Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Metodologije za uvođenje i vođenje Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica
Na osnovu člana 8. Zakona o statistici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04) i na osnovu člana 20. stav f) Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 10/12), direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine propisuje
ODLUKU
O USVAJANJU METODOLOGIJE ZA UVOĐENJE I VOĐENJE JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
Član 1.Predmet Odluke o usvajanju Metodologije
Usvaja se Metodologije za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (u daljem tekstu: Metodologija), koja će se provoditi na nivou Bosne i Hercegovine.
Član 2.Metodologija
Metodologija je sastavni dio ove odluke.
Član 3.Nadležno tijelo za provođenje Metodologije
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske su nadležni za provođenje aktivnosti iz Metodologije.
Član 4.Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
Broj 10-43-4-10-76-6-1/13
10. oktobra 2013. godine
Direktor
Zdenko Milinović, s. r.
Na osnovu člana 8. Zakona o statistici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04) i na osnovu člana 20. stav f) Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 10/12), direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine propisuje
METODOLOGIJU
ZA UVOĐENJE I VOĐENJE JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
1. UVODNE NAPOMENE
Ovom Metodologijom uređuje se način uvođenja i vođenja podataka o prostornim jedinicama za potrebe popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, kao i za statističke svrhe. Izvor podataka o prostornim jedinicama čine Ustav Bosne i Hercegovine, ustavi entiteta Bosne i Hercegovine, ustavi kantona Federacije Bosne i Hercegovine, zakoni, odluke, rješenja i drugi akti organa nadležnih za njihovo donošenje, te postojeći podaci o prostornim jedinicama korišteni u Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 1991. godine.
2. CILJ
Cilj uvođenja i vođenja Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog statističkog registra prostornih jedinica jest da se na jedinstven način jednoznačno odredi prostor i identifikacija postojećih, kao i novoformiranih prostornih jedinica u Bosni i Hercegovini, prvenstveno za potrebe popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH. Ovaj registar omogućit će da se na jednostavan način prikažu svi podaci koji su prikupljeni prilikom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Prvenstveno se odnosi na teritorijalnu distribuciju stanovništva u Bosni i Hercegovini, njegove demografske, geografske, socio-ekonomske, kulturološke i druge karakteristike.
Jedinstveni registar i Jedinstvena evidencija prostornih jedinica omogućavaju:
1. prikupljanje, evidenciju, obradu, prezentaciju, korištenje i povezivanje različitih vrsta podataka dobivenih popisom i njegov teritorijalni raspored,
2. uporedivost podataka u vremenu bez obzira na promjenu teritorije posmatrane prostorne jedinice (administrativno teritorijalne podjele i dr.),
3. međusobno povezivanje podataka iz različitih izvora za posmatranu prostornu jedinicu,
4. vođenje registra stanovništva,
5. pripremu, provođenje i sumiranje rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i raznih anketnih istraživanja koja će se provoditi poslije uvođenja Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica. Uvođenje navedenih registara omogućava brzo pregrupiranje ranijih popisa na teritoriji posmatrane prostorne jedinice tekućeg popisa i obrnuto i usprkos vremenskim razmacima između njih od po 10, 20 i više godina,
6. rezultati različitih statističkih istraživanja bit će mnogo brže dostupni zainteresovanim korisnicima (internet), koji će moći sami postavljati pitanja u vezi s podacima i dr.
3. SADRŽAJ JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
Jedinstvena evidencija za svaku prostornu jedinicu sadrži slijedeće podatke od interesa za Bosnu i Hercegovinu:
1. naziv, ime i matični broj,
2. prikaz granica i izvor podataka o granicama,
3. podaci o prostornim jedinicama s kojima se povezuje,
4. posebni podaci (status, sjedište i dr.),
5. vrsta promjene, izvor i datum promjene.
4. JEDINICE JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
Jedinstveni registar prostornih jedinica obuhvata slijedeće prostorne jedinice: entitete, kantone 1, distrikt, općine, gradove, naseljena mjesta, mjesne zajednice 2, statističke krugove, popisne krugove, ulice i kućne brojeve.
1. Entitet
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Entitet ima svu vlast, nadležnosti i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucijama Bosne i Hercegovine. Područje entiteta definisano je entitetskom linijom razgraničenja sa pripadajućim područjima gradova i jedinica lokalne samouprave.
2. Distrikt
Brčko distrikt, odlukom Međunarodnog arbitražnog tribunala, uspostavljen je 8. marta 2000. godine i posebna je prostorna jedinica.
3. Kanton
Kanton je federalna jedinica Federacije BiH koja vodi računa o etničkom, ekonomsko-funkcionalnom, prirodnom, geografskom i komunikacionom principu, a sastoji se iz nekoliko općina. Naziv kantona određuje se isključivo prema gradovima koji su sjedište kantonalne vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Granice među kantonima utvrđuju se prema granicama rubnih naseljenih mjesta kantona. Izuzetno ako je usljed gradnje objekta to neophodno, granica među kantonima može se utvrditi i mimo granice naseljenog mjesta.
4. Grad
Grad je prostorna jedinica koja predstavlja koherentnu geografsku, historijsku, administrativnu, socijalnu i ekonomsku cjelinu s odgovarajućim nivoom razvoja. Za područje dviju ili više općina, koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa zakonom.
5. Općina
Općina je osnovna prostorna jedinica lokalne samouprave, koja predstavlja prirodnu, geografsku, ekonomsku i društvenu cjelinu, a formira se za dio naseljenog mjesta, za jedno ili više naseljenih mjesta međusobno povezanih zajedničkim interesima stanovništva, koji su uvjetovani prostorom, blizinom i komunikacijama.
6. Mjesna zajednica
Mjesna zajednica je jedinica mjesne samouprave. Mjesna zajednica se zasniva:
- za jedno naselje, naseljeno mjesto;
- više međusobno povezanih manjih naselja, naseljenih mjesta ili
- za dio većeg naselja, naseljenog mjesta.
7. Naseljeno mjesto
Naseljeno mjesto je dio područja jedinice lokalne samouprave, koje ima izgrađene objekte za stanovanje, osnovnu komunalnu infrastrukturu i druge objekte neophodne za zadovoljavanje potreba stanovnika nastanjenih na njegovom području.
Naseljeno mjesto je prostorna jedinica koja po pravilu obuhvata jedno ili više naselja s područjem koje pripada tom naseljenom mjestu.
Naseljeno mjesto može pripadati samo jednoj općini. Na području jedne općine dva ili više naseljenih mjesta ne mogu imati isti naziv.
Naseljeno mjesto u statističkom značenju čini jedan ili više statističkih krugova.
Nazivi naseljenih mjesta utvrđuju se zakonom.
8. Statistički krug
Statistički krug je statistička prostorna jedinica. Statistički krugovi su nastali 1959. godine i cijela Bosna i Hercegovina pokrivena je mrežom statističkih krugova. Pred svaki popis stanovništva vrši se revizija i ažuriranje statističkih krugova. Statistički krug može pripadati samo jednom naseljenom mjestu i katastarskoj općini. Svi statistički krugovi, u vrijeme formiranja mreže statističkih krugova u Bosni i Hercegovini, uklopili su se u granice katastarskih općina. Novim geodetskim premjerom pojedinih općina vršena je i nova podjela katastarskih općina koje se nisu uvijek uklopile u granice statističkih krugova. U slučajevima manjih odstupanja (nenaseljenog dijela zemljišta), vrši se korekcija statističkog kruga pripajanjem onom statističkom krugu koji se uklapa u granice katastarske općine. Ukoliko su ova odstupanja veća, potrebno je statistički krug dijeliti tako da se ostvari navedeno načelo. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina podijeljena na dva entiteta, gdje linija razgraničenja nije pratila granice općina i naseljenih mjesta, nego ih je presijecala, vršit će se podjela prostornih jedinica, kao i njihovo usklađivanje.
9. Popisni krug
Popisni krug je najmanja statistička prostorna jedinica koja nemože sjeći granice viših prostornih jedinica. Statistički krug može imati samo jedan ili više popisnih krugova, ali najviše 99 popisnih krugova. Ukoliko statistički krug ima više od 99 popisnih krugova, takav statistički krug dijelimo na dva statistička kruga. Popisni krugovi se formiraju za popis stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i za razne statističke ankete, te oni čine mrežu prostornih jedinica, koja pokriva cijelo područje Bosne i Hercegovine. Popisni krug može se dijeliti u slučajevima promjene više prostorne jedinice (entiteta, općine, katastarske općine i dr.) i broja domaćinstava u jednom popisnom krugu (100 domaćinstava plus 10%). Korekcija popisnog kruga vrši se u slučaju korekcije više prostorne jedinice i to samo kada je područje kruga nenaseljeno ili kada se na granici popisnog kruga izgradi novi objekat. Taj objekat se pridružuje onom popisnom krugu kojem pripada veći dio objekta. Dijeljenje popisnih krugova treba provoditi tako da nova granica, koja dijeli popisni krug, bude definisana u skladu s ovom metodologijom tako da novi popisni krug ne prelazi granice kruga od kojeg je nastao.
10. Ulica i trg
Ulica je dio puta u naseljenom mjestu, s trotoarom i ivičnjakom, pored koje se najmanje s jedne strane nalaze redovi kuća ili grupe zgrada.
Ulicom, odnosno trgom smatra se javna prometna površina. Ulica, odnosno trg mora imati naziv. Na području naseljenog mjesta ne mogu biti dvije ili više ulica, odnosno trgova sa istim nazivom. Ulica, odnosno trg može se nalaziti samo unutar područja jednog naseljenog mjesta.
11. Kućni broj
Zgradom se smatra svaki građevinski objekat namijenjen za stanovanje, rad, obavljanje privrednih, prosvjetnih, zdravstvenih, kulturnih, socijalnih i upravnih djelatnosti, kao i objekti za smještaj i čuvanje materijalnih dobara.
U registru se vode podaci o brojevima zgrada (kućnim brojevima), te podaci o promjenama.
Na području ulice ili trga, odnosno naselja bez uličnog sistema ne mogu biti dvije ili više zgrada sa istim kućnim brojem. Podaci o brojevima zgrada (kućnim brojevima) unose se u registar iz rješenja nadležnih organa lokalne uprave i samouprave i koriste se kao službeni podaci samo pri izradi tehničke dokumentacije i provođenju popisa i anketnih istraživanja.
Osim navedenog kućnog broja, u registru se vode i podaci o ID broju objekta. ID broj objekta predstavlja jedinstveni identifikator objekta (stambeni, poslovni i javni) u okviru popisnog kruga. U svakom popisnom krugu ID objekta počinje rednim brojem 1 pa do n.
12. NUTS
Nomenclature des unités territoriales statistiques - "Nomenklatura teritorijalnih jedinica za statistiku") je sistem za identifikaciju i nomenklaturu statističkih teritorijalnih jedinica za potrebe službene statistike u zemljama članicama Evropske unije. Ovaj sistem razvio je Evropski ured za statistiku u Luksemburgu (EUROSTAT), sa ciljem upoređivanja regija unutar Evrope. Ove teritorijalne jedinice definisane su isključivo u statističke svrhe, te ne tvore nužno službene upravne jedinice.
Kriterij za obrazovanje NUTS-a je broj stanovnika:
|
Nivo |
Minimum |
Maksimum |
|
NUTS 1 |
3 miliona |
7 miliona |
|
NUTS 2 |
800.000 |
3 miliona |
|
NUTS 3 |
150.000 |
800.00 |
Odlukom Vijeća ministara BiH, formirana je interresorna radna grupa, kojoj je zadatak da izradi prijedlog ove nomenklature. Nakon dobivene saglasnosti Vijeća ministara i dostavljenih mišljenja entitetskih vlada i Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine uputit će Prijedlog klasifikacije prostornih jedinica za statistiku u Bosni i Hercegovini ka Evropskoj komisiji (EUROSTAT-u) na provjeru i potvrdu. Nakon što EUROSTAT potvrdi da je Prijedlog izrađen u skladu s kriterijima iz Uredbe br. 1059/2003 Evropskog parlamenta i Vijeća o donošenju zajedničke klasifikacije teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine utvrđuje i objavljuje kao važeći u "Službenom glasniku BiH".
6. PROMJENE KOD JEDINICA JEDINSTVENE EVIDENCIJE PROSTORNIH JEDINICA
Pod promjenom u Jedinstvenoj evidenciji i Jedinstvenom registru prostornih jedinica podrazumijeva se svaka promjena gdje se mijenja teritorija, matični broj i vrsta prostorne jedinice. Postoje dvije vrste promjena:
a) izvorne
b) prateće.
Izvorne promjene nastaju odlukama nadležnih organa, a prateće promjene nastaju kao posljedica izvorne promjene, te se njihovo unošenje u Jedinstvenu evidenciju i Jedinstveni registar rješava projektom obrade.
Vrste promjene:
1. nastanak jedinice izdvajanjem, podjelom, spajanjem i drugo
2. prestanak jedinice nastaje pripajanjem, podjelom, spajanjem i drugo
3. promjena granice prostorne jedinice nastaje izdvajanjem, pripajanjem i dr.
4. promjena pripadnosti
5. promjena naziva
6. promjena karaktera prostorne jedinice, ostalo u grad ili grad u ostalo (naseljeno mjesto)
7. tehničke ispravke podataka o nastalim promjenama kod prostornih jedinica prikupljaju se odmah po njihovom nastanku (izvor podataka, datum promjene i sl.).
Ad1., Ad2. i Ad3. - Promjene kod kojih dolazi do promjena područja i granica prostornih jedinica jesu:
- -pripajanje
- -izdvajanje
- -dijeljenje
- -spajanje
- -pripajanje dijela
- -izdvajanje dijela
- -korekcija granica.
Pripajanje
Jedna ili više prostornih jedinica (A) pripojila se drugoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B), kojoj identifikator i naziv ostaju nepromijenjeni. Pripojena prostorna jedinica (A) prestaje postojati. Promijenilo se područje prostorne jedinice B, kojoj se prostorna jedinica A pripojila.
Izdvajanje
Od postojeće prostorne jedinice (A) izdvojio se jedan ili više dijelova. Svaki pojedinačni dio (B, C) postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i nazivom. Dio prvobitne prostorne jedinice (A) zadržava identifikator i naziv, a promijenilo mu se područje i granice.
Dijeljenje
Jedna prostorna jedinica (A) podijelila se na dva ili više dijelova (B, C, D). Svaki dio postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i nazivom. Prestaje postojati prostorna jedinica A.
Spajanje
Dvije ili više prostornih jedinica (A, B, C) spojilo se u novu prostornu jedinicu (D) koja dobiva novi identifikator, naziv i područje. Prestaju postojati prostorne jedinice A, B, C.
Pripajanje dijela
Dio prostorne jedinice A (jedan ili više popisnih krugova) priključio se susjednoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B). Ne mijenja se identifikator i naziv svake prostorne jedinice (A, B), već se mijenjaju područja i granice prostornih jedinica (A, B).
Izdvajanje dijela
Izdvajanje dijela uvijek nastaje kao posljedica pripajanja dijela.
Korekcija granica
Korekcija granica moguća je:
1. kad su granice nejednoznačno prikazane u službenoj evidenciji prostornih jedinica;
2. kad se unose podaci o granicama iz tačnijeg izvora;
3. kod statističkih i popisnih krugova na način propisan ovom metodologijom.
Ad4., Ad5. i Ad6. - Promjene kod kojih dolazi do promjene ostalih podataka o jedinicama:
- -imenovanje
- -promjena naziva
- -ukidanje
- -određivanje
- -promjena pripadnosti
- -promjena statusa
- -promjena sjedišta
- -promjena centroida
Imenovanje
Ova vrsta promjene moguća je samo pri određivanju naziva novoizgrađenim ulicama i uvođenju uličnog sistema u naseljena mjesta.
Promjena naziva
Kod ove vrste promjene mijenja se samo naziv prostorne jedinice, a svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.
Ukidanje
Ova vrsta promjene moguća je samo za ulice i brojeve zgrada (kućne brojeve), a znači prestanak važenja ulice odnosno broja zgrade (kućnog broja).
Određivanje
Ova vrsta promjene moguća je samo za brojeve zgrada (kućne brojeve), a znači dodjeljivanje novog ili promjenu postojećeg broja zgrade (kućnog broja).
Promjena pripadnosti
Promjena pripadnosti postoji kad niža prostorna jedinica promijeni pripadnost hijerarhijski višoj prostornoj jedinici. Svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.
Promjena statusa
Kad se za jedinice vode podaci o statusu (grad ili općina, ili mjesna zajednica, broj zgrade/kućni broj ili privremeni broj zgrade/kućni broj, katastarski ured ili ispostava), može doći do promjene statusa. Svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.
Promjena sjedišta
Kad se za jedinice vode podaci o sjedištu, moguća je promjena sjedišta. Mijenja se samo sjedište, a svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.
Promjena centroida
Promjene u centroidima moguće su kao posljedica promjena na prostornim jedinicama.
Ad7. Tehničke ispravke
Ispravak pogrešno objavljenih i pogrešno upisanih podataka
Promjene ulica i kućnih brojeva nastale usklađivanjem sa stanjem na terenu.
Izvori promjene
- -Zakoni, odluke i dr. akti objavljeni u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS"
- -Odluke i dr. akti skupštine objavljeni u Službenom glasilu jedinice lokalne samouprave i uprave
- -Odluke i dr. akti gradskog odnosno općinskog vijeća objavljeni u službenim glasilima
- -Odluke Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS i Odjeljenja za javni registar Vlade Brčko distrikta BiH
- -Ostali izvori promjena
Datum promjene
Za svaku vrstu promjene u registru prostornih jedinica vodi se i datum promjene.
Za promjene koje se provode na osnovu akata nadležnih organa u registru prostornih jedinca unosi se kao datum promjene datum stupanja na snagu akta kojim je utvrđena promjena.
Za promjene koje se provode na osnovu kriterija definisanih ovom metodologijom u službenoj evidenciji prostornih jedinica i registru prostornih jedinica unosi se kao datum promjene datum kad je promjena provedena.
Posebno se u registru prostornih jedinica vodi i datum unosa podataka u bazu podataka (sistemski datum).
7. ORGANIZACIJA UVOĐENJA I VOĐENJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA PO ENTITETIMA I BRČKO DISTRIKTU
Uvođenje i vođenje Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica vrše nadležni organi entiteta i distrikta.
Za područje Federacije Bosne i Hercegovine poslove vođenja registra prostornih jedinica, u skladu s propisima vode Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalni zavod za statistiku i nadležne općinske službe.
Registar prostornih jedinica za područje Republike Srpske vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, u saradnji s Republičkim zavodom za statistiku i Ministarstvom uprave i lokalne samouprave, a na osnovu podataka kojima raspolaže, kao i podataka i registara koji su u nadležnosti drugih republičkih organa i organizacija, te jedinica lokalne samouprave.
Za područje Brčko distrikta BiH poslovi vođenja registra prostornih jedinica su u nadležnosti Odjela za javni registar Brčko distrikta, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH.
8. ORGANIZACIJA UVOĐENJA I VOĐENJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG STATISTIČKOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA U BiH
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine uvodi statistički registar prostornih jedinica za Bosnu i Hercegovinu čije ažuriranje vrši na osnovu dobivenih podataka od organa entiteta i distrikta nadležnih za vođenje jedinstvenog registra prostornih jedinica, koje su u njihovoj nadležnosti.
Izradu i vođenje grafičkog prikaza Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica vrše nadležni organi u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu.
Grafički dio Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica sastoji se od grafičkih osnova, grafičkih podataka registra i podataka iz popisa prostornih jedinica, koji se, kao grafički podaci, prikazuju na kartografskim prikazima.
U grafičkom dijelu Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica vode se podaci prema posljednjem stanju upisanom u popise prostornih jedinica. Grafički dio se vodi sredstvima automatske obrade podataka.
Grafičke osnove Jedinstvenog registra prostornih jedinica izrađuju se u državnom koordinatnom sistemu. Grafičke osnove registra su državne karte (geografske karte) ili topografsko-kartografske baze podataka, te analogni ili digitalni plan i pregledne karte.
Grafičke podatke Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica čine podaci o granicama prostornih jedinica, identifikatori prostornih jedinica, slovne šifre vrsta prostornih jedinica, imena prostornih jedinica, podaci koji omogućavaju prikazivanje posebnih podataka o sjedištu i statusu prostorne jedinice, te podaci o kućnim brojevima.
Popisi prostornih jedinica vode se za svaku vrstu prostorne jedinice. Popisi prostornih jedinica vode se sredstvima automatske obrade podataka.
U Jedinstvenoj evidenciji i Jedinstvenom registru prostornih jedinica vode se i drugi podaci koji omogućavaju vođenje registra sredstvima automatske obrade podataka.
9. SISTEM MATIČNIH BROJEVA JEDINICA JEDINSTVENE EVIDENCIJE PROSTORNIH JEDINICA
Sistem matičnih brojeva Jedinstvene evidencije prostornih jedinica zasniva se na slijedećim principima:
1. jednoznačnost kojom se osigurava nedvosmislenost identifikacije prostorne jedinice u cijeloj Bosni i Hercegovini,
2. stalnost koja se osigurava korištenjem matičnih brojeva,
3. mogućnost automatske kontrole koja se postiže ugradnjom kontrolnog broja po modulu 11, koji se dodjeljuje uključivanjem svih šifara, koje jednoznačno određuju prostornu jedinicu u okviru Bosne i Hercegovine,
4. neponovljivost,
5. dugoročnost.
Ukidanjem prostorne jedinice, ukida se i matični broj. Ukinuti matični broj ne može se dodijeliti niti jednoj drugoj jedinici.
10. SISTEM MATIČNIH BROJEVA ZA PROSTORNE JEDINICE JEDINSTVENE EVIDENCIJE KOJE ULAZE U JEDINSTVENI REGISTAR
- 1.Šifra za entitete/distrikt jedno mjesto
- 2.Šifra za kantone dva mjesta 3
- 3.Matični broj jedinice općine/grada je peterocifren broj i sastoji se:
- -od šifre entiteta/distrikta (prvo mjesto FBiH-1, RS-2 i BD-3),
- -od rednog broja općine/grada u okviru entiteta (od drugog do četvrtog mjesta)
- -od kontrolnog broja po modulu 11 (peto mjesto).
- -
- 4.Matični broj jedinice mjesne samouprave je šesterocifren broj i sastoji se: 4
- -od šifre entiteta/distrikta (prvo mjesto FBiH-1, RS-2 i BD-3),
- -od rednog broja jedinice mjesne samouprave (drugog do petog mjesta) i
- -od kontrolnog broja po modulu 11 (šesto mjesto).
- -
- 5.Matični broj naseljenog mjesta je šesterocifren broj i sastoji se:
- -od šifre entiteta/distrikta (prvo mjesto FBiH-1, RS-2 i BD-3),
- -od rednog broja naseljenog mjesta u okviru entiteta/distrikta (od drugog do petog mjesta) i
- -od kontrolnog broja po modulu 11 (šesto mjesto).
- -
- 6.Matični broj statističkog kruga je sedmerocifren broj i sastoji se:
- -od šifre entiteta/distrikta (prvo mjesto FBiH-1, RS-2 i BD-3),
- -od rednog broja statističkog kruga u okviru entiteta/distrikta (od drugog do šestog mjesta),
- -od kontrolnog broja po modulu 11 (sedmo mjesto).
- -
Konstrukcija kontrolnog broja
Otkrivanje grešaka upisanih matičnih brojeva vrši se pomoću kontrolnog broja koji je sastavni dio matičnog broja. Kontrolni broj sastoji se iz jedne cifre generirane iz osnovne šifre matičnog registarskog broja, a omogućava otkrivanje svake pojedinačne greške i greške permutacije dviju ili više cifara u matičnom broju. Kontrolni broj omogućava otkrivanje 90% ovakvih grešaka. Za generiranje kontrolnih brojeva primjenjuje se metoda aritmetičke ponderacije razložnog osnovnog matičnog broja po modulu 11.
Primjer postupka za određivanje kontrolnog broja
Pojedinačne cifre osnovnog matičnog broja naseljenog mjesta pomnožiti s konstantnim ponderima (cifre od 5 do 2). Formirati zbir ovih proizvoda i zbir podijeliti sa 11, pa ostatak dobiven dijeljenjem oduzeti od broja 11 kako bi se dobio kontrolni broj. Iz skupa osnovnih brojeva isključeni su brojevi djeljivi brojem 11, a brojevi kod kojih je ostatak 1, imaju kontrolni broj 0.
Primjer:
|
Osnovni matični broj |
1118 |
|
Ponder |
5432 |
|
Zbir proizvoda |
1x5+1x4+1x3+8x2=5+4+3+16=28 |
|
Dijeljenje zbira |
28:11=2 ostatak 6 |
|
Kontrolni broj |
11-6=5 |
|
Konačni matični broj |
11185 |
Navedeni sistem matičnih brojeva koristit će se prilikom predstojećeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, odnosno prilikom izrade kartografske dokumentacije. Nakon provedenog popisa, a prije formiranja jedinstvenog registra prostornih jedinica Bosne i Hercegovine, definisat će se i formirati novi šifrarnik - sistem matičnih brojeva prostornih jedinica BiH po modulu 11, te na taj način osigurati jednoznačnost i nedvosmislenost identifikacije prostornih jedinica u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Matične brojeve za jedinice Jedinstvene evidencije, koje ulaze u Jedinstveni registar prostornih jedinica, odredit će Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u saradnji s entitetskim statističkim institucijama, odnosno Federalnim zavodom za statistiku i Republičkim zavodom za statistiku Republike Srpske.
11. SISTEM REDNIH I KOMBINOVANIH BROJEVA
Redni broj prostorne jedinice određuje se u okviru više prostorne jedinice.
Redni brojevi samostalno, odnosno zajedno s matičnim brojevima više prostorne jedinice predstavljaju potpunu identifikaciju jedinice.
1. Redni broj popisnog kruga određuje se unutar statističkog kruga. Matični broj statističkog kruga zajedno s rednim brojem popisnog kruga u statističkom krugu čini jedinstveni identifikator za popisni krug (kombinovani broj). Redni broj popisnog kruga u okviru statističkog kruga ima dvije cifre.
2. Šifra popisnog kruga određuje se unutar općine/grada, tako da se naseljena mjesta u općini sortiraju po abecedi i nakon toga dodjeljuje se šifra popisnog kruga od 001 do n. Šifra popisnog kruga u okviru općine/grada ima tri cifre.
3. Redni broj ulice, odnosno trga određuje se unutar naseljenog mjesta. Matični broj naseljenog mjesta, zajedno s rednim brojem ulice, odnosno trga unutar naseljenog mjesta čini jedinstveni identifikator za ulicu, odnosno trg. Redni broj ulice, odnosno trga ima četiri cifre.
4. Redni broj zgrade (ID broj objekta) određuje se unutar popisnog kruga. ID broj objekta predstavlja jedinstveni identifikator objekta (stambeni, poslovni i javni) u okviru popisnog kruga. U svakom popisnom krugu ID objekta počinje rednim brojem 1 pa do n.
12. KARTOGRAFSKI PRIKAZ PROSTORNIH JEDINICA
Na kartografskim prikazima prikazuju se grafički i drugi podaci o prostornim jedinicama.
Podaci o prostornim jedinicama mogu se voditi na klasičan način ili pomoću automatske obrade podataka, kao grafička baza podataka o prostornim jedinicama. Kartografski prikazi izrađuju se kao standardni ispisi iz automatske obrade podataka, odnosno kao prikazi izrađeni na klasičan način.
Kartografske prikaze dijelimo na osnovne, pregledne i grupne.
12.1. Osnovni kartografski prikazi
Pod osnovnim kartografskim prikazom se podrazumijevaju skice popisnih i statističkih krugova. One se izrađuju u razmjeru od 1:1.000 do 1:5.000.
Osnovni kartografski prikazi sadrže slijedeće podatke u odnosu na pojedinu vrstu jedinice:
- statistički krug - matični broj i granice
- popisni krug - redni broj PK u statističkom krugu i granice, te šifra PK u okviru općine
- ulica/trg - naziv
- zgrada - kućni broj i ID objekta.
12.1.1. Kartografski znaci za granice
Granice naseljenih mjesta i jedinica mjesne samouprave uvijek završavaju na granicama jedinica lokalne samouprave.
Granice naseljenih mjesta, katastarskih općina i jedinica mjesne samouprave mogu se preklapati unutar jedinica lokalne samouprave, pa se stoga i evidentiraju u automatskoj obradi tako da za isti tok granice mogu postojati dvije ili tri linije, a u vođenju podataka na klasičan način korištenjem kombinacije kartografskih znakova.
Na listovima na kojima se prikazuju podaci o prostornim jedinicama, prikazuju se nazivi prostornih jedinica, te matični, odnosno redni brojevi, s tim da se ispred matičnog, odnosno rednog broja prikazuje i slovni identifikator vrste prostorne jedinice (odnosi se na SK i PK). U automatskoj obradi podataka istim bojama određenim za granice prikazuju se i nazivi, redni i matični brojevi, te slovni identifikatori vrsta prostornih jedinica.
Prilikom kartografskog predstavljanja granica prostornih jedinica, ali i ispisa ostalog sadržaja (nazivi ulica i trgova, kućni i identifikacioni brojevi, matični i redni brojevi) treba voditi računa o preglednosti cjelokupnog sadržaja uz neophodan uslov da svaki elemenat sadržaja ima svoje tumačenje u legendi (kombinacijom boje i tipa linije ili fonta).
Prilikom štampanja skica za popis stanovništva, domaćinstava i stanova neophodno je osigurati minimum zajedničke saglasnosti svih učesnika u izradi kartografske dokumentacije (RS, FBiH, Brčko distrikt), naročito u vezi s bojom i tipom linije za granice popisnih i statističkih krugova.
12.2. Pregledni kartografski prikazi
Pregledni kartografski prikazi izrađuju se u razmjeru 1:25.000 ili 1:50.000 (prilozi neophodni radi osiguravanja potpune čitljivosti sadržaja, mogu i u krupnijem razmjeru).
Pregledni kartografski prikazi sastoje se:
- od topografske karte 1:25.000 i 1:50.000, kao kartografske osnove,
- od preklopljenog prikaza prostornih jedinica, kao tematskog sadržaja.
Na preglednim kartografskim prikazima granice, nazivi, matični i redni brojevi prostornih jedinica prikazuju se jednako kao i na osnovnim.
Pregledni kartografski prikazi izrađuju se za područje jedinice lokalne samouprave kontinuirano po kartama.
Pregledni kartografski prikazi izrađuju se kontinuirano za cijelu BiH.
12.3. Vanokvirni opisi kartografskih prikaza
Vanokvirni opisi osnovnih, preglednih i grupnih kartografskih prikaza sadrže slijedeće oznake i nazive:
- naziv države
- naziv entiteta
- naziv kantona
- naziv općine
- oznaku službene evidencije prostornih jedinica
- oznaku vrste kartografskog prikaza (osnovni, pregledni ili grupni)
- razmjer
- oznaku topografske karte, odnosno drugog prikaza izrađenog za prostornu jedinicu
- legendu
- naziv organa državne/entitetske/općinske uprave u čijoj se evidenciji prikaz nalazi
- godinu izrade prikaza.
13. UČESNICI UVOĐENJA I VOĐENJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE PROSTORNIH JEDINICA
Učesnici u organizaciji i radu na uvođenju i vođenju Jedinstvene evidencije prostornih jedinica su:
Na nivou Bosne i Hercegovine:
1. Agencija za statistiku BiH
Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine:
2. Federalni zavod za statistiku
3. Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
4. Federalno ministarstvo prostornog uređenja
5. Stručne službe općina
Na nivou Republike Srpske:
6. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave
7. Republički zavod za statistiku
8. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
9. Jedinice lokalne samouprave
Na nivou Brčko distrikta BiH:
10. Stručni organi Vlade Brčko distrikta BiH (Odjeljenje za javni registar)
14. DOKUMENTACIJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE PROSTORNIH JEDINICA
Dosje Jedinstvene evidencije prostornih jedinica sačinjavaju zbirke dokumenata za svaku prostornu jedinicu u okviru entiteta i distrikta i to: popunjene obrasce za uvođenje i vođenje Jedinstvene evidencije, topografske karte, katastarski planovi, satelitski i avionski snimci, propisi na osnovu kojih su formirane prostorne jedinice (odluke općina o formiranju ili o promjenama prostornih jedinica).
15. PROGRAM UVOĐENJA NOVIH TEHNOLOGIJA - GIS TEHNOLOGIJE U PROCESU UPRAVLJANJA REGISTROM PROSTORNIH JEDINICA
U skladu s preporukama Odjeljenja za statistiku Ujedinjenih naroda i EUROSTAT-a predviđeno je da se u sklopu realizacije predstojećeg popisa stanovništva implementira geografski informacioni sistem za upravljanje statističkim podacima. GIS predstavlja informacioni sistem za prikupljanje, arhiviranje, provjeru, analizu, modeliranje i prikazivanje informacija referentnih za zemlju.
GIS je integrirani sistem koji ima višestruku ulogu u geografskoj nauci, ali i van nje:
- predstavlja skup digitalnih i interaktivnih karata;
- kompjuterski alat za rješavanje geografskih problema;
- prostorni sistem koji podržava proces odlučivanja;
- sistem za distribuciju geografskih informacija;
- alat za analiziranje veza i odnosa među geografskim informacijama, koji se inače ne bi mogli lako uočiti.
Najvažniji segment GIS-a jeste geografska informacija. Ona podrazumijeva i postojanje prostorne, vremenske i atributske komponente.
Sve baze vode se kao elektronske baze podataka. Svi podaci se zapisuju u jednom od prihvatljivih GIS formata, koji omogućava razmjenu ili unos u različite softverske platforme. Takvi formati su *.mif, *.shp, *.dbf,*.dxf i dr. Do uspostave cjelovite baze podataka u vektorskom obliku za područja entiteta, distrikta i općina, odnosno kantona neophodno je da nosioci informacionog sistema izvrše skeniranje i georeferenciranje postojeće prostorno planske dokumentacije u *.tif i *.tfw formatu, a dokumente u *doc. ili *.pdf formatu. Na taj način obrađenu plansku dokumentaciju potrebno je na nekom od digitalnih medija (CD, DWD i dr.) dostavljati i pohranjivati. GIS službe nosilaca informacionog sistema na svim nivoima vrše elektronsku i vektorsku obradu podataka na kompatibilnim softverskim platformama.
IZGLED IZLAZNIH TABELA
Tabelarni pregled RPJ
|
Redni br. |
Naziv prostorne jedinice |
Atributi |
|
|
Naziv |
tip |
||
|
1. |
Entitet |
geometry |
polygon |
|
Naziv entiteta |
text |
||
|
Šifra entiteta |
number |
||
|
2. |
Kanton* |
geometry |
polygon |
|
Naziv kantona |
text |
||
|
Šifra kantona |
number |
||
|
3. |
Općina |
geometry |
polygon |
|
Naziv općine |
text |
||
|
Matični broj općine |
number |
||
|
Šifra entiteta |
number |
||
|
4. |
Naseljeno mjesto |
geometry |
polygon |
|
Naziv naseljenog mjesta |
text |
||
|
Matični broj naseljenog mjesta |
number |
||
|
Matični broj općine |
number |
||
|
5. |
Mjesna zajednica** |
geometry |
polygon |
|
Naziv mjesne zajednice |
text |
||
|
Matični broj mjesne zajednice |
number |
||
|
Matični broj općine |
number |
||
|
6. |
Statistički krug |
geometry |
polygon |