198 |
|
REPUBLIKA SRPSKA |
|||
|
Regija Prijedor* |
12 |