Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu

Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 132. sjednici održanoj 25. januara 2010. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

I.

Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu (u daljnjem tekstu: Bilans).

II.

Bilans iz tačke 1. ove Odluke sastavni je dio ove Odluke.

III.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Decembar 2009. godine,
Mostar

Premijer
Mustafa Mujezinović, s. r.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

BILANS

ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

Uvod
(objašnjenje koncepta dokumenta)

Cilj ovog dokumenta je da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2010. godinu (u daljnjem tekstu Bilans), uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2009. godini.

  • -
    UGALJ,
  • -
    ELEKTRIČNA ENERGIJA,
  • -
    DERIVATI NAFTE i
  • -
    PRIRODNI GAS.

Ostali konvencionalni izvori energije, kao i energija iz obnovljivih izvora, izuzimajući hidroenergiju, još uvijek nisu dovoljno istraženi i nisu posebno ni analizirani.

Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BIH, EP HZ-HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije.

Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:

A - Proizvodnja

B - Razmjena

C - Potrošnja

a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.

U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.

A. Proizvodnja: U energetskom bilansu FBiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 2:1 (termoelektrane : hidroelektrane)

Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u deset rudnika na teritoriji FBiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.

Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u devet hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2 i Peć Mlini) i nekoliko distributivnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para.

B. Razmjena
(Uvoz-lzvoz):

Radi se o saldu uvezenih i izvezenih količina. Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan FBiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo, uvozi 17 registrovanih uvoznika, iako postoji cca 77 registrovanih uvoznika.

Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van F BiH, i manje količine uglja.

C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima (Željezare Zenica i llijaš, Polihem Tuzla, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, KTK i Vitex Visoko, Aluminij Mostar, Elektro Bosna Jajce i B.S.I Jajce) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Mittal Steel-Željezara Zenica, Željezara llijaš, IGM Visoko, TC Kakanj i Grijanje Zenica te novi industrijski potrošač, Krečana) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo i Visokogas Visoko).

U zadnjoj koloni su prikazane:

Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje. Za bilans se kaže da je zatvoren kada je za planiranu potrošnju obezbijeđeno snabdijevanje, domaćom proizvodnjom ili uvozom (Razlike = 0 ili + bilansni višak).

Napomena: Imajući u vidu direktan i indirektan uticaj recesije na privredni sistem u Federaciji BiH / BiH, zadužuje se FMERI da u koordinaciji sa ostalim energetskim subjektima, redovno prati ostvarenje plana energetskih potreba F BiH i po potrebi vrši rebalans energentskih potreba i poduzima odgovarajuće mjere za njegovu realizaciju.