Aktio

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH

Pravilnik o posebnim tehničkim uslovima za opremanje stanica elektronskim signalno-sigurnosnim uređajima

Na osnovu člana 8. tačka A. stav 1 i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi 413 c

PRAVILNIK
O POSEBNIM TEHNIČKIM USLOVIMA ZA OPREMANJE STANICA ELEKTRONSKIM SIGNALNO-SIGURNOSNIM UREĐAJIMA

GLAVA I OPŠTE ODREDBE

Član 1.Predmet Pravilnika

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se posebni tehnički uslovi za isporuku i ugradnju staničnih elektronskih signalno-sigurnosnih uređaja (u daljem SESS uređaji) na ŽS BiH.

(2) SESS uređaji koji su predmet ovih posebnih uslova moraju biti zasnovani na sigurnosno-tehničkom principu, što znači da se u slučaju smetnje ili kvara određeni element (sklop) postavlja automatski u stanje veće sigurnosti, kojeg nazivamo signalno-sigurnosno stanje i u tom stanju ostaje sve do otklanjanja smetnje ili kvara. SESS uređaj koji obezbjeđuje redovitost i sigurnost željezničkog saobraćaja na određenoj pruzi, dionici pruge i saobraćajnom mjestu za upravljanje i reguliranje saobraćaja vozova treba da obuhvati:

  • a)
    mašinsku opremu (hardver),
  • b)
    programsku opremu (softver),
  • c)
    ugradnju svih potrebnih sklopova i uređaja,
  • d)
    osiguranje napajanja: redovno, rezervno i pomoćno rezervno napajanje,
  • e)
    adaptaciju ili izgradnju potrebnih prostorija, i
  • f)
    vanjsku opremu (postavne sprave, signali, kablovi i kablovski pribor i dr.).

SESS uređaj mora biti modularno projektovan. To znači da se pojedine funkcije (npr. signal, kolosjek, skretnica) izvršavaju u standardizovanim elementarnim modulima, što omogućava brzu opravku i uspostavljanje funkcija pojedinog elementa jednostavnom zamjenom neispravnog modula sa ispravnim.

Član 2.Uslovi za ugradnju

(1) Na prugama ŽS BiH mogu se ugrađivati SESS uređaji i njihove sastavne komponente, koji ispunjavaju odredbe: Zakon o željeznicama BiH; Zakon o zaštiti čovjekove okoline, "Instrukcije za bezbjednost i interoperabilnost željezničkog sistema u Bosni i Hercegovini" - propisa i uputstava za građenje i održavanje pruga i pružnih postrojenja, priznata tehnička pravila struke za ovu oblast definirana zakonima i ratificiranim međunarodnim sporazumima čija je potpisnica Bosna i Hercegovina.

(2) Za ugradnju novog tipa SESS uređaja i njegovih sklopova koji se po prvi put ugrađuju na području ŽS BiH neophodno je obezbijedi dozvolu za korištenje.

U skladu sa Zakonom o željeznicama BiH, nadležni organ za izdavanje dozvole za korištenje novog tipa SESS uređaja i njegovih sklopova na ŽS BiH je ROŽ-a BiH .

Izdavanje dozvole za korištenje se vrši u skladu sa "Uputstvom o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu".

Član 3.Osnovni pojmovi i skraćenice

  • 1)
    "Upravitelj infrastrukture" je svako javno preduzeće ili kompanija koja je odgovorna za uspostavljanje i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane sa javnom željezničkom infrastrukturom;
  • 2)
    "Regulatorni odbor željeznica - ROŽ" je upravna organizacija pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, čija je organizacija, finansiranje i ovlašćenja definirana u Zakonu o željeznicama BiH;
  • 3)
    "SS uređaj" predstavlja skup određenih signalno-sigurnosnih sklopova, sa svojim svojstvima i međusobnim vezama, pomoću kojih se ostvaruje funkcionalna cjelina za bezbjedno upravljanje saobraćajem na određenom željezničkom području;
  • 4)
    "Sigurnost-sigurnosno svojstvo SS uređaja" predstavlja njegovo svojstvo, koje karakteriše njegovo specifično ponašanje u slučaju pojave kvara ili smetnje u njemu, a to je da ima sigurnosno svojstvo koje ne dozvoljava da pojava bilo kakve neispravnosti (otkaz u radu - kvar) koje bi svojim nepravilnim funkcioniranjem prouzrokovalo ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja na kontroliranom željezničkom području;
  • 5)
    "Pouzdanost" (Reliability) se definiše kao vjerovatnoća da će se potrebna funkcija ostvariti prema zadanim uslovima u određenom vremenskom intervalu;
  • 6)
    "Raspoloživost" (Avalilability) elektronskog SS uređaja predstavlja vjerovatnoću da će postrojenje biti spremno za rad u određenom trenutku;
  • 7)
    "Mogućnost održavanja" (Maintainability) - pod ovim pojmom se definiše vjerovatnoća da će se određeni rad u okviru redovnog održavanja jednog dijela sistema pod određenim pogonskim uslovima bez poteškoća izvršiti u određenom vremenu, pod uslovom da se održavanje izvršava u uslovima i sa korištenjem definiranih postupaka (procedura) i uz korištenje propisanih sredstava za održavanje;
  • 8)
    "Signalno tehnička sigurnost" (Safety) se definiše kao vjerovatnoća da će svi dijelovi sistema kao i cijeli sistem djelovati sigurno pod svim pogonskim uslovima u određenom trenutku;
  • 9)
    "Sigurnosna analiza SS uređaja" predstavlja skup postupaka koji rezultiraju dokumentom u kojem proizvođač uređaja dokazuje, primjenom odgovarajućih metoda, da je dotični SS uređaj - postrojenje realizovano na sigurnosan način, tj. da poseduje sigurnosno svojstvo prema važećim propisima;
  • 10)
    "Signalno sigurnosni monitor" predstavlja monitor (display) koji uz primjenu posebnih tehničkih mjera omogućava pouzdan vizuelni prikaz stanja elektronskog signalno-sigurnosnog uređaja i vanjske signalno sigurnosne opreme u realnom vremenu;
  • 11)
    "CRS (Customer Requirement Specifications)" predstavlja specifikaciju uslova za izradu elektronskog SS uređaja. CRS predstavlja dokument sa zahtjevima investitora isporučiocu elektronskog postrojenja u vezi sa isporukom, funkcijama i drugim tehničkim karakteristikama postrojenja;
  • 12)
    "Auto-stop uređaj" je uređaj koji automatski pokreće zaustavljanje voza kod signala u položaju "stoj”, ukoliko mašinovođa nije pravovremeno preduzeo potrebne mjere za zaustavljanje voza. Auto-stop uređaji se sastoje od pružnog i lokomotivskog dijela;
  • 13)
    "ETCS (European Train Control System)" Evropski sistem za nadzor i upravljanje hodom voza;
  • 14)
    "GSM-R" - radio sistem za vođenje željezničkog saobraćaja pomoću mobilne telefonije;
  • 15)
    "CISPR" - Comité International Spécial des Perturbations Radioélectriques;
  • 16)
    "ACC (Area Control Computer)" - područni računar;
  • 17)
    "ŽS BiH" - željeznički sistem BiH;
  • 18)
    "RAMS" - skraćenica za Reliability, Avalilability, Maintainability, Safety.

Član 4.Vrste ESS uređaja

(1) ESS uređaje dijelimo na stanične i pružne.

(2) Staničnim elektronskim signalno-sigurnosnim uređajima se upravlja i reguliše saobraćaj u staničnom području (između ulaznih signala) sa većim ili manjim obimom centralizacije i automatizacije, zavisno o saobraćajno-tehnološkom zadatku stanice, broju i vrsti vozova i kategorije pruge.

(3) Pružnim elektronskim signalno-sigurnosnim uređajima se upravlja i reguliše željeznički saobraćaj između stanica, a mogu biti:

  • a)
    uređaji međustanične zavisnosti (MZ), pomoću kojih se saobraćaj reguliše u staničnom razmaku, i
  • b)
    uređaji automatskog pružnog bloka, koji pored uslova za MZ ostvaruju mogućnost slijeđenja vozova u jednom smjeru (saobraćaj vozova u blokovskom razmaku).

Član 5.Osnovni zadaci SESS uređaja

Osnovni zadaci SESS uređaja su:

  • a)
    centralno i automatizovano postavljanje i signaliranje voznih puteva vožnje,
  • b)
    centralizovano i automatizovano postavljanje i signaliranje manevarskih puteva vožnje,
  • c)
    osiguranje vožnje vozova od bočnog i čeonog ugrožavanja ili ugrožavanja od sustizanja,
  • d)
    osiguranje vožnje vozova od iskliznuća i zaostalih (ostavljenih) vozila na kolosjecima ili skretnicama,
  • e)
    osiguranje manevarskih vožnji od iskliznuća, bočnog ugrožavanja ili ugrožavanja od sustizanja,
  • f)
    osiguranje predaje ispravne, potpune i sigurne informacije o uslovima daljnje vožnje mašinovođi i osoblju voza putem svjetlosnih signala,
  • g)
    osiguranje prenosa informacija pruga-voz o uslovima dalje vožnje primjenom tačkastog prenosa informacija pruga-voz sistemom Indusi I60,
  • h)
    osiguranje predaje ispravne informacije otpravniku vozova-operatoru na upravljačkom uređaju stanice (radna stanica operatora),
  • i)
    prihvatanje pružnih uređaja (APB ili MZ) sa jednostavnom nadogradnjom osnovnih funkcija,
  • j)
    osiguranje putnih prelaza (CPr) u staničnom području te upravljanje i kontrola nad uređajima za osiguranje CPr između ulaznog signala i predsignala (CPr-DK-SP) te prihvatanje i procesuiranje informacija sa CPr, osiguranih uređajem za daljinsku kontrolu (CPr-DK).

GLAVA II OSNOVNI PRINCIPI I USLOVI ZA IZVEDBU ELEKTRONSKOG SS UREĐAJA

Član 6.Osnovni principi

(1) Elektronski signalno-sigurnosni uređaj (ESSU) se realizuje na principu područja, pri čemu se spoljašnji uređaji po mogućnosti raspoređuju u područja istih veličina, paralelno sa glavnim pravcima puta vožnje duž stanice (prolazni putevi vožnje). Svakom od područja pripada po jedan područni računar, tako da se odgovarajaćom podjelom na područja postigne što veća raspoloživost. U područnom računaru se izvršavaju funkcije signalne logike, koje su u svim računarima iste i sadrže kompletne saobraćajne zahtjeve naručioca.

(2) Pri realizaciji ESSU moraju se definirati svi mogući putevi vožnje tj. sve moguće kombinacije start - cilj.

(3) Postavljanje puta vožnje obavlja se sekvencijalno u više postupnih faza i to:

  • a)
    definiranje puta vožnje i ispitivanje odobrenja,
  • b)
    trasiranje puta vožnje,
  • c)
    traženje i formiranje zaštitnog prostora,
  • d)
    prekretanje i blokada skretnica,
  • e)
    kontrola zaštitnog prostora,
  • f)
    kontrola međuzavisnosti puteva vožnje,
  • g)
    postavljanje signala, i
  • h)
    zabravljenje i trajna kontrola puteva vožnji.

(4) Komandu za postavljanje puta vožnje daje operator pomoću grafičkog korisničkog interfejsa, zadavanjem podataka o startnom i ciljnom elementu i vrsti puta vožnje. Ova procedura i trenutno stanje postavljanog puta vožnje se prikazuje na signalno sigurnosnom monitoru u realnom vremenu, pri čemu otpravnik vozova mora imati mogućnost da potvrdi ili prekine izvršenje zadate komande.

(5) Ukoliko se prilikom ugradnje SESS uređaja vrši opremanje CPr (putnih prelaza) u staničnom području ili na međustaničnom razmaku tada je uređaj za osiguranje CPr u staničnom području, kao i funkcije uređaja za osiguranje CPr sa daljinskom kontrolom (dio funkcija koje se odnose na daljinsku kontrolu ovog tipa uređaja u stalno zaposjednutom službenom mjestu) sastavni dio funkcija koje obavlja ESS uređaj.

Član 7.Princip modeliranja

(1) Cilj modeliranja je da se omogući jednostavna konfiguracija elektronskih pos-tavnica svih obima, kako onih sa malim brojem upravljanih jedinica, tako i veoma velikih postavnica bez većih intervencija u strukturi postavnice.

(2) Princip modeliranja elektronske postavnice (vidjeti Prilog 1) predstavlja preslikavanje svih zahtjeva određenog kolosječnog elementa (skretnica, signal, izolovani odsjek, putni prelaz i dr.) u jedan funkcionalni modul sa odgovarajućim softverom. Funkcionalni modul preuzima zadatke ostvarivanja signalne logike, u skladu sa saobraćajnim propisima.

(3) Modeliranje omogućava da se konkretna elektronska postavnica konfiguriše logičkim povezivanjem funkcionalnih modula prema topografiji spoljašnjih uređaja i kolosječnoj situaciji vanjskih elemenata. Za stanice bilo koje veličine treba da se koristi ista hardversko - softverska platforma. Konfiguracija sistema od stanice do stanice treba da se razlikuje samo u broju upotrebljenih funkcionalnih modula, koji zavisi od broja elemenata kojima se upravlja.

(4) Fizička povezanost funkcionalnih modula i njihova međusobna zavisnost mora biti preslikana u softver postavnice.

Član 8.Opšti zahtjevi za signalnu logiku

(1) Signalna logika elektronske postavnice treba da ispunjava sljedeće opšte zahtjeve:

  • a)
    signalna logika se samo jednom izrađuje na osnovu specifičnosti odnosne željezničke uprave i tipsko ispitivanje treba da se sprovede nezavisno od uređaja,
  • b)
    signalna logika se realizuje i automatski odvija kroz povezivanje funkcionalnih modula (prema planu povezivanja) i ne zahtjeva dalja ispitivanja, i
  • c)
    da postoji mogućnost realizacije postavnica od malih do najvećih, od stani- čnih do linijskih i čvornih, samo odgovarajućim povezivanjem standardnih modula.

(2) Standardizovani instaliran upravljački sistem saobaćajem (MMI), modularan i struktuiran softver, tipski komunikacioni sistem i tipski modularan hardver treba da omoguće tipski iste elektronske postavnice za sve veličine staničnih konfiguracija.

Član 9.Uslovi za hardver

(1) Sistemsko-tehničke osnovne funkcije, koje treba da zadovoljava hardver jedne elektronske postavnice su sljedeće:

  • a)
    hardver elektronske postavnice treba biti modularno struktuiran, pri čemu, u sigurnosnom dijelu sistema, osnovni modul treba da je signalno - sigurnosni (interlocking) računar, i
  • b)
    u bilo kojoj od poznatih primjena mora da bude ispoštovan fail-safe princip, tj. zahtjev da sistem ostane siguran pri svakoj vrsti slučajnog pojedinačnog ispada hardvera koji se smatra mogućim, u skladu sa SIL 4 (Safety integrity level).

(2) Fail-safe princip treba da bude realizovan tako da se svaka sigurnosno relevantna funkcija izvodi preko najmanje dvije međusobno nezavisne jedinice.

(3) Za nivo centralnog upravljanja logikom (sigurnosni računar) preferira se primjena fail-safe nivoa 4 (SIL 4) po principu 2 od 3 na sljedećim osnovama:

  • a)
    računarski sistem treba da se sastoji od tri, međusobno nezavisna, identično izrađena i programirana mikroračunara (interlocking computer) koji rade sinhrono i koji u svom sastavu sadrže komparator za upoređivanje izlaznih signala. Pri tome treći redundantni sistem nije aktivan (treći mikroračunar u sistemu 2 od 3) ali je u stanju pune pripravnosti (hot stand by).
  • b)
    dijelovi sistema, na osnovu identičnih programa, paralelno izvršavaju iste zadatke, pri čemu za izdavanje izvršne komande, rezultati obrade po oba kanala moraju biti identični.
  • c)
    u slučaju neusaglašenosti rezultata obrade po oba kanala, ili kvara jednog mikroračunara, automatski se uključuje treći redundantni mikroračunar u cilju sigurnosnog izvršavanja ili odbijanja zadate komande.

(4) U slučaju da se zbog preklapanja na redundantni sistem zadata komanda formiranja puta vožnje nije do kraja realizovala, komanda se poništava, i operater mora, po preuzimanju sigurnosnih funkcija od strane redundantnog sistema, komandu ponoviti. Za ponovni postupak operater na radnoj stanici mora dobiti sljedeće podatke:

  • a)
    sistem djeluje u osnovnom (redovnom) modu, što znači da redudantni sistem nije aktivan (treći sistem u sistemu 2 od 3), ali u stanju pune pripravnosti (treći sistem je u stanju hot stand by);
  • b)
    za slučaj smetnje na automatskom postavljanju puta vožnje (ponajprije režim prolaznog saobraćaja) npr. zbog preklopa na redudantni sistem, sistem automatski mora ponoviti operaciju sa redudantnim sistemom uz javljanje alarma, koji se mora potvrditi od strane operatera; i
  • c)
    ručno postavljanje (dijalog mašina-čovjek od strane operatera sa njegove radne stanice) ima prednost pred automatskim postavljanjem puta vožnje.

(5) Proizvođač za ponuđenu opremu mora navesti uslove i potrebno vrijeme za ponovno uspostavljanje osnovnog (redovnog) moda.

(6) Za nivo centralnog upravljanja logikom (interlocking računar) se mogu ponuditi i druga sigurnosna i po pitanju raspoloživosti adekvatna rješenja kao što je sistem "2 x 2 od 2" uz glavni uslov da raspoloživost sistema bude fail-safe nivoa 4 (SIL 4).

(7) Raspoloživost se definiše kao vjerovatnoća da će kompletan sistem za specificirani period biti operativan, tj. da vozovi prema redu vožnje neće biti ometani od smetnji sistema. Vjerovatnoća ispada vitalnih dijelova ponuđenog sistema osiguranja tj. vjerovatnoća opasne greške (P) po satu mora biti u granicama P< 10-8/h odnosno P≥10-9/h, u skladu sa SIL 4 (IEC 61508-1 tabela br.3). Raspoloživost sistema osiguranja treba da bude 99,9999%.

(8) MTBF (Mean Time Between Failures) se definiše kao srednje vrijeme između dvije smetnje sistema tokom rada tj. prosječan period vremena od otklanjanja jedne smetnje do detekcije sljedeće. Za pojedine funkcionalne module kao što su moduli signala, skretnice i slično, MTBF mora biti veći od 6 godina, dok za centralne procesorske strukture mora biti veći od 10 godina. Ponuđač je dužan da dostavi podatke o MTBF za kompletno postrojenje odnosno za pojedine bitne module i štampane ploče.

(9) Životni vijek ESSU treba biti minimalno 20 godina za potpuni sistem. Životni vijek postrojenja definiran je kao period vremena od ugradnje do otkaza odnosno do zamjene drugim sličnim uređajem. U životnom vijeku potrebna je nužna podrška isporučioca u smislu proširivanja, modifikovanja, servisiranja i isporuke rezervnih dijelova.

(10) Rješenja koja se baziraju na sistemu signalno-tehničke sigurnosti sa korištenjem samo jednog sigurnosnog (interlocking) računara neće se prihvatiti. Takođe sistemi kod kojih se sigurnost bazira na primjeni određene programske opreme (softvera) sa dvojnim unosom podataka, odnosno programske opreme sa unosom podataka na različite načine i odgovarajućim testnim programima nisu zadovoljavajući i ta rješenja će biti odbačena kao nepodobna.

GLAVA III FUNKCIONALNI NIVOI ELEKTRONSKOG SS UREĐAJA

Član 10.Diferenciranje na nivoe

Funkcije elektronske postavnice se distribuiraju na funkcionalne nivoe (Prilog 2), koji međusobno komuniciraju preko standardizovanih interfejsa, pri čemu postoje nesigurnosni i sigurnosni nivoi.

Član 11.Nesigurnosni nivoi elektronske postavnice

(1) Nesigurnosni (opciono sigurnosni) nivoi služe za realizaciju kontrolno-upravljačkih funkcija elektronske postavnice. Saobraćajem treba da se upravlja lokalno, na upravljačko - kontrolnom, tj. otpravničkom nivou, centralno, na dispečerskom odnosno na nivou supervizije, koji mogu biti realizirani sa ili bez sigurnosnog funkcioniranja.

(2) Nivo za centralno i lokalno upravljanje saobraćajem se uobičajno sastoje od nesigurnosnih uređaja. Funkcije upravljanja i kontrole mogu se izvršavati saglasno sigurnosnim (fail-safe) principima upotrebom specijalnih procedura.

(3) Na nivou lokalnog upravljanja neophodan je interfejs čovjek-mašina (Man Machine Interface - MMI) sa odgovarajućim uređajima za unos (tastatura, miš/tablo) i prikaz (monitori), računar za servis i dijagnostiku i inteligentni komunikacioni interfejs za vezu sa nivoom supervizije. Lokalni nivo upravljanja, kao i nivo supervizije, može se realizovati sa standardnim, komercijalno raspoloživim, hardverom.

(4) Za prikazivanje stanja elemenata, komponenata i uređaja elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja, kao i za prikazivanje informacija relevantnih za upravljanje saobraćajem na konkretnom željezničkom području koriste se monitori. Kao pomoćno informaciono sredstvo za operatera može da se koristi i informaciona tabla, na kojoj su prikazani (po geografskom principu) izvršni organi i kolosječni odsjeci za detekciju prisustva pružnih vozila.

(5) Upravljanje/opsluživanje (komunikacija čovjek-mašina) treba da se vrši pomoću standardizovanih menija (dijaloga), koji su dostupni na medijumu za prikaz (u daljem tekstu - monitor). Meniji mogu da se uključuju po potrebi, a na monitoru je potreban jasan i lako razumljiv, grafički prikaz informacija (grafički korisnički interfejs). Svaka akcija operatora treba da ima za posljedicu reakciju, optičku ili akustičnu, kao potvrdu da je sistem preuzeo upravljanje, pri čemu pogrešne komande sistem odbija da izvrši. Pristup mogućim funkcijama opsluživanja operatora treba da zavisi od njegovih unapred definiranih prava, tj. neophodno je da se operator može najaviti sistemu samo sa svojom određenom šifrom. Šifre treba da su organizovane u grupe, tako da postoji podjela prema nivou ovlašćenja.

(6) Za realizaciju zaštićenih komandi u vanrednim okolnostima funkcioniranja elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja, operater koristi posebne elemente na primjenjenom komandnom organu, uz primenu propisane procedure. Manipulacije operatera kojima se zaobilaze zavisnosti, moraju biti tako ostvarene da se njihovo korištenje registruje (memoriše). Ove manipulacije se moraju memorisati najmanje 72 časa.

(7) Računar za servis i dijagnostiku treba da obezbjeđuje informacije o stanju sistema; memoriše greške i smetnje u sistemu, štampa ih i stavlja na raspolaganje za dalju obradu.

(8) U funkcioniranju elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja sljedeći događaji zajedno sa vremenom njihovog dešavanja, moraju da se registruju na štampaču:

  • a)
    manipulacije operatera za zaštićene komande
  • b)
    određene smetnje u funkcioniranju postrojenja koje su navedene u specifikaciji uslova za postrojenje,
  • c)
    operaterove primjedbe ili napomene, koje se odnose na funkcioniranje postrojenja, i
  • d)
    sve redovne manipulacije operatera.

(9) Razmjena podataka na nivou lokalnog upravljanja treba da se vrši preko standardne magistrale podataka (npr. PROFIBUS).

Član 12.Sigurnosni nivoi elektronske postavnice

(1) Sigurnosne funkcije elektronske postavnice su distribuirane po sljedećim nivoima:

  • a)
    nivo centralnog upravljanja logikom (Interlocking Level),
  • b)
    nivo signalne logike za izvršavanje funkcija specifičnih željezničkih propisa i funkcije upravljanja i kontrole, i
  • c)
    fizički nivo za upravljanje/postavljanje i kontrolu spoljašnjih elemenata korištenjem njihovih interfejs modula.

(2) Gore navedeni sigurnosni nivoi elektronske postavnice moraju biti tako realizirani da se obezbijedi sigurnosno funkcioniranje elektronske postavnice.

Član 13.Nivo centralnog upravljanja logikom

Nivo centralnog upravljanja logikom elektronske postavnice treba da vrši sistemsko upravljanje i ostvaruje vezu sa nivoom signalne logike s jedne i nivoom (lokalnog) upravljanja saobraćajem s druge strane. To se ostvaruje signalno - tehnički sigurnim računarskim sistemom koji treba da vrši:

  • a)
    prihvatanje i memoriranje procesnih stanja nivoa signalne logike,
  • b)
    upravljanje sigurnosnim podacima i smetnjama (kvarovima) logičkih nivoa; prenos sigurnosnih podataka između računara i prenos informacija o statusu upravljanih elemenata do MMI i računara za servis i dijagnostiku,
  • c)
    obrada ulaznih podataka, dobijenih od MMI, u pogledu formalnih i logičkih grešaka i njihove prihvatljivosti i validnosti (valjanosti),
  • d)
    prenos valjanih podataka na nivo signalne logike,
  • e)
    generiranje standardnih informacija o statusu sistema za potrebe računara za servis i dijagnostiku,
  • f)
    upravljanje konfiguracijom elektronske postavnice i stanjem elektronskog postrojenja - aktiviranje dijelova postrojenja za dati put vožnje, i
  • g)
    upravljanje specifičnim podacima za konkretni put vožnje.

Član 14.Nivo signalne logike

(1) Nivo signalne logike sastoji se od područnih računara i sa prethodnim nivom povezan je preko postavničkog (dalje interlocking) bus-a. Kao prenosni medijum koriste se bakarni ili optički kablovi. Potrebno je omogućiti konfiguraciju sistema sa centralizovanim i daljinski upravljanim područnim računarima (vidjeti Prilog br. 3).

(2) Područni računari (Area Control Computer - ACC) sadrže specifični željeznički korisnički softver, za upravljanje saobraćajnim procesom i pokretački softver (drajvere), za upravljanje i kontrolu spoljašnjih uređaja (skretnice, signali, kontrola izolovanih odsjeka i dr.). Korisnički program se jednom implementira, prema zahtjevima odnosne željezničke uprave i u svim računarima je isti. Unošenje konkretnih podataka o topografiji (kolosječnoj situaciji) vrši se pomoću računara sa nivoa centralnog upravljanja logikom. Nivo signalne logike realizuje se pomoću signalno - tehnički sigurnog računarskog sistema.

Član 15.Interlocking bus

(1) Informacije preko "Interlocking bus"-a prenose se putem telegrama sa standardnom strukturom, tj. sastavljenog od glave telegrama, dijela sa podacima i sigurnosnog dodatka, pri čemu se sigurnost pri prenosu podataka postiže pomoću sigurnosnog koda.

(2) Interlocking bus se realizuje redudantno, tako da računari primaju sve telegrame dvokanalno i pri kvaru u jednom od kanala za prenos podataka sistem može da radi sa jednim kanalom.

(3) Procedura prenosa telegrama se zasniva na sigurnosnim principima.

(4) Sigurnosne informacije moraju biti zaštićene u prenosu od grešaka unutar samog sistema, grešaka od ispada komponenata, grešaka u programskom paketu ili od vanjskih izvora smetnji. Ponuđač za ponuđeni sistem prenosa sigurnosne informacije mora dati podatak o realizovanoj redudantnosti - Hamming-ovoj distanci realizovanoj pri odabranom sistemu prenosa.

Član 16.Fizički nivo

Nivo spoljašnjih uređaja (fizički nivo) sadrži: unutrašnje dijelove postrojenja (interfejsi za spoljašnje uređaje, unutrašnje kabliranje do završnog kablovskog rama, međurazdjelnik) i spoljašnje dijelove postrojenja (spoljašnje kabliranje, izvršne uređaje).

GLAVA IV SOFTVER ELEKTRONSKOG SS UREĐAJA

Član 17.Modularnost softvera

Softver elektronske postavnice (Prilog 4) treba koncipirati da bude modularan i sastoji se od:

  • a)
    sistemskog softvera,
  • b)
    baznog softvera,
  • c)
    aplikativnog (za korisnika specifičnog) softvera,
  • d)
    softvera za pokretanje interfejsa upravljanih modula, i
  • e)
    podataka specifičnih za konkretno postrojenje.

Član 18.Sistemski softver

U sistemskom softveru su implementirane sve radne funkcije računarskog sistema. Sastoji se iz operativnog sistema, komunikacionog softvera, softvera za (re)startovanje računara, interrupt (prekid) rutina, on-line test programa, tajmera i dr. Ovim softverom se obezbjeđuje da računarski sistem funkcioniše na fail-safe način.

Član 19.Bazni softver

Baznim softverom se određuju i dodjeljuju funkcionalni nivoi sistemskom softveru, odnosno računarskom sistemu. Bazni softver, u principu, sadrži:

  • a)
    specifičnu logiku za željezničke aplikacije,
  • b)
    sigurnosne funkcije,
  • c)
    softverski interfejs za implementaciju komande i kontrole,
  • d)
    komunikacione protokole,
  • e)
    softverski interfejs za elemente topografije, i
  • f)
    projektni interfejs za promjene kolosječne situacije.

Sistemski i bazni softver, su nezavisni od zahtjeva korisnika.

Član 20.Aplikativni/korisnički softver

(1) Aplikativni (korisnički) softver sadrži zahtjeve specifične za korisnika (specifične saobraćajne i signalne propise i pravila odnosne željezničke uprave).

(2) Aplikativni softver treba da sadrži sljedeće module:

  • a)
    za specifičnu logiku korisnika,
  • b)
    za vezu sa računarom za dijagnostiku i održavanje,
  • c)
    za MMI aplikacije,
  • d)
    za individualno upravljanje elementima kolosečne situacije, i
  • e)
    za priključenje ETCS-a.

(3) Softver za pokretanje interfejsa upravljanih modula upravlja međuvezom između aplikativnog softvera i interfejsnih modula za pojedine upravljane elemente. Saglasno elementima kojima se upravlja, ovi programi se prilagođavaju zahtjevima korisnika.

GLAVA V ZAHTJEVI SIGURNOSTI I KONTROLA KVALITETA

Član 21.Koncept sigurnosti

(1) ESSU mora da ispuni sigurnosne zahtjeve u željezničkom saobraćaju koji služe za zaštitu života i zdravlja ljudi i zaštitu materijalnih dobara. Istovremeno je potrebno vjerovatnoću nastajanja opasnih stanja u sistemu smanjiti na minimum.

(2) Koncept sigurnosti sistema treba da sadrži ovladavanje otkazima i izbjegavanje sistematskih grešaka.

(3) Ovladavanje otkazima se zasniva na definiranju tehničkih sigurnosnih uslova koji sadrže:

  • a)
    pretpostavke nastajanja greške,
  • b)
    mjere za izbjegavanje greške,
  • c)
    mjere za prepoznavanje greške, i
  • d)
    mjere za otklanjanje greške.

(4) Cilj izbjegavanja sistematskih grešaka je da se minimizira pojava ljudskih grešaka, odnosno da se drže toliko malo vjerovatnim da uređaj/sistem može da bude sigurnosno odgovoran. Proces sprovođenja menadžmenta kvaliteta treba da obuhvati čitav životni ciklus uređaja i sačinjavaju ga faze dokaza kvaliteta koje se daju izvještajem o kvalitetu. Preporučuje se da se ovde vodi računa o instrukcijama iz ISO 9001.

(5) Mikroprocesorski podržana sigurnosna programabilna upravljačka logika mora zadovoljiti sve kriterije zahtjevane za sigurnosnu logiku izvedenu putem releja.

(6) ESSU mora biti baziran na principu sigurnosno-tehničkog rješenja (fail safe). Sistem se definiše kao sigurnosan kada bilo koja pogrešna funkcija djeluje u operacionom pogledu sigurno i prouzrokuje vraćanje sistema u stanje koje je poznato kao sigurnije. Pod tim treba podrazumijevati sljedeće:

  • a)
    jedna smetnja mora prilikom otkrivanja sigurno isključiti mogućnost da druga ili višestruke smetnje ili njihove kombinacije ugroze sigurnost, i
  • b)
    ne smije biti moguća smetnja koja će uzrokovati promjenu stanja objekta ako to nije samo u sigurnosnom značenju.

(7) Pod gore navedenim se podrazumijeva i sljedeće:

  • a)
    nije moguća smetnja, uključujući i djelovanje smetnje koja dopušta prekoračenje brzine voza, koja bi, inače, bila dopuštena da sistem nije u smetnji, i
  • b)
    jedna smetnja mora prilikom otkrivanja sigurno isključiti mogućnost da druga ili višestruke smetnje ili njihove kombinacije ugroze sigurnost.

(8) Sigurnosni nivo (SIL - safety integrity level) mora biti na 4 (četvrtom) stepenu prema standardu BAS EN 50129 za cijeli ESSU.

(9) Ponuđač mora u svojoj ponudi izričito navesti sve parametre u vezi RAMS, saglasno standardima BAS EN 50126, BAS EN 50128 i BAS EN 50129.

Član 22.Šemotehnički kvarovi

(1) Šemotehnički kvarovi sa kojima se mora računati za vanjsku signalno sigurnosnu opremu, nezavisno da li je sistem konstruktivno centralizovan ili decentralizovan (signali, skretničke postavne sprave, izolovani odsjeci) i ukoliko se dio upravljanja realizira relejima (npr. signalni ormarić, šinske priključne glave i slično) te činjenicom da se vanjski elementi uvijek sa upravljačkom logikom povezuju putem kablova su sljedeći:

  • a)
    prekid kablovskih žila,
  • b)
    međusobni dodir kablovskih žila,
  • c)
    dodir kablovskih žila sa zemljom,
  • d)
    neprivlačenje releja,
  • e)
    neotpuštanje releja,
  • f)
    prekid otpornika, kratki spoj onemogućiti konstruktivno,
  • g)
    nezatvaranje kontakata releja,
  • h)
    kratki spoj na signalnoj sijalici,
  • i)
    prijevremeno privlačenje releja, ako su vezani za vanjsku signalno sigurnosnu opremu,
  • j)
    prekid namotaja releja, djelimičan ili potpun kratak spoj,
  • k)
    prekid, proboj i smanjenje kapaciteta kondenzatora,
  • l)
    prekid i proboj diode,
  • m)
    prekid i proboj optokaplera,
  • n)
    prekid provodnika na transformatorima i prigušnicama (kratki spoj i dodir sa masom konstruktivno spriječiti),
  • o)
    dodir sa vlastitim ili stranim naponom, i
  • p)
    pojava indukovanog napona u kablovima bez dozemnog spoja ili sa dozemnim spojem u bližem i daljem kraju.

(2) Ponuđač treba dostaviti, zavisno o konstrukciji sistema i načina realizacije upravljanja komanda i kontrola, pregled šemotehničkih kvarova od kojih osigurava strujne krugove.

Član 23.Memoriranje bitnih stanja

Sigurnosno memoriranje bitnih stanja uređaja koja moraju ostati sačuvana (memorirana) kod nestanka bilo kojeg napona u bilo kojem trenutku su :

  • a)
    položaj skretnice ili iskliznice,
  • b)
    presjecanje skretnice,
  • c)
    blokiranje skretnice,
  • d)
    pojedinačno pritvrđenje skretnice,
  • e)
    pritvrđenje puta vožnje,
  • f)
    pritvrđenje puta pretrčavanja,
  • g)
    pritvrđenje bočne zaštite,
  • h)
    pritvrđenje manevarskog puta vožnje,
  • i)
    blokiranje zaštite CPr,
  • j)
    smjer privole (kod APB i MZ), i
  • k)
    odobren lokalni rad sa lokalnim postavljačem ili lokalnom postavnicom.

Pogonske smetnje ne smiju promijeniti postojeće stanje kontroliranog elementa.

Član 24.Pouzdanost

(1) Pouzdanost određuje srednje vrijeme između dvije smetnje (MTBF) i srednje vrijeme popravka (MMTR-prosječno vrijeme od detekcije do popravke).

(2) Period vremena obavještavanja osoblja održavanja od strane operatora i vremena potrebnog osoblju održavanja za dolazak na mjesto smetnje nije uključen u MTTR.

(3) Ponuđač mora prezentovati podatke o MTBF za čitav sistem, module i štampane ploče.

(4) Pouzdanost elektronskog signalno sigurnosnog sistema se definiše kao dozvoljeni broj smetnji za period od 100 godina na 100 funkcijskih jedinica. Funkcijska jedinica kao dio unutrašnje opreme koji kontroliše i upravlja jednim elementom vanjske signalno sigurnosne opreme.

(5) Ispad se definiše kao smetnja koja traje do 5 minuta na jednom vremenskom elementu. Ispadi koji su posljedica više sile, fizičkog oštećenja ili grubi ispad koji je posljedica ispada glavnog napojnog sistema, ne uzimaju se u obzir pri procjenu pouzdanosti signalno sigurnosnog sistema.

(6) Od ponuđača se zahtjeva da izvrši procjenu pouzdanosti cijelog sistema koji moraju uzeti u obzir sljedeće elemente:

  • a)
    srednje vrijeme ispada (MDT) do 4 sata,
  • b)
    srednje vrijeme između smetnji (MTBF) preko dvije godine,
  • c)
    raspoloživost preko 99,9999%, i
  • d)
    potpuni ispad sistema do 5 sekundi/godinu.

Od ponuđača se, takođe, zahtjeva da vrijeme ispada predstavi u obliku proračuna.

(7) Jednostavnost i efikasnost održavanja zavisi o različitim parametrima kao što su :

  • a)
    osposobljenost službe održavanja,
  • b)
    vrijeme potrebno za rutinske poslove pri održavanju,
  • c)
    kvalitet dokumentacije (priručnik) za održavanje,
  • d)
    dostupnost do modula i drugih komponenti sistema,
  • e)
    procjena kojom se određuje jednostavnost i efikasnost održavanja mora uzeti u obzir sljedeće podatke:
    • -
      preventivno održavanje ne smije zahtijevati više od dva sata godišnje za unutrašnje sklopove sistema,
    • -
      vrijeme otklanjanja smetnji je u prosjeku do 15 minuta,
    • -
      75% svih otklanjanja smetnji mora biti moguće izvršiti za manje od 20 minuta, i
    • -
      vrijeme potrebno da se ponovo restartuje sistem pri kvarovima većeg obima mora biti najviše 5 minuta od tenutka izvršene opravke.

Član 25.Redundansa

(1) Redundansa (zaliha) sistema se zahtijeva za sve dijelove signalno sigurnosnih sistema koji obavljaju vitalne funkcije osiguranja željezničkog saobraćaja i upravljaju jednim ili sa više vanjskih elemenata signalno sigurnosne opreme.

(2) U trenutku kad je uključen redundantni sistem svi signalno sigurnosni uređaji moraju funkcionirati sa jednakim mogućnostima.

(3) Uslovi za preklapanje sa osnovnog na redundantni način (mod) rada su:

  • a)
    prekopčavanje na osnovni (normalni) mod rada, po otklanjanju smetnji je moguće od strane operatera samo sa njegove radne stanice u uslovima da pri toj manipulaciji na području koje je pokriveno SS uređajem nije formiran put vožnje niti se ostvaruje realizacija tog puta vožnje od strane voza,
  • b)
    u slučaju nemogućnosti izvršenja puta vožnje isti se opoziva, a ukoliko se opoziv ne prihvati zbog prekopčavanja na redundantni mod, u tom slučaju operater mora opozvati (razriješiti) put vožnje koji nije realizovan upotrebom posebnog postupka za opoziv, i
  • c)
    sistem redovno funkcioniše u osnovnom modu djelovanja ili djeluje u redundantnom modu što mora biti jasno pokazano indikacijama na monitorima operatera na njegovoj radnoj stanici.

Član 26.Sigurnosna analiza

(1) Za ESSU proizvođač je obavezan da izradi sigurnosnu analizu. Proizvođač ESSU je dužan da ovjeri i potpiše dokumentaciju o izvršenoj sigurnosnoj analizi postrojenja.

Uslovi za ostvarivanje sigurnosnog sistema moraju biti u skladu sa objavom UIC 738 "Procesiranje i prenos sigurnosnih informacija".

(2) Sigurnosna analiza treba da obuhvati:

  • a)
    podatke u kom obliku (formi) ESSU mora da zadovolji zahtjeve signalno-tehničke sigurnosti,
  • b)
    funkcionalnu analizu cjelokupnog ESSU (hardvera, softvera, interfejsa) u dozvoljenim radnim uslovima (klima-tehničkim i elektromagnetnim),

c stanje i posljedice na cjelokupno ESSU kod pojave smetnji na elementima, podsklopovima i sklopovima (komponente),

  • d)
    stanje i posljedice na cjelokupno ESSU kod pojedinačnih i višestrukih otkaza na elementima, podsklopovima i sklopovima (komponente),
  • e)
    propise koji su korišćeni pri izradi sigurnosne analize, i
  • f)
    tehničku dokumentaciju (liste sa podacima za koje dijelove ESSU-a je vršena analiza).

(3) Ako se ESSU sastoji od više sigurnosnih sklopova, za svaki sklop mora se izraditi posebna sigurnosna analiza. Pri tome treba praviti razliku između sklopova nezavisnih od primjene i sklopova zavisnih od primjene. Kod izrade sigurnosne analize pojedinačnih sklopova mora se analiza dati prema formi od 2a do 2f. Ukoliko se u postupku izrade sigurnosne analize u nekim slučajevima utvrdi da nije potrebno sprovesti kompletan postupak po stavu 1. ovog člana, onda se za to mora dati obrazloženje.

Član 27.Kontrola kvaliteta

(1) Kvalitet i sigurnost signalno-sigurnosnih uređaja mora odgovarati sljedećim standardima:

UIC, ERRI, DIN/VDE 0891, BAS EN 50124; BAS EN 50126; BAS EN 50128; BAS EN 50129; BAS EN 50159-1 EN 50129-2, UIC 91/440, UIC 736, ISO 9000-9004. SS uređaji proizvedeni po drugim standardima se mogu prihvatiti samo ako su ti standardi po zahtjevima jednaki ili viši od navedenih. Od ponuđača se zahtijeva da u svojoj ponudi specificira standarde po kojima su ponuđena oprema i uređaji proizvedeni.

(2) Materijali upotrijebljeni pri izradi opreme i uređaja moraju odgovarati zahtijevanim standardima i moraju po vrsti, sastavu i tehničkim svojstvima na najbolji mogući način odgovarati svojoj specifičnoj primjeni u skladu sa najboljim tehničkim postupcima. Materijal oprema i uređaji moraju biti novi i prvorazrednog kvaliteta, u skladu sa klasama najnovijeg izdanja odgovarajućeg standarda.

(3) Izvođač je dužan da konstantno sprovodi program kontrole kvaliteta u skladu sa standardima ISO 9000 i ISO 9001. Program kontrole kvaliteta mora da spriječi nastanak grešaka, pravovremeno otkrivanje onih koje se nisu mogle spriječiti te da definiše uslove za njihovo otklanjanje. Izvođenje kontrole kvaliteta kao i postupci na otklanjanju nedostataka ne smiju biti razlog eventualnog kašnjenja realizacije projekta.

(4) Laboratorije moraju biti organizovane i opremljene prema opštim uslovima za ispitne laboratorije definirane standardom EN 45001.

GLAVA VI TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI USLOVI IZVOĐENJA

Član 28.Opšti uslovi izvedbe

(1) ESSU je univerzalni sigurnosni sistem najmanje onakvih performansi kao što imaju moderni elektro-relejni signalno sigurnosni uređaji potpune centralizacije. Stanični sigurnosni uređaji moraju imati odgovarajuću mogućnost dometa upravljanja obzirom na konkretne udaljenosti od sigurnosne logike odnosno mogućnost upravljanja čitavim područjem službenog mjesta za koji se projektuje centralizacija.

(2) ESSU mora ispunjavati sve funkcije i uslove zavisnosti u skladu sa odobrenim projektom i važećim pravilnicima i propisima ŽS BiH.

(3) ESSU uređaj mora imati:

  • a)
    mogućnost jednostavne nadogradnje i izmjene (kako u softverskom tako i u hardverskom paketu) u slučaju izmjene obima opremanja stanice signalno-sigurnosnim uređajima (kolosječne slike ili promjena tehnološkog procesa stanice),
  • b)
    mogućnost prilagođenja (interfejs) prema postojećim i u budućnosti novougrađenim uređajima osiguranja staničnih razmaka i stanica i putnih prelaza: stanični signalno sigurnosni uređaj automatski pružni blok (APB) ili uređaj međustanične zavisnosti te uređaj za osiguranje CPr,
  • c)
    mogućnost prilagođenja za povezivanje SESS uređaja sa postojećim vanjskim SS uređajima (za slučaj da se po zahtjevu UI zadržavaju npr. postavne sprave, svjetlosni signali sa postojećim signalnim ulošcima ili sl.),
  • d)
    mogućnost jednostavnog povezivanja u sistem daljinskog upravljanja i reguliranja saobraćaja (TK) za slučaj naknadne ugradnje sistema TK povezivanje na centar daljinsko upravljanje CPP,
  • e)
    mogućnost jednostavne nadogradnje za povezivanje sa sistemom ETCS (evropski sistem za kontrolu i vođenje vozova),
  • f)
    mogućnost javljanja broja voza,
  • g)
    automatsko postavljanje puta vožnje na osnovu unesenog broja voza i reda vožnje pomoću računarske konfiguracije u CPP, i
  • h)
    SESS uređaj može biti izveden kao centralizovan ili decentralizovan.

Član 29.Unutrašnji dio elektronskog SS uređaja

Unutrašnji uređaji ESSU se sastoji od:

  • a)
    sklopova sigurnosne mikroprocesorski podržane logike, u skladu sa poglavljima II, III, IV i V ovih tehničkih uslova,
  • b)
    radne stanica operatora (elektronska postavnica),
  • c)
    radne stanica službe održavanja,
  • d)
    glavni kablovski razdjelnik, i
  • e)
    napojnog uređaja.

Član 30.Mikroprocesorski podržana sigurnosna logika

(1) Centralna mikroprocesorski podržana sigurnosna logika mora po svim paramatrima i konfiguraciji odgovarati uslovima iz poglavlja II, III, IV i V ovih tehničkih uslova, te mora biti hardverski izvedena u modularnoj izvedbi u evroformatu radi jednostavne zamjene neispravnih jedinica.

(2) Centralna mikroprocesorski podržana sigurnosna logika mora imati kao periferiju priključenu fiksnu radnu stanicu službe održavanja ili posebno osiguran port za priključak prenosne radio stanice službe održavanja (laptop sa printerom), kako bi se olakšalo detektovanje defekata i otklanjanje kvarova i smetnji.

(3) Dodatni zahtjev na softverski i hardverski paket koji se isporučuje su mogućnost naknadnog proširenja staničnih kapaciteta do 30% te naknadno priključenje uređaja APB, MZ i CPr bilo u staničnom području bilo na međustaničnom razmaku. U slučajevima da gore navedeni uređaji već postoje, softverski i hardverski paket to mora odmah omogućiti prilikom instalacije uz predviđanje odgovarajućih interfejsa.

(4) U sklopu centralne upravljačke sigurnosne logike obavezno predvidjeti memorijski dio - registrator događaja, koji registruje sve manipulacije i pojave promjene stanja. Kapacitet ovog memorijskog dijela je takav da su podaci pouzdano pohranjeni za period od najmanje 7 dana. Mogućnost ispisa iz registratora događaja mora biti izvedena na dva nivoa (detaljna za službu održavanja, i ispis selektivnih podataka relevantnih za operatiku vođenja saobraćaja za službu upravljanja saobraćaja).

Član 31.Radna stanica operatora - elektronska postavnica

(1) Predloženi sistem za radnu stanicu operatera mora imati sigurnosni display za prikaz signalno-sigurnosnog stanja vanjske opreme čitavog službenog mjesta, kao i prikaz pojedinih djelova tog sistema, posebno za slučaj ispada pojedinog elementa iz funkcije (elektronski zoom ili elektronsko sočivo). Preklop sa pojedinog stanja čitavog upravljanog područja na detaljniji prikaz samo jednog dijela kolosjeka mora biti moguć na radnoj stanici operatera ali samo kada se na upravljanom području ne izvršavaju vožnje (vozne ili manevarske) vozova.

(2) Nepravilan rad radne stanice (kao periferije mikroprocesorke strukture) ili nepravilni postupak operatora ne smije ni u kojem slučaju prouzrokovati smetnje ili kvarove na elektronskom signalno-sigurnosnom sistemu. Pri pojavi smetnji ili kvara na nekom od elemenata uređaja na monitoru se mora pojaviti odgovarajuća signalizacija i mora se javiti akustični alarm. Akustični alarm se može isključiti poslije potvrde od strane operatera kao znak da je prihvatio određeno javljanje.

(3) Radna stanica operatora (elektronička postavnica) mora biti izgrađena u konfiguraciji od jednog ili više monitora na odgovarajućim stolovima, koji su raspoređeni tako da ergonomski odgovaraju uslovima rada operatera u cilju što lakšeg upravljanja i kontrole stanja signalno sigurnosnih uređaja stanice.

(4) Na stolu radne stanice operatera mora postojati slobodan prostor za telekomunikaciono manipulativno sredstvo (manipulativni telefon, priključci na pružne vodove i lokalnu telefoniju stanice).

(5) Sve informacije, uputstva ili naredbe moraju biti pokazane na sigurnosno tehnički način i moraju pokazivati stvarno stanje u realnom vremenu.

(6) Stanje vanjske signalno-sigurnosne opreme mora biti prikazano na kolosječnim slikama koje koristi operater. Svi podaci i informacije prikazani na monitoru, te izrazi i nazivi na tastaturi moraju biti na lokalnom jeziku naručioca.

(7) Sve informacije, javljanja i njihov prikaz na monitoru moraju biti prethodno usaglašene i odobrene od UI.

(8) Monitor u boji (VDU-video display unit) mora biti sa ravnim ekranom, odgovarajuće veličine za prikaz cijelog područja (stanice i odsjeka pruge na obe strane) na kojem se upravlja saobraćajem. Minimalne dimenzije ovog monitora su 19 inča.

(9) Monitor mora biti zaštićen od direktnog osvjetljenja sunčanim svjetlom. Uređaj mora omogućiti da se na monitoru osim kompletnog područja stanice može pokazati uvećana slika djela staničnog područja zajedno sa svim elementima potrebnim za postavljanje voznih puteva, pojedinačno rukovanje pojedinim od elemenata vanjskih signalno sigurnosnih uređaja kao i pomoćne i prisilne manipulacije.

(10) Štampač za potrebe operatera služi za štampanje javljanja, poruka i evidentiranje prisilnih i pomoćnih rukovanja. Pomoćne i prisilne radnje koje se posebno evidentiraju su:

  • a)
    postavi signalni znak 12 a ili 12 b,
  • b)
    prinudno postavni signal na "stoj" u stanici ili na pruzi,
  • c)
    prinudno razrješi put vožnje,
  • d)
    opozovi put vožnje ili manevarski put vožnje,
  • e)
    prebaci zauzetu skretnicu,
  • f)
    prebaci presječenu skretnicu,
  • g)
    isključi putni prelaz,
  • h)
    odobren lokalni rad,
  • i)
    oduzet lokalni rad,
  • j)
    prisilno upravljanje iz CPP (centralna pružna postavnica) prebačeno na mjesno upravljanje, i
  • k)
    postavi (resetuj) u osnovno stanje brojač osovina.

(11) Ponuđeni štampač mora biti visokog kvaliteta i pouzdanosti jer jedino sa takvim karakteristikama može ostvariti svoju namjenu, ukoliko dođe do smetnji ili kvara mora se ovo stanje pokazati na monitoru uz zvučni alarm. Štampač za zapis posebnih komandi mora biti tako konstruiran i spojen da nije moguće uticati na njegov rad. Operateru se takođe mora dati pravovremena poruka da će doći do nestanka papira za štampanje. Rezerva papira mora odgovarati minimalno za 24 sata rada operatera.

(12) Komande se uređuju i izdaju putem tastature (kombinacijom brojeva, slova, znakova ili punim tekstom) ili mišem. Ispisana komanda se predaje na izvršenje nakon potvrde "izvršenje".

(13) Rukovanje tastaturom ili mišem se mora onemogućiti neovlašćenim licima upotrebom hardverskog (brava i ključ) i softverskog rješenja (šifra i lozinka).

Član 32.Radna stanica službe održavanja

(1) Radna stanica službe održavanja mora biti ugrađena kao posebna radna stanica u prostoriji za smještaj centralne mikroprocesorski podržane sigurnosne logike.

(2) Radna stanica službe održavanja se sastoji od:

  • a)
    dijagnostičkog računara,
  • b)
    monitora u boji za pregled čitavog staničnog područja sa mogućnošću povećavanja odabranog dijela,
  • c)
    monitora u boji za sistem otkrivanja greški (dijagnostički monitor) za pokazivanje stanja sistema koji se kontroliše. Na ovom monitoru se moraju pokazati sve greške i kvarovi,
  • d)
    tastature za lociranje i otklanjanje smetnji ili kvara, i
  • e)
    štampača za poruke o greškama koje inicira ili daje dijagnostički sistem te za automatski unos podataka o vremenu nastanka greške, njene lokacije, kao i vremena otklanjanja.

(3) Svi podaci i druge informacije na radnoj stanici službe održavanja moraju biti prikazani ili štampani na lokalnom jeziku naručioca (investitora). Radna stanica službe održavanja mora biti projektovana u skladu sa savremenim ergonomskim standardima, te po vanjskom izgledu (boja i oblik) mora biti usklađena sa ostalom opremom.

(4) Od isporučioca opreme se zahtijeva da ponudi mobilnu radnu stanicu službe održavanja sa mogućnošću priključenja na mjesto radne stanice službe održavanja u stanici za slučaj kvara ili paralelno na udaljeno mjesto radi daljinske kontrole održavanja sistema.

Član 33.Dijagnostika

(1) Sistem za otkrivanje smetnji i kvarova (dijagnostika) mora biti prilagođen operacijskim zahtjevima i mora omogućiti da se bez poteškoća i sa najmanje napora sistem vrati u redovno stanje.

(2) Sistem samodijagnostike mora da omogući otkrivanje smetnji u neaktivnom dijelu redundantnog sistema.

(3) Pogonska spremnost redudantnog sistema koji nije aktivan mora se stalno provjeravati bilo automatski (samodijagnoza) bilo povremenim ručnim komandama operatera, tako da se blagovremeno otkrije svaki kvar ili smetnja i da se redudantni sistem održava u pripremnom (hot stand by) stanju, kako bi po potrebi potpuno preuzeo funkciju redovnog sistema. Preklop sa redovnog na redudantni sistem se mora moći ostvariti automatski ili po naredbi operatera.

(4) Elementi (sklopovi) na kojima je došlo do smetnje (kvara) koji je otkrio sistem za dijagnostiku mogu se pokazati na razne načine ali primjenjeni sistem dijagnostičke signalizacije mora biti takav da se smetnja i element na kojem je smetnja pokaže na što neposredniji i logičan način. Pri ovom je potrebno ponuditi sljedeća rješenja:

  • -
    upotrijebiti numerički i alfanumerički display sa tabelama za dešifriranje poruka (skraćenice ili pun tekst),
  • -
    signalizaciju putem LED dioda za pojedinačne module, i
  • -
    dodatni štampani podaci registrovani na štampaču radne stanice za održavanje i testiranje uređaja.

(5) Isporučilac opreme/ponuđač mora predložiti metodu ili sistem za dijagnostiku takav, da kada se primjeni, ne utiče (ne stvara uticaje) na signalno-sigurnosno djelovanje sistema SS uređaja.

(6) Poruke koje se štampaju na štampaču koji je periferija radne stanice za održavanje se ne smije pojaviti kao ispis na štampaču koji je sastavni dio radne stanice operatera.

(7) Iz gore opisanog jasan je zahtjev da se operateru daje na raspolaganje dio informacija o stanju sistema, dovoljnih da može u svim uslovima obavljati zadatak upravljanja i reguliranja saobraćaja (načelno isti obim kao kod klasičnih elektro relejnih postavnica).

(8) Za slučaj ispada sistema za dijagnostiku mora se stanje ispada dijagnostičkog sistema alarmirati. Dužnost osoblja održavanja je da redovno provjerava pravilnu funkciju alarmiranja, te sistema za javljanje smetnji, kao i sistema za dijagnostiku.

Član 34.Krajnji kablovski razdjelnik

(1) Krajnji kablovski razdjelnik (KKR) je element sastavljen od jednog ili više stalaka sa priključnicama namjenjen za priključenje kabla do vanjskih SS uređaja, kablovskih veza između ormara signalno-sigurnosne logike (procesorska struktura) sa kontrolerima, te I/O modulima i modulima interfejsa, te za povezivanje ormara procesorske strukture sa njenim periferijama (radna stanica operatora i dijagnostička oprema za potrebe održavanja).

(2) Prostor za ugradnju elemenata i spajanja priključnih kablova mora imati rezervu do 30% radi eventualnih naknadnih proširenja.

(3) Sve kablovske i žičane priključnice za spajanje unutrašnjih i vanjskih kablova i ožičenja moraju biti u modularnoj izradi korištenjem elemenata, kojima se vodiči spajaju bez lemljenja i bez vijčanog pritezanja. Ispitni napon priključnica međusobno kao i prema kućištu (metalnom profilu) koji ih nosi je 2000 Vef 50 Hz u trajanju od 1 minute. Priključne tačke moraju biti vidljivo i trajno označene.

Član 35.Uslovi okoline

(1) Razmatra se klimatska, mehanička i električna podnošljivost. Kako se uticaj električne vuče smatra radnim uslovom električne okoline, to sva oprema mora raditi pouzdano i sigurno u takvim uslovima.

(2) Sklopovi, mikroprocesorski podržana sigurnosna logika, ulazno-izlazni moduli, kontroleri, napajenje, AKU baterije, prenaponska zaštita i priključnice za vanjske i unutrašnje kablove smještaju se u namjenske prostorije stanične zgrade, koji su izgrađeni pri izgradnji zgrade, odnosno u raspoložive druge prostorije uz adaptaciju. Može se ponuditi i smještaj u kontejner ili slično. Radna stanica operatora je u adaptiranoj prostoriji otpravnika vozova.

(3) Potrebno je da elektronski sklopovi sigurnosne logike ne traže posebne uslove okoline, kao na primjer klimatizaciju (smještaj u posebno zidani objekat ili kontejner). Za slučaj da je ponuđeni sistem strukturalno decentralizovan, tada se decentralizovana oprema (koncentratori) ugrađuje u tipske betonske kućice, kontejnere ili ojačane plastične ili metalne ormare, takođe bez potrebe za uslovljavanjem vanjskih klimatskih uslova.

(4) Proizvođač treba propisati uslove za opremu za vrijeme transporta i uskladištenja.

(5) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na klimatske uslove definirani su u normama IEC 60721-3-3 i IEC 60721-3-4, koji su za ŽS BiH sljedeći:

  • a)
    za unutrašnje uređaje -5 do + 40ºC, i
  • b)
    za vanjsku opremu (računajući i elektronsku u kućici CPr -30 do +70ºC).

(6) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na mehaničke uticaje definirani su u normama IEC 60068-2-6, IEC 60068-2-27 i IEC 60068-2-31.

(7) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na elektromagnetske uticaje (visokonaponski dalekovodi, elektrovuča, 25 kV, 50 Hz i drugo) definirani su u normama: EN 61000-4-2 (statički elektricitet), EN 61000-4-3 (elektromagnetna polja), EN 61000-4-4 (impulsni uticaji), te parametri koji se moraju poštivati pri projektovanju i konstrukciji prema objavi ORE NoA118 RPI.

(8) Zahtjevi za mjere i načine zaštite definirani su u normama: EN 60000-4-2 (izvedba) IEC 60536 (klasifikacija).

(9) Zahtjevi za dimenzioniranje izolacija i ispitni naponi definirani su u normi EN 50178.

(10) Zahtjevi za zaštitu od prenapona, proboja i atmosferskih pražnjenja definirani su u normi EN 50122.

(11) Oprema ne smije isijavati elektromagnetno zračenje u većem iznosu nego što je dopušteno preporukama CISPR (Međunarodni specijalni komitet za radio smetnje) i to :

  • a)
    od 150-500 kHz max 10 mV; i
  • b)
    od 0,5-30 MHz max 5 mV.

(12) Oprema mora zadovoljavajuće raditi pod uticajem X-zraka do 0.5 mR/h.

(13) Ugrađena vanjske oprema i betonske kućice, kontejneri (odnosno materijalni i plastični ormari) sa temeljenjem trebaju izdržati djelovanje vjetra brzine 50 m/s.

(14) Vanjska opema mora odgovarati najmanje zahtjevima koji su navedeni u standardu IP 54, sa naglaskom da ostalo kao što su ormari za decentralizovanu opremu, kablovski ormar, šinski priključni ormarići, brojači osovina, pružni AS uređaji te uključni i isključni elementi CPr moraju biti vodonepropusne izrade.

Član 36.Zaštita od prenapona i elektromagnetnih uticaja

(1) Isporučena i ugrađena oprema i uređaji mora ispunjavati uslove pouzdane funkcije i biti otporna (neosjetljiva) na indukovane napone i atmosferska pražnjenja. Ponuđač je dužan predložiti takva tehnička rješenja zaštite koja jasno dokazuju da su predviđene zaštitne mjere od prenapona i uticaja koji su posljedica vanjskih uticaja ili prenapona čiji su izvori atmosferskog pražnjenja ili elektronaponski uticaji u zoni instalacije cjelokupnog staničnog elektronskog signalno-sigurnosnog uređaja takvi da ne utiču na sigurnosno funkcioniranje sistema, ne smanjuju njegovu raspoloživost i štiti kako uređaje od oštećenja tako i osoblje koje uređajem upravlja ili ga održava.

(2) Svi elementi moraju biti zaštićeni u skladu sa odredbama DIN VDE 0845-T1, te EB50121-4, EN 61000-4-2 i EN 61000-4-3.

(3) Elementi (sklopovi) zaštite moraju biti modulirane izvedbe radi lakše zamjene a ugrađuju se ili u sklopu ormara centralne logičke strukture ili na krajnji kablovski razdjelnik.