Aktio

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH

Pravilnik 413 b o signalno-sigurnosnoj mreži u ŽS BiH

Na osnovu člana 8. tačka A. stav 1. i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH" br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi

PRAVILNIK 413 b
O SIGNALNO-SIGURNOSNOJ MREŽI U ŽS BiH

POGLAVLJE I UVODNE ODREDBE I DEFINICIJE

Član 1.Svrha Pravilnika

Svrha ovog Pravilnika je da se, uvažavajući postojeće zakone i propise vezane za bezbjednost u željezničkom saobraćaju, bliže definiraju tehnički zahtjevi, norme, smjernice i metode radi poboljšanja i razvoja sigurnosti željezničke infrastrukture, slijedeći pri tome evropske standarde, norme, principe, propise i direktive, u skladu sa odredbama Zakona o željeznicama BiH.

Član 2.Predmet Pravilnika

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se opći tehnički zahtjevi za isporuku i montažu elektro-relejnih i elektronskih signalno-sigurnosnih uređaja (u daljem tekstu SS uređaji) na prugama ŽS BiH.

(2) Predmet ovog Pravilnika su:

  • a)
    stanični SS uređaji;
  • b)
    SS uređaji na otvorenoj liniji;
  • c)
    auto-stop uređaji, i
  • d)
    SS uređaji za osiguranje putnih prelaza u nivou.

(3) Na prugama ŽS BiH mogu se ugrađivati SS uređaji i njihove sastavne komponente, koji ispunjavaju odredbe: Zakon o željeznicama BiH; Zakon o zaštiti okoliša, "Instrukcije za bezbjednost i interoperabilnost željezničkog sistema u Bosni i Hercegovini" - propisa i uputstava za građenje i održavanje pruga i pružnih postrojenja, priznata tehnička pravila struke za ovu oblast definirana zakonima i ratificiranim međunarodnim sporazumima čija je potpisnica Bosna i Hercegovina, "Uputstva o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu", kao i odrebama ovog Pravilnika.

Član 3.Osnovni pojmovi

U Pravilniku se koriste sljedeći termini:

  • 1)
    "Upravitelj infrastrukture" je svako javno preduzeće ili firma koja je odgovorna za uspostavljanje i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane sa javnom željezničkom infrastrukturom;
  • 2)
    "Interoperabilnost" je sposobnost željezničkog sistema koja omogućava siguran i neprekidan saobraćaj vozova uz postizanje traženog stepena efikasnosti, a koja se temelji na propisima te tehničkim i operativnim uslovima koji za to moraju biti ispunjeni;
  • 3)
    "Mreža" je cjelokupna željeznička infrastruktura kojom upravlja upravitelj infrastrukture;
  • 4)
    "Regulatorni odbor željeznica - ROŽ" je upravna organizacija pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, čija je organizacija, financiranje i ovlasti definirana u Zakonu o željeznicama BiH;
  • 5)
    "Željeznička firma" podrazumIjeva željezničke kompanije koje obavljaju poslove upravitelja infrastrukture i poslove operatera ali sa razdvojenim troškovima poslovanja;
  • 6)
    "SS uređaj" predstavlja skup određenih signalno-sigurnosnih sklopova, sa svojim svojstvima i međusobnim vezama, pomoću kojih se ostvaruje funkcionalna cjelina za bezbjedno upravljanje saobraćajem na određenom željezničkom području;
  • 7)
    "Sigurnost-sigurnosno svojstvo SS uređaja" predstavlja njegovo svojstvo, koje karakterizira njegovo specifično ponašanje u slučaju pojave kvara ili smetnje u njemu. SS uređaj mora da ima sigurnosno svojstvo koje ne dozvoljava da pojava bilo kakve neispravnosti u njegovim sastavnim dijelovima ili da pojava određenih događaja u okolnoj sredini izmijeni stanje normalnog funkcioniranja uređaja u takvo poremećeno stanje (otkaz u radu - kvar) koje bi svojim nepravilnim funkcioniranjem prouzrokovalo ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja na kontroliranom željezničkom području:
  • 8)
    "Sigurnosna analiza SS uređaja" predstavlja skup postupaka koji rezultiraju dokumentom u kojem proizvođač uređaja dokazuje, primjenom odgovarajućih metoda, da je dotični uređaj - postrojenje realizirano na sigurnosan način, tj. da posjeduje sigurnosno svojstvo prema važećim propisima;
  • 9)
    Pod šemotehničkim kvarom se podrazumjeva onaj kvar koji nastaje na elementima strujnih kola SS uređaja;
  • 10)
    "ETCS (European Train Control System)" Evropski sistem za nadzor i upravljanje hodom voza;
  • 11)
    "GSM-R" - radio sistem za vođenje željezničkog saobraćaja pomoću mobilne telefonije;
  • 12)
    "Auto-stop uređaj" je uređaj koji automatski aktivira zaustavljanje voza kod signala u položaju "stoj", ukoliko mašinovođa nije preduzeo potrebne mjere za pravovremeno zaustavljanje voza. Auto-stop uređaji se sastoje od pružnog i lokomotivskog dijela;
  • 13)
    "CISPR - Comité International Spécial des Perturbations Radioélectriques

" - Međunarodni specijalni komitet za radio smetnje.

POGLAVLJE II OPĆE ODREDBE

Član 4.Način planiranja

(1) Upravitelj infrastrukture (u daljem tekstu UI) donosi plan razvoja željezničke infrastrukture u kojima definira:

  • a)
    obim, vrstu i tehnološki nivo opreme za osiguranje stanica;
  • b)
    obim, vrstu i tehnološki nivo opreme za osiguranje saobraćaja na otvorenoj pruzi (MZ - međustanična zavisnost, APB - automatski pružni blok, auto-stop uređaji);
  • c)
    obim, vrstu i tehnološki nivo opreme za osiguranje putnih prelaza u nivou;
  • d)
    način upravljanja željezničkim saobraćajem (telekomanda saobraćaja, kabinska signalizacija i automatsko reguliranje brzine kretanja voza, odnosno ETCS sistem), i
  • e)
    dinamiku ugradnje SS uređaja po pojedinim prugama ili dijelovima pruge.

(2) U slučaju vršenja kapitalnog remonta na pruzi ili dijelu pruge, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju postojećih ili ugradnju novih SS postrojenja, tako da isti po svojim tehničkim karakteristikama i nivou osiguranja odgovaraju za brzine za koje se vrši kapitalni remont ili veće brzine.

(3) Za službeno mjesto koje se oprema SS uređajem mora postojati odobren projekat, izrađen i revidiran na osnovu važećih zakonskih i željezničkih propisa o izradi i reviziji projekata ove vrste.

(4) Ukoliko se pruga (ili dionica pruge) oprema i pružnim uređajima automatskog pružnog bloka (APB), tada je potrebno posebnim projektom obuhvatiti sigurnosni uređaj APB-a a u pojedinačnim projektima osiguranja pojedinih službenih mjesta projektirati sve potrebne elemente za uvezivanje sa pružnim uređajima. Ako je perspektivnim planom predviđena kasnija ugradnja automatskog pružnog bloka ili telekomandnog uređaja mora se o tome voditi računa kod izrade pojedinačnih projekata za osiguranje službenih mjesta.

(5) Ukoliko se osiguranje nekog službenog mjesta izvodi etapno, onda se u projektu jedne etape mora predvidjeti sve što je potrebno za kasnije lako dograđivanje i povezivanje uređaja sljedećih etapa.

(6) Ukoliko je za izvođenje radova na ugradnji signalno-sigurnosnih uređaja potrebno da se prethodno izvrše i određeni radovi druge vrste (kao npr.: dovod električne energije, izgradnja ili adaptacija prostorija, promjena kolosječne situacije, izmjena nepropisnih i nepodesnih skretnica, dovođenje pragova, zastora i gornjeg stroja u ispravno stanje, odvodnjavanje, i sl.), onda se za te radove moraju izraditi posebni projekti, ukoliko ne spadaju u domen redovnog ili investicionog održavanja pruge.

Član 5.Izdavanje dozvole za korištenje novog tipa SS uređaja

(1) Za ugradnju novog tipa SS uređaja i njegovih sklopova koji se po prvi put instalira na području ŽS BiH treba da dobije licenca za korištenje.

(2) U skladu sa Zakonom o željeznicama BiH, nadležni organ za izdavanje dozvole za korištenje novog tipa SS uređaja i njegovih sklopova na ŽS BiH je ROŽ-a BiH.

(3) Izdavanje dozvole za korištenje se vrši u skladu sa "Uputstvom o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu".

POGLAVLJE III

ŠEMOTEHNIČKI I FUNKCIONALNI ZAHTJEVI ZA SS UREĐAJE

Član 6.Opći uslovi

(1) Signalno-sigurnosni uređaji moraju u eksploatacionom i tehničkom pogledu da ispunjavaju sljedeće osnovne uvjete:

  • a)
    da omoguće bezbjedno odvijanje saobraćaja za maksimalne brzine vožnje do 120 km/h.
  • b)
    da se na ovu opremu mogu dograditi bez većih rekonstrukcija dodatni uređaji koji omogućavaju brzine vožnje do 160 km/h, i to:
    • -
      za prenos pokazivanja glavnih signala u kabinu mašinovođe;
    • -
      za automatsko reguliranje brzina;
  • c)
    da zadovolje tehničke specifikacije interoperabilnosti.

(2) Konstrukcija i sastav sigurnosnih uređaja treba da su takvi, da na optimalan način ispunjavaju sve postavljene funkcionalne i sigurnosne uvjete, u skladu sa saobraćajnim i tehničkim propisima za tu vrstu uređaja.

Član 7.Osnovi izvedbe

(1) Elektro-relejni SS uređaji za osiguranje stanica, željezničkih čvorova i drugih službenih mjesta, se izvode prema geografskom rasporedu kolosječnih postrojenja po mozaik principu, u daljem tekstu "mozaik tehnika".

(2) Osnovni elementi mozaik tehnike moraju biti izrađeni u vidu standardnih utikačkih grupa (za skretnice, signale, puteve vožnje itd.) koje se međusobno povezuju standardnim utikačkim kablovima prema kolosječnoj situaciji. Standardne utikačke grupe iste namjene (skretnička, signalna itd.) moraju biti konstruktivno i šemotehnički jednake.

(3) Postavnice kod elektro-relejnih SS uređaja, moraju biti izrađene iz mozaik elemenata sa izvršnim i pokaznim organima raspoređenim prema geografskoj slici kolosečne situacije.

(4) Mogu se ponuditi i druga tehnička rješenja koja se ne temeljiju na principu mozaik tehnike ako pružaju značajna tehnička i eksploataciona preimućstva u odnosu na rješenja po mozaik principu.

(5) Analogno odredbama iz prethodnog stava ovog člana, mogu se ponuditi i elektronski SS uređaji, koji ispunjavaju odredbe ovog Pravilnika i Pravilnika o posebnim tehničkim uslovima za opremanje stanica elektronskim SS uređajima.

(6) Uređaji za postavljanje i kontrolu skretnica (postavne sprave) moraju biti izvedeni i napajani tako da se postigne što veća udaljenost istih od postavnice uz primjenu maksimalno četiri žile u kablu. Kod stanica bez ranžirnih signala skretnički likovi moraju biti osvijetljeni.

(7) Tehničko rješenje za napajanje i kontrolu svjetlosnih signala mora biti takvo da se njime omogućuje što veća udaljenost signala od postavnice uz primjenu što manjeg prečnika i broja žila u kablu.

(8) Sistem signalizacije se mora prilagoditi signalnim pojmovima datim u prilozima 1. i 2. ovog Pravilnika, a sve u skladu sa Pravilnikom 1. (Signalni pravilnik).

(9) Na elektrificiranim prugama SS uređaji moraju biti zaštićeni od svih štetnih uticaja struje vuče, kako u pogledu rada samog uređaja tako i u pogledu bezbjednosti osoblja koje rukuje SS uređajem.

Član 8.Šemotehnički uslovi

(1) Sigurnosni uređaji moraju biti tako šemotehnički i konstruktivno izvedeni i ugrađeni da su potpuno zadovoljeni svi sigurnosni i funkcionalni uslovi koji se po ovim i posebnim propisima zahtijevaju od tih uređaja.

(2) Primjenjenim šemotehničkim i konstruktivnim rješenjima, mogućnost pojave šemotehničkih kvarova i grešaka, naročito onih koji bi mogli dovesti do stanja uređaja opasnog po bezbjednost saobraćaja ili do pojave ponavljanih i dužih smetnji u radu uređaja mora biti svedena na najmanju moguću dozvoljenu mjeru.

(3) SS uređaj mora biti opremljen posebnim brojačima koji registriraju svaku upotrebu komandi za prinudno razrješenje skretnica ili puteva vožnje, postavljanje skretnica poslije presječenja, neispravnog izolovanog odsjeka, signala ili drugih manipulacija pri kvarovima.

(4) Šemotehničko rješenje SS uređaja mora biti takvo da omogući individualno postavljanje skretnica, upotrebom odgovarajućih tastera odnosno komandi izdatih pomoću miša/tastature. Pri obrazovanju određenog puta vožnje, sve skretnice u putu vožnje i zaštitne skretnice se imaju postavljati automatski.

(5) Šematska i konstruktivna rješenja moraju biti takva da u slučaju kvara koji bi mogao dovesti do stanja opasnog po bezbjednost saobraćaja, cio sistem za reguliranje saobraćaja automatski dovode u stanje koje pruža veću bezbjednost. Stanja opasna po bezbjednost saobraćaja su npr.: pogrešno pokretanje skretnice, pogrešno pokazivanje stanja nezauzetosti kolosjeka i skretnice, pogrešno postavljanje signala u položaj "slobodno", prijevremeno razrješenje puta vožnje i slično.

(6) U smislu zaštite od pojave stanja opasnog po bezbjednost saobraćaja, u šemama se mora računati sa istovremenom pojavom jednog kvara i jedne pogonske smetnje pri čemu pojava novog kvara ne smije imati za posljedicu stanje opasnosti po bezbjednost saobraćaja.

(7) Strujnim kolima, koja su bitna za bezbjednost saobraćaja kao što su npr. strujna kola koja obezbjeđuju neprekidnost rada SS uređaja ili strujna kola sa elementima čija se ispravnost rada ne može trajno kontrolirati ili pokazati pri prvom narednom rukovanju, šemotehničkim rješenjem se mora predvidjeti udvajanje kontakta u istom strujnom kolu na ugroženim mjestima, ponavljanjem kontakta u nekom drugom strujnom kolu ili drugim odgovarajućim šemotehničkim rješenjem.

(8) Pojava nekog kvara ili pogonske smetnje mora se po pravilu odmah pokazati na postavnici/monitoru kod dežurnog službenika kako bi se mogao blagovremeno sprovesti postupak za otklanjanje kvara ili smetnje. Od ovog se može odustati samo za one kvarove čije pokazivanje ne bi bilo moguće usljed same prirode kvara, kao i za one kvarove čije bi indiciranje iziskivalo primjenu neekonomičnih rješenja, a njihova priroda nije takva da dovodi u pitanje bezbjednost saobraćaja i mogućnost rukovanja uređajem. U ovim slučajevima se ipak kvar ili pogonska smetnja moraju pokazati pri prvom narednom rukovanju sa SS uređajem.

(9) Kod trajne kontrole pojave kvara smatra se da je kvar pokazan ako je na unaprijed definiran i propisan način odmah signaliran i objavljen alarmom na postavnici/monitoru. Kod nepostojanja trajne kontrole pojave kvara smatra se da je kvar signaliran time što je onemogućeno davanje nove komande koja obuhvata elemenat uređaja u kvaru.

(10) Sigurnosna strujna kola moraju biti zaštićena od pojave prekida provodnika, međusobnog dodira provodnika, dodira provodnika sa masom i pojava stranog napona.

(11) U sigurnosnim strujnim kolima moraju se primjenjivati isključivo sigurnosni releji. Pod sigurnosnim relejima u smislu ovih tehničkih uslova podrazumjevaju se releji sa prinudnom zavisnošću kontakta tako da ni jedan radni kontakt ne može da se zatvori dok svi mirni kontakti nisu prekinuli i obrnuto.

(12) Prekid strujnog kola ne smije da dovede do nepravilnog razrješenja zabravljenih skretnica i postavljenog puta vožnje. Po povratku struje mora se pojaviti stanje koje je bilo prije prekida.

(13) Šeme moraju biti tako izvedne da se signali mogu prekopčati sa dnevnog na noćni napon i obrnuto bez uticaja na pravilan rad strujnih kola.

POGLAVLJE IV

OPĆI USLOVI ZA SMJEŠTAJ I UGRADNJU UNUTRAŠNJEG DIJELA SS UREĐAJA

Član 9.Opći uslovi za smještaj staničnih SS uređaja

(1) Konstruktivna rješenja staničnih signalno-sigurnosnih uređaja moraju biti takva, da smještaj unutrašnjih uređaja iziskuje što je moguće manje prostora u zgradama.

(2) Unutrašnji SS uređaji će se smjestiti u postojeće namjenski predviđene prostorije, koje će se adaptirati u skladu sa odobrenim projektom i posebnim zahtjevima proizvođača opreme.

(3) Kolosječna slika na licu komandne table/monitora treba se prikazivati uvijek tako, kako se vide kolosjeci kada se stane ispred najbližeg kolosjeka licem okrenutim prema njemu, s tim što je najbliži kolosjek najniži na tabli/monitoru.

Član 10.Ugradnja postavnice-radne stanice otpravnika vozova

(1) Centralne, komandne i komandno-izvršne postavnice je potrebno ugraditi u službenoj prostoriji otpravnika vozova. Ugradnju izvršiti tako da je službenik koji rukuje postavnicom okrenut licem prema kolosjecima i skretnicama kojima rukuje, tako da ima što bolji i potpuniji pregled nad situacijom u opsluživanom rejonu.

(2) Ergonomski zahtjevi za elemente radne stanice otpravnika vozova i uslovi za intenzitet fluorescentne rasvjete prostorije otpravnika vozova su definirani normom EN ISO 9241.

(3) Između zadnje strane stola postavnice i prvog paralelnog zida mora biti ostavljen slobodan prostor širine najmanje 0,8 m za rad osoblja održavanja.

(4) Za kablovsko povezivanje radne stanice otpravnika sa SS prostorijom se, zavisno od udaljenosti prostorije otpravnika vozova i SS prostorije, koriste dvije PEHD cijevi ∅50 mm, koje se od duplog poda u SS prostoriji vode kroz pod kancelarije otpravnika vozova do stola za radnu stanicu otpravnika vozova. Ispod radne stanice otpravnika vozova ugrađuje se malo kablovsko okno dimenzija 50x50 cm za dovod kablova.

Član 11.Relejna SS prostorija

(1) Kod potpunih električnih SS uređaja mora biti predviđena posebna relejna prostorija za smještaj releja, razdjelnika i drugih unutrašnjih dijelova sigurnosnog uređaja, kao i uređaji za napajanje, ukoliko za ove ne postoji posebna prostorija. U relejnu prostoriju se ne smiju postavljati akumulatori za koje mora postojati posebna prostorija. Ova prostorija treba da je u neposrednoj blizini službene prostorije u kojoj je ugrađena sama postavnica.

(2) Visina prostorije za smještaj unutrašnjeg SS uređaja treba biti 2,8 m (min. 2,5 m).

(3) Zidovi i tavanice moraju biti kvalitetno obrađeni, da tokom vremena ne dođe do otpadanja materijala i stvaranja prašine. Završni sloj zidova treba biti od glatke žbuke ili betona sa glatkom površinom da se na njihovim neravninama ne bi skupljala prašina. Izolacija zidova s plastificiranom ili nekom drugom posebnom bojom treba biti takva da se ostvari minimalni otpor izolacije od 200 k(. Potrebno je koristiti odgovarajuće materijale da se ostvari potrebna zvučna i toplotna izolacija.

(4) Pod prostorija za smještaj unutrašnjeg SS uređaja mora ispunjavati sljedeće uvjete:

  • a)
    biti dobro izravnat i nivelisan sa dozvoljenim tolerancijama ±5 mm, i to u uslovima kada je dio prostorije opterećen sa uređajima a preostali dio prostorije prazan,
  • b)
    biti od izdržljivog izoliranog materijala velike dielektrične čvrstoče, prelazne otpornosti prema zemlji od min. 200 k(, a rezultantnog otpora od 6,4 M( do 1 G(,
  • c)
    po mogućnosti treba koristiti izolirani dupli pod u obliku mozaika (kvadrati 600x600 mm) prelazne otpornosti min. 200 k(, nosivosti 8 KN/m2,
  • d)
    metalni nosači mozaika duplog poda moraju se spojiti na centralno uzemljenje (sabirnicu) i moraju biti električno izolirani od mozaika duplog poda,
  • e)
    visina duplog poda treba biti min. 30 cm radi obezbjeđivanja prostora za cirkulaciju vazduha (kod klimatizovanih prostorija),
  • f)
    pri polaganju kablova u duplom podu, mora se voditi računa da kablovski snopovi ne ometaju cirkulaciju vazduha u duplom podu,
  • g)
    gornja površina mozaik-table duplog poda mora biti glatka radi lakšeg čišćenja, te otporna na trošenje,
  • h)
    mozaik table duplog poda moraju biti antistatičke i od nezapaljivog materijala, te materijala koji je u skladu sa EN 60721-3-3.

(5) Vrata trebaju biti sa minimalnom širinom prolaza od 1 m i visinom 2,1 m, čvrsta sigurnosna protivprovalna vrata sa požarnom otpornošću ne manjom od požarne otpornosti zidova, sa otvaranjem prema vani.

(6) Prozore treba prekriti zbog uticaja sunčeve svjetlosti. U cilju zaštite relejne prostorije od prašine i spoljnih uticaja, prozori trebaju biti dvostruki i sa mrežom na njima, a vrata, takođe, dvostruka sa pouzdanom bravom koju smije otvarati samo organ održavanja uređaja.

(7) S obzirom da spoljni klimatski uslovi u pogledu temperaturnog područja spadaju u klasu T1 (-25° do +40°C) prema EN 50125-3, optimalna temperatura rada unutrašnjeg SS uređaja s korištenjem uređaja za klimatizaciju treba biti od +18°C do +27°C. U SS prostoriju je potrebno ugraditi 2 klima uređaja (radi ostvarenja redundanse), u skladu sa odobrenim projektom i proizvođačkim uputstvima za rad SS opreme.

(8) Klima uređaji se ugrađuju na visini od oko 2,2 m iznad poda, ali ne iznad stalaka i kabineta u kojima je oprema SS uređaja.

(9) Intenzitet osvjetljenja SS prostorije mora biti 500 Lx (najmanje 30 W/m2). Fluoroscentna rasvjetna tijela moraju biti dvostruko izolirane izvedbe, pričvršćene na strop da daju optimalno osvjetljenje između ormara sa opremom, stalaka i sl. Izlaz iz relejne prostorije mora biti opremljen (označen) "panik" svjetlom (oznaka izlaza u slučaju potrebe).

(10) Prekidače za uključenje rasvjete ugraditi u blizini ulaznih vrata na visini koja je propisana uslovima za izvođenje el. instalacija u zgradama.

(11) U SS prostoriji moraju se predvidjeti minimalno po jedna električna podžbukna utičnica na svakih 10 m2 površine prostorije. Zidne utičnice moraju biti neuzemljene (sa zaštitnom mjerom napajanja preko izoliranog transformatora).

(12) Sve električne instalacije zgrade (sklopke, utičnice, rasvjeta, klimatizacijski i ventilacijski uređaji) moraju biti jednofazni.

Član 12.Ugradnja relejnih ramova

(1) Relejni ramovi služe za nošenje vertikalnih relejnih, napojnih, razvodnih i drugih slogova. Njihova veličina zavisi od broja slogova koje treba smjestiti na njima. Oni u zavisnosti od svoje veličine moraju biti tako sastavljeni da se po potrebi mogu rastaviti radi lakšeg transporta i unosa u relejnu prostoriju. Ramovi se trebaju oslanjati na pod pomoću podesnih nožica.

(2) Vertikalni relejni, napojni, razvodni i drugi slogovi, koji se pričvršćuju na ramove, moraju biti istih dimenzija. Kostur ovih slogova mora biti izrađen tako da on odgovara za sve slučajeve njegove primjene (kao relejnog, napojnog, razvodnog i drugog sloga).

(3) Ramovi i kostur vertikalnih slogova moraju biti izgrađeni od odgovarajućeg profiliranog čelika i obojeni dva puta sivom bojom.

(4) Ramove treba konstruirati tako da se po potrebi mogu električno izolirati od nožica, veza sa zidovima i drugih ramovima. Visina ramova treba da bude takva da se oni mogu postaviti u relejnu prostoriju sa visinom plafona od 2,8 m (min. 2,5 m).

(5) U gornjem polju svakog od vertikalnih slogova mora se postaviti napojna grupa sloga sa osiguračima i razvodom svih napona koji su potrebni za rad pojedinih elemenata u slogu.

(6) Nad svakim od vertikalnih slogova mora se u gornjem polju sloga predvidjeti odgovarajuće svijetleće mjesto za pomoćno osvjetljenje svih polja sloga. Grlo ove sijalice treba biti udaljeno oko 30 cm od ivice sloga. Prekidač za ovu sijalicu mora se postaviti sa strane na podesnom mjestu. Na tom mjestu se treba predvidjeti i utikačka kutija. Napajanje sijalica i utikačke kutije treba biti vršeno iz napojnog uređaja a ne iz mreže.

(7) Svi vertikalni slogovi moraju biti potpuno opremljeni i šemirani u fabrici, tako da se na gradilištu mora vršiti samo njihovo učvršćivanje na ramove i međusobna povezivanja.

(8) Ramovi jedne relejne prostorije moraju biti međusobno povezani spajanjem po bočnim stranicama (kada su u jednom redu) i poprečnim vezama gornjih paralelnih stranica (kada su u paralelnim redovima). Ako se ovakvim povezivanjem ne može ostvariti statički stabilan sistem, onda se moraju nožice ramova pričvrstiti za pod. Ovako povezan sistem ramova mora se najmanje u dvije tačke pričvrstiti za zid u visini poprečnih veza ramova.

(9) Ramovi u relejnoj SS prostoriji se trebaju tako postavljati, da se kod potpuno opremljenih ramova, između paralelnih ramova nalazi slobodan radni prostor širine 1,2 m a između ramova i paralelnih zidova slobodan prostor širine 1 m. Osim toga, za neometano kretanje po relejnoj prostoriji, mora se ostaviti slobodan prolaz između krajnjih ivica ramova i zidova vertikalnih u odnosu na ramove i to sa jedne strane 1,2 m a sa druge strane najmanje 0,6 m.

(10) Svi provodni dijelovi koji mogu dobiti napon veći od 60 V moraju biti zaštićeni od mogućih slučajnih dodira i biti obilježeni odgovarajućom tablicom upozorenja na uočljiv način.

Član 13.Smještaj napojnog uređaja u posebnoj prostoriji

(1) Posebne prostorije za smještaj napojnih uređaja, pored uslova koji zahtjevaju sami uređaji, moraju biti obezbijeđeni uslovi za rad i boravak osoblja koje radi na održavanju i kontroli tih uređaja.

(2) Za uređaje koji imaju veliku disipaciju toplote, potrebno je obezbijediti klimatizaciju (dva klima uređaja zbog ostvarenja redundanse) i dovoljnu ventilaciju za odvođenje toplote i dovođenje svježeg vazduha, u skladu sa odobrenim projektom i tehničkim uslovima za optimalan rad opreme koja se ugrađuje.

(3) Lokacija prostorije za smještaj uređaja za napajanje treba biti tehnološki vezana sa prostorijom dizel agregata i prostorijom za akumulatorske baterije. Rastojanje akumulatorske baterije i uređaj za napajanje mora biti što kraća, da bi baterijski i napojni vodovi, obzirom na uslovljene padove napona, bili kraći sa što manjim presjekom.

(4) Potrebne dimenzije prostorije za smještaj uređaja za napajanje, zavisi od vrste, snage, broja i tipa uređaja koji se u tim prostorijama lociraju. Pri tome se mora voditi računa da oprema kojoj se pristupa sa zadnje strane mora biti odmaknuta od zida prostorije najmanje 0,8 m. Ako se uređajima i opremi pristupa sa prednje strane, uređaji i oprema se mogu smjestiti do zida. Sa prednje strane uređaja mora se obezbijediti čist manipulativni prostor najmanje 1 m.

(5) U prostorijama treba predvidjeti odgovarajuće kanale u podu i otvore u zidovima i plafonu, koji služe za međusobno kablovsko povezivanje uređaja koji su smješteni u različitim prostorijama.

(6) Prostorije za smještaj napojnog uređaja moraju biti suve i obezbijeđene od prodiranja podzemnih voda i poplava. Iz istih razloga kroz ove prostorije ne smiju da prolaze instalacije vodovoda, toplovoda, kišne i fekalne instalacije. Opremu u novoizgrađene i adaptirane prostorije ne treba montirati prije nego što se iste dobro ne isuše.

(7) Pod prostorije mora biti dobro izravnat i nivelisan. Dozvoljene tolerancije u nivelisanju su ±5 mm i to u uslovima kada je dio prostorije opterećen sa uređajima, a preostali dio prostorije prazan. Preko betonske podloge poda, kao završnu obradu, postaviti vinilne table, lakirani parket ili neki drugi izolacioni pod. Može se primjeniti i dupli pod, u skladu sa zahtjevima za relejne SS prostorije.

(8) Zidovi i tavanice moraju biti kvalitetno obrađeni, da tokom vremena ne dođe do otpadanja materijala i stvaranja prašine. Zidovi treba da budu izglačani da se na njihovim neravninama ne bi skupljala prašina, a boje i ostali materijali, koji predstavljaju završnu obradu zidova i tavanica, ne smiju ispuštati sastojke koji mogu biti štetni za uređaje.

(9) Intenzitet osvjetljenja posebne prostorije za napojni uređaj mora biti 500 Lx (najmanje 30 W/m2). Fluoroscentna rasvjetna tijela moraju biti dvostruko izolirane izvedbe, pričvršćene na strop da daju optimalno osvjetljenje između ormara sa opremom, stalaka i sl. Izlaz iz napojne prostorije mora biti opremljen (označen) "panik" svjetlom (oznaka izlaza u slučaju nužde).

Član 14.Prostorija za akumulatore

(1) Akumulatorska baterija treba biti postavljena u posebnoj akumulatorskoj prostoriji, koju mora da stavi na raspolaganje UI. Za smještaj baterija malog napona i kapaciteta može projektom biti predviđeno i drugo odgovarajuće mjesto uz potrebna obezbjeđenja kako same baterije od spoljnih uticaja tako i okoline od štetnih uticaja gasova koji se razvijaju pri punjenju.

(2) Akumulatorska prostorija, mora biti izvedena po važećim propisima za akumulatorske prostorije. Pri ovome treba naročito paziti na sljedeće:

  • a)
    da je prostorija suva i svijetla, dobro zaštićena od prodiranja vlage i prašine spolja, kao i da nije izložena velikim temperaturnim promjenama;
  • b)
    da je bez direktne veze sa drugim prostorijama i da ima svoj poseban ulaz spolja, sa sigurno zaključanim vratima, koja se trebaju otvarati na spoljnu stranu. U izuzetnim slučajevima može se dozvoliti i ulaz iz nekog sporednog hodnika, ukoliko nije izražen štetan uticaj gasova;
  • c)
    da je prostorija dobro ventilirana za odvod gasova koji se javljaju pri punjenju, pri čemu treba voditi računa da se ti gasovi odvode do mjesta gdje neće štetno djelovati na okolinu i lica;
  • d)
    da su električno osvjetljenje i utikači za priključak ispitnih sijalica izvedeni sa osiguranjem od varničenja, koja mogu dovesti do eksplozije;
  • e)
    da su zidovi i tavanica izgrađeni od cementnog maltera, uglačani i premazani svijetlom masnom bojom i specijalnim lakom otpornim prema kiselinama ili da su obloženi odgovarajućim tablicama;
  • f)
    da pod ima potrebnu nosivost i da je izrađen od odgovarajućeg materijala otpornog na uticaj kiselina kao i da ima potreban nagib za odvodnjavanje;
  • g)
    da se u prostoriji ne nalaze gvozdeni dijelovi, jer su izloženi brzom propadanju.

(3) Od pojedinih uslova navedenih u prethodnom stavu se može odustati u slučaju da se isporučuju tzv. bezodržavajuće baterije.

POGLAVLJE V

SIGURNOSNI RELEJI I RELEJNE GRUPE

Član 15.Releji

(1) U sigurnosnim uređajima se mogu primjenjivati samo oni tipovi releja koji su ispitani i odobreni za primjenu u sigurnosnim uređajima. Svi ugrađeni releji moraju biti u skladu sa ovim tehničkim uslovima kao i posebnim tehničkim uslovima za izradu, isporuku, ispitivanje i prijem signalnih releja, odnosno minimalno u skladu sa preporukom UIC 736.

(2) U zavisnosti od uloge releja u ostvarenju zahtjevanih sigurnosnih i funkcionalnih uslova rada uređaja, trebaju se primjenjivati sljedeće kategorije releja:

  • a)
    signalni relej prve klase, koji se moraju primjenjivati u svim onim sigurnosnim strujnim kolima uređaja, čiji se rad ne može kontrolirati šemotehničkim putem kao npr. releji za kontrolu položaja signala, skretnice i sl.,
  • b)
    signalni relej druge klase, koji se mogu primjenjivati umjesto releja prve klase u onim strujnim kolima, čiji se rad može kontrolirati šemotehničkim putem. Kod primjene releja prve klase u ovim strujnim kolima nije obavezno šemotehničko provjeravanje rada, osim ukoliko to nije uslovljeno iz sigurnosnih i funkcionalnih razloga,
  • c)
    kolosječni relej koji se primjenjuju u šinskim strujnim kolima, i
  • d)
    releji telekomunikacionih i jakostrujnih uređaja, koji se mogu upotrebljavati samo u nesigurnosnim pomoćnim strujnim kolima uređaja.

(3) Signalni releji prve klase obavezno se primjenjuju u onim strujnim kolima SS uređaja, gdje oni svojim privučenim (radnim) položajem omogućavaju ostvarenje određenog stanja uređaja u vezi sa saobraćajem vozova, pri čemu u isto vrijeme vrše i kontrolisanje tog stanja, na način da se u slučaju nastale promjene opasne po bezbjednost saobraćaja, relej automatski vraća u redovan (mirni) položaj u kome se preko njegovih kontakta uspostavlja stanje uređaja koje obezbjeđuje saobraćaj.

(4) Signalni releji prve klase moraju biti tako konstruisani i izrađeni da je obezbijeđeno automatsko vraćanje tog releja u mirno stanje čak i u slučaju bilo kakvog šemotehničkog kvara na releju. Iz ovih razloga releji prve klase moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:

  • a)
    da se relej mora vratiti iz radnog u mirno stanje sa potpunim prekidanjem svih radnih i ispravnim zatvaranjem svih mirnih kontakata pri svakom prekidu struje kroz namotaje releja i to dejstvom sopstvene težine kotve. U slučaju kada je radi ostvarenja potrebnog kontaktnog pritiska na mirnim kontaktima dejstvo težine kotve nekog releja pojačano nekom oprugom ili dodatnim tegom, relej se mora vratiti pri prekidu struje kroz namotaje u mirni položaj, pod dejstvom težine same kotve i u slučaju da je opruga otkazala ili da je dodatni teg spao;
  • b)
    da je relej potpuno obezbijeđen od zavarivanja na kontaktima nastalog usljed varničenja, kako bi se izbjeglo blokiranje kotve zavarenim kontaktom i njen prelazak iz radnog u mirni položaj.

(5) Uslovi a) i b) ovog člana važe i za kolosječne releje.

(6) Releji druge klase se mogu upotrebljavati kao releji prve klase samo po odobrenju nadležnog organa. Signalni releji druge klase treba takođe da zadovolje uvjete iz stava 4. ovog člana, ali se kod njih može dozvoliti i takva konstrukcija, kod koje je pri prelasku releja iz jednog položaja u drugi konstruktivno potpuno obezbijeđen jednovremeni pravilni rad svih kontakata zadovoljavajući pri tome i niže navedene uvjete:

  • a)
    ako je zavaren neki mirni kontakt onda pri privlačenju kotve ne smije doći do zatvaranja nijednog od radnih kontakata, dok ostali mirni kontakti mogu biti manje ili više prekinuti ili ostati zatvoreni;
  • b)
    ako je zavaren neki radni kontakt, onda pri otpuštanju kotve ne smije doći do zatvaranja nijednog od mirnih kontakata, dok ostali radni kontakti mogu ostati zatvoreni ili prekinuti;
  • c)
    kod primjene signalnih releja ovakve konstrukcije moraju se predvidjeti i odgovarajuća šemotehnička rješenja, kod kojih navedeni položaji kontakata pod a) i b) ne mogu izazvati nikakvo stanje opasno po saobraćaj ili prekide u radu uređaja.

(7) Svi signalni i kolosječni releji treba da su tako konstruisani i izrađeni da garantuju pouzdan rad pod normalnim uslovima rada sigurnosnog uređaja za najmanje 5 miliona prekida na kontaktima bez naknadnog regulisanja ili čišćenja kontakata.

(8) Kontakti releja moraju biti u principu izrađeni sa potrebnim kontaktnim pritiskom od najmanje 20 grama i moraju obezbjeđivati potreban međusobni minimalni razmak koji uslovljava ponuđeni tip releja. Pored toga mora biti obezbijeđeno čišćenje kontakta trenjem pri njihovom radu. Mora biti obezbijeđeno i vraćanje u osnovni sigurnosni položaj silom gravitacije (sa ili bez kombinacija sa povratnom oprugom).

(9) Prelazni otpor na novim kontaktima ne smije da bude veći od 0,03 Ω, a poslije 100.000 privlačenja releja on ne smije da postane veći od 0,1 Ω.

(10) Temperatura kontakta pri prolazu struje dva puta jače od nominalne za vrijeme od 15 min. ne smije biti veća od 100°C.

(11) Konstrukcija releja treba da bude takva da se pri izradi i opravci releja može regulirati vazdušni međuprostor između kotve i jezgra namotaja. Kod releja kod kojih može doći do "lijepljenja" kotve za jezgro, ovo mora biti spriječeno stavljanjem graničnika od nemagnetnog materijala na kotvu. Releji dalje moraju biti tako izrađeni da ne smije postojati mogućnost da relej ostane u privučenom položaju usljed remanentnog magnetizma.

(12) Svi metalni dijelovi releja moraju biti zaštićeni od oksidacije osim samih kontakata koji moraju biti načinjeni od materijala koji ne oksidira ili oksidacijom ne mijenja svoje karakteristike. Bojenje se kao zaštita dozvoljava jedino kod poklopca i eventualno lameliranog jezgra releja.

(13) Svaki od releja mora nositi na sebi oznaku proizvođača, tip releja, fabrički broj kao i podatke o osnovnim električnim vrijednostima: jačinu struje otpuštanja i privlačenja, otpor kalemova i dr. sve prema propisima i tehničkim uslovima za izradu, ispitivanje i isporuku signalnih releja.

(14) Releji moraju biti zatvoreni pojedinačno, ili grupno ako su u sklopu neke zatvorene funkcionalne relejne grupe. Imaju se upotrebiti takvi poklopci koji omogućavaju pogled na kontakte bez skidanja poklopca. Poklopci moraju biti poslije izvršenog ispitivanja ispravnosti releja zaštićeni zaštitnim pečatom proizvođača tako da je pristup moguć samo poslije lomljenja pečata.

(15) Pojedinačno zatvoreni releji kao i cijele funkcionalne relejne grupe moraju biti izrađeni po sistemu utikača ili sl., tako da je u eksploataciji moguća brza zamjena neispravnih releja ili relejnih grupa bez ikakvih drugih intervencija u šemiranju.

(16) Kod kolosječnih releja odnos struje privlačenja prema struji otpuštanja treba da je što veći i ne smije da bude ispod 0,65.

(17) Kolosječni relej može da učestvuje u radu drugih strujnih kola bilo neposredno, bilo posredstvom pomoćnih releja ponavljača. Ponavljač kolosječnog releja mora da uvijek bude signalni relej prve klase.

(18) Kod ispitivanja kolosječnih i signalnih releja, oni moraju da izdrže bez otkaza 700.000 privlačenja. Releji trepćućeg napona moraju izdržati bez otkaza najmanje 100 miliona privlačenja.

(19) Ostali releji koji se mogu upotrebljavati u tehnici sigurnosnih uređaja (telefonski, jakostrujni itd.) izrađuju se u tipskom izvođenju a prema uslovima koji se traže za njihovu osnovnu namjenu.

Član 16.Osnovni tehnički uslovi za signalni relej

(1) Signalni releji moraju da zadovolje sljedeće osnovne uvjete:

  • a)
    Pokretanje kontakta, odnosno kontaktnih opruga releja mora se obavljati kotvom ili njoj pripadajućim podizačima.
  • b)
    Relej treba da je tako izrađen u pogledu kvaliteta materijala i konstruktivnog rješenja, da besprijekorno funkcioniše u temperaturnom opsegu od - 10°C do + 15°C. Kod releja za spoljnu montažu ovaj se opseg proširuje na granice od - 40° C do + 70° C.
  • c)
    Konstrukcija releja mora biti takva da bez oštećenja podnosi mehaničke potrese i udare koji redovno nastaju tokom transporta, montaže i eksploatacije.
  • d)
    Svi bitni dijelovi releja moraju biti odgovarajućim postupcima zaštićeni od korozije.
  • e)
    Relej treba u normalnom radnom položaju, kod potresa vibracijama sinusnih oblika amplitude 1 mm i frekvencije 5-50 Hz još uvijek da radi ispravno tj. da se zatvoreni kontakti ne smiju pokrenuti a otvoreni se ne smiju zatvoriti bez obzira da li je kotva releja privučena ili ne.
  • f)
    Kod releja koji se vraćaju silom opruge, konstrukcija mora biti tako izvedena da se pri izostanku opružne sile relej vrati u mirni položaj.
  • g)
    Kod releja sa kombinovanim dejstvom opruge i sile teže, vraćanje u mirni položaj mora uslijediti i kod djelovanja samo sile teže pojedinačno.
  • h)
    Konstrukcija releja mora biti takva da obezbjeđuje minimalni vijek sigurnog rada releja u iznosu od najmanje 2 x 106 funkcioniranja pod najtežim režimom opterećenja. Ponuđač će dati bliže podatke u ovom pogledu za sve tipove ponuđenih releja. Isto tako on će dati podatke za ove releje i podatke o uslovima mehaničkog ispitavanja ponuđenih releja, kao i podatke o garantovanim rezultatima.
  • i)
    Ponuđač je dužan da za svaki od ponuđenih tipova releja, izda i faktor kvaliteta releja tj. odnos između električnih elemenata za privlačenje i otpuštanje kontakta releja (odnos između struje otpuštanja i struje privlačenja itd.).
  • j)
    Izolacija između pojedinih namotaja jednog kalema i između svakog namotaja i ostalih dijelova mora izdržati probojni napon od 750 V/50 Hz u vremenu od jednog minuta. Izolacija između ostalih izoliranih dijelova (kontaktnih pera, priključnica i drugo) mora izdržati probojni napon od 2000 V/50 Hz u vremenu od jednog minuta.
  • k)
    Kontaktni materijal releja treba da je teško zavarljiv, da zadržava dobru električnu provodljivost i kod pojave oksidnog sloja, te da je oštećenje i deformacija kontaktnih glavica nastalo usljed dejstva električne varnice pri kontaktiranju što manje.
  • l)
    Opasnost zavarivanja kontakta treba da je umanjena konstruktivnim mjerama, kada to sklop releja dopušta, kao što su zajedničko vođenje kantakta, male sopstvene vibracije kontaktnih opruga kod prekopčavanja, jaka povratna sila i slično.
  • m)
    Vrijeme sopstvenih vibracija kontakta kod prekopčavanja ne smije biti veće od 10 ms. Ovo vrijeme se mjeri u trenutku otpuštanja releja, pošto je po pravilu veće nego kod privlačenja.
  • n)
    Materijal od koga su načinjeni pojedini dijelovi kontaktnog mehanizma ne smije biti zapaljiv niti podložan habanju.
  • o)
    Ako jedan radni kontakt ostane usljed zavarivanja pri otpuštanju releja zatvoren, drugi radni kontakti treba da se otvore dok se mirni kontakti pri tome ne smiju zatvoriti. Kada mirni kontakt koji obavlja sigurnosnu funkciju ostaje kod privlačenja kotve zatvoren, radni kontakti istog releja se ne smiju zatvoriti niti kod povećanja struje na 1,5 vrijednosti od nominalne.

Član 17.Relejne grupe

(1) Pod relejnim grupama u smislu ovih propisa podrazumevaju se pojedine funkcionalne grupe releja (npr. skretničke grupe, signalne grupe i dr.), koje se ponavljaju kao osnovni šemotehnički elementi u odgovarajućim sistemima sigurnosnih uređaja.

(2) U sigurnosnim uređajima se smiju primjenjivati samo one relejne grupe i kombinacije grupa, koje je poslije ispitivanja odobrio nadležni organ, koji tada odobrava i principijelna šemotehnička i konstruktivna rješenja tih grupa i njihov način povezivanja u jednu funkcionalnu cjelinu.

(3) Relejne grupe se imaju tako konstruirati i izraditi da predstavljaju jednu zatvorenu cjelinu, koja se preko utikača ili sl. može pouzdano postavljati na skelete relejnih ramova, kao i lako skidati sa istih radi zamjene.

(4) U svakoj relejnoj grupi treba predvidjeti odvojeno relejno i kontrolno polje:

  • a)
    relejno polje sadržava sve releje i druge potrebne šemotehničke elemente grupe i ono predstavlja jednu zatvorenu osiguranu cjelinu, koja se u eksploataciji uređaja ne smije otvarati već se u slučaju kakvog kvara treba zamjenjivati drugom cijelom ispravnom relejnom grupom, i.
  • b)
    kontrolno polje koje sadrži pokazne sijalice, osigurače i druge elemente, do kojih treba obezbijediti pristup u eksploataciji radi zamjene, regulisanja i sl.

(5) Svaka od relejnih grupa treba da bude opremljena u kontrolnom polju grupe sa pokaznim sijalicama koje pokazuju položaj i stanja objekta (signala skretnice, puteva, vožnje i sl.) na sličan način kao na komandnim pločama postavnica.

(6) Na svakoj relejnoj grupi onih signala koji su opremljeni sa pomoćnom crvenom svjetlošću mora postojati u kontrolnom polju ispitni taster za provjeru ispravnosti kontrole i provjeru rada pomoćne crvene svjetlosti.

(7) Signalne relejne grupe moraju biti tako izrađene da pri vađenju iste, signal ne ostane ugašen već se automatski mora na signalu pojaviti signalni pojam "stoj".

(8) Kod signalnih relejnih grupa treba predvidjeti mogućnost uključenja ampermetra bez prekida strujnih kola sijalica signalnih svjetiljki, kao i mogućnost regulisanja promjenljivih otpornika bez otvaranja grupe.

(9) Pregorijevanje osigurača mora biti pokazano na uočljiv način posebnom sijalicom na kontrolnom polju svake grupe. Isto tako treba za svaki vertikalni relejni slog, koji sadrži negrupisane releje, predvidjeti po slogu ovu kontrolu pregorijevanja osigurača.

POGLAVLJE VI

OSNOVNI TEHNIČKI USLOVI ZA NAPOJNE UREĐAJE

Član 18.Tehnički uslovi za napojne uređaje

(1) Uređaji za napajanje staničnih signalno-sigurnosnih postrojenja, moraju biti izvedeni tako, da obezbijede trajno funkcionisanje SS uređaja bez ugrožavanja i ometanja odvijanja saobraćaja.

(2) Uređaj za napajanje mora biti tako izveden, da kvar pojedinih sastavnih funkcionalnih cjelina što manje utiče na raspoloživost i siguran rad SS uređaja u cjelini.

(3) Ako se redovno napajanje pojedinih dijelova SS uređaja vrši preko aktivnog pretvarača istosmjernog napona u trofazni naizmjenični napon (invertor), ovakav pretvarač mora imati svoj rezervni pretvarač, koji će se u slučaju kvara osnovnog pretvarača automatski uključiti.

(4) Uređaji za napajanje moraju biti izvedeni i dimenzionisani tako da je iz istih omogućeno napajanje uređaja putnih prelaza, uređaja međustanične zavisnosti, uređaja automatskog pružnog bloka i telekomunikacionih uređaja, preko posebnih izvoda na napojnom uređaju.

(5) Može se ponuditi i drugi način napajanja pružnih uređaja iz prethodnog stava, ukoliko se pokaže da je takvo rješenje ekonomski isplativije, ako je takvo rješenje već u primjeni kod željeznica iz okruženja, ako takvo tehničko rješenje predviđa tri nezavisna izvora napajanja za telekomunikacione i pružne SS uređaje (putni prelazi, automatski pružni blok), i ako isto obezbjeđuje trajno funkcionisanje SS uređaja bez ugrožavanja i ometanja odvijanja saobraćaja.

(6) Uređaj za napajanje treba da obezbijedi sigurno napajanje koje garantuje normalan rad SS uređaja pri varijacijama nominalnog ulaznog napona od ± 10%.

(7) Svaki kvar ili smetnja u radu pretvarača, ispravljača ili drugog bitnog elementa uređaja za napajanje, mora biti na odgovarajući način pokazan na samom uređaju za napajanje odnosno na postavnici.

(8) Napajanje naizmjeničnim naponom potrošača kao što su signali, skretničke postavne sprave, skretnička rasvjeta i dr., izvesti preko izoliranog transformatora, uz obaveznu primjenu uređaja za kontrolu i dojavu proboja izolacije, minimalno u skladu sa standardima EN 60742 i EN 61557-1, 2...13.

Član 19.Osnovni i rezervni izvori napajanja

(1) Kao osnovni izvor električne energije za rad napojnog uređaja mora se obezbijediti poseban priključak na trofaznu distributivnu mrežu 3x380/220 V, 50 Hz. Pri nestanku napona u distributivnoj mreži ili promjene ulaznog napona preko dozvoljene granice, predvidjeti automatsko uključivanje rezervnog izvora napajanja.

(2) Rezervni izvor napajanja treba obezbijediti iz dva posebna nezavisna izvora. Kao prvi rezervni izvor napajanja predvidjeti priključak na kontaktnu mrežu preko odgovarajućeg statičkog pretvarača (pretvarač jednofaznog u trofazni naizmjenični napon), a za drugi akumulatorsku bateriju odgovarajućeg kapaciteta. Prelaz sa osnovnog na rezervno napajanje i obrnuto, odnosno prelaz sa jednog rezervnog napajanja na drugo, treba da se dešava automatski.

(3) Statički pretvarači napona kontaktne mreže, koji transformišu ulazni monofazni napon 220V/50Hz u izlazni trofazni napon 3x380V/50 Hz, moraju da obezbijede potrebne uvjete za neometan rad uređaja za napajanje pri varijacijama ulaznog napona od +15% do -20%. Statički pretvarači moraju minimalno da ispunjavaju norme EN 50091-2 klasa B (radio smetnje), EN 60950 (sigurnost), EN 62040-2 (elektromagnetna kompatibilnost), ISO 9001.

(4) U slučaju da pruga nije elektrificirana, za prvi rezervni izvor napajanja predvidjeti akumulatorsku bateriju odgovarajućeg kapaciteta, a za drugi, stacionarni dizel agregat za neprekidno napajanje SS uređaja u vremenu od 24 sata bez dodavanja pogonskog goriva. Prelaz sa osnovnog na prvi rezervni izvor napajanja i obrnuto treba da bude automatski dok je za prelazak sa prvog rezervnog napajanja na rad dizel agregata potrebno predvidjeti mogućnost uključenja/isključenja sa postavnice kao i ručnog stavljanja dizel agregata u pogon na licu mjesta.

(5) Stacionarni dizel agregat se smješta u posebnu prostoriju predviđenu za tu namjenu.

(6) Prelazni procesi uključenja/isključenja rezervnog napajanja ne smiju da utiču na pouzdan i bezbjedan rad cjelokupnog SS uređaja.

Član 20.Uslov regulisanja napona za osvjetljenje

(1) Napajanje signalnih sijalica treba da je tako izvedeno da je moguće reguliranje napona za osvjetljenje dan-noć.

(2) Kod napajanja signalnih sijalica predvidjeti mogućnost podešavanja jačine osvjetljenja.

Član 21.Akumulatorske baterije

(1) Kapacitet akumulatorskih baterija treba se predvidjeti za tročasovno normalno funkcionisanje svih komponenti SS uređaja i još dodatnih 8 časova za napajanje crvenih svjetiljki svih glavnih signala. Poželjno je da se ovo napajanje crvenih svjetiljki vrši direktno iz akumulatorske baterije.

(2) Kapacitet akumulatorskih baterija sračunat po napred datom kriterijumu iz prethodnog stava, treba biti povećan za 10% radi eventualnog proširenja sigurnosnog uređaja i za 20% radi obezbjeđenja potrebnog kapaciteta zbog starenja akumulatorskih ćelija.

(3) Ako je drugi rezervni izvor napajanja nepouzdan ili uopšte ne postoji, tada je kapacitet akumulatorske baterije potrebno izračunati za 8-časovno rezervno napajanje pri maksimalnom opterećenju.

(4) Mogu se ponuditi i tzv. bezodržavajuće baterije odgovarajućeg kapaciteta, pri čemu treba da budu odgovarajućih karakteristika u skladu sa ponuđenim tipom napojnog uređaja i da imaju što duži radni vijek pouzdanog rada.

Član 22.Razvodni ormari

(1) Za posluživanje napojnog postrojenja i za nadzor nad ovim postrojenjem imaju biti predviđeni odgovarajući razvodni ormari i pomoćni razvodni ormari.

(2) U principu, glavni razvodni ormar treba smjestiti tako da je pristupačan samo nadležnoj službi za održavanja sigurnosnog uređaja zbog čega je isti potrebno smjestiti u relejnoj prostoriji. U izvjesnim slučajevima, ako to uslovljavaju mjesne prilike, razvodni ormar može biti smješten i na drugom mjestu (npr. kod otpravnika vozova).

(3) Na razvodnom ormaru moraju se nalaziti svi potrebni komandni i kontrolni uređaji, mjerni instrumenti, osigurači i ostali pribor.

Član 23.Kontrola sistema napajanja iz postavnice

Svaka od postavnica mora imati organe ili indikacije za pokazivanje režima rada napojnog postrojenja kao i većih kvarova na ovom postrojenju u cilju kontrole od strane službenika koji rukuje postavnicom i blagovremenog prijavljivanja nastalih poremećaja nadležnoj službi za održavanja sigurnosnog uređaja.

Član 24.Prateća dokumentacija za napojne uređaje

Uz svako postrojenje za napajanje sigurnosnog uređaja izvođač mora da dostavi tehnički opis postrojenja sa principijelnim i montažnim šemama, Uputstvo za rukovanje i Uputstvo za održavanje uređaja za napajanje.

POGLAVLJE VII

OBRAZOVANJE I RAZRJEŠENJE PUTA VOŽNJE

Član 25.Definicije zabravljenja i pritvrđenja puta vožnje

(1) Kod električnih signalno sigurnosnih postrojenja, u zavisnosti od toga da li obezbjeđenje nekog puta vožnje traje samo dok je glavni signal toga puta vožnje na "slobodno" ili ono mora da zavisi i od nekih drugih uslova (npr. prelazak cijelog voza preko posljednje skretnice u putu vožnje ili preko nekog drugog mjesta), razlikujemo dva načina za obezbjeđenje nekog puta vožnje i to:

  • a)
    pritvrđeni put vožnje, i
  • b)
    zabravljeni put vožnje.

(2) Kod pritvrđenog puta vožnje, sve skretnice i drugi elementi puta vožnje ostaju prinudno u položaju koji je uslovljen datim putem vožnje samo dok odnosni signal tog puta vožnje pokazuje pojam dozvoljene vožnje. Prelaskom odnosnog signala u pojam zabranjene vožnje prestaje obezbjeđenje postavljenog puta vožnje i skretnice se automatski oslobađaju/razrješavaju za ponovno postavljanje. Ovako obezbijeđene skretnice u putu vožnje su električno pritvrđene skretnice u smislu ovih propisa.

(3) Kod zabravljenog/blokiranog puta vožnje, sve skretnice i elementi puta vožnje ostaju prinudno u položaju koji je uslovljen datim putem vožnje i poslije vraćanja odnosnog signala puta vožnje u pojam zabranjene vožnje, sve dok ne budu ispunjeni i ostali uslovi za oslobađenje postavljenog puta vožnje. Suprotno, odnosni signal puta vožnje se može postaviti u pojam dozvoljene vožnje samo ako je prije toga cijeli put vožnje obrazovan i zabravljen. Ovako obezbijeđene skretnice u putu vožnje su električno zabravljene skretnice u smislu ovih propisa.

Član 26.Obrazovanje voznog puta vožnje

(1) Vozni put vožnje je dio kolosjeka i skretnica na kojima je obavezno obezbijediti sljedeće uvjete za vožnju voza:

  • a)
    slobodne izolirane odsjeke, uključivo sa putem pretrčavanja,
  • b)
    pravilan i ispravan položaj svih skretnica u tome voznom putu vožnje, uključivo i skretnice u putu pretrčavanja,
  • c)
    obezbijediti bočnu zaštitu položajem zaštitnih skretnica, iskliznicama na kolosjeku ili glavnim signalima, graničnim kolosječnim signalima ili manevarskim signalima za zaštitu kolosječnog puta blokiranim da pokazuju samo signalni znak zabranjene vožnje,
  • d)
    obezbijediti čeonu zaštitu, tj. da su glavni signali, granični kolosječni signali ili manevarski signali za zaštitu kolosječnog puta za suprotne vožnje blokirani da pokazuju samo signalni znak zabranjene vožnje, i
  • e)
    zaštititi put vožnje od svih manevarskih ili voznih puteva vožnje koji se sijeku sa postavljenim.

(2) Put vožnje treba da se automatski obrazuje pritiskom na odgovarajuće kolosječne tastere tabloa (ili odgovarajućom manipulacijom mišem/tastaturom) po principu "start-cilj". Pri tome je potrebno šemotehnički obezbijediti izvršenje date komande na način da će se sve skretnice preko kojih se vozi kao i sve zaštitne skretnice i iskliznice automatski, po unaprijed utvrđenom redosljedu, postaviti u odgovarajući pravilan položaj za dati put vožnje. Neizolirane skretnice, kao i skretnice puta pretrčavanja preko kojih bi se vozilo uz jezičak, moraju prije davanja komande biti pojedinačno postavljene u pravilan položaj.

(3) Za puteve vožnji koji se mogu ostvariti sa više varijanti u voznom dijelu ili dijelu puta pretrčavanja, prije zadavanja komande za automatsko obrazovanje puta vožnje, moraju se pojedinačno postaviti u odgovarajući pravilan i ispravan položaj one skretnice koje su odlučujuće za izbor željene varijante.

(4) Ako je bila zadana komanda za pojedinačno postavljanje neke skretnice, a odmah zatim i komanda za automatsko obrazovanje puta vožnje koji obuhvata i ovu skretnicu, automatska komanda smije stupiti u dejstvo tek po izvršenju komande za pojedinačno postavljanje skretnice.

(5) Davanjem komande za automatsko obrazovanje nekog puta vožnje mora biti isključena mogućnost davanja komande za pojedinačno postavljanje skretnica u okviru tog puta vožnje.

(6) Izvršenje komande za automatsko obrazovanje voznog puta vožnje ne smije biti moguće:

  • a)
    ako nisu ispunjeni uslovi nezauzetosti izoliranih kolosječnih, skretničkih i drugih odsjeka u putu vožnje, i
  • b)
    ako je neka od skretnica puta vožnje presječena ili ako je neki elemenat tog puta vožnje u kvaru.

(7) Zadata komanda za obrazovanje voznog puta vožnje mora automatski da se poništi ako nije izvršena u vremenu od 30-60 sekundi.

Član 27.Zabravljenje skretnica

(1) Prije zabravljenja voznog puta vožnje mora se šemotehnički ispitati da li su sve skretnice tog puta vožnje u pravilnom i ispravnom položaju, kao i da li su svi odgovarajući izolirani odsjeci slobodni.

(2) Kod puteva vožnji ulaza, izlaza i prolaza vozova sve skretnice preko kojih se vozi moraju biti zabravljene, što je preduslov za postavljanje odnosnog glavnog signala u položaj "slobodno". Zabravljenje se vršiti automatski zadavanjem komande za obrazovanje voznog puta vožnje.

(3) Zabravljene skretnice u postavljenom putu vožnje ostaju u tom stanju sve dok se ne završi vožnja preko njih, odnosno dok se ne ispune ostali uslovi za njihovo razrješenje.

(4) Zaštitne skretnice i skretnice u putu pretrčavanja postavljenog voznog puta vožnje ulaza, izlaza i prolaza vozova moraju zauzimati određeni pravilan položaj za datu vožnju, pri čemu moraju biti uslovno zabravljene (uslovi za njihovo razrješenje se razlikuju).

Član 28.Razrješenje skretnica

(1) Do automatskog razrješenja zabravljenih skretnica smije doći nakon što se šemotehnički potvrdi sljedeće:

  • a)
    da je izolirani odsjek ispred odnosne skretnice prvo bio zauzet (kolosječni relej otpušten) a zatim oslobođen (kolosječni relej privučen),
  • b)
    da je izolirani odsjek odnosne skretnice prvo bio zauzet a zatim oslobođen, i
  • c)
    da je naredni izolirani odsjek, posmatrano u smjeru kretanja voza, zauzet (kolosječni relej otpušten).

(2) Do automatskog razrješenja uslovno zabravljenih skretnica u voznim putevima vožnji ulaza, izlaza i prolaza vozova smije doći nakon što se šemotehnički provjeri da je prethodno oslobođen dio puta vožnje štićen zaštitnom skretnicom.

(3) Šinska strujna kola prostornih odsjeka u okviru pružnog bloka ne smiju učestvovati u razrješenju puta vožnje.

Član 29.Razrješenje voznog puta vožnje

(1) Razrješenje zabravljenog puta vožnje vrši se automatski od strane samog voza.

(2) Vozni put vožnje se razrješava postepeno, zauzimanjem i potom oslobađanjem izoliranih odsjeka u smjeru kretanja voza, prema geografskom redosljedu tj. od starta ka cilju.

(3) Put pretrčavanja postavljenog voznog puta vožnje se razrješava kada je razrješen vozni put vožnje, sa vremenskom zadrškom od 30 sekundi. Ako se vozni put vožnje razrješava prisilno, onda ove zadrške nema, ali se ova radnja mora posebno registrirati.

(4) SS uređaj mora da omogući razrješenje postavljenog nezabravljenog puta vožnje sa upotrebom dva tastera (ili zadavanjem odgovarajuće komande mišem ili tastaturom), pri čemu se ova manipulacija ne mora registrirati.

(5) SS uređaj mora da omogućiti prinudno razrješenje zabravljenog puta vožnje sa upotrebom dva tastera (ili zadavanjem odgovarajuće komande mišem ili tastaturom), pri čemu se ova manipulacija mora posebno registrirati.