Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju okvirne politike unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Bosni i Hercegovini

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 3. sjednici, održanoj 7. marta 2012. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU OKVIRNE POLITIKE UNAPREĐENJA RANOG RASTA I RAZVOJA DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI

Član 1.Predmet Odluke

Ovom Odlukom usvaja se Okvirna politika unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Bosni i Hercegovini.

Član 2.Dodaci

Sastavni dio ove Odluke je Okvirna politika unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Bosni i Hercegovini.

Član 3.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

OKVIRNA POLITIKA UNAPREĐENJA RANOG RASTA I RAZVOJA DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI

SEPTEMBAR 2011.

"Strane ugovornice UN Konvencije o pravima djeteta svjesne su značaja međunarodne saradnje za poboljšanje uvjeta života djece u svim zemljama, posebno u zemljama u razvoju, podsjećajući se da su Ujedinjene nacije u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima proklamovale da djetinjstvu pripada posebna briga i pomoć." 1 @@*

UVOD

Dokument Okvirna politika unapređenja ranog rasta i razvoja djece u BiH (u daljem tekstu: Okvirna politika) nastao je kao rezultat dugogodišnje saradnje i iskustava Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske, Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i UNICEF-a Bosne i Hercegovine.

Upravni odbor projekta Jačanja sistema socijalne zaštite i inkluzije djece u BiH (u daljem tekstu: SPIS program) je na svojoj šestoj sjednici održanoj 25.10.2010. godine u Banjoj Luci, usvojio zaključak da se pristupi izradi dokumenta Okvirna politika.

Rano djetinjstvo je najvažnija faza cjelokupnog životnog razvoja čovjeka. Rana iskustva u djetinjstvu utječu na zdravlje, razvoj i obrazovanje do kraja života. Postoje jednostavni i djelotvorni načini koji mogu osigurati optimalni razvoj djeteta. Investiranje u djecu je važan dio ekonomije, jer povećava vjerovatnoću da će djeca biti više uključena u redovno školovanje i postati odrasle osobe sa boljim zdravljem, višim prihodima i većim stepenom socijalne uključenosti.

Period ranog razvoja djece nudi posebnu priliku da se naprave pravovremene intervencije i time izbjegnu ili ublaže problemi u kasnijem razvoju. S obzirom da u ovom periodu života posebnu ulogu imaju roditelji/staratelji, društvena zajednica je dužna osigurati podršku u toj osjetljivoj fazi. Vidljivo je da su promjene u protekle dvije decenije ostavile trag na ulogu porodice u Bosni i Hercegovini i da je neophodno osmisliti usluge koje podržavaju roditelje/staratelje u osjetljivoj fazi ranog djetinjstva i odrastanja djece.

Pod utjecajem globalizacijskih procesa javlja se potreba za osmišljenim programima koji podržavaju mogućnost izbora u balansiranju između posla i obaveza prema porodici. Poznato je da zdrava, sretna i zadovoljna djeca prije postaju odgovorni odrasli pojedinci koji imaju dovoljno kapaciteta i mogućnosti da doprinesu stvaranju koherentnog i prosperitetnog društva. Stoga ulaganje u programe za djecu i porodice ima dalekosežne pozitivne efekte na cjelokupno društvo.

Dobar početak omogućava da djeca razviju sve svoje potencijale, a dobiti koje cjelokupno društvo ima od ulaganja u djecu jesu, između ostalog, povećanje produktivnosti, veći obuhvat obrazovanjem, veća socijalna uključenost te smanjeni izdaci u zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

Bosna i Hercegovina je sukcesijom preuzela UN Konvenciju o pravima djeteta 2 @@*. Ova Konvencija svakom djetetu garantuje neotuđivo pravo na život, rast i razvoj. Bosna i Hercegovina se kao ugovornica obavezala da će svakom djetetu garantirati najviši mogući standard zdravlja, obrazovanja i društvene zaštite. Odredbe UN Konvencije o pravima djeteta su ugrađene u relevantne zakone Federacije BiH, kantona u Federaciji BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH.

U prilogu ovog dokumenta nalaze se Politika za unapređenje ranog rasta i razvoja djece Federacije Bosne i Hercegovine, usvojena na sjednici Vlade Federacije BiH 11.5.2011. godine i Politika unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Republici Srpskoj za period 2011 - 2016. godine, koja je usvojena na sjednici Vlade Republike Srpske 24.3.2011. godine.

"Države ugovornice će osigurati da se institucije, službe i ustanove odgovorne za brigu o djeci i njihovu zaštitu pridržavaju standarda uspostavljenih od odgovarajućih vlasti, naročito u pogledu sigurnosti, zdravlja, broju i prikladnosti osoblja i odgovarajućeg nadzora nad njima." 3 @@*

OCJENA POSTOJEĆEG STANJA

Prihvatajući SPIS program, nadležne institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini izrazile su svoju spremnost i odlučnost da unaprijede postojeće sisteme i da kroz intersektoralno djelovanje rade na suzbijanju siromaštva i isključenosti.

Rano djetinjstvo je dragocjeno doba u kojem se grade temelji kasnijeg zdravlja, razvoja i socijalne integracije. Dijete ima pravo da to doba živi u sigurnom ambijentu porodice i društva kojem pripada. Djeca socijalnu interakciju ostvaruju iz porodičnog okruženja, tako da je njihov socijalni potencijal u velikoj mjeri uslovljen društvenim položajem i socijalnom uključenošću njihovih roditelja. Ključni faktori koji utječu na razvoj djeteta su: prihodi i struktura porodice, stil roditeljskog odgoja, pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, socijalne interakcije te ambijent u kojem se dijete razvija i raste.

Oblast socijalne zaštite djece i porodica sa djecom u Bosni i Hercegovini je organizirana u skladu sa ustavnim nadležnostima kroz institucije sistemā. Zakonima Federacije BiH i njenih kantona, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH utvrđeni su različiti oblici i prava iz socijalne, dječje i porodične zaštite, koji su zasnovani na principima ljudskih prava, a usmjereni su na određene kategorije djece u stanju socijalne potrebe.

Anex 4 Okvirnog sporazuma za mir u BiH 4 @@* predstavlja Ustav BiH koji navodi najviše standarde na polju ljudskih prava, među kojima i UN Konvenciju o pravima djeteta.

Iako Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Ustav Republike Srpske, Ustav Federacije BiH i Statut Brčko Distrikta BiH posvećuju izuzetnu pažnju zaštiti ljudskih prava i sloboda, to nije dovoljna garancija da će prava biti i ostvarivana.

Iako Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Ustav Republike Srpske, Ustav Federacije BiH i Statut Brčko Distrikta BiH posvećuju izuzetnu pažnju zaštiti ljudskih prava i sloboda, to nije dovoljna garancija da će prava biti i ostvarivana.

Ustav Svjetske zdravstvene organizacije naglašava značaj zdravog razvoja djeteta, kao i sposobnosti organiziranja harmoničnog života koje je od suštinske važnosti za pravilan razvoj djeteta. Komisija za socijalne odrednice zdravlja pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, uspostavljena 2005. godine, identificirala je rani razvoj djece kao prioritet svake države 5 @@*.

Krovni dokument Svjetske zdravstvene organizacije, čiji je Bosna i Hercegovina član, predviđa zaštitu i unapređenje zdravlja majki koje se ne može posmatrati odvojeno od zdravlja djeteta, a za što je potrebno imati razvijene odgovarajuće servise. Zdravstveni, obrazovni i sistemi socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini su decentralizirani i mogu odgovoriti potrebama za oblast ranog rasta i razvoja djece, s tim da se isti na različitim nivoima trebaju unapređivati.

Iako je u Bosni i Hercegovini ostvaren značajan napredak u obnavljanju infrastrukture, kao i u oblastima zdravstvene, odgojno-obrazovne, socijalne, porodične i dječije zaštite, ekonomski oporavak je spor. Sociokulturološke promjene su dovele do šire informiranosti i većih zahtijeva stanovništva, ali i do narušavanja strukture porodice i rastuće učestalosti različitih vrsta rizičnog ponašanja. One su također i osnovni uzrok nepovoljnih demografskih trendova.

U dokumentima Strateški pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementiranja, 2008 - 2015. 6 @@*, Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini 7 @@*, kao i u Okvirnom zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini 8 @@* naznačeno je da je opći cilj predškolskog odgoja i obrazovanja, kao integralnog dijela cjelokupnog sistema odgoja i obrazovanja, osiguranje optimalnih i jednakih uvjeta da svako dijete, od rođenja do polaska u školu, razvija i ostvaruje pune potencijale i kompetencije, a kroz različite vidove kvalitetnog i profesionalno autonomnog institucionalnog i vaninstitucionalnog predškolskog odgoja i obrazovanja.

Planiranje i izrada programa posvećenih brizi o djeci u Republici Srpskoj vodi se sektorski, pa je potrebno osnažiti postojeću intersektorsku saradnju i koordinaciju i osmisliti nove vidove te saradnje i koordinacije. 9 @@*

U Strategiji razvoja obrazovanja Republike Srpske za period 2010 – 2014. 10 @@* kao jedan od strateških pravaca navedena je i reforma predškolskog odgoja i obrazovanja i drugih oblika ranog učenja. Uključenost djece predškolskog uzrasta u sistemske procese učenja je od presudnog značaja za formiranje ličnosti opredjeljene stalnom učenju i za postizanje boljih rezultata u obrazovnom procesu. Presudnu ulogu u ovom procesu imaju roditelji/staratelji i institucije lokalne zajednice.

Cilj predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Srpskoj je podsticanje fizičkog, intelektualnog, socioemocionalnog razvoja, komunikacije, kreativnosti i stvaralaštva djece, učenje zasnovano na iskustvu i interesovanjima, stjecanje novih iskustava i proširivanje znanja o sebi, drugim ljudima i svijetu potrebnih za dalje obrazovanje i odgoj i uključivanje djece u društvenu zajednicu, poštujući i uvažavajući prava i mogućnosti djece. Republika Srpska je uskladila Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Republici Srpskoj 11 @@* sa Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju BiH.

U Republici Srpskoj posebna zaštita porodice, majke i djeteta je Ustavom Republike Srpske 12 @@* proglašena za jedno od osnovnih ljudskih prava i sloboda. U skladu sa navedenim, posebna zaštita porodice, majke i djeteta precizirana je kroz sljedeće zakone:

  • 1.
    Zakon o radu – Prečišćen tekst ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 55/07);
  • 2.
    Porodični zakon ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 54/02, 41/08);
  • 3.
    Zakon o dječjoj zaštiti ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 4/02 - Prečišćen tekst, 17/08, 1/09);
  • 4.
    Zakon o socijalnoj zaštiti ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 5/93, 15/96, 110/03, 33/08);
  • 5.
    Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 106/09);
  • 6.
    Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09);

Sljedeće institucije u Republici Srpskoj su od posebnog značaja za brigu o djeci: Ombudsman za djecu Republike Srpske 13 @@*, Vijeće za djecu Republike Srpske 14 @@*, Vijeće za demografsku politiku Republike Srpske 15 @@* i Javni fond za dječju zaštitu Republike Srpske 16 @@*.

U Federaciji Bosne i Hercegovine planiranje i izrada programa posvećenih brizi o djeci vodi se sektorski i evidentan je nedostatak intersektorske koordinacije u tom djelovanju, što za posljedicu ima još uvijek nedovoljno ispunjenje svih dječjih potreba. Kako bi se prešlo sa ovakvog pristupa na nove vidove međusektorske integracije i koordinacije i kako bi se poboljšao položaj djece, ključno je angažiranje svih raspoloživih resursa vladinog (na svim nivoima) i nevladinog sektora, porodice i pojedinca. Uključivanje svih segmenata društva podrazumijeva multidisciplinarni pristup u osmišljavanju akcija i mjera koje će biti usmjerene na poboljšanje položaja djeteta 25 @@*.

U Federaciji BiH nadležnost u obrazovanju nalazi se na nivou kantona, a Federacija BiH koordinira njihove aktivnosti te inicira usklađivanje kantonalnih zakona sa zakonima donesenim na državnom nivou. Većina kantona u Federaciji BiH je uskladila zakone sa Okvirnim zakonom o predškolskom obrazovanju u BiH.

U Federaciji Bosne i Hercegovine zaštita djece i porodice regulirana je kroz sljedeće zakone:

  • 1.
    Zakon o radu FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br 43/99, 32/00, 29/03)
  • 2.
    Porodični zakon FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05, 41/05)
  • 3.
    Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i porodica sa djecom Federacije BiH 17 @@* i kantonalni zakoni o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i porodica sa djecom
  • 4.
    Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/97,7/02, 46/10)
  • 5.
    Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08)
  • 6.
    Odluka o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava ("Službene novine Federacije BiH", br. 21/09)

U Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine zaštita djece i porodice regulirana je kroz sljedeće zakone:

  • 1.
    Zakon o radu Brčko Distrikta BiH, Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH, br. 19/06, 19/07 i 25/08
  • 2.
    Porodični zakon, "Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH", br. 23/07
  • 3.
    Zakon o socijalnoj zaštiti, "Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH", br. 1/03, 4/04, 19/07
  • 4.
    Zakon o dječijoj zaštiti, "Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH", br. 1/03, 4/04, 21/05
  • 5.
    Zakon o zdravstvenoj zaštiti, "Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH", br. 23/07
  • 6.
    Zakon o zdravstvenom osiguranju, Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH", br. 1/02, 7/02, 19/07, 2/08, 34/08
  • 7.
    Zakon o predškolskom obrazovanju Brčko Distrikta BiH, "Službeni glasnik BD BiH", br. 13/07, 39/08

"Države ugovornice će težiti da majkama osiguraju odgovarajuću zdravstvenu zaštitu prije i poslije porođaja, da roditelji i djeca imaju pristup obrazovanju i da im se daje podrška pri korištenju osnovnog znanja o dječjem zdravlju i prehrani, prednostima dojenja, higijene i ekoloških sanitarija te da razvijaju preventivnu zdravstvenu zaštitu, savjetovanje za roditelje kao i obrazovanje u planiranju porodice i odgovarajuće službe." 18 @@*

Prema podacima kojima raspolaže Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine za 2009. godinu, 18.869 djece ispod sedam godina je bilo ugroženo porodičnom situacijom, dok je u istoj godini bilo 11.544 djece u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba. 19 @@* U programske aktivnosti predškolskog odgoja i obrazovanja u BiH uključeno je devet procenata djece. 20 @@*

Da bi dijete dostiglo razvojni potencijal u ranom djetinjstvu neophodno je da odrasta u stimulativnom, zaštitničkom i brižnom okruženju. Uloga roditelja/staratelja odnosno porodice u cjelini je od presudnog značaja za rani rast i razvoj djeteta. Da bi svoju ulogu mogli ispuniti roditeljima/starateljima su potrebne specifične informacije, podrška i vještine kako bi mogli pravilno usmjeravati razvoj svoje djece, ali i sopstveni razvoj.

Razvojem pedagogije i psihologije došlo se do saznanja da je predškolska dob presudna faza za učenje, tjelesni, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta. Polako nestaju i posljednji ostaci shvatanja da je u ranom djetinjstvu potrebno zadovoljiti samo bazične potrebe djeteta. 21 @@* Ulaganje u podsticajno i odgovorno roditeljstvo i u rani dječji rast i razvoj najbolja je investicija koju društvo može učiniti i to je jedan od načina da se prevaziđe problem siromaštva i socijalne isključenosti.

Kroz uspostavu integriranih centara ranog dječjeg rasta i razvoja na lokalnom nivou, uvode se integrirane usluge u oblasti društvene brige o djeci. Institucije u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa UNICEF-om i nevladinim organizacijama razvijaju centre za rani rast i razvoj djece. 22 @@*

Dokument Okvirna politika treba podržati opredjeljenje svih institucija u Bosni i Hercegovini da se posvete poboljšanju okruženja u kojem odrasta svako dijete.

PRINCIPI

Okvirna politika unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Bosni i Hercegovini, kao ispoljavanje socijalne odgovornosti i senzibiliteta društva i države prema djeci i porodicama sa djecom, zasniva se na sljedećim principima:

1. Princip najboljeg interesa djeteta

U svim aktivnostima koje se tiču djece, bez obzira da li ih preduzimaju javne ili privatne institucije socijalnog staranja, sudovi, administrativni organi ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prioritetni značaj. 23 @@*

Efikasna primjena principa najboljeg interesa djeteta u najranijoj fazi razvoja djeteta ostvaruje se u porodici, zato porodica djeteta mora biti u centru pažnje intervencija proizašlih iz ovoga dokumenta. Ovo je osnovni princip i suština je bilo koje akcije društva usmjerene ka interesu djeteta.

2. Princip nediskriminacije

Bosna i Hercegovina je, u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta, dužna da osigura provedbu odgovarajućih mjera zaštite djece od svih oblika diskriminacije po osnovu spola, nacionalnosti, religijske pripadnosti, kulture, jezika ili izraženog mišljenja ili uvjerenja djetetovih roditelja, zakonskih staratelja ili članova porodice. 24 @@* U skladu s tim, prema svakom djetetu će se postupati s punim angažiranjem i odgovornosti u provođenju programa intervencije.

3. Princip holističkog pristupa

Harmoničan i zdrav razvoj djeteta nije moguć bez uvažavanja djetetove individualnosti. Princip holističkog pristupa baziran je na intervencijama koje će uključiti sveobuhvatnu procjenu potreba, ograničenja i potencijala djeteta, te omogućiti zadovoljenje istih.

Intervencije proizašle iz ovog dokumenta, a namijenjene djeci, moraju biti tako kreirane da mogu odgovoriti na izazove koje sa sobom donose različite faze razvoja djeteta. Prepoznavanje različitih potreba djeteta u zavisnosti od razvojnih faza, podrazumijeva stvaranje optimalnih temelja zdravlja, obrazovanja i socijalne integracije djeteta.

4. Princip učešća korisnika

Uključivanje roditelja/staratelja i djece u planiranje, organiziranje, izvođenje i monitoring programa i usluga predstavlja preduvjet uspješnosti društvene intervencije namijenjene djeci, a posebno u oblastima zdravlja, obrazovanja, socijalne, porodične i dječje zaštite. Često je neophodna saradnja sa širom društvenom zajednicom, nevladinim organizacijama i medijima da bi se osigurala šira društvena podrška za neka sistemska poboljšanja u ovoj oblasti.

Navedeni princip je izuzetno važan jer omogućava uspostavljanje dvosmjerne komunikacije, pruža lakši način djeci i njihovim porodicama da aktivno učestvuju u donošenju odluka, postavljanju ciljeva, promovira povjerenje između djeteta, porodice te odgovornih lica i institucija, te se stvara veći osjećaj kontrole.

5. Princip intersektoralnosti i multidisciplinarnosti

Poboljšanje intersektoralnog i multidisciplinarnog pristupa problemu ranog razvoja i rasta djece je od ključne važnosti.

Mjere i aktivnosti koje se preduzimaju u oblastima ranog rasta i razvoja djece, od otkrivanja slučaja, preko procjene potreba, planiranja postupaka zaštite do podrške i tretmana djeteta, moraju se bazirati na intersektorskom pristupu, što uključuje interakciju stručnjaka iz oblasti koje su usmjerene na brigu o djetetu. Dokument Okvirna politika treba podstaći odgovorne na svim nivoima vlasti da unaprijede intersektorsku saradnju.

6. Princip blagovremenosti

Iskustva ranog djetinjstva imaju, općenito, duboki utjecaj na pojedinca kroz život. Kritični period u razvoju djece je vremenski period u kojem se pokazuje pojačana osjetljivost na utjecaje okoline te se određene funkcije razvijaju u skladu s proživljenim iskustvima i u skladu s faktorima koji utječu na rast i razvoj djece. Ukoliko dijete nije izloženo određenim stimulansima u tačno određeno vrijeme ili nema adekvatne elementarne uvjete razvoja, razvoj određenih funkcija kasnije u životu može postati gotovo nemoguć.

Blagovremena detekcija, dijagnostika i intervencija uopće, a posebno kad je u pitanju zaštita djeteta, predstavlja imperativ za djelovanje i organizaciju sistema brige o djeci. Od blagovremenosti intervencije neposredno zavisi i konačni rezultat brige o djetetu, tako da je ovaj princip izuzetno značajan.

  • 7.
    Princip porodičnog kontinuiteta

Porodica je prirodno okruženje za pravilan rast i razvoj djeteta. Sve intervencije koje su usmjerene na brigu o djetetu, a u kojima je sadržana okolnost izdvajanja djeteta iz porodice, moraju sadržavati mehanizam za supstituiranje porodičnog okruženja djeteta, odnosno mjere koje će ublažiti posljedice izdvajanja djeteta iz porodice.

CILJEVI I PRAVCI DJELOVANJA

Postizanje najviših standarda u oblasti ranog rasta i razvoja djece u BiH, odnosno stvaranje uvjeta koji će svakom djetetu u Bosni i Hercegovini omogućiti da svoje potencijale razvija u punom kapacitetu, u uvjetima sretnog djetinjstva i zdravog porodičnog okruženja, ostvarit će se kroz sljedeće pravce djelovanja:

  • 1.
    Promocija jačanja porodice i efikasnog roditeljstva/starateljstva

1.1. Raditi na jačanju roditeljskih/starateljskih kompetencija u oblasti brige i poticanja ranog razvoja djeteta, s posebnim akcentom na socijalno isključene grupe;

1.2. Razvijanje modela integriranog pristupa ranom rastu i razvoju djece

  • 2.
    Povećanje efikasnosti sistemā društvene brige o djeci, unapređenjem intersektorske saradnje

2.1 Stvarati sigurno okruženje u kojem se dijete rađa, raste, razvija, hrani, igra, uči i živi;

2.2 Unapređenje sistemā prikupljanja, obrade, praćenja i analiziranja podataka o indikatorima relevantnim za oblast ranog rasta i razvoja koji će se koristiti za donošenje odluka, procjene učinka mjera sistemā, kako bi se omogućilo adekvatnije koncipiranje programa, zakona i drugih propisa, u skladu sa standardima Evropske unije;

2.3 Daljnje usklađivanje legislative i strateških dokumenata sa odredbama međunarodnih dokumenata iz oblasti ljudskih prava, te podsticanje efikasne primjene istih;

2.4 Raditi na razvijanju integriranih modela društvene brige o djeci, u skladu sa potrebama i mogućnostima lokalnih zajednica;

2.5 Povećavati obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem, uz individualni pristup i kontinuirano praćenje rasta i razvoja djece;

2.6 Kreiranje "protokolā o intersektorskoj saradnji" kojim bi se utvrdili načini postupanja pojedinih aktera društvene brige o djeci;

2.7 Unapređenje saradnje i partnerstava sa nevladinim organizacijama i privatnim sektorom.

  • 3.
    Unapređenje strukturalnih i funkcionalnih kapaciteta institucija društvene brige o djeci

3.1. Unapređivanje dostupnosti i kvaliteta usluga u oblastima zdravlja, odgoja, obrazovanja, socijalne i porodične zaštite;

3.2. Kontinuirano usavršavanje profesionalaca i edukacija roditelja/staratelja i javnosti o značaju ranog rasta i razvoja djece;

3.3. Uspostavljanje standardiziranih procedura, planova i programa rane detekcije i intervencije kroz unapređenje rada institucija društvene brige o djeci, uz favoriziranje holističkog pristupa korisniku.

ZAKLJUČAK

Dokument Okvirna politika, kao i Politika za unapređenje ranog rasta i razvoja djece Federacije BiH i Politika unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Republici Srpskoj za period 2011 - 2016. omogućit će izradu dugoročnih planskih dokumenata čija će okosnica biti zaštita i poštovanje prava najmlađih stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine će svoje aktivnosti u oblasti ranog rasta i razvoja djece usmjeravati u skladu sa dokumentom Okvirna politika.

VM broj 40/12
7. marta 2012. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Vjekoslav Bevanda, s. r.

1 Konvencija o pravima djeteta - Preambula, usvojena na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. novembra 1989. godine

2 Službeni list RBiH, 25/93

3 Konvencija o pravima djeteta- član 3, stav 3

4 Daytonski sporazum 25.11.1995. parafiran u Daytonu, Ohio USA, a potpisan 14.12.1995. u Parizu

5 World Health Organization, Early Childhood Development, Fact Sheet Nr. 332, avgust 2009.

6 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 63/08

7 Prihvaćen na Trećem obrazovnom forumu, dostupno na http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?template_id=19&pageIndex=1

8 "Službeni glasnik BiH", br. 88/07

9 Politika unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Republici Srpskoj za period od 2011. do 2016. godine, Vlada Republike Srpske, mart 2011.

10 Izrađena u novembru 2009. godine

11 "Službeni glasnik Republike Srpske", br. 119/08

12 "Službeni glasnik Republike Srpske", br. 21/92, 28/94, 8/96, 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02, 26/02, 30/02, 31/03, 98/03

13 Službeni glasnik Republike Srpske 103/08

14 Službeni glasnik Republike Srpske 66/06

15 Službeni glasnik Republike Srpske 18/08

16 Osnovan odlukom Vlade RS 1996., Službeni glasnik Republike Srpske br. 27/96

17 Službene novine FBiH br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09

18 UN Konvencija o pravima djeteta, član 24 d, e, f

19 Agencija za statistiku BiH, tematski bilten TB 07, Socijalna zaštita 2004-2009, Sarajevo, decembar 2010. godine, str.23

20 Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH sa planom implementiranja, 2008-2015, usvojeni na 51. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, 03.06.2008.

21 Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Treći obrazovni forum, novembar 2003

22 U Bosni i Hercegovini je, do sada, otvoreno sedam pilot centara: Bileća, Foča, Kiseljak, Kotor Varoš, Laktaši, Novi Grad Sarajevo i Tuzla.

23 Konvencija o pravima djeteta, I Dio, član 3.1.

24 Konvencija o pravima djeteta, I Dio, član 2.2.

25 Politika za unapređenje ranog rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada FBiH, maj 2011.