Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Strateške platforme razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini, za period 2014.-2020.

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 110. sjednici održanoj 23. oktobra 2014. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU STRATEŠKE PLATFORME RAZVOJA OBRAZOVANJA ODRASLIH U KONTEKSTU CJELOŽIVOTNOG UČENJA U BOSNI I HERCEGOVINI, ZA PERIOD 2014.-2020.

Član 1.Predmet Odluke

(1) Ovom odlukom usvaja se Strateška platforma razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini, za period 2014.-2020. (u daljem tekstu: Strateška platforma).

(2) Strateška platforma je sastavni dio ove odluke.

Član 2.Sadržaj i primjena Odluke

(1) Strateška platforma usvojena ovom odlukom predstavlja pravni okvir i osnov za djelovanje i saradnju nadležnih organa, institucija, organizacija i pojedinaca na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, na planu usvajanja i pune implementacije neophodnih strateških i/ili drugih razvojnih dokumenata o i u vezi s obrazovanjem odraslih.

(2) Strateškom platformom se utvrđuju globalni pravci razvoja obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini, za period 2014.-2020. godina, kao zajednička platforma za razvoj savremenih politika obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini, zasnovanih na konceptu cjeloživotnog učenja.

(3) Strateška platforma uspostavlja osnovu za sistemski međusektorski pristup strateškom planiranju razvoja obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini i inicira neophodne reformske procese u ovoj oblasti koji treba da doprinesu većoj konkurentnosti na tržištu znanja i rada, povećanoj mobilnosti i profesionalnoj fleksibilnosti pojedinca, te društveno-ekonomskoj revitalizaciji.

Član 3.Stupanje na snagu

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 187/14
23. oktobra 2014. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Vjekoslav Bevanda, s. r.

STRATEŠKA PLATFORMA
RAZVOJA OBRAZOVANJA ODRASLIH U KONTEKSTU CJELOŽIVOTNOG UČENJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA PERIOD 2014.-2020. KORIŠTENA TERMINOLOGIJA I DEFINICIJE

I. UVOD

U posljednja dva desetljeća razvoj bosanskohercegovačkog društva pod snažnim je utjecajem privredne internacionalizacije, proizvodno-tehničke globalizacije i nagle informatizacije društva u cjelini. Brojne tranzicijske promjene otvaraju nove mogućnosti u komunikaciji, zapošljavanju i aktivnijem sudjelovanju pojedinaca u društvenom životu.
S obzirom na trenutačno nesigurnu ekonomsku klimu u BiH, investiranje u razvoj ljudskih potencijala postaje tim značajnije jer obrazovanje može uspostaviti ravnotežu između razvitka pojedinca i razvoja društva, materijalnih i duhovnih potreba te tehnologije i vrijednosnog sistema. Stoga je danas više nego ikada potrebno da građani stječu znanja vještine i kompetencije kako bi se pripremili za izazove proklamiranog "društva znanja".
Prihvaćanje koncepta cjeloživotnog učenja, kao jedne od temeljnih komponenti socijalnog modela društva, postaje nužnost u pripremi građana za proaktivno djelovanje, jer ono integrira sve vidove obrazovanja/učenja i omogućava svekoliki razvitak pojedinca.

1. OBRAZOVANJE ODRASLIH U KONTEKSTU CJELOŽIVOTOG UČENJA

Obrazovanje je otvoren i dinamičan sistem koji se stalno mijenja i nadograđuje u skladu s ekonomskim, tehnološkim i znanstvenim razvojem društva te kulturološkim i drugim promjenama koje se događaju kako na lokalnom i regionalnom, tako i na globalnom planu. U traganju za odgovorima na pitanje kako obrazovanje usuglasiti sa zahtjevima modernog društva, razvili su se globalni koncepti obrazovanja pod različitim nazivima kao što su: "društvo koje uči", "društvo znanja", "društvo i ekonomija utemeljena na znanju".
Proces učenja tokom cijeloga života nameće građanima svih starosnih dobi potrebu sticanja novih i unapređenja već stečenih znanja, vještina i kompetencija. Cjeloživotno učenje najbolji je odgovor na zamjenu koncepta doživotnog radnog mjesta konceptom doživotno potrebnog znanja, vještina i kompetencija. Promjena koncepta uvjetovana je svakodnevnim povećanjem novog znanja i sve bržim zastarjevanjem postojećeg znanja, vještina i kompetencija ali i potrebom prilagođavanja postojećih nespecifičnih znanja, vještina i kompetencija zahtjevima izmijenjenih radnih mjesta koja donosi globalnu privredu.
Stoga cjeloživotno učenje ima ključnu ulogu za razvoj i koordiniranje strategije zapošljavanja i promoviranje radne snage koja je vješta, obučena i prilagodljiva sve zahtjevnijem tržištu radne snage. Na ovaj način učenje kroz cijeli život postaje mnogo više od ekonomskog pitanja jer viši nivo obrazovanja i kontinuiranog učenja, koje je dostupno svima, predstavljaju bitan preduvjet za reduciranje nejednakosti i preveniranje marginalizacije pojedinca ili grupe. U tom procesu prožimaju se četiri cilja i to: osobno ispunjenje, aktivno građanstvo, socijalna uključenost (kohezija) i sposobnost zapošljavanja (prilagodljivost).
Cjeloživotno učenje, kao dio vizije društva utemeljenog na znanju i konceptualni okvir svih vidova obrazovanja, uključuje i komponentu obrazovanja odraslih kao sveukupne aktivnost učenja tokom života, a s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija unutar osobne i građanske, te društvene perspektive i/ili perspektive zaposlenja. Ono obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno), pri čemu se učenje shvaća kao kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca u određenom životnom periodu uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenim u mlađoj životnoj dobi. Četiri su osnovna, međusobno povezana cilja koja se vezuju uz cjeloživotno učenje: osobno zadovoljstvo i razvoj pojedinca, aktivno građanstvo, društvena uključenost i zapošljivost.
Od 90-tih godina, evropske politike obrazovanja odraslih definiraju se samo unutar koncepcije cjeloživotnog učenja, a obrazovanje odraslih postaje najdinamičniji segment obrazovnih sistema u Evropi i svijetu. Stoga je nužno osmisliti i implementirati strategije obrazovanja odraslih na svim nivoima vlasti u BiH.

2. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU STRATEŠKE PLATFORME

Kao polazne osnove za izradu Strateške platforme korišteni su brojni međunarodni i evropski dokumenti te strategije razvoja i zakonodavna regulativa na različitim nivoima vlasti u BiH vodeći računa o institucionalnim strukturama i njihovim nadležnostima uvažavajući pritom utvrđene principe i svrhu njezine izrade.

2.1. STRATEGIJE RAZVOJA I ZAKONODAVNA REGULATIVA

Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih u BiH determinirano je "dvostrukim" strateškim okvirom: prvim -"vanjskim", koji predstavljaju potpisani i za BiH obavezujući međunarodni i EU dokumenti i drugi -"unutrašnji", koji čine razvojni dokumenti različitih društvenih sektora na različitim nivoima vlasti u BiH.
Međunarodni i evropski kontekst cjeloživotnog učenja odnosi se na brojna strateška dokumenta (Aneks I.) koji prepoznaju međunarodnu i europsku dimenziju obrazovanja i iniciraju dublje reformske procese, dajući globalne smjernice za buduće politike razvoja obrazovanja odraslih u BiH utemeljene na konceptu cjeloživotnog učenja.
Strateški pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementiranja 2008.-2015. preciziraju da "Bosna i Hercegovina teži izgraditi društvo utemeljeno na znanju, istovremeno omogućavajući i razvoj punih potencijala svakog pojedinca." 1 Politike - smjernice i ključni razvojni ciljevi za obrazovanje odraslih uglavnom su uključeni u postojeće strategije obrazovnog sektora (Aneks II.) jer posebnih strategija cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih nema ni na jednom nivou vlasti u BiH. U ostalim sektorskim politikama, obrazovanje odraslih tretira se kao ključni instrument za prevazilaženje i rješavanje postojećih problema u tim sektorima (Aneks III.).
Zakonodavni okviri obrazovnog sektora u području razvoja obrazovanja odraslih determinirani su obavezama koje je BiH preuzela potpisivanjem međunarodnih ugovora i EU dokumenata. Pored toga navedeni okviri uvjetovani su Ustavom BiH i ustavima entiteta i kantona/županija te Statutom Brčko distrikta BiH, kao okvirima u pogledu osiguranja i zaštite prava na obrazovanje i odgovornosti za kreiranje i provođenje obrazovnih politika.
Na nivou BiH usvojena su četiri okvirna zakona iz oblasti obrazovanja, koji sadrže načelne odredbe o obrazovanju odraslih i Zakon o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (Aneks IV.). Obrazovanje odraslih regulirano je postojećim zakonima i podzakonskim aktima i ne postoje posebni zakoni koji primarno reguliraju obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje osim u Republici Srpskoj (Zakon o obrazovanju odraslih). Pregled tih zakona sadrži Aneks V.
Pored navedenih zakona, određeni aspekti učenja odraslih uređeni su i zakonima u oblasti rada, zapošljavanja i socijalne politike a njihov prikaz donosi Aneks VI.

2.2. INSTITUCIONALNE STRUKTURE I NADLEŽNOSTI

Na različitim nivoima vlasti uspostavljene su institucionalne strukture odgovorne za formuliranje, upravljanje, koordinaciju i praćenje politika obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u BiH. Institucionalne strukture uključuju organe (tijela) vlasti, stručne ustanove/institucije, organizacije i tijela različitih društvenih sektora, shodno ustavnim i zakonskim odgovornostima pojedinih nivoa vlasti.

2.2.1. Institucionalne strukture i nadležnosti u sektoru obrazovanja

Upravljanje obrazovanjem u BiH provodi se po policentričnom modelu (centralizirano u RS-u i BD BiH, a decentralizirano u FBiH gdje kantoni/županije centralizirano upravljaju obrazovanjem). Punu i nepodijeljenu nadležnost u obrazovanju imaju RS, deset kantona/županija u FBiH i BD BiH. Svaka od ustavnih jedinica uspostavila je institucije i ustanove za organizaciju i upravljanje obrazovanjem.

2.2.1.1. Institucije i nadležnosti na nivou BiH

Ministarstvo civilnih poslova BiH (MCP) jedina je institucija izvršne vlasti na razini BiH koja u širokoj lepezi nadležnosti ima i obrazovanje. Ono je mjerodavno za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u nadležnosti BiH i koji se odnose na koordinacijske aktivnosti, usklađivanje planova entitetskih vlasti i definiranje strategije na međunarodnom planu u područjima:…(…)…nauke i obrazovanja, rada i zapošljavanja… 2
Koordinirajuću ulogu MCP provodi putem Konferencije ministara obrazovanja u BiH (u daljem tekstu: Konferencija) za koju Sektor za obrazovanje obavlja sve upravne i administrativne poslove. Konferencija je stalno i najviše savjetodavno tijelo za koordinaciju obrazovanja u BiH, koja svojim mandatom ne zadire u ustavne i zakonske nadležnosti obrazovnih vlasti na svim nivoima. 3
Za osiguranje kvaliteta u predtercijarnom odgoju i obrazovanju utemeljena je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO). 4 Navedena Agencija nadležna je za "uspostavljanje standarda znanja, ocjenjivanje postignutih rezultata i razvoj zajedničke jezgre nastavnih planova i programa u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, i za druge stručne poslove u oblasti standarda znanja i ocjenjivanja kvaliteta koji su određeni posebnim zakonima i drugim propisima." 5 Pored toga, u skladu s članom 10. Okvirnog zakona o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u BiH, Agencija prati standard i kvalitet obrazovanja u okviru srednjeg stručnog obrazovanja, uključujući obrazovanje odraslih.
Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH uspostavljene su dvije institucije u oblasti visokog obrazovanja. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (AVO) nadležna je, između ostalog, za utvrđivanje, jasnih, transparentnih i pristupačnih kriterija za akreditaciju visokoškolskih ustanova i donošenje normi kojima se određuju minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja, vođenje državnog registra akreditiranih visokoškolskih ustanova u BiH, objavljivanje liste akreditiranih visokoškolskih ustanova u BiH na internet stranici Agencije. 6
Centar za informiranje i priznavanje dokumenata u oblasti visokog obrazovanja (CIP), nadležan je za informiranje i priznavanje visokoškolskih kvalifikacija u BiH u skladu s Lisabonskom konvencijom o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija.
Za provođenje reforme visokog obrazovanja, prema članu 43. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju, sporazumom univerziteta/sveučilišta uspostavljena je Rektorska konferencija/Rektorski zbor Bosne i Hercegovine, kao savjetodavno tijelo. Nju čine rektori licenciranih i akreditiranih univerziteta/sveučilišta u BiH. Ona utvrđuje i zastupa njihove zajedničke interese te ostvaruje saradnju s institucijama u oblasti obrazovanja u BiH.
Također, kao savjetodavno tijelo za praćenje i analizu stanja predškolskog, osnovnog i općeg srednjeg obrazovanja uspostavljeno je i Vijeće za opće obrazovanje u Bosni i Hercegovini. 7 Predviđeno je osnivanje tripartitnih savjetodavnih vijeća za osiguranje širokog društvenog dijaloga u području stručnog obrazovanja i bolje veze obrazovanja i tržišta rada.

2.2.1.2. Institucije i nadležnosti u Federaciji BiH

U Federaciji BiH, shodno članu III.4.b.) Ustava FBiH federalne jedinice - kantoni/županije imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Kantoni/županije pored ostalog nadležni su za utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o naobrazbi i osiguranje naobrazbe. U svih deset kantona/županija u FBiH uspostavljena su kantonalna/županijska ministarstva prosvjete (obrazovanja).
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke na razini FBiH, vrši administrativne, stručne i druge poslove koji se odnose na koordiniranje planiranja i aktivnosti u oblasti obrazovanja. 8
Stručne, razvojne, istraživačke i s njima povezane upravno-administrativne poslove u sektoru obrazovanja u FBiH, vrši sedam (7) pedagoških zavoda (šest pedagoških zavoda i jedan Zavod za školstvo), utemeljenih u šest kantona/županija: Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Bosansko-podrinjskom, Hercegovačko-neretvanskom (Pedagoški zavod i Zavod za školstvo) i Kantonu Sarajevo. Pedagoški zavodi ustanovljeni su uglavnom za unaprijeđenje odgojno-obrazovnog rada, savjetovanje i vršenje stručno-pedagoškog nadzora nad radom ustanova predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja a ključni zadaci su im razvoj nastavnih planova i programa, uvođenje novih pristupa i metoda u odgojno-obrazovni proces, usavršavanje i obuka nastavnika.

2.2.1.3. Institucije i nadležnosti Republike Srpske

U skladu s članom 68. stavka 1. tačka 12. Ustava, Republika Srpska uređuje i osigurava između ostaloga "brigu o djeci i mladeži, naobrazbu, kulturu i zaštitu kulturnih dobara, tjelesnu kulturu." Upravljanje obrazovanjem u ovom entitetu centralizirano je u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske koje obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: "sistem predškolskog vaspitanja, osnovnog obrazovanja i vaspitanja, srednjoškolskog i visokog obrazovanja … (…)… obezbjeđuje cjeloživotno učenje, kreira upisnu politiku u skladu sa potrebama tržišta rada." 9
Zavod za obrazovanje odraslih Republike Srpske prva je i za sada jedina institucija ove vrste u BiH. Utemeljen je Zakonom o republičkoj upravi Republike Srpske, kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva prosvjete i kulture RS-a. Navedeni Zavod vrši: stručne, analitičke i razvojne poslove u oblasti obrazovanja odraslih; pripremanje, praćenje i razvoj programa obrazovanja odraslih; utvrđivanje kriterije za uspostavu i provođenje programa obrazovanja odraslih; odobravanje posebnih programa obrazovanja; praćenje i vrjednovanje programa; utvrđivanje kvalitete programa, organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja nastavnika i predavača; davanje stručnog mišljenja organizatorima obrazovanja odraslih. 10
U sastavu Ministarstva prosvjete i kulture RS-a, djeluje i Republički pedagoški zavod Republike Srpske, također kao republička upravna organizacija. On "...obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na stručne i savjetodavne poslove u praćenju, unapređivanju i razvoju vaspitanja i obrazovanja u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju..." 11
Agencija za akreditaciju visokoškolskih ustanova Republike Srpske 12 utemeljena je kao samostalna, nezavisna i neprofitna organizacija a nadležna je za provođenje postupka akreditacije visokoškolskih ustanova u RS-u, u saradnji s Agencijom za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH.

2.2.1.4. Institucije i nadležnosti Brčko distrikta BiH

U Brčko distriktu BiH, shodno članu 8. Statuta 13 u "mjerodavnosti javnih tijela vlasti u Distriktu" spada i oblast obrazovanja. Pored drugih organa/tijela, javnu upravu čine odjeli/odjeljenja Vlade Distrikta. Šefovi odjela imaju izvršne ovlasti predviđene zakonima Distrikta. Odjel za obrazovanje Vlade BD BiH obavlja stručne, administrativne i druge poslove koje se odnose na "provođenje zakona i propisa nadležnih tijela i institucija BiH i distrikta iz oblasti obrazovanja..." U okviru Odjela/Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH djeluje i Pedagoška institucija, koja je nadležna za vršenje stručno-pedagoškog nadzora i unaprijeđenje odgojno-obrazovne djelatnosti u BD BiH.

2.2.1.5. Institucije/ustanove organizatori obrazovanja odraslih

Obrazovanjem, obukom i osposobljavanjem odraslih, kao redovnom djelatnošću ili onom koja prati redovnu, bave se javne i privatne obrazovne ustanove, druge specijalizirane institucije (radnički univerziteti, centri za stručno obrazovanje i osposobljavanje, auto-škole, škole stranih jezika, škole za računalstvo...), zavodi za zapošljavanje, profesionalna udruženja, nevladine organizacije, penološke ustanove, vjerske institucije, sindikati i dr.

2.2.2. Institucionalna struktura u sektoru rada i zapošljavanja

Ministarstvo civilnih poslova BiH nadležno je za "obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u nadležnosti BiH i koji se odnose na utvrđivanje osnovnih principa koordiniranja aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na međunarodnom planu" 14 u području rada i zapošljavanja.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je, u skladu s članom 6. Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine 15, nadležna za saradnju s nadležnim agencijama, institucijama i međunarodnim organizacijama; ima koordinirajuću ulogu u saradnji sa zavodima za zapošljavanje na nižim nivoima; prati, analizira i istražuje privredna, društvena i druga kretanja, stanje zaposlenosti i nezaposlenosti itd.
Na razini entiteta, u FBiH uspostavljeno je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a u Republici Srpskoj Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite. Oba ministarstva imaju slične odgovornosti koje su vezane za: politike rada i zapošljavanja, strategije, radne odnose, prava po osnovu rada itd. Na nivou kantona/županija također su uspostavljena ministarstva u ovoj oblasti.
U Brčko distriktu BiH nema uspostavljenog posebnog Vladinog odjela za rad, zapošljavanje ili socijalnu zaštitu, već su pitanja iz ove oblasti u nadležnosti različitih odjela.
U skladu s postojećim zakonima o posredovanju u zapošljavanju, javne ustanove - zavodi za zapošljavanje uspostavljeni su u oba entiteta (JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, sa centralnom službom, 6 filijala i 58 biroa; Federalni zavod za zapošljavanje u FBiH s deset kantonalnih/županijskih javnih službi za zapošljavanje i 79 biroa/podružnica u svakoj općini u FBiH). U Brčko distriktu BiH također je uspostavljen Zavod za zapošljavanje BD BiH.
U skladu s važećim propisima, poslovima posredovanja u zapošljavanju, osim javnih zavoda/službi, mogu se baviti i privatne agencije. U BiH trenutno postoje 23 privatne agencije za posredovanje u zapošljavanju. 16

2.3. PRINCIPI I SVRHA IZRADE STRATEŠKE PLATFORME

U izradi Strateške platforme razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u BiH primjenjivani su sljedeći temeljni principi:
a) partnerstvo u izradi i postizanje konsenzusa svih pozvanih zainteresiranih strana
b) "zajedničko vlasništvo" nad strateškim dokumentima i akcijskim planovima
c) transparentnost postupaka i zajedničko odlučivanje
d) strateški dokumenti su kombinacija; vizije, dugoročnih usmjerenja i prioriteta
e) stalni nadzir i monitoring te analiza i ažuriranje planova
f) paradoks dualiteta (strateški dokumenti i akcijski planovi su dinamični i podložni promjenama a s druge strane treba ih u najvećoj mjeri, poštivati i implementirati).
Strateška platforma je namijenjena, prije svega, nadležnim obrazovnim vlastima u BiH kao okvir za izradu strategija razvoja obrazovanja odraslih na entitetskim i kantonalnim/županijskim nivoima, te nivou BDBiH. Pored toga ona može poslužiti za stvaranje povoljnog društvenog ambijenta i temeljnih mehanizama za obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja.

3. METODOLOGIJA IZRADE STRATEŠKE PLATFORME

Postupak izrade Strateške platforme razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u BiH sadrži određen broj faza i koraka koji su međusobno povezani. Izlazni rezultati prethodne faze korišteni su kao ulazni podaci (imputi) za slijedeću fazu i bili su predmetom diskusije i odobravanja radne grupe. Operativna i upravljačka struktura izrade Strateške platforme oblikovana je kako bi osigurala sudjelovanje svih zainteresiranih aktera.
Postupak izrade Strateške platforme provodio se kroz slijedeće faze:
Faza I: Socioekonomski pregled (SEP) na državnom i entitetskom nivou
Faza II: SWOT analiza - alat za identifikaciju komparativnih prednosti
Faza III: Vizija i misija obrazovanja odraslih
Faza IV: Komparativne prednosti i strateške orijentacije
Korak 1: Analiza strategije snaga i prilika ("maxi-maxi" strategija).
Korak 2: Analiza vizije i njezinih vrijednosti te komparativnih prednosti.
Korak 3: Održivosti strateških orijentacija ("push-pull"guraj-vuci analiza).
Korak 4: Određivanje strateških orijentacija prema SWOT matrici
Faza V: Stablo ciljeva (dugoročni, srednjoročni i kratkoročni ciljevi)
Faza VI: Operativni plan - razrada dokumenta (ciljevi, mjere, nositelji i rokovi).

II. DRUŠTVENA KRETANJA U FUNKCIJI OBRAZOVANJA

Obrazovanje odraslih u BiH odvija se u kontekstu društvene tranzicije koja se provodi na dva ključna polja i to demokratizaciji civilnog društva i prijelazu s planske na suvremenu tržišnu ekonomiju. Navedeni procesi teku sporo i mogu se pratiti u više društvenih područja.

1. SAŽETAK EKONOMSKO-SOCIJALNIH PRILIKA U BiH

Globalizacija, promjene u modelima proizvodnje, povećana nezaposlenost i ekonomska nesigurnost poziv su nadležnim vlastima za aktivniju radnu politiku i povećanje investicija u razvoj neophodnih znanja i vještina potrebnih za uključivanje pojedinaca na tržište rada.
Generalno, politike svih nivoa vlasti usmjerene su na unaprijeđenje poslovnog okruženja, ostvarivanje jedinstvenog ekonomskog prostora, olakšavanjem slobodnog kretanja kapitala i ljudi, privlačenje direktnih stranih ulaganja. U tom kontekstu kao bitni čimbenici za razvoj obrazovanja odraslih ističu se: demografski potencijal, privredne prilike, stanje tržišta rada, socijalne i tehničko-tehnološke prilike.

1.1. DEMOGRAFSKI POTENCIJAL

Posljednji zvanični popis stanovništva u BiH obavljen je 1991. godine i prema njemu, BiH je imala 4.354.911 stanovnika. Od tog perioda demografska struktura se značajno izmijenila. Prema procjeni Agencije za statistiku BiH (BHAS), od 30. juna 2011. godina u BiH ima 3.839.737. stanovnika s negativnom stopom prirodnog priraštaja od -0,8. 17
Ankete o radnoj snazi (ARS) koja se provodi posljednjih šest godina u BiH osigurava međunarodnu uporedivost podataka u oblasti statistike rada. Ona uključuju podatke o demografskim, obrazovnim, socio-ekonomskim i drugim karakteristikama. Prema posljednjoj anketi iz 2012. godine 18, ukupan broj radno sposobnog stanovništva u BiH iznosi 2.566.000. Ukupnu radnu snagu čini 1.131.000 stanovnika, od kojih 814.000 zaposlenih i 317.000 nezaposlenih (od čega 133.000 žena). U ukupnom broju radno sposobnog stanovništva, 1.436.000 predstavljaju neaktivne osobe.
Prosječno produženje života i značajna zastupljenost starijih osoba demografski su podaci bitni za obrazovanje odraslih. Broj nezaposlenih osoba starijih od 55 godina u FBiH je 6,9% a u RS-u 6,5% (tablica 3.).

1.2. PRIVREDNE PRILIKE I TRŽIŠTE RADA

U Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH iz 2011. godine 19, između ostalog navodi se: "...Iako je primjetan trend ekonomskog oporavka, nepotpun proces reformi je prepreka postavljanju temelja za održiv rast u Bosni i Hercegovini, koji bi bio generiran većim uticajem domaćih faktora…(...)... Proizvodni kapaciteti i konkurentnost ekonomije su i dalje niski, budući da domaći izvori rasta nisu iskorišteni na odgovarajući način…"
Generalna ocjena o ekonomiji BiH u 2011. godini 20 kako je to bila veoma teška godina, jer su postignuti samo simbolični pomaci u pozitivnim makroekonomskim kretanjima. BiH je očuvala stabilnost nominalnih ekonomskih indikatora, ali i dalje ostaju negativna kretanja realnih ekonomskih indikatora koji pokazuju probleme u funkcioniranju ekonomije. Raspoloživi pokazatelji za 2012. godinu ukazuju da je "ekonomski oporavak zaustavljen, pod negativnim uticajem pogoršanja vanjskog okruženja." 21

1.2.1. Privredne prilike

Ekonomski oporavak iz 2010. godine, zaustavljen je privrednim recesijskim kretanjem u 2011. i 2012. godini iako postoji blagi rast GDP u odnosu na 2009. godinu (u 2010. g. 0,9% a u 2011. g. 2,4%). Izostajanje napretka u strukturalnim reformama, slaba financijska koordinacija i odsustvo jasne ekonomske strategije usporile su razvoj BiH.
U 2012. godini ekonomski indikatori ukazuju da BiH bilježi stagnaciju kroz očekivani realni ekonomski rast od 0,00 % jer nestaju svi ključni faktori koji su bili pokretač blagog oporavka u 2010. i 2011. godini. Pored pada industrijske proizvodnje od 5,6% u prvih devet mjeseci 2012. godine 22 na udaru su se našle i ostale ciklične djelatnosti.
Prema Izvještaju Evropske komisije, broj zaposlenih u javnoj upravi u prvih šest mjeseci 2011. godine povećan za 2,1% godišnje a troškovi javne uprave u BiH i dalje su visoki.
Privatni sektor u BiH raste ali još uvijek nije ojačao u mjeri da bi mogao postati glavnim i najvažnijim pokretačem privrednog razvoja kako je to bilo očekivano. Došlo je do zastoja u osnivanju novih preduzeća a siva ekonomija predstavlja veliki i stalan problem.
Nezaposlenost je i dalje veliki i gorući problem u zemlji a stopa nezaposlenosti je i dalje u porastu: "…Prosječna stopa nezaposlenosti je u 2010. godini bila veoma visoka i iznosila 27,2%. Registrirana nezaposlenost u junu 2011. godine dostigla je 43,1% a u decembru 2012. godina iznosila je 44,5%".

1.2.2. Tržište rada

Tržište rada u BiH karakterizira visoka stopa nezaposlenosti, niska stopa aktivnosti i neusklađenost ponude i potražnje za radnom snagom, te niska mobilnost radne snage. 23 U decembru 2012. godine broj nezaposlenih osoba veći je za 2,6% u odnosu na isti mjesec 2011. godine. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje u BiH na dan 31.12.2012. ukupno je bilo 550.574 osobe na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH (Tablica 1.).

Tablica broj 1

Nezaposlene osobe prema kvalifikacijskog strukturi BiH/entiteti, stanje na dan 31.12.2012.

BiH

Stupanj stručnog obrazovanja

Ukupno

VSS

VSS

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV

Svega

550.574

100,0%

34.407

6,3%

7.561

1,4%

140.478

25,5%

1.851

0,3%

3.685

0,7%

198.998

34,7%

11.204

2,0%

160.390

29,1%

Žene

277.312

100%

22.280

8,0%

4.696

1,7%

83.626

30,2%

1.255

0,4%

480

0,2%

76.773

27,7%

4.372

1,6%

83.830

30,2%

Muškarci

273.262

100,0%

12.127

4,4%

2.865

1,1%

56.852

20,8%

596

0,2%

3.205

1,2%

114.225

41,8%

6.832

2,5%

76.560

28,0%

FBiH

Stupanj stručnog obrazovanja

Ukupno

VSS

VSS

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV

Svega

384.852

100,0%

22.634

5,9%

5.201

1,3%

95.406

24,0%

767