Naredba o mjerama kontrole zaraznih i parazitskih bolesti životinja i njihovom provođenju i finansiranju u 2008. godini
Na osnovu člana 10. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donosi
NAREDBU
O MJERAMA KONTROLE ZARAZNIH I PARAZITSKIH BOLESTI ŽIVOTINJA I NJIHOVOM PROVOĐENJU I FINANSIRANJU U 2008. GODINI
I. OPĆE ODREDBE
Ovom Naredbom određuju se mjere za sprječavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitskih bolesti kod životinja, te način finansiranja u 2008. godini.
A. MJERE KOJE SE PROVODE ZA GOVEDA
1. Bedrenica i šuštavac
Najkasnije do 30. aprila, sva goveda u bedreničnim distriktima moraju se vakcinirati protiv bedrenice i šuštavca. Goveda je dopušteno napasati u bedreničnim distriktima, samo ako su vakcinirana protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 15 dana.
2. Bruceloza
Jedanput godišnje, pretražiti krv svih goveda na imanjima s manje od 10 grla, a na imanjima s više od 10 grla krv 20% krava i krv junica prije početka laktacije;
Pretražiti krv svih novonabavljenih životinja, prije uvođenja u uzgoj.
3. Goveđa spongiformna encefalopatija
Na goveđu spongiformnu encefalopatiju moraju biti pretražena sva goveda, i to:
- a)bez obzira na starost, koja pokazuju kliničke znake poremećaja centralnog nervnog sistema;
- b)starija od 24 mjeseca nakon:
- 1)uginuća iz bilo kojeg razloga,
- 2)klanja po isključenju pri remontu stada,
- 1)
- c)starija od 30 mjeseci, prilikom redovnog klanja.
4. Enzootska leukoza goveda
- a)Jednom godišnje pretražuje se krv svih krava u laktaciji starijih od 24 mjeseca. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora biti pretražena i krv junica, starijih od 6 mjeseci.
- b)Sve životinje pod tačkom a) prije stavljanja u promet, osim direktnog upućivanja na klaonicu, moraju biti pregledane na enzootsku leukozu, a nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.
5. Tuberkuloza
Obavezna opća tuberkulinizacija svih goveda starijih od dvanaest mjeseci mora se do 30. septembra provesti na području cijele Bosne i Hercegovine.
Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda koja prethodno nisu tuberkulinirana i da je reakcija bila negativna.
Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda, te o nalazu obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.
6. Listerioza
Mozak svih goveda koja pokazuju kliničke znake poremećaja centralnog nervnog sistema i poremećaja u ponašanju mora biti pretražen na listeriozu.
B. MJERE KOJE SE PROVODE ZA OVCE I KOZE
1. Bedrenica i šuštavac
Najkasnije do 30. aprila, sve ovce i koze u bedreničnim distriktima moraju se vakcinirati protiv bedrenice i šuštavca. Ovce i koze je dopušteno napasati u bedreničnim distriktima, samo ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 15 dana.
2. Bruceloza
- a)Na imanjima ovaca ili koza koja nisu službeno slobodna od bruceloze:
- -Provodi se dvokratno pretraživanje svih ovaca i koza starijih od 6 mjeseci, u razmaku ne manjem od 6 mjeseci i ne dužem od 1 godine
- -
- b)Na imanjima ovaca ili koza koji su službeno slobodni od bruceloze:
- -Provodi se pretraživanje reprezentativnog broja ovaca i koza starijih od 6 mjeseci
- -
- c)Prilikom stavljanja u promet
- -Prije stavljanja u promet, svi rasplodni ovnovi obavezno moraju biti pregledani na B. ovis infekciju, a nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.
- -
3. Scrapie
Na Scrapie moraju biti pretražene sve ovce i koze starije od 12 mjeseci koje:
- a)pokazuju kliničke znake poremećaja centralnog nervnog sistema i poremećaja u ponašanju koje traju najmanje 15 dana i liječenjem nisu uklonjene;
- b)pokazuju znake promijenjenog općeg zdravstvenog stanja (malaksalost), bez znakova zaraznih, parazitskih ili traumatskih bolesti;
- c)pokazuju druga progresivna bolesna stanja.
4. Listerioza
Mozak svih ovaca i koza koje pokazuju kliničke znake poremećaja centralnog nervnog sistema i poremećaja u ponašanju mora biti pretražen na listeriozu.
C. MJERE KOJE SE PROVODE ZA SVINJE
1. Klasična kuga svinjska
Sve svinje na porodičnim imanjima moraju se vakcinirati protiv klasične kuge svinja. Vakcinacija se provodi kod svih svinja na imanju koje su starije od 60 dana. Vakcinacija nazimica i krmača provodi se prije svakog pripusta. Vakcinacija se provodi vakcinama pripremljenim od atenuiranog virusa (K-soj).
Na imanjima sa zaokruženim proizvodnim ciklusom prasad se vakcinira u dobi od 45-60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.
Sve vakcinirane svinje obavezno je markirati-označiti ušnim markicama.
U promet se mogu staviti samo imune svinje odnosno svinje koje su vakcinirane i označene markicom najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.
Promet svinja dopušten je samo na registriranim stočnim pijacama, sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koji su pod stalnom veterinarskom kontrolom.
Izuzetno od odredbi drugog stava, vakcinacija svinja na imanjima sa zaokruženim proizvodnim ciklusom ne mora se provoditi, ako se ispune svi uslovi za provođenje politike nevakcinacije svinja protiv svinjske kuge.
Uslove koji trebaju biti ispunjeni prije uvođenja politike nevakcinacije svinja protiv svinjske kuge na imanjima sa zaokruženim proizvodnim ciklusom utvrdit će Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine kada se za to stvore uslovi u skladu sa OIE standardima.
Lovačka društva su obavezna osigurati dostavu uzorka krvi, slezene i bubrega od svake ulovljene ili nađene jedinke divlje svinje do referentne laboratorije za klasičnu svinjsku kugu u Bosni i Hercegovini.
2. Bruceloza
Jedanput godišnje, u uzgojima od 10 do 50 grla pregleda se krv svih krmača, a u uzgojima brojnijim od 50 grla, krv 20% krmača;
Dva puta godišnje, provodi se obavezno ispitivanje na brucelozu svih nerastova koji se koriste za rasplod u ekstenzivnim uzgojima.
3. Tuberkuloza
Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 15 krmača, nazimica i nerastova, moraju se tuberkulinirati do 31. maja.
Za obnovu uzgoja nije dozvoljeno koristiti svinje koje prethodno nisu tuberkulinirane.
Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze svinja, te o nalazu obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.
4. Trihineloza
U svim slučajevima klanja svinja radi upotrebe mesa za ljudsku ishranu i kod sve ulovljene divljači koja služi ishrani ljudi, moraju se provoditi mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja ove bolesti.
D. MJERE KOJE SE PROVODE ZA KONJE
1. Infektivna anemija kopitara
Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:
- a)dva puta godišnje (januar, juni) kod pravnih lica koja koriste kopitare za proizvodnju bioloških preparata (vakcina, seruma) i sjemena za vještačko osjemenjivanje;
- b)jedanput godišnje, najkasnije do 31.oktobra, kod svih konja u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima, te u uzgojima brojnijim od deset kopitara;
- c)kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u tač. a) i b) ovog stava;
- d)kod pastuha prije licenciranja;
- e)kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska takmičenja i opasivanja u ergele;
- f)kada se kopitari stavljaju u promet.
Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz tač. c), d), e) i f). ovog stava ne smije biti stariji od 30 dana.
E. MJERE KOJE SE PROVODE ZA ŽIVINU
1. Atipična kuga živine - Njukastlska bolest
Sva ekstenzivno držana živina mora se vakcinirati protiv atipične kuge dva puta godišnje vakcinama proizvedenim iz soja La Sota.
Vakcinacija se provodi između 15. aprila i 30. maja prvi put, te između 15. oktobra i 30. novembra drugi put, a kod prinovljene živine između navedenih razdoblja.
Živina i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv Njukastlske bolesti, tako da bude u stanju stalnog imuniteta.
Nivo imuniteta živine procjenjuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
Imunitet se kontrolira:
- a)u ekstenzivnim uzgojima živine uzimanjem pet uzoraka krvi na 1000 komada vakcinirane živine dva puta godišnje, 3-4 sedmice nakon provedene vakcinacije;
- b)u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje, te svako jato tovnih pilića 3 - 4 sedmice nakon provedene vakcinacije.
2. Kuga živine - avijarna influenca
Prilikom provođenja kontrole imuniteta na Njukastlsku bolest, na istim uzorcima krvi provodit će se i pretraga na prisustvo antitijela za avijarnu influencu.
Na osnovu epidemiološke sumnje na patološke, patohistološke i virusološke pretrage u sklopu aktivnog monitoringa na avijarnu influencu kod divljih ptica dostavljat će se obavezno:
- a)uzorci uginulih divljih ptica sa staništa u Bosni i Hercegovini,
- b)uzorci uginulih migriratornih ptica koji povremeno borave na prostoru Bosne i Hercegovine, i
- c)krv i drugi materijali za provođenje dijagnostike.
Aktivni monitoring divljih ptica provodit će se u skladu sa međunarodnim standardima. Ured za veterinarstvo BiH donijet će program aktivnog monitoringa divljih ptica najkasnije do 30. maja 2008. godine.
3. Tifus živine, puluroza te ostale salmonelozne infekcije
- a)Jaja (konzumna i rasplodna) mogu biti stavljena u promet ili inkubirana samo ako potiču od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako imatelji jata imaju nalaz o zdravstvenom stanju jata, izdat od ovlaštene laboratorije i ne stariji od 30 dana. Nalaz se izdaje na osnovu službeno dostavljenog uzorka.
- b)Sva jata, bez obzira na vrstu i kategoriju, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji, moraju biti bakteriološki, odnosno serološki pretražena, dostavljanjem službenih uzoraka u ovlaštenu laboratoriju u skladu sa tabelama 1.- 4. iz Priloga I, koji je sastavni dio ove Naredbe.
- c)Jato namijenjeno klanju podrazumijeva životinje iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjene klanju. Klati je dopušteno samo jata slobodna od S. Gallinarum i S. Pullorum, a imatelj jata mora imati nalaz o zdravstvenom stanju ne stariji od 15 dana i izdat od ovlaštene laboratorije.
- d)U fabrikama i mješaonama stočne hrane moraju se uzimati i dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlaštenu laboratoriju uzorci svih proizvoda životinjskog porijekla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorci svih gotovih krmnih smjesa. Hrana namijenjena ishrani živine mora biti slobodna od S. Enteridis, S. Hadar, S. Infantis, S. Typhimurium i S. Virchow.
4. Hlamidioza ptica
Sva matična jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti registrirana kod nadležnog veterinarskog inspektora.
Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj proizvodnji ili namijenjeni za rasplod, prodaju ili izložbu, moraju biti slobodni od hlamidioze.
F. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PČELE
Na svim pčelinjacima moraju biti provedene naređene preventivne i dijagnostičke mjere za zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica od slijedećih pčelinjih bolesti: američka gnjiloća, nozemoza, varooza, tropileloza i etinioza.
Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.
U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naredne dijagnostičke i preventivne mjere:
1. Američka trulež pčelinjeg legla
Na svim pčelinjacima, tokom proljeća (mart/april) provodi se klinički pregled pčelinjih zajednica, radi pretrage na američku trulež:
- -u pčelinjacima s 1-10 pčelinjih zajednica pregledaju se sve zajednice,
- -u pčelinjacima s 11-20 pčelinjih zajednica mora se pregledati 50% zajednica,
- -u pčelinjacima od 21-50 pčelinjih zajednica mora se pregledati 33% zajednica,
- -u pčelinjacima s više od 51 pčelinjih zajednica mora se pregledati 20% pčelinjih zajednica.
Na svim pčelinjacima u kojima je u prethodnoj godini utvrđena američka trulež, kliničkim pregledom moraju biti obuhvaćene sve pčelinje zajednice.
U slučaju postavljanja sumnje na američku trulež, veterinar koji provodi kliničku pretragu će obavezno uzeti uzorak i dostaviti ga na laboratorijsku pretragu u ovlaštenu dijagnostičku laboratoriju.
Za uzorak se uzima dio pčelinjeg legla, posebno iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice i to komad saća s poklopljenim leglom, veličine 10x10 cm, na kojem su znaci bolesti vidljivi, umotan u ambalažu koja propušta zrak.
Ukoliko u periodu pretrage i sumnje na američku trulež u pčelinjoj zajednici nema legla moguće je kao uzorak dostaviti žive ili uginule pčele (uzorak od stotinjak pčela), med iz medišta ili zbirni uzorak meda iz sezone vrcanja (oko 50 g), kako bi se na taj način utvrdilo prisustvo spora američke truleži, ispoljene u kliničkoj ili subkliničkoj formi na pčelinjaku ili pojedinačnoj pčelinjoj zajednici.
U promet se mogu stavljati samo pčelinje zajednice na kojima su provedene naređene mjere i koje ne pokazuju znake bolesti.
2. Varooza
Na svim pčelinjacima vršit će se dijagnostički pregled na varoozu, a po potrebi i tretiranje pčelinjih zajednica. U pčelinjacima do 50 pčelinjih zajednica dijagnostičko tretiranje treba provesti na 5 pčelinjih zajednica, a na pčelinjacima sa više od 50 pčelinjih zajednica dijagnostičko tretiranje treba se provesti na 10% pčelinjih zajednica.
Dijagnostičko ispitivanje obavlja se u ovlaštenim dijagnostičkim laboratorijama na materijalu dostavljenom od strane ovlaštene veterinarske organizacije.
3. Nozemoza
Na svim pčelinjacima tokom proljeća (januar/februar) provodi se klinički pregled pčelinjih zajednica, radi pretrage i dostave zimskih gubitaka na nozemozu. Materijal za pretragu dostavljaju ovlaštene veterinarske organizacije.
Tokom sezone uzgoja i prodaje matica, iz svih pčelinjih zajednica na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica moraju biti uzeti uzorci pčela i dostavljeni na laboratorijsku pretragu u ovlaštenu dijagnostičku laboratoriju.
G. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RIBE
Na svim uzgajalištima riba i na otvorenim vodama za koje brinu sportska ribolovna društva moraju se obaviti klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage, te obaviti pretrage kako slijedi:
1. Na svim pastrmskim ribnjacima
U toku godine provodi se klinička i laboratorijska pretraga radi isključivanja prisutnosti uzročnika virusne hemoragične septikemije (VHS), zarazne hematopoetske nekroze (IHN) na način opisan u tabeli 1. i 2.
Tabela 1.
|
Kontinentalne zone i farme |
Broj godišnjih kliničkih inspekcija |
Godišnji broj laboratorijskih ispitivanja |
Laboratorijsko ispitivanje na prisustvo virusa |
|
|
Broj riba iz uzgoja (organski materijal) |
Broj riba za reprodukciju (ovarijalna tekućina) |
|||
|
(a) farme sa matičnim jatom |
2 |
2 |
120 (prva inspekcija) 150 (druga inspekcija) |
30 (prva inspekcija) (1) 0 (druga inspekcija) |
|
(b) farme koje imaju samo matično jato |
2 |
1 |
0 |
150 prva ili druga inspekcija) (1) |
|
(c) farme bez matičnog jata |
2 |
2 |
150 prva i druga inspekcija) |
0 |
|
Obalne zone i farme |
||||
|
(a) farme sa matičnim jatom |
2 |
2 |
120 (prva inspekcija ) 150 (druga inspekcija) |
30 (prva inspekcija) (1) 0 (druga inspekcija) |
|
(b) farme salmonida bez matičnog jata |
2 |
2 |
30 (prva i druga inspekcija) |
0 |
|
(c) nesalmonidne farme bez matičnog jata |
2 |
2 |
150 prva ili druga inspekcija) |
0 |
* Maksimalan broj riba u pulu: 10 komada
Tabela 2.
|
Broj godišnjih kliničkih inspekcija (2 godine) |
Godišnji broj laboratorijskih ispitivanja (2 godine) |
Laboratorijska ispitivanja na prisustvo virusa (1) |
||
|
Broj riba u uzgoju (organski materijal) |
Broj riba u matičnom jatu (?varijalna tekućina) |
|||
|
Kontinentalne zone i farme |
||||
|
(a) Farme sa matičnim jatom |
2 |
2 |
0 (prva inspekcija)1 30 (druga inspekcija) |
30 (prva inspekcija)2 0 (druga inspekcija) |
|
(b) Farme koje imaju samo matično jato |
2 |
1 |
0 |
30 (prva ili druga inspekcija)2 |
|
( c) Farme bez matičnog jata |
2 |
2 |
30 (prva ili druga inspekcija) |
0 |
|
Obalne zone i farme |
||||
|
(a) Farme sa matičnim jatom |
2 |
2 |
0 (prva inspekcija) 30 (druga inspekcija) |
30 (prva inspekcija) 0 (druga inspekcija) |
|
(b) Salmonidne farme bez matičnog jata |
2 |
2 |
30 (prva ili druga inspekcija)3 |
0 |
|
( c) Nesalmonidne farme bez matičnog jata |
2 |
2 |
30 (prva ili druga inspekcija) |
0 |
* Maksimalan broj riba u pulu: 10 komada
Klinička pretraga mora se provesti u periodu od oktobra do juna ili kada je temperatura vode ispod 14"C. Kada se klinička pretraga na farmama vrši dva puta godišnje, interval između pretraga mora biti najmanje četiri mjeseca. Sve proizvodne jedinice (bazeni, rezervoari, kavezi, itd.) moraju biti ispitane na prisustvo mrtve, slabe ili ribe koja se ne ponaša uobičajeno. Posebna pažnja mora se posvetiti predjelima na kojima voda otiče, gdje se sakuplja slabija riba usljed protoka vode.
Laboratorijska ispitivanja na prisustvo virusa se provode metodom izolacije virusa na kulturi ćelija.
Riba od koje se uzimaju uzorci odabira se na slijedeći način:
- -ukoliko su prisutne kalifornijske pastrmke, samo ribe te vrste bit će odabrane za uzorkovanje. Ukoliko kalifornijska pastrmka nije prisutna, uzorci se uzimaju od riba svih drugih vrsta koje su osjetljive na VHS i / ili IHN (kako je navedeno u Aneksu I Listi II Odluke o veterinarsko-zdravstvenim uslovima koji moraju biti ispunjeni prilikom stavljanja u promet žive ribe, rakova i mekušaca, te proizvoda dobijenih od njih ("Službeni glasnik BiH", broj 62/05). Različite vrste moraju biti reprezentativno zastupljene u uzorku,
- -ukoliko se koristi više od jednog izvora za proizvodnju ribe, u uzorkovanje se moraju uključiti ribe koje predstavljaju sva izvorišta vode koja se koriste,
- -ukoliko su prisutne slabe, ribe koje se ne ponašaju normalno ili svježe uginule ribe (ne raspadnute), prvenstveno takve ribe trebaju biti odabrane. Ukoliko nema takvih riba, odabrane ribe moraju biti normalne, zdrave ribe sakupljene tako da su u uzorku proporcionalno zastupljene ribe sa svih dijelova farme, i svih starosnih klasa.
Tabela 2. primjenjivat će se na ribnjake koji su u protekle četiri godine provodili monitoring na prisustvo virusnih bolesti riba, dok će ostali ribnjaci raditi po programu iz Tabele 1.
U slučaju pojave masovnih uginuća i drugih promjena, a za koje je utvrđeno da nisu uzrokovane gore navedenim bolestima, radit će se dodatna istraživanja na druge bolesti od kojih navedene vrste riba mogu oboljeti. Kod pojave CPE na kulturi ćelija prilikom vršenja pretraga na VHS i IHN, za koji se utvrdi da nije posljedica ovih virusnih bolesti, vršit će se dalja virusološka ispitivanja na prisustvo ostalih virusnih bolesti riba sa liste I, II i III Odluke o veterinarsko-zdravstvenim uslovima koji moraju biti ispunjeni prilikom stavljanja u promet žive ribe, rakova i mekušaca, te proizvoda dobijenih od njih ("Službeni glasnik BiH", broj 62/05).
2. Na svim šaranskim ribnjacima
U vrijeme mriještenja mora biti obavljen pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na prisutnost uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage, od matica treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja (zbirni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu).
U proljeće, pri temperaturi vode ispod 20"C i u jesen, pri temperaturi vode ispod 18"C, potrebno je obaviti klinički pregled šaranskog mlađa (jednogodišnji i dvogodišnji) i dostaviti materijal od 150 primjeraka za virusološke pretrage na prisutnost uzročnika proljetne viremije šarana.
U slučaju pojave masovnih uginuća, te drugih promjena, a za koje je utvrđeno da nisu uzrokovane gore navedenim bolestima, radit će se dodatna istraživanja na druge bolesti od kojih navedene vrste riba mogu oboljeti.
3. Na otvorenim vodama
Na otvorenim vodama za koje brinu ribolovna društva uzorkovanje se provodi u skladu sa odredbama pod tačkom a) ili b) zavisno od toga koje riblje vrste u njima žive.
H. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PSE
1. Bjesnilo
Svi psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinirati protiv bjesnila najkasnije do 31. marta.
Pas koji tokom godine dostigne starost od tri mjeseca mora biti vakciniran u roku od 14 dana, a pas koji je nabavljen, a nije vakciniran, u roku od 14 dana od dana nabavke.
Za vakcinaciju se može koristiti samo inaktivirana vakcina sa ćelijskih kultura ili embrioniranih jaja, pripremljena od visokoimunogenih sojeva virusa bjesnila.
U slučaju potrebe Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine može narediti vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnila u pojedinim područjima.
2. Lajšmanioza (Leishmaniasis)
Na područjima gdje je u prethodnoj godini nađena lajšmanioza, najkasnije do 30. aprila 2008. godine, na lajšmaniozu moraju biti pretraženi:
- -lovački psi;
- -radni psi;
- -psi koji borave na otvorenom.
Tokom vakcinacije pasa protiv bjesnila ili drugom prilikom treba uzeti uzorak krvi i dostaviti na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.
3. Ehinokokoza
Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnila provodi se dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.
Radi sprječavanja širenja jajašaca u okolini obavezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru, a njihov izmet neškodljivo ukloniti.
Pravna i fizička lica, koja kolju stoku za javnu potrošnju, kao i vlasnici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprječavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke prokuhati, odnosno uništiti ih spaljivanjem.
I. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RASPLODNE ŽIVOTINJE
1. Rasplodni bikovi
Dva puta godišnje svim bikovima koji se koriste za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje, vadi se krv i pretražuje na brucelozu, enzootsku leukozu goveda, leptospirozu, paratuberkulozu i IBR/IPV, odnosno uzima se bris ili ispirak prepucija i pretražuje na kampilobakteriozu i trihomonijazu.
2. Ostale rasplodne životinje
Dva puta godišnje, svim ovnovima, jarčevima, nerastovima i pastuvima koji se koriste za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje ili prirodni pripust, vadi se krv i serološki se pretražuje na leptospirozu.
Dva puta godišnje, svim ovnovima i jarčevima koji se koriste za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje ili prirodni pripust, vadi se krv i uzima balega i pretražuje na paratuberkulozu.
J. MJERE KOJE SE PROVODE KOD POBAČAJA
Kod svakog pobačaja goveda, ovaca, koza, svinja i kobila, veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu krv životinje koja je pobacila, a po mogućnosti i pobačeni fetus s plodnim ovojnicama.
Dostavljeni materijal potrebno je pretražiti na brucelozu, leptospirozu, genitalnu kampilobakteriozu, Q groznicu, listeriozu i salmonelozu.
K. KONTROLA ZDRAVLJA VIMENA
Sve životinje čije mlijeko se koristi za javnu potrošnju, prije stavljanja mlijeka u promet moraju biti obuhvaćene mjerama propisanim ovom Naredbom i slobodne od bruceloze, tuberkuloze i enzootske leukoze, o čemu se na nivou ovlaštene veterinarske organizacije vodi posebna evidencija - mliječni karton.
Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji, dužni su dva puta tokom godine u razmaku od 6 mjeseci svaku muznu kravu, kozu i ovcu podvrgnuti pretrazi na poremećenu sekreciju vimena, a mlijeko iz vimena sa poremećenom sekrecijom mora se bakteriološki pretražiti.
L. ZOOSANITARNE MJERE
- 1)Radi efikasnije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite životne sredine, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.
- 2)Deratizaciju treba provoditi u životinjskim objektima i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.
- 3)Deratizaciju treba provoditi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih lica i češće.
- 4)Radi sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge, imatelji svinja dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red, te provoditi slijedeće mjere:
- a)Za uzgoje do 10 svinja:
- -gazdinstvo mora biti ograđeno, a ulaz u objekte mora biti pod kontrolom;
- -organizirati i provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u skladu s tehnološkim zahtjevima;
- -osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, čvrstog stajnjaka, osoke i otpadnih voda nastalih tokom držanja svinja;
- -ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo radnicima;
- -svi koji uoče ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti, sumnji na bolest, ili neuobičajenom ponašanju svinja unutar ili izvan gazdinstva, obavezni su o tome obavijestiti veterinara.
- -
- b)Za uzgoje od 11 do 100 svinja, uključujući mjere propisane stavom 4., podstavom a. ove tačke i:
- -radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;
- -na ulazima na farme mora biti dezinfekciona barijera za vozila i ljude;
- -za dezinfekciju primjenjivati odobrena sredstva u propisanim koncentracijama;
- -za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu. Zabranjen je izlazak sa gazdinstva u istoj zaštitnoj odjeći i obući.
- -
- c)Za uzgoje od 101 i više svinja, uključujući mjere propisane stavom 4., podstavom b. ove tačke i:
- -osigurati lice za održavanje dezinfekcionih barijera i voditi evidenciju o tome;
- -svi zaposleni na farmi obavezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obuću;
- -osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno "čisto" i "nečisto" i sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje;
- -obavezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih lica koja rade na farmi prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon upotrebe mora propisno odložiti u garderobnom ormariću za "nečisto";
- -zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo iznošenje;
- -osigurati praonu zaštitne odjeće;
- -organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenih unutar farme;
- -zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u krugu farme;
- -o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme, te namjenom posjete;
- -vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezinfekcionu barijeru s dezinficijensom i po odobrenju odgovornog lica;
- -posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema uputi odgovornog lica, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obavezno nošenje zaštitne odjeće i obuće;
- -zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme;
- -obavezno je organizirati ishranu zaposlenih u krugu farme;
- -strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, posebno svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa;
- -radnici farme se ne smiju baviti uzgojem svinja u svom domaćinstvu;
- -radnici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi;
- -radnici farme ne smiju učestvovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili odstrijeljenih) divljih svinja;
- -radnici farme koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obavezni su o tome obavijestiti odgovorno lice, prije ulaska u krug farme.
- -
- a)
II. PROVOĐENJE MJERA PROPISANIH OVOM NAREDBOM
A. PLANIRANJE MJERA
Veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta BiH su dužne izraditi operativne planove provođenja mjera propisanih ovom Naredbom, uvažavajući specifičnosti organizacije i stanja postojeće veterinarske infrastrukture na prostoru koji pokrivaju, i dostaviti ih Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, najkasnije do 31. januara 2008. godine.
U operativnom planu treba biti navedeno, pojedinačno za svaku epizootiološku jedinicu, slijedeće:
- -mjere koje će se finansirati iz budžeta u 2008. godini,
- -veterinarska organizacija koja će provoditi mjere,
- -rok za provođenje mjera,
- -mjesto i način neškodljivog uklanjanja leševa životinja,
- -klaonicu u kojoj će se provoditi klanje životinja poznatog zdravstvenog statusa, a meso kojih je uslovno upotrebljivo za ishranu ljudi.
Veterinarske organizacije koje će provoditi mjere opisane u poglavlju I ove Naredbe dužne su donijeti plan provođenja, te isti dostaviti nadležnim službenim veterinarima, najkasnije do 28. februara 2008. godine.
B. IZVOĐENJE MJERA
Nadležni službeni veterinar naređuje provođenje mjera koje će se provoditi na području njegove nadležnosti i kontrolira i nadzire ispunjavanje plana.
Mjere propisane ovom Naredbom obavezne su provoditi za tu djelatnost registrirane i na pojedinom području nadležne veterinarske organizacije.
Laboratorijski dijagnostički postupci predviđeni ovom Naredbom provode se u ovlaštenim veterinarskim laboratorijama i/ili EU/OIE priznatim laboratorijama.
C. IZVJEŠTAVANJE O PROVOĐENJU MJERA
Do 10. u mjesecu, veterinarske organizacije koje provode mjere propisane ovom Naredbom obavezne su dostaviti nadležnom službenom veterinaru izvještaj o svim provedenim mjerama u prethodnom mjesecu.
Do 15. u mjesecu veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta BiH dužne su dostaviti prikupljene izvještaje o provedenim mjerama u prethodnom mjesecu Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine.
Ovlaštene laboratorije su obavezne, u svojim redovnim mjesečnim izvještajima razdvojeno prikazati pretrage provedene na osnovu ove Naredbe od svih drugih provedenih pretraga.
D. OCJENA EFIKASNOSTI PROVEDENIH MJERA
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine dužan je osigurati provođenje, koordinaciju i analizu provedenih aktivnosti kroz Stručnu grupu za epidemiologiju i izradu programa kontrole bolesti koja ima za cilj osigurati naučni osnov u provođenju programa zaštite zdravlja životinja i ljudi.
Stručna grupa za epidemiologiju na kraju godine pripremit će godišnji izvještaj o obimu i efikasnosti provedenih mjera u 2008. godini, te predložiti neophodne promjene u programima kontrole bolesti u narednom periodu.
Laboratorije koje su određene za referentne za pojedine bolesti u Bosni i Hercegovini dužne su uspostaviti saradnju sa odgovarajućim referentnim laboratorijama Međunarodnog ureda za epizootije ili EU koje odredi Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i učestvovati u ring testovima koje oni organiziraju.
III. FINANSIRANJE MJERA
Troškove provođenja mjera propisanih ovom Naredbom, osiguravaju vlasnici životinja, Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH putem operativnih planova odredit će veterinarske mjere koje će se finansirati iz budžeta i one koje će finansirati vlasnik, a u slučaju posljednjeg, dužne su odrediti visinu naknade za provođenje svake pojedine mjere.
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine finansirat će provođenje pojedinačnih aktivnosti za sprječavanje pojave i suzbijanja zaraznih bolesti i dijagnostike u referentnim laboratorijama, kada se za to ukaže potreba i u visini trenutno raspoloživih sredstava za tu namjenu, rad stručnih grupa za epidemiologiju i legislativu, aktivnosti pojačane kontrole i monitoringa pojedinih zaraznih bolesti u slučaju prijetnje za pojavu ili pojave epizootija i kada je ugroženo ljudsko zdravlje, kao i druge aktivnosti od zajedničkog interesa kao što su unaprjeđenje veterinarske službe, akreditacije, uvođenje novih standarda i slično.
IV. INFORMIRANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta dužni su redovno organizirati informiranja i stručna usavršavanja veterinara, farmera, vlasnika životinja i drugih lica uključenih u proizvodnju i promet životinja i namirnica životinjskog porijekla.
Ove aktivnosti provodit će se putem predavanja, seminara, stručnih skupova, štampanjem biltena, knjižica i na drugi način, a u cilju poboljšanja zdravlja životinja i sigurnosti hrane.
V. ZAVRŠNE ODREDBE
Ova Naredba stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
Broj 01-1-02-516/08
Sarajevo
Direktor
dr. Drago N. Nedić, s.r.