Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja
Program posebnog nadzora (sistemske kontrole) karantinskih štetnih organizama na krompiru u Bosni i Hercegovini za 2013. godinu
Na osnovu člana 61. stav (2) Zakona o upravi (" Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), člana 5. stav (1) Pravilnika o mjerama za sprječavanje širenja i kontrole krompirovih cistolikih nematoda ("Službeni glasnik BiH", broj 98/12), člana 3. stav (1) tačka a) Pravilnika o provođenju sistemske kontrole i preduzimanju mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole smeđe truleži krompira i bakterijalnog uvenuća na krompiru i paradajzu prouzrokovanih bakterijom Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. ("Službeni glasnik BiH", broj 90/09) i člana 3. stav (1) Pravilnika o provođenju sistemske kontrole i preduzimanju mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole prstenaste truleži krtola krompira koju uzrokuje bakterija Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. ("Službeni glasnik BiH", broj 90/09), Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, donosi
PROGRAM
POSEBNOG NADZORA (SISTEMSKE KONTROLE) KARANTINSKIH ŠTETNIH ORGANIZAMA NA KROMPIRU U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2013. GODINU
1. UVOD
Jedna od obaveza Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja (u daljem tekstu: Uprava), kao nacionalnog tijela za zaštitu zdravlja bilja, je provođenje posebnog nadzora pod kojim se podrazumijeva sistematsko prikupljanje i čuvanje podataka o prisutnosti štetnih organizama, a uključuje inspekcijske preglede, praćenje zdravstvenog stanja bilja i sistematsko istraživanje nad zaraženim, ugroženim i nezaraženim područjima.
Ova obaveza proističe iz Zakona o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) (u daljnjem tekstu: Zakon), Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata ("Službeni glasnik BiH", broj 69/09), Pravilnika koji regulišu zdravlje krompira (koji su navedeni u preambuli ovog Programa), kao i Međunarodne konvencije o zaštiti bilja.
Bosna i Hercegovina je u svoje fitosanitarno zakonodavstvo ugradila odredbe iz direktiva i odluka EU kojima se propisuje obaveza praćenja određenih štetnih organizama na krompiru, način njihova praćenja, kao i provedba određenih fitosanitarnih mjera.
Uvažavajući pomenute obaveze, a prije svega radi zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje, od 2011. godine u kontinuitetu se provodi poseban nadzor nad određenim štetnim organizmima na krompiru, a na osnovu odobrenih godišnjih programa.
2. CILJEVI POSEBNOG NADZORA
Poseban nadzor se provodi s ciljem utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva (detekcije) karantinskih štetnih organizama na krompiru na mjestima ulaska pošiljki krompira, koje se uvoze u BiH, te na mjestima proizvodnje sjemenskog i merkantilnog krompira, distributivnim centrima i mjestima skladištenja.
U osiguranju postizanja postavljenog cilja, posebnim nadzorom, istražit će se šire područje, odnosno lokaliteti, na kojima se u BiH uzgaja krompir, kako bi se odredio status istraživanog područja u odnosu na ciljane organizme, te utvrdila moguća putanja njihovog ulaska i/ili širenja u BiH. Bitan cilj posebnog nadzora je i ispunjavanje fitosanitarnih uslova za proizvodnju, premještanje i posebno izvoz krompira.
3. MJESTO I PREDMET NADZORA
Poseban nadzor, radi detekcije karantinskih štetnih organizama merkantilnog i sjemenskog krompira, provodit će se na cijeloj teritoriji BiH.
Posebni nadzor i provođenje mjera provodit će nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u koordinanaciji i saradnji s Upravom i druge institucije koje ovlasti Uprava.
Odabir odgovarajućih lokacija vršit će se na osnovu biologije ciljanih štetnih organizama, klimatske pogodnosti za njihov razvoj, geografske distribucije i veličine komercijalnih proizvodnih područja krompira kao glavne biljke domaćina i zastupljenim sortama. Vrijeme vršenja nadzora odredit će se na osnovu životnih ciklusa ciljanih štetnih organizama, njihove biologije i fenologije biljaka domaćina.
Posebnim nadzorom, osim krompira, obuhvatit će se i druge biljke domaćini (gajene i samonikle), te zemljište na kojem se proizvode i voda koja se koristi za navodnjavanje. Ostale biljke domaćini bit će obuhvaćene nadzorom, postupkom uzorkovanja ili ukoliko se prilikom vršenja pregleda uoče simptomi koji upućuju na moguću zarazu ciljanim štetnim organizmima.
4. PODRUČJE I METOD RADA
Područje rada su mjesta ulaska, proizvodnje i distribucije krompira u BiH. Nadzorom će biti obuhvaćena mjesta ulaska pošiljki krompira na graničnim prijelazima, kao mogućeg puta unošenja karantinskih štetnih organizama u BiH, kao i mjesta na kojima se krompir uzgaja (zemlja i usjevi za proizvodnju sjemenskog i za proizvodnju merkantilnog krompira) i prostori u kojima se dorađuje, čuva i skladišti.
Poseban nadzor nad prisustvom karantinskih štetnih organizama u sjemenskom i merkantilnom krompiru odvija se u četiri faze:
I Faza - Pregled krompira u vegetaciji (od početka juna)
II Faza - Pregled krtola krompira prilikom vađenja (maj - oktobar)
III Faza - Pregled krtola krompira u magacinima proizvođača (oktobar)
IV Faza - Pregled krtola krompira u distributivnim centrima i zbirnim magacinima prerađivača (oktobar).
Broj uzoraka koji je predviđen programom nadzora ne može se mijenjati iz jedne faze u drugu.
Planirani broj i geografski raspored za uzimanje zvaničnih uzoraka za laboratorijsko ispitivanje latentne infekcije fitopatogenim bakterijama Ralstonia solanacearum, Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus u domaćem sjemenskom i merkantilnom krompiru u pojedinačnim administrativnim jedinicama BiH dat je u Tabeli 1., dok je planirani broj i geografski raspored vizuelnih pregleda, kao i uzimanje zvaničnih uzoraka za laboratorijsko ispitivanje latentnih infekcija s prethodno navedenim karantinskim štetnim organizmima u domaćem sjemenskom i merkantilnom krompiru u pojedinačnim administrativnim jedinicama BiH po kantonima i regijama dat u Tabeli 2.
U oviru vizuelnih pregleda na prisustvo latentne infekcije fitopatogenim bakterijama Ralstonia solanacearum i Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus, vrši se i vizuelni pregled na prisustvo latentne infekcije fitopatogenom gljivom Synchytrium endobioticum uzročnika bolesti raka krompira. Samo u slučaju postojanja sumnje na zarazu ovom fitopatogenom gljivom potrebno je uzeti uzorak i izvršiti laboratorijsku analizu.*
Tab. 1. Distribucija broja zvaničnih uzoraka za laboratorijsko ispitivanje latentne infekcije Ralstonia solanacearum, Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus raznih kategorija krompira kao i vode i korovske biljke Solanum dulcmara u pojedinim administrativnim jedinicama
|
Uzorci |
FBiH |
R. Srpska |
Brčko Distrikt |
Ukupni broj uzoraka |
|
Uvezeni sjemenski krompir |
14 |
14 |
2 |
30 |
|
Uvezeni merkantilni krompir |
14 |
14 |
2 |
30 |
|
Domaći sjemenski krompir |
18 |
18 |
2 |
38 |
|
Domaći rani merkantilni krompir |
8 |
8 |
1 |
17 |
|
Domaći ostali merkantilni krompir |
40 |
40 |
5 |
85 |
|
Voda i korovSolanumdulcamara |
9 |
9 |
2 |
20 |
|
Ukupno: |
103 |
103 |
14 |
220 |
|
Ukupni broj uzoraka: |
|
Tab. 2. Pregled distribucije i broja uzoraka za vizuelni pregled i laboratorijsko ispitivanje prisustva latentne infekcije Ralstonia solanacearum, Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus u domaćem sjemenskom i merkantilnom krompiru u pojedinačnim administrativnim jedinicama BiH po kantonima i regijama**
|
Regije/Kanton |
Samo vizuelni pregled (broj) |
Pregled sa uzorkovanjem radi testiranja latentne infekcije (broj) |
Ukupno |
|
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE |
|||
|
Unsko-sanski kanton |
14 |
7 |
21 |
|
Kanton Posavski |
6 |
3 |
9 |
|
Tuzlanski kanton |
14 |
7 |
21 |
|
Zeničko-dobojski kanton |
14 |
7 |
21 |
|
Bosanskopodrinjski kanton |
10 |
5 |
15 |
|
Srednjobosanski kanton |
18 |
9 |
27 |
|
Hercegovačko-neretvanski kanton |
16 |
8 |
24 |
|
Zapadno-hercegovački kanton |
18 |
9 |
27 |
|
Kanton Sarajevo |
6 |
3 |
9 |
|
Kanton 10 |
16 |
8 |
24 |
Ukupno: |
132 |
66 |
198 |
|
REPUBLIKA SRPSKA |
|||
|
Regija Prijedor* |
12 |
6 |
15 |
|
Regija Banja Luka* |
36 |
18 |
54 |
|
Regija Doboj* |
12 |
6 |
18 |
|
Regija Bijeljina* |
20 |
10 |
30 |
|
Regija I. Sarajevo* |
36 |
18 |
54 |
|
Regija Trebinje* |
16 |
8 |
21 |
Ukupno: |
132 |
66 |
198 |
|
BRČKO DISTRIKT BiH |
|||
|
Brčko Distrikt BiH |
16 |
8 |
24 |
Ukupno za BiH: |
280 |
140 |
420 |
*Regioni su usaglašeni s organizacijom Inspektorata Republike Srpske
**Pri vršenju vizuelnih pregleda kod proizvođača merkantilnog krompira obavezno je slijediti princip od najvećih proizvođača prema manjim proizvođačima na tom području (kanton /region)(1ha i više).
4.1. Paradajz i pelargonija
Kao domaćini fitopatogene bakterije Ralstonia solanacearum i paradajz i pelargonija su uključene u mjere posebnog nadzora prisustva bakterije Ralstonia solanacearum u okviru nadzora drugih karantinskih štetnih organizama. Ako provjera na prisustvo bakterije Ralstonia solanacearum nije pokazala ništa sumnjivo, ovaj nalaz također ulazi u finalni izvještaj.
U slučaju sumnjivih simptoma bolesti izazvanih ovom bakterijom uzimaju se uzorci i šalju na laboratorijska ispitivanja mogućeg prisustva Ralstonia solanacearum.
4.2. Voda i korov Solanum dulcamara (razvodnik, paskvica, gorkoslat)
Uzorkovanje otpadnih voda u prerađivačkoj industriji krompira ili u vodotocima u blizini proizvodnih parcela krompira radi laboratorijskog pregleda na prisustvo Ralstonia solanacearum vrše predstavnici ovlaštenih institucija u skadu sa planom navedenim u Tabeli 1.
Uzorci vode trebaju biti uzeti na mjestima gdje se ta voda skuplja, a treba uzeti i uzorak otpada (zemlje) u kontejneru u koji se odlaže otpad. Uzima se i uzorak tla u ekonomskom dvorištu prerađivačkog objekta.
Prikupljeni uzorci vode i korova Solanum dulcamara (razvodnik, paskvica, gorkoslat) će se u laboratoriji testirati na prisustvo bakterije Ralstonia solanacearum. Prilikom uzimanja uzoraka treba biti posebno oprezan u pogledu mogućeg nalaza korovske biljke Solanum dulcamara (razvodnik, paskvica, gorkoslat). U slučaju nalaza ovih biljaka uzima se uzorak za ispitivanje latentne infekcije bakterijom Ralstonia solanacearum.
Vrijeme pregleda: druga polovina augusta (savjetuje se da se u slučaju potrebe uzorkovanje ponovi nakon dvije sedmice).
4.3. Analiza zemljišta na kojem je uzgajan krompir i druge biljne vrste na prisustvo karantinskih nematoda Globodera rostochiensis i G. pallida, Meloidogyne chitwoodi i Meloidogyne fallax
Pri poduzimanju mjera posebnog nadzora nad prisustvom karantinskih nematoda Globodera rostochiensis i G. pallida, Meloidogyne chitwoodi i Meloidogyne fallax, predstavnici ovlaštenih institucija će izvršiti uzorkovanje i analizu zemljišta na kojem je uzgajan krompir i druge biljne vrste.
Pri opisu mjesta uzimanja uzoraka (koji navodimo u zapisniku o uzimanju uzoraka i prijavi uzoraka) potrebno je što detaljnije opisati mjesto uzorkovanja sa obaveznim unošenjem GPS pozicije.
Tab. 3. Pregled distribucije i broja uzoraka za laboratorijsko ispitivanje na prisustvo karantinskih nematoda Globodera rostochiensis i G. pallida, Meloidogyne chitwoodi i Meloidogyne fallax u administrativnim jedinicama BiH po kantonima i regijama**
|
Regije/Kanton |
Parcele sa merkantilnimkrompirom |
Parcele sa sjemenskimkrompirom |
Novi rasadnici |
Njivski usjevi i višegodišnji zasadi |