Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Etičkog kodeksa istraživanja sa djecom i o djeci u Bosni i Hercegovini

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 51 sjednici, održanoj 28. maja 2013. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU ETIČKOG KODEKSA ISTRAŽIVANJA SA DJECOM I O DJECI U BOSNI I HERCEGOVINI

Član 1.Usvajanje Etičkog kodeksa

(1) Ovom Odlukom usvaja se Etički kodeks istraživanja sa djecom i o djeci u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Etički kodeks).

(2) Utvrđivanjem Etičkog kodeksa, Bosna i Hercegovina ispunjava obaveze utvrđene, čl. 3, 8, 17 i 19 Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih naroda.

Član 2.Primjena Etičkog kodeksa

(1) Etički kodeks utvrđen ovom Odlukom predstavlja obligatorni dokument za sve pojedince, skupine, institucije i organe koji se neposredno bave istraživanjima čiji su predmet ili u koja su, na bilo koji način, uključena djeca.

(2) Svi istraživači dužni su da poštuju Etički kodeks polazeći od osnovnog načela "najbolji interes djeteta", njegove dobrobiti, odnosno onoga što je najbolje za dijete i njegovu obitelj/skrbnici.

Član 3.Sastavni dio Odluke

Sastavni dio ove Odluke je Etički kodeks.

Član 4.Prelazne odredbe

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o usvajanju Etičkog kodeksa istraživanja o djeci ("Službeni glasnik BiH", broj 26/06).

Član 5.Stupanje na snagu

Odluka i Etički kodeks stupaju na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 146/13
28. maja 2013. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Vjekoslav Bevanda, s. r.

Etički kodeks istraživanja sa djecom i o djeci u Bosni i Hercegovini

Stalna potreba za istraživanjem novog, s jedne strane, te imperativ za zaštitu djeteta od bilo koje vrste zloupotrebe, s druge strane, razlozi su zbog kojih je neophodno razviti deontologijske etičke standarde istraživanja koja se odnose na djecu uopće.
U okviru ovog Etičkog kodeksa, praktično se direktno primjenjuju standardi utvrđeni u okviru Ustava Bosne i Hercegovine, člana II) Ljudska prava i osnovne slobode, a koji su utemeljeni na međunarodnim standardima za zaštitu djece utvrđenih, prije svega, UN Konvencijom o pravima djeteta (iz 1989.), ali i drugim UN i evropskim konvencijama i protokolima koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina, a koje se odnose na zaštitu i prava djece.
Etički kodeks uzima u obzir i različite zakonske propise u Bosni i Hercegovini, čije se norme tiču pravnog subjektiviteta djece, kao kategorije uzorka istraživanja. Ovdje se prvenstveno misli na zakone kojima se uređuje pitanje zaštite i prikupljanja podataka, kao i pitanje pristupa informacijama: Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 28/00); Zakon o slobodi pristupa informacijama FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/01); Zakon o slobodi pristupa informacijama RS ("Službeni glasnik RS", br. 20/01); Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 32/01); Zakon o zaštiti povjerljivih podataka BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 4/05); Zakon o statistici BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 57/02); Zakon o statistici FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/03); Zakon o statistici RS ("Službeni glasnik RS", br. 85/03).
U pogledu potrebe uključivanja podataka iz određenih oblasti koje se odnose na djecu i dječija prava, potrebno je uzeti u obzir i zakone koji regulišu pitanja zaštite djece (socijalna, zdravstvena, obrazovna i dr.).
1.1. Osnovna pitanja i primjena Etičkog kodeksa
1.2. Definisanje statusa djeteta, roditelja/staratelja i istraživača
3.1. Dostupnost podataka iz istraživanja
3.2. Korištenje podataka proisteklih iz istraživanja
3.3. Objava Etičkog kodeksa
3.5. Glosarij pojmova korištenih u izradi Etičkog kodeksa
3.6. Bibliografski izvori korišteni u izradi Kodeksa

(1) Pitanja koja uređuje Etički kodeks istraživanja sa djecom i o djeci u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Etički kodeks), tiču se statusa samog djeteta i njegove porodice kao učesnika u istraživačkom procesu humanističkih, društvenih, obrazovnih, medicinskih i ostalih naučnih i stručnih istraživanja.

(2) Posebna pažnja posvećena je prevenciji uzroka, i uopćeno situacija u kojima može postati upitan integritet samog djeteta.

(3) Etičkim kodeksom se uređuju prava i obaveze, te odgovornosti istraživača.

(4) Etičkim kodeksom se utvrđuju pravila ponašanja istraživača i etička načela na osnovu kojih istraživači postupaju, prilikom obavljanja naučnih, medijskih, sportskih, sudskih i uopćeno stručnih istraživanja, a koja u fokus svojih interesovanja stavljaju dijete.

(5) Etički kodeks se primjenjuje na sve vrste istraživanja u kojima su aktivni učesnici djeca, ili koja se odnose na djecu.

(6) Etički kodeks treba biti konsultovan od strane svih zakona i strukovnih kodeksa koja se, sa različitih aspekata, tokom istraživanja, bave pitanjima koja su od interesa za djecu.

(c) precizirajući uslove za omogućavanje uvida u rezultate istraživanja.
(a) status roditelja/staratelja, uvažavajući pojedina prava djeteta, uređuje u svim fazama istraživanja;
(a) su detaljno utvrđena njegova/njena prava i obaveze, kao i procedura omogućavanja uvida drugim licima u rezultate istraživanja, uz obaveznu zaštitu podataka o ličnosti djeteta i njegove porodice;

1.3. Primjena etičkih principa

(1) Etički principi utvrđeni ovim Etičkim kodeksom su principi koje istraživači moraju usvojiti kao vlastite profesionalne principe i lični kriterij ponašanja.

(2) Etički kodeks sadrži etička načela kojih se istraživači moraju pridržavati za vrijeme obavljanja pripreme za istraživanje, u toku samog istraživanja, te nakon obavljenog istraživanja u fazi izrade izvještaja ili publikacija proizašlih iz istraživanja i sl.

1.3.1. Princip poštivanja ljudskih prava, sloboda i dostojanstva lica

(2) Posebna pažnja se posvećuje poštivanju kulturalnih i individualnih različitosti među akterima istraživanja (dobna, spolna, rasna, nacionalna, vjerska i socio-ekonomska razlika, kao i nejednakosti u mentalnom razvoju, seksualnoj orijentaciji i spolnom identitetu ispitanika).

(3) U istraživanjima je neophodno garantovati eliminaciju svih oblika predrasuda ili stereotipa unutar planiranih istraživanja.

(2) U svom nastupanju, istraživač permanentno mora štititi prava svih osoba s kojima kontaktira.

(3) Etičke dileme ili probleme, nastale u samoj pripremi ili u toku istraživanja, istraživač rješava na odgovarajući način, osiguravši u najvišoj mjeri sve učesnike/učesnice u istaživanju.

(4) U planiranju istraživanja, istraživač treba predvidjeti i eventualne negativne reakcije učesnika/učesnica u istraživačkom postupku.

(5) Istraživač vodi računa da tokom istraživanja obezbijedi tjelesnu, emocionalnu i opću psihološku sigurnost djece.

1.3.3. Princip odgovornosti u slučajevima moralnih dilema

(2) Istraživač vodi računa o naučnoj i stručnoj odgovornosti prema učesnicima istraživanja, kao i javnosti, te odgovornosti prema strukovnoj asocijaciji kojoj istraživanje pripada.

(3) Pri istraživanju, istraživač sarađuje i savjetuje se sa ostalim stručnjacima i srodnim institucijama, kako bi se istraživanje što profesionalnije obavilo.

(5) Pretpostavka za provođenje neposrednog istraživanja sa djecom jeste poznavanje psiholoških i tjelesnih razvojnih procesa. Prije istraživanja, u područjima izvan psihologije, istraživač je dužan savjetovati se sa stručnjacima koji se bave emocionalnim, kognitivnim i socijalnim aspektima ljudskog razvoja.

(6) Istraživanja sa djecom kao učesnicima, provode se samo u situacijama kada se značajne spoznaje o dobrobiti djeteta ne mogu steći na drugi način.

1.3.4. Princip zaštite integriteta rezultata istraživanja i istraživača

(1) Profesionalna angažovanost u istraživanju o djeci, iziskuje poštivanje određenih standarda koji su afirmativni i koji promovišu objektivnost, tačnost i istinitost u istraživačkom procesu, a utemeljeni su na utvrđenim naučnim i profesionalnim dostignućima.

(3) Namjera istraživača mora biti jasna i objektivno moguća tokom cijelog istraživačkog postupka, a njihovi ciljevi moraju ostati javni i otvoreni, ostajući dosljedni u održanju obećanja datih ispitanicima na početku istraživanja.

DIO II PROVOĐENJE ISTRAŽIVANJA 2.1. Pretpostavke za provođenje istraživanja

(1) Istraživanja s djecom, kao učesnicima u istraživanju, provode se samo u slučajevima kada se do planiranih spoznaja ne može doći na drugi način, a istraživanje ima za cilj doprinijeti znatno boljem naučnom razumijevanju određenih stanja, pojava i sl., te može doprinijeti konačnom postizanju rezultata koji mogu koristiti djeci.

(3) Ambijent i cjelokupne okolnosti u kojima se odvija istraživanje, podrazumijevaju obezbjeđivanje tjelesne, emocionalne i uopće psihološke sigurnosti djece.

(1) Istraživač je dužan od nadležnih tijela dobiti dozvolu/e za provođenje istraživanja prije nego započne isto, odn. istraživanje ne smije početi bez prethodne saglasnosti nadležnog Etičkog tijela.

(2) Etička tijela formiraju se pri Ministrstvu prosvjete i kulture Republike Srpske i prosvjetno-pedagoškim zavodima ili drugim oblicima pedagoških institucija u Federaciji Bosni i Hercegovini i Brčko Distriktu BiH (u daljem tekstu: Zavodi).

2.1.3. Prethodna saglasnost za istraživanje

(2) Obrazac za prijavu predlažu institucije iz prethodnog stava, uz konačnu saglasnost resornog ministarstva.

(5) Etička tijela vode evidenciju o podnesenim, odobrenim i odbijenim zahtjevima.

(6) Etička tijela su dužna obavijestiti nadležna ministarstva, odn. odjeljenja za oblasti kojima se istraživanje bavi.

2.1.4. Preliminarna pitanja istraživačima

  • a)
    Da li planirani metodološki instrumentarij zadovoljava potrebe istraživanja i da li je prilagođen djeci?
  • c)
    Da li je moguće svim učesnicima objasniti svrhu istraživanja?
  • f)
    Da li je Vama razumljivo pitanje na koje tražite odgovor?
  • g)
    Da li je bilo kojim dijelom istraživanja, moguće zloupotrijebiti povjerenje ispitanika?
  • h)
    Šta ćete poduzeti u slučajevima kada primijetite stid ili stres kod djeteta ispitanika?
  • i)
    Da li će učesnici dobiti sve informacije na kraju istraživanja, kako bi se psihološki rasteretili?

(1) Nakon dobijanja saglasnosti Etičkih tijela Zavoda, istraživač je dužan pribaviti saglasnost za svako dijete koje namjerava uključiti u istraživanje.

(1) Dijete, odn. njegov roditelj/ staratelj, daje svoj pristanak tek nakon što dobije informacije o:

a) samoj svrsi istraživanja,
b) koristi od tog istraživanja,
d) vrsti i trajanju istraživanja,
e) povjerljivosti podataka iz istraživanja kao i zaštiti identiteta svih učesnika,
g) dobrovoljnom pristajanju i odustajanju od istraživanja.

(8) Osobe koje daju pristanak za učešće u istraživanju mogu ga u svako doba, bez štetnih posljedica po njih, kao i bez posebnog obrazloženja, povući i odustati od daljeg istraživanja.

(9) Za djecu koja su smještena u ustanovama socijalne zaštite, istraživač mora dobiti saglasnost resornog entitetskog, odn. kantonalnog ministarstva i odgovarajućeg odjela u Brčko Distriktu.

2.2.2. Nepredviđene situacije u istraživanju

2.2.3. Postupak u toku istraživanja

(2) Primjena bilo kojeg instrumenta u istraživanju podrazumijeva prethodno detaljno objašnjenje njegove namjene i svrhe, te pristanak ispitanika.

(1) Istraživač je dužan izvijestiti učesnike u istraživanju o rezultatima istog, na način koji je primjeren dobi i zrelosti učesnika.

(1) Istraživači su dužni poduzeti sve mjere zaštite tajnosti podataka o djeci koja su učestvovala u istraživanju.

(3) Nije dozvoljeno otkrivati identitet učesnika u istraživanju, niti u neformalnom razgovoru, niti u službenim izvještajima o projektu, bilo pred stručnim, zainteresovanim ili nezainteresovanim osobama, osim u slučaju pismenog pristanka učesnika, tj. roditelja/staratelja djeteta mlađeg od 15 godina.

(1) Informacije proizašle iz istraživanja, koje su dostupne kroz izvještaje ili druge oblike publikacija nastalih na osnovu istraživanja provedenih po kriterijima i zahtjevima ovog Etičkog kodeksa, su slobodne za korištenje kao sekundarni podatak svim zainteresovanim istraživačima.

(2) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH će omogućiti na svojoj web stranici pristup elektronskoj arhivi dostavljenih publikacija, nastalih prema kriterijima ovog Etičkog kodeksa.

(1) Etički kodeks objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

(2) Etički kodeks ističe se na web stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i web stranicama ministarstava i pedagoških zavoda koji vode postupak izdavanja saglasnosti za provođenje istraživanja.

(1) Odredbe ovog Etičkog kodeksa su osnova za usklađivanje ostalih etičkih kodeksa koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

3.6. Bibliografski izvori korišteni u izradi Kodeksa:

  • -
    Etički kodeks psihologa Federacije BiH, Društvo psihologa FBiH, 09.11.2011. sa: http://www.scribd.com/doc/39993036/eticki-kodeks-psihologa-2
  • -
    Kodeks časti bh. novinara, preuzeto 11.11.2011. sa: http://www.bhnovinari.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=362&Itemid=223&lang=bs
  • -
    National Health and Medical Research Council (NHMRC), Australia (1999.), National Statement on Ethical Conduct in Research Involving Humans.
  • -
    UN (1998.) Konvencija o pravima djeteta
  • -
    Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, (2001.), preuzeto 09.11.2011. sa: http://www.vzs.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=213:zakon-o-slobodi-pristupa-informacijama-u-federaciji-bosne-i-hercegovine&catid=9:novinarski-zakoni&Itemid=12
    Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 18/03); Zakon o osnovnoj školi i Zakon o srednjoj školi RS ("Službeni glasnik RS", br. 38/04); Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju ("Službeni glasnik RS", br. 119/08); Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko Distrikta ("Službeni glasnik Brčko Distrikta", br. 9/01, 28/03 i 29/04); Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju u kantonima i Zakon o srednjem obrazovanju u kantonima; Zakon o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/01, 40/02 i 52/11) i Zakon o zaštiti lica sa mentalnim poremećajima RS ("Službeni glasnik RS", br. 46/04); Zakon o zaštiti od nasilja u porodici FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/05); Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS ("Službeni glasnik RS", br. 118/05 i 17/08); Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99 i 54/04); Zakon o socijalnoj zaštiti RS ("Službeni glasnik RS", br. 5/93, 15/96 i 110/03); Zakon o socijalnoj zaštiti Brčko Distrikta ("Službeni glasnik Brčko Distrikta", br. 1/03, 4/00, 4/04, 19/07 i 2/08); Zakon o dječijoj zaštiti RS ("Službeni glasnik RS", br. 4/02); Zakon o dječijoj zaštiti Brčko Distrikta ("Službeni glasnik Brčko Distrikta", br. 1/03, 4/04, 21/05 i 51/11); Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/08); Zakon o lijekovima RS ("Službeni glasnik RS", br. 19/01); Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10); Zakon o zdravstvenoj zaštiti RS ("Službeni glasnik RS", br. 107/05, 72/09 - dr. zakon 88/10, 99/10 i 57/11); Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10); Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/01, 40/02 i 52/11).
    1.3. Primjena etičkih principa
    U okviru ovog dokumenta pomenuti su samo najvažniji zakoni, jer lista obavezno uključuje zakone donesene na nivou BiH, Brčko Distrikta, entiteta, kantona, kao i podzakonske i općinske akte koji se odnose na djecu, a to su: Porodični zakon FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05); Porodični zakon RS ("Službeni glasnik RS", br. 54/02); Porodični zakon Brčko Distrikta BiH ("Službeni glasnik Brčko distrikta BiH", br. 23/07).
    2.2. Provođenje istraživanja

(4) Istraživač poduzima sve razumne mjere kako bi izbjegao eventualne probleme mentalnog ili fizičkog ugrožavanja ispitanika, djeteta ili njegovih najbližih.

(2) Etički kodeks definiše status roditelja/staratelja, s obzirom da se i na njih, kao učesnike procesa istraživanja, odnose standardi utvrđeni u okviru ovog Etičkog kodeksa, na način da se:

(2) Etički kodeks respektuje odredbe strukovnih kodeksa različitih profesija u Bosni i Hercegovini, koristeći njihove stručne odredbe, a koje se automatski smatraju odredbama i ovog Kodeksa.

(a) poštujući pravo djeteta na odlučivanje u istraživanju, odn. njegov/njen pristanak na istraživanje, sopstveno mišljenje o istraživanju, kao i pravo na odustajanje od istraživanja u bilo kojem trenutku;

DIO I- OPĆE ODREDBE

(1) Istraživanja sa djecom i o djeci podrazumijevaju detaljnu pripremu, sa preciznom pripremom uputstava istraživačima koji u fokus svojih istraživanja stavljaju dijete.

(1) Etičko tijelo će u obrascu za prijavu ili u usmenom razgovoru sa aplikantima - istraživačima posebnu pažnju posvetiti sljedećim pitanjima:

(8) U skladu sa UN Konvencijom o pravima djeteta, ovaj Etički kodeks se odnosi na djecu mlađu od 18 godina.

(b) je istraživač dužan, za specifično istraživanje za koje traži dozvolu, pokušati predvidjeti moguće etičke dileme za koje bi dao potencijalna rješenja, te ih kao takve, u fazi traženja dozvole poslati Etičkom tijelu na uvid.
(c) roditelj/staratelj daje pristanak da dijete učestvuje u istraživanju ili da se istražuje o djetetu.

Uvod

(2) Zavod, u obrascu za izdavanje saglasnosti, utvrđuje obavezu istraživačima za podnošenje izvještaja o istraživanju na jednom od jezika konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

(1) Istraživač je, u toku istraživanja, dužan razjasniti sve nesporazume sa učesnicima istraživanja.

e) Može li se do traženih rezultata doći kroz istraživanje sa uzorkom odraslih osoba?
f) posljedicama koje istraživanje može izazvati,
2.1. Pretpostavke za provođenje istraživanja

3.7. Završni osvrt

2.2.4. Postupak nakon obavljenog istraživanja

DIO III OSTALA PITANJA I JAVNOST ETIČKOG KODEKSA 3.1. Dostupnost podataka iz istraživanja

3.7. Završni osvrt
- Society for Research in Child Development (SRCD) (1991), Ethical Standards for Research with Children. Preuzeto 12.10.2011. sa: http://www.srcd.org/about.html#standards

(2) Za djecu uzrasta do petnaest (15) godina, uključujući i djecu sa invaliditetom, istraživač je dužan pribaviti pismenu saglasnost roditelja/staratelja i saglasnost djeteta, ukoliko je dijete sposobno samostalno formirati i izražavati stavove i mišljenja.

(5) Obrazac za saglasnost roditelja/ staratelja i saglasnost djeteta, kreira istraživač ili istraživački tim, a saglasnost za distribuciju istih daje Etičko tijelo Zavoda.

(4) Broj članova, sastav tijela i ostala prava i obaveze utvrđuje Zavod, posebnom odlukom.

3.4. Odnos sa ostalim strukovnim Etičkim kodeksima u Bosni i Hercegovini
(b) osiguravajući da roditelj/staratelj ima pravo na pravovremenu informisanost o samom istraživanju i rezultatima istraživanja;

(1) Svako istraživanje se provodi u skladu s relevantnim profesionalnim obavezama i standardima.

(4) Zavodi, jedan primjerak Izvještaja preko resornih Ministarstava, poštujući Ustavnu nadležnost, proslijeđuju u Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

k) Da li ste isti postupak istraživanja testirali na sebi?

(4) Istraživač je dužan savjetovati i upućivati ostale kolege na etičke standarde iz ovog Etičkog kodeksa, u pogledu postupanja i položaja učesnika u istraživanjima.

(1) Osnovno pitanje koje se uređuje ovim Etičkim kodeksom jeste status djece učesnika u različitim istraživanjima, koja na neposredan ili posredan način mogu uticati na integritet ličnosti djeteta. Etički kodeks definiše primjenu zahtjeva iz UN Konvencije o pravima djeteta, te osiguranja odgovarajuće zaštite prava djeteta kao što su: pravo nediskriminacije djece (čl. 2.); zaštita najboljeg interesa djeteta (čl. 3.); pravo djeteta na izražavanje vlastitog mišljenja u stvarima koje ga se tiču, te njegovo uvažavanje u skladu s dobi i zrelosti djeteta (čl. 12.); pravo na slobodu izražavanja (čl. 13.); pravo na slobodu misli i savjesti (čl. 14.); pravo na zaštitu privatnosti, prepiske, ugleda i časti (čl. 16.), te pravo na pristup obavijestima i materijalima radi promocije djetetove dobrobiti i zdravlja (čl.17.), na način da se status djeteta utvrđuje:

j) Da li Vaše istraživanje može izazvati generalno negativan stav djece ili roditelja/staratelja, javnosti i sl.?
b) Da li će učesnici osjećati bilo kakvu vrstu nelagode u vezi sa pitanjima koje planirate postaviti?
Etički kodeks sadrži sljedeće dijelove:
c) mogućim rizicima,

2.1.1. Preliminarne pripreme istraživača - uslovi za istraživanje

(7) Etički kodeks treba poslužiti kao osnova za proširenje pomenutih strukovnih kodeksa sa zahtjevima iz ovog Etičkog kodeksa.

(1) Angažovani istraživači moraju biti svjesni odgovornosti koju imaju u vezi sa djecom, učesnicima/učesnicama u istraživanju i njihovim porodicama, što znači da moraju voditi računa da se ispitanici na bilo koji način, fizički ili psihički, ne ugroze, te da postupci istraživanja moraju biti prilagođeni dobi i zrelosti djeteta.

- Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, (2000.), preuzeto 08.11.2011. sa: http://www.vzs.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=212:zakon-o-slobodi-pristupa-informacijama-u-bosni-i-hercegovini&catid=9:novinarski-zakoni&Itemid=12
- UN (1948.) Opća deklaracija o ljudskim pravima
- Preporuka Vijeća Evrope o socijalnim radnicima (2000.), preuzeto 12.11.2011. sa: http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/230/234

(4) U slučajevima djece sa invaliditetom koja ne mogu samostalno formirati i izražavati stavove i mišljenja, neophodna je pismena saglasnost roditelja/staratelja.

(2) Istraživači ne primjenjuju metodološke postupke sumnjivog kvaliteta, neprimjerene postupke analize i sinteze podataka, te izbjegavaju neprofesionalne i naučno neutemeljene načine interpretacije podataka dobijenih istraživanjem ("zdravorazumski pristup").

(4) U multidisciplinarnim istraživanjima, Etičko tijelo procjenjuje kompetentnost odgovornih istraživača za provođenje istraživanja.

(2) Informisanje o rezultatima istraživanja se vrši u skladu sa naučnim načelima, pažljivo uzimajući u obzir potrebu objektivne, dobronamjerne i valjane procjene rezultata istraživanja.

(2) Tajnost podataka se odnosi na činjenice koje upućuju na identitet djeteta.

(3) Kao imperativ ostvarenja etičkih ideala kroz istraživanja o djeci, potrebno je diferencirati i u potpunosti poštovati sve principe koji su neophodni za zaštitu prava djeteta.

(3) Izvještaj iz stava (2) podnosi se u pet (5) primjeraka.

(3) Etička tijela su sastavljena od profesionalaca iz reda uposlenika Zavoda, uz mogućnost angažovanja stručnih saradnika za specifična istraživanja koje članovi zaposleni u Zavodu, tematski, nisu u stanju potpuno obuhvatiti.

(1) Istraživač podnosi zahtjev Etičkom tijelu jedne od nabrojanih institucija iz tačke 2.1.2. stav (2) odn. nadležnom Zavodu.

(3) Status istraživača je Etičkim kodeskom preciziran na način da:

3.5. U svrhu tumačenja i primjene ovog Etičkog kodeksa, koriste se sljedeći pojmovi i definicije:
Ukoliko u toku istraživanja istraživač primijeti bilo kakve zdravstvene probleme ili probleme psihičkog funkcionisanja djeteta, obavezan je o tome upoznati roditelja/staratelja djeteta, a zatim i odgovarajućeg stručnjaka, kako bi se djetetu blagovremeno obezbijedila neophodna pomoć.

(2) Istraživački postupci, kao i cjelokupan metodološki instrumentarij, treba prilagoditi uzrastu djeteta.

DIO III- OSTALA PITANJA I JAVNOST ETIČKOG KODEKSA

2.1.2. Etička tijela

(b) osiguravajući čuvanje identiteta djeteta, njegove porodice i grupe kojoj pripada;

3.4. Odnos sa ostalim strukovnim Etičkim kodeksima u Bosni i Hercegovini

DIO II- PROVOĐENJE ISTRAŽIVANJA

(2) Uputstva moraju biti jasna i nedvosmisleno problemski orjentisana.

3.3. Objava Etičkog kodeksa

1.2. Definisanje statusa djeteta, roditelja/staratelja i istraživača

3.2. Korištenje podataka proisteklih iz istraživanja

1.3.2. Princip zaštite dobrobiti učesnika u istraživanju

  • -
    Zakon o slobodi pristupa informacijama u Republici Srpskoj, (2001.), preuzeto 08.11.2011. sa: http://www.vzs.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=214:zakon-o-slobodi-pristupa-informacijama-u-republici-srpskoj&catid=9:novinarski-zakoni&Itemid=12

(1) Istraživači, angažovani u istraživanju o djeci, moraju uvažavati dostojanstvo i ljudske vrijednost svih učesnika/učesnica u istraživanju, posvećujući pažnju svim relevantnim izvorima koji mogu ugroziti prava djeteta.

(6) Uz obrazac za saglasnost roditelja/ staratelja ili djeteta, istraživači su dužni dostaviti i sažetak istraživanja koje namjeravaju obaviti.

- Vijeće za štampu BiH, Kodeks za štampu Bosne i Hercegovine, preuzeto 06.11.2011. sa: http://djeca.rs.ba/uploaded/kodeks%20za%20pisane%20%20stampane%20medije.pdf
Ovako koncipiran kodeks etičkih principa i normi zasigurno će predstavljati integralni dokument za sve pojedince i institucije koje se neposredno bave istraživanjima u koja su, na bilo koji način, uključena djeca. Etički kodeks polazi od osnovnog principa "najboljeg interesa djeteta" (Konvencija o pravima djeteta, član 3.), njegove dobrobiti, odn. onoga što je najbolje za dijete, njegovu porodicu, a samim tim i cjelokupnu društvenu zajednicu.
d) Koliko je, zaista, neophodno učešće djece u tom istraživanju?

(3) Izuzetno od stava 1. i 2. u slučajevima medicinskih istraživanja, istraživač je dužan dobiti saglasnost za istraživanje etičkog tijela nadležne zdravstvene ustanove i etičkog tijela institucije nadležne za zdravstvo (Republike Srpske, Federacije BiH, kantona u Federaciji BiH i Brčko Distrikta) ukoliko isti postoje, a saglasno propisima iz oblasti zdravstva.

Polazimo od toga da je Ustavom Bosne i Hercegovine, u okviru člana II) Ljudska prava i osnovne slobode, u tački 3.f.), posebno istaknuto poštivanje prava na privatni porodični život, te dom i prepisku zakona, da na osnovu navedenog, bilo koja aktivnost koja uključuje dijete i njegovu porodicu mora uključivati utvrđene međunarodne i domaće standarde u pogledu zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda djece.

DIO I OPĆE ODREDBE 1.1. Osnovna pitanja i primjena Etičkog kodeksa

(3) Ukoliko se radi o djeci uzrasta starijeg od petnaest (15) godina, dovoljna je saglasnost djeteta, uz obaveznu pismenu obavijest roditelju/staratelju o sadržaju i cilju istraživanja.

- Society for Research in Child Development (SRCD) (1991), Ethical Standards for Research with Children. Preuzeto 25.10.2012. sa: http://www.srcd.org/about.html#standards

(4) Istraživači - početnici mogu obavljati istraživanja sa djecom isključivo pod vodstvom (mentortsvom) iskusnih istraživača.

2.2. Provođenje istraživanja 2.2.1. Saglasnost roditelja/staratelja

Adolescencija

Razdoblje razvoja i odrastanja čovjeka. Označava prelaz iz djetinjstva u svijet odraslih i uobičajeno traje od 15. do 20. godine života. Ta životna faza se odlikuje konsolidovanjem mentalnog života, kristalizacijom stavova i mišljenja, a posebno racionalnim mentalnim sazrijevanjem. U ovoj fazi razvoja života djeteta, posebno se razvijaju samopoštovanje, povjerenje, samostalnost i osobnost. Tokom adolescencije dijete doseže sam vrh svojih intelektualnih sposobnosti učenja.

Dijete

Dijete je osoba do 18 godina, ako pozitivnim zakonom punoljetstvo nije drugačije definisano (definicija iz Konvencije o pravima djeteta), a sa biološkog aspekta, ljudsko biće u periodu od rođenja do puberteta, dok se u pravnim definicijama djetetom smatra maloljetnik, tj. osoba mlađa od doba punoljetnosti.

Dobrovoljni pristanak

Slobodno odlučivanje bez pritiska, prijetnji ili pretjeranog nagovaranja.

Etično/ neetično

Ispravno ili moralno prihvatljivo/ pogrešno ili moralno neprihvatljivo.

Istraživački proces

Proces koji obuhvata cjelokupno istraživanje, od početne ideje i postavljanja hipoteza, preko planiranja i provođenja istraživanja, do interpretiranja rezultata i publiciranja konačnih nalaza.

Istraživanje

Sistematski planirana analiza – prikupljanje podataka, testiranje i evaluacija hipoteza.

Klasifikovani podaci

Dokumenti, odn. svaki napisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, štampani, snimljeni, fotografisani, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi zapisi podataka; saznanja, mjere, postupci, predmeti, usmena saopštenja ili informacije, koje s obzirom na svoj sadržaj, imaju važnost povjerljivosti i cjelovitosti za svoga vlasnika, a kojeg je on označio klasifikovanim, te mu utvrdio stepen tajnosti.

Kodeks

Pravilnik, skup principa o profesionalnom ponašanju.

Lični podaci

Opći i karakteristični podaci na osnovu kojih se pojedinci ili kolektiviteti mogu identifikovati.

Povjerljivost

Obaveza osobe koja dobija privatne informacije da ih ne koristi u druge svrhe osim u one zbog kojih ih je dobila.

Privatnost

Kontrola nad količinom, vremenom i okolnostima prikazivanja sebe (tjelesno, ponašanjem ili intelektualno) pred drugima. Područje ekskluzivnosti u kojemu su pojedinac ili kolektiviteti slobodni od uvida i kontrole drugih.

Respondent

(osoba koju ispitujemo)

Živući pojedinac o kojemu (ili od kojega) istraživač tokom istraživanja dobija željene podatke.

Rodni, spolni ili

seksualni identitet

Termin koji opisuje lični osjećaj svake osobe da se identifikuje kao muškarac ili žena.

Saglasnost osobe na istraživanje

Dobrovoljni pristanak osobe ili skupine osoba da sudjeluju u istraživanju.

Uvažavanje osoba

Dva temeljna oblika: (1.) poštovanje autonomije osoba koje su sposobne donositi odgovorne odluke i poštovanje njihovog kapaciteta za samoodređenje, i (2.) zaštita osoba koje imaju ograničenu autonomiju, tj. koje su nekompetentne za donošenje odgovornih odluka.

Zavaravanje/prikrivanje

Postupak u kojem se sudioniku istraživanja uskraćuju ili daju ograničene bitne informacije, ili kad ga se svjesno nepotpuno informiše o postupcima i ciljevima istraživanja.