Aktio

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

Odluka o izmjenama i dopunama odluke o proglašenju arheološkog područja - Stari grad Dubrovnik u Višnjici kod Ilijaša nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4 Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, člana 39. stav 1. i člana 40.a Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ("Službeni glasnik BiH" br. 4/03, 33/03, 31/06, 99/06 i 53/11), na sjednici održanoj od 4. do 7. novembra 2014. godine, donijela je

ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O PROGLAŠENJU ARHEOLOŠKOG PODRUČJA - STARI GRAD DUBROVNIK U VIŠNJICI KOD ILIJAŠA NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE

I.

U Odluci o proglašenju arheološkog područja - Stari grad Dubrovnik u Višnjici kod Ilijaša nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 43/03 i 48/13) u tački I iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Nacionalni spomenik čini Stari grad Dubrovnik sa Podgrađem (Varoš)".

Stav 2. koji postaje stav 3. mijenja se i glasi:

"Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 150, 151/1, 151/2, 151/3 i 82/1, k.o. Višnjica, općina llijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina."

U stavu 3. koji postaje stav 4. iza broja "27/02" dodaju se br. "6/04 i 51/07".

II.

Tačka III mijenja se i glasi:

"U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru koji je definiran u tački I stav 3 ove odluke utvrđuje se zona zaštite koju čine kompletne površine parcela k.č. 150, 151/1, 151/2, 151/3 i dio parcele k.č. 82/1, k.o. Višnjica, čiji obuhvat počinje sa tačke na granici puta čije su koordinate Y=6527193.79, X=4872434.38 i ide dalje do tačke na granici parcele k.č. 82/1 i 149/3, čije su koordinate Y=6527257.65, X=4872435.87. Granična linija zone zaštite dalje ide jugoistočno granicom parcele k.č. 82/1 i privatnog posjeda sve do tromeđe, čije su koordinate Y=6527449.10, X=4871894.37. Linija nastavlja kroz parcelu k.č. 82/1 tačkama, čije su koordinate: Y=6527243.69, X=4871812.86; Y=6527064.31, X=4871824.86, te dolazi na granicu puta u tački Y=6526984.15, X=4871860.69. Granična linija zone zaštite zatim ide sjeverno istočnom granicom puta do polazne tačke i time je zatvorena zona zaštite.

Na definiranom prostoru zone zaštite utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

  • -
    dopušteni su samo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
  • -
    prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti;
  • -
    prostor se može koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
  • -
    nije dopuštena nikakva izgradnja, eksploatacija prirodnih resursa, niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;
  • -
    nije dopušteno odlaganje svih vrsta otpada;
  • -
    nije dopušten promet motornih vozila;
  • -
    zabranjeno je obavljanje svih radova na infrastrukturi, osim u iznimnim slučajevima uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite.

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvata susjedne parcele i čiji obuhvat počinje sa kote Kicelj i ide istočno do potoka Zenik (stariji naziv Ženik) u tački čije su koordinate Y=6528234.46, X=4872764.15. Granična linija zaštitnog pojasa dalje ide nizvodno niz potok Zenik do ušća u rijeku Misoča i nastavlja uzvodno uz Misoču do tačke čije su koordinate Y=6527100.51, X=4872790.63. Sa ove tačke granična linija se vraća na kotu Kicelj i time je zatvorena zaštitna zona.

Na definiranom prostoru zaštitnog pojasa utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

  • -
    zabranjeno je izvođenje radova koji mogu utjecati na promjenu prirodnog okruženja spomenika, kao što su izgradnja industrijskih objekata koji mogu utjecati na zagađenje ili ugrožavanje podzemnih i površinskih voda, nekontrolirana sječa šume, što može utjecati na oštećenje površinskih ili podzemnih geoloških, hidrogeoloških i geomorfoloških vrijednosti i sl.

Vlada Federacije je posebno dužna osigurati provedbu sljedećih mjera zaštite:

  • -
    zabranjena je eksploatacija kamena;
  • -
    potrebno je rekultivacijom izvršiti saniranje izmijenjenih geomehaničkih svojstava terena nastalih eksploatacijom kamena. U skladu sa članom 42. stav 6 i članom 59. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/10) i Pravilnikom o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-građevinskog kamena (ukrasnog kamena), tehničkog kamena, šljunka i pijeska i preradu arhitektonsko-građevinskog kamena ("Službeni list SFRJ", broj 11/86). Projekt rekultivacije treba sadržavati Elaborat kojim će biti utvrđeno da li je ugrožena statička stabilnost nacionalnog spomenika, te potrebne mjere njegove stabilizacije.".

III.

Iza tačke III dodaje se nova tačka IV koja glasi:

"Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Izuzetno od stava 1. ove tačke, u periodu do ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete, nosioci arheoloških istraživanja dužni su podnijeti pisani zahtjev Komisiji da odredi instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno pohranjeni.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog - voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog - voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka izvan zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu."

Dosadašnje tač. IV-IX postaju tač. V-X.

IV.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj 05.2-2.5-58/14-6
4. novembra 2014. godine
Sarajevo

Predsjedavajući Komisije
Dubravko Lovrenović, s. r.