Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Okvirne saobraćajne politike Bosne i Hercegovine za period od 2015. do 2030. godine
Na osnovu člana IV. 4. e) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 15. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 22. jula 2015. godine, i na 8. sjednici Doma naroda, održanoj 30. jula 2015. godine, donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU OKVIRNE SAOBRAĆAJNE POLITIKE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD OD 2015. DO 2030. GODINE
Član 1.Predmet Odluke
Ovom odlukom Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvaja Okvirnu saobraćajnu politiku Bosne i Hercegovine za period od 2015. do 2030. godine (u daljnjem tekstu: Okvirna saobraćajna politika).
Član 2.Okvirna saobraćajna politika
Okvirna saobraćajna politika je planski i operativni dokument koji predstavlja okvir djelovanja za institucije i pojedince koji su, u skladu sa svojom nadležnošću, neposredno uključeni u njenu primjenu i čini sastavni dio ove odluke.
Član 3.Praćenje realizacije
(1) Za praćenje realizacije Okvirne saobraćajne politike zadužuje se Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, koje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine podnosi Prijedlog godišnjeg izvještaja o realizaciji Okvirne saobraćajne politike na usvajanje.
(2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana potvrđuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
Član 4.Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Broj 01,02-29-1010/15
30. jula 2015. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Šefik Džaferović, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Bariša Čolak, s. r.
Okvirna saobraćajna politika Bosne i Hercegovine za period od 2015. do 2030. godine
Okvirna saobraćajna politika Bosne i Hercegovine za period od 2015. do 2030. godine je okvirni i bazni dokument, na osnovu kojeg će se u procesu napretka i razvoja saobraćajnog sektora (u daljnjem tekstu: sektor) donositi strategija razvoja, propisi, programi, planovi i drugi akti, te odlučivati o smjerovima razvoja, akcionim planovima i prioritetima na nivou Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Brčko Distrikta BiH, a u skladu sa Ustavom BiH.
Izrađena je:
Polazeći od opredjeljenja za razvojem Bosne i Hercegovine kao modernog društva s razvijenom ekonomijom sposobnom da se uključi u regionalne i evropske integracije i postane dio njih;
Imajući u vidu da je saobraćajni sistem izuzetna potreba građana i ekonomije i da ima značajnu ulogu u ukupnom društvenom i ekonomskom razvoju i budućnosti Bosne i Hercegovine, te da predstavlja ključ za smanjenje razvojnog raskoraka između Bosne i Hercegovine i Evropske unije i snažno sredstvo integracionih procesa;
Uzimajući u obzir interese privrednih subjekata, institucija, javnog i privatnog sektora, kao i svih društvenih grupa i svakog građanina Bosne i Hercegovine;
Razumijevajući i prihvatajući specifičnu odgovornost i odlučujuću ulogu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, entitetskih vlada, Vlade Brčko Distrikta BiH, parlamenata i drugih relevantnih subjekata, prije svega za stvaranje pogodnog ambijenta za ubrzani razvoj i izgradnju adekvatne saobraćajne infrastrukture i servisa usvajanjem adekvatne politike, strategija i akcionih planova.
1. Vizija
Vizija saobraćajnog sektora Bosne i Hercegovine iskazana je na sljedeći način:
1. Ekonomičnim i efikasnim saobraćajnim sistemom, eksploatišući koristi svake vrste saobraćaja pri najnižim mogućim troškovima, uz visok stepen sigurnosti i pružajući najviši mogući kvalitet usluga, postići punu efektivnost saobraćajnih usluga za građane i ekonomiju, kao i ekonomski i društveni rast i razvoj Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Brčko Distrikta BiH.
2. Razvoj saobraćajnog sistema usmjeren na tržišni i konkurencijski osnov, a adekvatnim regulatornim okvirom osigurati zaštitu korisnika saobraćajnih usluga od monopolističkog ponašanja pružalaca usluga, bez favoriziranja bilo kog pojedinačno ili jedne vrste saobraćaja u odnosu na druge.
3. Saobraćajni sistem zemlje potpuno usklađen s propisima i standardima Evropske unije (EU), pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
2. Ciljevi
Ukupan cilj Okvirne saobraćajne politike Bosne i Hercegovine je održiv razvoj saobraćajnog sistema države, entiteta i Brčko Distrikta BiH, zasnovan na očekivanom ekonomskom i društvenom razvoju države, zadovoljenju potreba za poboljšanom mobilnošću tereta i ljudi, fizičkom pristupu tržištima, radnim mjestima, obrazovnim centrima i ostalim društvenim i ekonomskim zahtjevima. Potrebno je povećati mobilnost tereta, kapitala i ljudi u novim procesima globalizacije, deregulacije, slobodnih tržišta, integracija i dr. u oblasti saobraćaja.
Dostizanje ukupnog cilja zahtijeva da svaka vrsta saobraćaja, uključujući intermodalni i kombinirani saobraćaj, doprinosi dostizanju sljedećih ciljeva:
- zadovoljiti društvenu i ekonomsku tražnju,
- pružiti najviši nivo usluge pri najnižim mogućim troškovima,
- ispunjavati zahtjeve u pogledu informacionog sistema i sigurnosti,
- biti finansijski održiv i na osnovu glavnih izvora finansiranja, od korisničkih naknada, općih budžetskih izvora do privatnog sektora, zadovoljavati potrebe održavanja, poboljšanja i razvoja saobraćajne infrastrukture,
- biti reguliran u skladu sa standardima i propisima EU i Ustavom Bosne i Hercegovine,
- imati minimalno dopušteni negativan uticaj na okoliš i
- osigurati razvoj saobraćaja u funkciji evropske povezanosti Bosne i Hercegovine.
3. Osnovni principi
Politička volja i opredjeljenje. Ovo je preduslov za dostizanje željenog stanja i ciljeva Okvirne saobraćajne politike. Zbog toga, od najveće je važnosti otvorena i transparentna rasprava o politici i strategiji sektora, s ključnim javnim i privatnim zainteresiranim stranama. Učvršćivanje takvog partnerstva ostvaruje dugoročno učešće onih koji će provoditi Okvirnu politiku i snositi troškove njenog provođenja.
Usklađenost između politike, strategije i utroška finansijskih sredstava. Usklađenost strateških dokumenata na svim nivoima vlasti (država, entitet, Brčko Distrikt BiH, kanton i općina) preduslov je za postizanje ciljeva i rezultata formuliranih u Okvirnoj saobraćajnoj politici. Programiranje rashoda mora biti elaborirano zajedno s finansijskim institucijama u pripremi višegodišnjih budžetskih programa s odgovarajućim srednjoročnim okvirima utroška finansijskih sredstava. Redovni dijalog i koordinacija esencijalni su za osiguravanje transparentnosti, konzistentnosti i efikasnog upravljanja sektorom, uključujući nadzor i ocjenu programa i projekata koji su u fazi realizacije.
Sektorski pristup. Slijeđenje ovog pristupa jedan je od stubova stabilne Okvirne saobraćajne politike. Glavna promjena u ovom pristupu je rješavanje saobraćajnih problema na osnovu dogovorenih zajedničkih metoda i kriterija za određivanje prioriteta i pouzdanih informacionih sistema. Također, ovaj pristup omogućava integraciju raznih vrsta saobraćaja koncentrirajući se na strateške mreže i usluge (npr. osnovna mreža), sprečavajući rasipanje ograničenih budžetskih resursa raspoloživih za investicije u saobraćajnu infrastrukturu i operacije.
Uravnotežen pristup sektoru saobraćaja. Osiguravanje uravnoteženog pristupa u sektoru saobraćaja važno je za održiv ekonomski i društveni razvoj zemlje. Ovo će omogućiti puni doprinos Okvirne saobraćajne politike dugoročnom razvoju Bosne i Hercegovine, kao i njenih entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Princip planiranja održavanja, rekonstrukcije i izgradnje. Prilikom dodjele (raspodjele) raspoloživih sredstava najuobičajeniji princip je dati prioritet održavanju postojeće saobraćajne infrastrukture i sredstava, što se posebno odnosi na podsektore puteva i željeznica. Redovno i periodično održavanje, uključujući eliminiranje zaostalog neodržavanja, mora dobiti planski prioritet nad rekonstrukcijom ili novogradnjom, tretiranim kao poboljšanja. Ova vrsta pristupa sprečava propadanje prethodnih investicija i predstavlja troškovno najefektivniji pristup u upravljanju infrastrukturom.
Komponenta poboljšanja sigurnosti mora biti uvrštena i ocjenjivana uz planske prioritete.
Poboljšanje efikasnosti saobraćaja. Efikasnost saobraćaja mora biti poboljšana fer- cjenovnom konkurencijom zasnovanom na pristupu komercijalnog određivanja cijena, što bi trebalo ohrabriti i dati više izbora korisnicima saobraćaja. Također je važno ukloniti uska grla, uključujući smanjenje zadržavanja i troškova, a što se posebno odnosi na zadržavanja i troškove na glavnim graničnim prijelazima.
Komercijalizacija i privatizacija. Ovaj princip treba biti razmatran kao glavni korak za prevazilaženje naslijeđenih neefikasnosti i predvidljivih prepreka u sektoru. Uključivanje privatnog sektora u pružanju saobraćajnih usluga mora sadržavati ocjenu očekivanih koristi od takvog uključenja, čiji je primarni cilj smanjenje troškova za korisnike, veći izbor za korisnike, izbjegavajući monopole na osnovu shema za fer-cijene, usklađenost sa sigurnosnim pravilima i smanjenje negativnih uticaja na okoliš. Ovo uključivanje odnosi se na svaku vrstu saobraćaja u sektoru i traži dodatno ohrabrenje za donošenje prikladnog regulativnog okvira, posebno za usluge u podsektorima željeznica, civilnog zrakoplovstva, unutrašnjih plovnih puteva, intermodalnom saobraćaju i dr.
Princip "korisnik plaća". Preduslov za poboljšanu održivost saobraćajne infrastrukture zemlje je usvajanje principa naknade troškova, koji pretpostavlja veću komercijalizaciju u upravljanju infrastrukturom.
Ovo se posebno odnosi na poštivanje prilagođenih i zaštićenih korisničkih naknada prikupljenih posredstvom uobičajenih instrumenata kao što su: putarine, akcize, naknade iz registracije, naknade iz dozvola itd. Ovaj princip odnosi se na svaku vrstu saobraćaja, a ne samo za puteve, koje su tradicionalno najnaprednije u korištenju navedenih instrumenata. Princip se izvorno odnosi na uobičajen termin "korisnik plaća", koji pretpostavlja da korisnici plaćaju punu cijenu u odnosu na nivo pruženih usluga.
Sigurnost ispred svega. Sigurnost treba postati najviši prioritet da bi se smanjio veliki broj udesa, posebno u podsektoru puteva, i da bi se smanjili relativno visoki društveni troškovi koji proizlaze iz tih udesa.
Aktivno se odnositi prema okolišnim i društvenim pitanjima. Ovaj princip pretpostavlja aktivan odnos prema navedenim pitanjima u Okvirnoj saobraćajnoj politici.
To uključuje mjere koje mogu doprinijeti troškovno najefektivnijem načinu smanjenja ili ublažavanja negativnih okolišnih efekata prouzrokovanih saobraćajnim operacijama. Regulativa koja se odnosi na zaposlene u saobraćaju treba uključivati socijalne aspekte, a primjena takve regulative smanjit će uticaj "sive ekonomije".
4. Opredjeljenja
Sektor saobraćaja treba doprinijeti postizanju i sljedećih ciljeva:
(ii) stvoriti uslove za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj,
(ii) poboljšati životni standard i
(iii) ubrzati evropske integracije.
Mada u zemlji sa srednjim nivoom prihoda stanovništva poput Bosne i Hercegovine nema direktne korelacije između Okvirne saobraćajne politike i poboljšanja životnog standarda, Vijeće ministara BiH, vlade entiteta i Brčko Distrikta BiH čvrsto su opredijeljeni za poboljšanje životnog standarda ciljevima koji se koriste kao dva glavna strateška pristupa za Okvirnu saobraćajnu politiku:
(i) podsticanje evropskih integracija BiH i regionalne saradnje i
(ii) podsticanje održivog društvenog i ekonomskog razvoja.
4.1 Podsticanje evropskih integracija BiH i regionalne saradnje
Sektor treba doprinijeti procesu integracije u EU. Protokolom o kopnenom saobraćaju uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju identificiranje obuhvat reforme i restrukturiranja sektora dostignut do sada. To pruža osnov za saradnju s EU u sljedećim pitanjima:
- koordiniran razvoj saobraćajne infrastrukture,
- pristup tržištu, na recipročnom osnovu, u oblasti drumskog i željezničkog saobraćaja,
- bitne zakonske i administrativne mjere podrške, uključujući komercijalne, poreske, društvene i tehničke mjere,
- razvijanje saobraćajnog sistema koji ispunjava okolišne potrebe, kao i redovna razmjena informacija o saobraćajnoj politici, posebno u vezi sa saobraćajnom infrastrukturom.
U tom smislu, vlasti u Bosni i Hercegovini opredijeljene su u izvršenju sljedećih aktivnosti:
1. Nastaviti koordinaciju s EU u vezi s planiranjem infrastrukture i propisa u sektoru.
2. Na raznim nivoima vlast će uspostaviti procedure za osiguranje konzistentnosti Okvirne saobraćajne politike s predstojećim dokumentima elaboriranim na nivou entiteta, Brčko Distrikta BiH, kantona ili općina.
3. Preduzeti potrebne korake za razvoj multimodalne regionalne saobraćajne mreže.
4. Preduzeti sve potrebne korake u skladu s Protokolom o kopnenom saobraćaju za provođenje značajnih razvojnih projekata koji se odnose na putne i željezničke pravce u Bosni i Hercegovini.
5. Preduzeti intenzivne programe obuke i promovirati twinning inicijative s vladama država članica EU.
4.2 Podsticanje održivog ekonomskog i društvenog razvoja
Razvojem sektora doprinosi se stvaranju uslova za održiv i stalan ekonomski razvoj na sljedeći način:
(i) osiguravanjem institucionalne efikasnosti,
(ii) osiguravanjem finansijske održivosti,
(iii) stimuliranjem ekonomskog razvoja i
(iv) brigom o okolišnim i društvenim uticajima.
4.2.1 Osiguravanje institucionalne efikasnosti
S ciljem osiguranja institucionalne efikasnosti, nadležne vlasti uradit će sljedeće:
6. Uraditi detaljan pregled mehanizama za provođenje i uspostaviti racionalan i konzistentan zakonski i institucionalni okvir djelovanja u sektoru.
7. Svi nivoi vlasti osigurat će konzistentnost, transparentnost i primjenjivost zakonskih akata širom zemlje na pristupu jednoobraznosti da bi se ispunile obaveze preuzete iz bilateralnih sporazuma i Protokola o kopnenom saobraćaju uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i postigli ciljevi Okvirne saobraćajne politike.
8. Aktivno raditi na stvaranju finansijske održivosti željezničkog sektora.
9. Nastaviti sa usklađivanjem zakonodavstva u podsektoru zrakoplovstva s odgovarajućim acquisom i ustavom, a u skladu sa Sporazumom ECAA, posebno u odnosu na ICAO, EASA i Eurocontrol, te nastaviti s provođenjem Strategije razvoja sistema za upravljanje zračnim saobraćajem u BiH.
10. Elaborirati posebnu strategiju o pomorskom saobraćaju, pri čemu je potrebno razmotriti sve moguće načine promocije intermodalnosti.
4.2.2 Osiguranje finansijske održivosti
Pristup i mobilnost za sve moraju biti održivi održavanjem postojećih infrastrukturnih mreža i njihovom racionalnom i pravovremenom razvoju. Srednjoročna makroekonomska perspektiva pokazuje da će fiskalna ograničenja biti takva da se kapitalna ulaganja moraju koristiti na troškovno najefikasniji način. U tom smislu, vlasti u Bosni i Hercegovini su opredijeljene:
11. U skladu s međunarodnim sporazumima i Ustavom Bosne i Hercegovine, svoje postojeće standarde i propise za održavanje, kao i za poboljšanje i razvoj infrastrukture uskladiti s evropskim.
12. Primijeniti princip "korisnik plaća" kao vodeći princip za održavanje saobraćajne infrastrukture.
13. Elaborirati opći i racionalni sistem vrednovanja infrastrukturnih projekata.
14. Nastaviti:
(i) elaborirati i stalno ažurirati sektorske programe s višegodišnjim okvirnim budžetom i Srednjoročnim okvirom rashoda i
(ii) promovirati standardizaciju finansijskih izvještavanja, posebno u smislu javne transparentnosti.
15. U skladu s obavezama proisteklim iz Protokola o stabilizaciji i pridruživanju, a s ciljem usklađivanja oporezivanja za puteve, predvidjeti pregovore preduzimajući u međuvremenu uvid u iznose izdvajanja iz naknada, kao i metode za njihov obračun. Uzimajući u obzir finansijske potrebe za propisno održavanje putne mreže, revidirana struktura korisničkih naknada bit će elaborirana i provedena.
16. Uskladiti akcizu za gorivo i naknadu iz registracije vozila usmjerenih za održavanje (redovno, periodično i zimsko), u skladu s direktivama EU.
17. Osigurati adekvatna izdvajanja iz korisničkih naknada za puteve za javna drumska preduzeća, uz poboljšanje predvidljivosti finansiranja putem budžetskih programa i sistematiziranjem korištenja Srednjoročnog okvira rashoda usaglašenog s nadležnostima definiranim Ustavom BiH.
18. Utvrditi posebne naknade za puteve putem akciza na privremenoj osnovi za poboljšanja na magistralnoj i regionalnoj putnoj mreži i izgradnji autoputeva, držeći ukupan nivo oporezivanja potrošnje goriva slično kao u susjednim zemljama koje se takmiče na istim tržištima.
Ovo će doprinijeti privlačnosti projekata za modele JPP.
19. Da bi se prevazišao nedostatak praktičnog iskustva s JPP projektima u zemlji, mobilizirati međunarodnu tehničku stručnu pomoć za izgradnju kapaciteta na osnovu najboljih međunarodnih praksi i regionalnih iskustava.
21. U željeznicama finansijska održivost može se razmatrati samo dugoročno, uz finansijsku podršku entitetskih vlada i vanjskih finansijera za vrijeme restrukturiranja ovog podsektora, u skladu s ključnim direktivama EU, inkorporiranim u državnom Zakonu o željeznicama Bosne i Hercegovine. Za finansijsku održivost željeznica treba napraviti dugoročni finansijski plan za period do 2030. godine.
Vlade shvataju da željeznička preduzeća moraju pružati finansijski održive usluge. Postupci za uspostavljanje Obaveze pružanja javnih usluga (PSO) i Ugovora o pružanju javnih usluga (PSC) bit će reformirani omogućavajući sprečavanje sadašnje prakse "subvencioniranja po horizontali", tj. prelijevanje prihoda iz teretnog u putnički željeznički saobraćaj.
22. U civilnom zrakoplovstvu u najvećoj mogućoj mjeri osigurati samoodrživo finansiranje putem namjenskih naknada za pružanje usluga ostvarenih vlastitom djelatnošću, uključujući i naknade za pružanje usluga u zračnoj plovidbi. Ovako prikupljena sredstva ne planirati kao prihode u budžetu institucija BiH i entiteta, već ih isključivo koristiti u svrhe pokrivanja troškova projekta uspostavljanja sistema kontrole zračnog saobraćaja.
23. Za unutrašnje plovne puteve finansijska održivost može se razmatrati samo dugoročno (10 godina), uz finansijsku podršku vlada i vanjskih finansijera.
4.2.3 Stimuliranje ekonomskog razvoja
Usklađen i efikasan saobraćajni sistem podržava ciljeve ekonomskog razvoja i doprinosi poboljšanom kvalitetu života.
Ostvarenje vizija o sektoru vodi ka poboljšanom protoku ljudi, tereta i usluga u okviru i između urbanih i ruralnih područja, između Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja i Evropske unije.
Neefikasnosti i nepotrebna dupliciranja i neusklađenost u upravljanju i investiranju u saobraćajni sistem nameću suvišne troškove ekonomskom razvoju. Regulativa i investicije trebaju biti racionalizirane i koordinirane na svim nivoima širom zemlje. Dugoročno, direktno je povezan ekonomski razvoj sa saobraćajnim kapacitetom i u tom smislu preduzeti sljedeće aktivnosti:
24. Dati najveći prioritet poboljšanju stanja postojeće infrastrukturne mreže, elaborirati akcioni plan za poboljšanje i razvoj putne mreže širom zemlje do 2017. godine.
25. Prema Protokolu o kopnenom saobraćaju 1, uskladiti standarde za poboljšanje s EU do 2020. godine.
26. Definirati i sistematizirati korištenje kriterija za ocjenu projekata, uglavnom zasnovanih na ekonomskoj stopi povrata investicije, da bi se dobila veća vrijednost za novac kod značajnih kapitalnih rashoda u sektoru.
27. Plan za poboljšanje i shema koordiniranog razvoja autoputeva širom zemlje bit će usvojeni zajednički između državne i entitetskih vlada da bi se pružio privlačan osnov za potencijalne javno-privatne poduhvate (JPP).
28. Vlasti su opredijeljenje da društveni, ekonomski i okolišni troškovi i koristi vrsta saobraćaja moraju biti uzeti u obzir u procesu donošenja odluka da bi se promoviralo fer-takmičenje i ohrabrio intermodalni saobraćaj. Koraci u reguliranju cijena između različitih vrsta saobraćaja, koje treba da budu fer i transparentne korisnicima, bit će definirani i provedeni do 2016. godine, u skladu s Protokolom o kopnenom saobraćaju.
Nepouzdanost i nekonzistentnost podataka dobivenih od statističkog sistema onemogućavaju adekvatan nadzor sektora, pouzdano određivanje prioriteta investiranja i adekvatno postavljanje strateške mape puta.
29. Realizirati uspostavljanje transparentnog i konzistentnog statističkog sistema, fokusirajući se na saobraćajne pokazatelje i podržavajući poboljšanja već dostignuta putem finansiranja od Evropske komisije.
Pritisci "sive ekonomije" osjećaju se na cijenama (prepreka za moderniziranje sektora), kao i na plaćama (prepreka za jačanje socijalne regulative).
30. Preduzeti sve korake na podsticanju moderniziranja operacija u drumskom saobraćaju stavljajući pod kontrolu saobraćajne aktivnosti realizirane izvan fiskalnog okvira.
Carinski organi bit će uključeni, a inspekcijska ovlaštenja ojačana, u skladu sa Ustavom BiH. Organi će podsticati liberalizaciju tržišta.
U željezničkom saobraćaju slabo stanje infrastrukture i voznog parka povećava finansijske gubitke i prijeti održivosti željezničkih operacija.
31. Podržati programe preobuke i smanjivanja radne snage za borbu protiv prekomjernog broja osoblja i niske produktivnosti željezničkog saobraćaja.
Konkurencija u drumskom saobraćaju, u odnosu na nedovoljno razvijene usluge u željezničkom putničkom saobraćaju, dodatno je pitanje i potrebno se s njim suočiti najprije kroz buduću sveobuhvatnu Studiju tržišta u putničkom saobraćaju (željeznički, zračni i drumski), s posebnim fokusom na mogućnosti željeznica da zadrži određene linije u putničkom saobraćaju pod prethodno navedenim reformiranim PSO/PSC podlogama.
U zračnom saobraćaju troškovi održavanja i povećanja kapaciteta aerodroma iznad nivoa usluga potrebnog za ekonomski razvoj umanjuje raspoloživa budžetska sredstva za ostala neophodna poboljšanja saobraćajne infrastrukture.
32. Izraditi strategiju razvoja aerodromske mreže u entitetima i BiH u cjelini, kojom je za svaki aerodrom potrebno sagledati ulogu i perspektivu s ciljem definiranja programa razvoja i samoodrživog finansiranja, uključujući, po potrebi, i privatizaciju, davanje u koncesiju i druge modele JPP-a radi rasterećenja budžeta njihovih vlasnika. U vezi s tim, ažurirati postojeće master planove razvoja međunarodnih aerodroma u BiH. U okviru strategije sagledati ulogu i perspektive sportskih letjelišta, kao i heliodroma koji bi se gradili u neposrednoj blizini kliničkih centara i bolnica.
Većina aerodroma imat će dovoljan kapacitet za zadovoljenje očekivanog obima saobraćaja nakon određenih umjerenih poboljšanja, iako značajne dodatne investicije mogu, također, biti potrebne.
33. Osigurati da međunarodni aerodromi u BiH kontinuirano ispunjavaju regulatorne zahtjeve kako bi mogli imati validne potvrde aerodromskog operatera za međunarodni zračni saobraćaj. Daljnja ulaganja vršiti srazmjerno njihovim stvarnim ekonomskim i finansijskim potencijalima međunarodnih aerodroma u BiH, odnosno njihovih vlasnika.
Održavanje plovnog puta rijeke Save i sistema održavanja planirano je u narednim godinama, u saradnji sa Savskom komisijom. U pomorskom saobraćaju u dijelu Jadranskog obalnog mora u Bosni i Hercegovini, u potpunosti primijeniti postojeće domaće i sve prihvaćene međunarodne propise, konvencije i standarde, te usvojiti i primijeniti nedostajuće odgovarajuće zakone i druge propise usklađene s normama i standardima EU i time osigurati pravni i institucionalni okvir za zaštitu i korištenje mora i prava o moru.
Intermodalni saobraćaj i infrastruktura nedovoljno su razvijeni i prepušteni pojedinačnim inicijativama s potencijalnim dupliciranjima i neefikasnostima.
Naprimjer, teretna drumska vozila u direktnom saobraćaju, uključujući udaljene relacije, trenutno se koriste kao najpodesnija vrsta saobraćaja za terete veće vrijednosti (nerasuti teret) zbog nedostatka fleksibilnosti željezničkih preduzeća.
34. Elaborirati Master plan multimodalnih čvorišta širom zemlje za bolje razumijevanje tržišnih potencijala u multimodalnom saobraćaju.
4.2.4 Briga o okolišnim i društvenim uticajima
Stav Vijeća ministara BiH, vlada entiteta i Brčko Distrikta BiH je da saobraćajne operacije moraju biti energetski efikasne. Isto tako, projekti saobraćajne infrastrukture trebaju sadržavati sve neophodne mjere u minimiziranju njihovih uticaja na okoliš. Sigurnost, posebno u podsektoru puteva, mora biti zastupljena u svim fazama donošenja odluka, kako u pogledu regulative tako i u planiranju infrastrukturnih projekata.
35. Vijeće ministara BiH i vlade entiteta i Brčko Distrikta BiH prihvataju opredjeljenje za praćenje standarda na plinske emisije, emisije čvrstih čestica i nivo buke za vozila u skladu s definiranim međunarodnim sporazumima i EU.
Zajednička izjava potpisana s EU postavlja ograničenja plinskih emisija i buke, što predstavlja preduslov za neograničeni ulaz u EU, posebno za teška teretna vozila. Obrazovanjem, donošenjem propisa, razvojem tehnologije i investiranjem trebaju biti smanjeni negativni lokalni i globalni uticaji saobraćaja na okoliš.
36. Vijeće ministara BiH i vlade entiteta i Brčko Distrikta BiH smanjit će štetne efekte saobraćaja: (i) poboljšanjem efikasnosti postojećih putnih mreža i željeznica, (ii) smanjenjem okolišnih i društvenih uticaja projekata izgradnje infrastrukture, (iii) promocijom intermodalnog saobraćaja i (iv) osiguravanjem odgovarajućih subvencija za nabavku ekološki prihvatljivijih vozila.
37. Vijeće ministara BiH i vlade entiteta i Brčko Distrikta BiH podržat će otklanjanje nedostataka u provođenju EIA postupaka, kao što su: (i) pravila za obračun naknada ministarstvu za administrativni rad i procentualne naknade preduzetnika koje se naplaćuju unaprijed da bi se pokrenuo EIA postupak i (ii) pravila za nadgledanje kada je EIA postupak završen i okolišna dozvola izdata.
Dodatna prepreka je nedostatak kvalificiranog i iskusnog osoblja u javnom sektoru kod realiziranja EIA i kontrole provođenja Planova upravljanja okolišem (EMP).
38. Entitetske vlade ojačat će kapacitet za nadgledanje EMP-a posredstvom namjenskih programa izgradnje kapaciteta zasnovanih na redovnim programima obuke.
Sigurnost na putevima: Zemlja se suočava sa značajnim izazovom stvaranja prihvatljivih nivoa sigurnosti, posebno u drumskom saobraćaju, u skladu s normama EU.
39. Vlade entiteta i Brčko Distrikta BiH provest će strategiju za izgradnju sistema upravljanja sigurnosti saobraćaja na putevima koji proizvodi rezultate na upravljivoj i održivoj osnovi.
U postizanju ovog cilja pažnja će biti usmjerena na izgradnju institucionalnih kapaciteta u saobraćajnom, zdravstvenom, obrazovnom i sudskom sektoru, kao i podršku partnerstvu između svih organa vlasti, zajednica, nevladinih organizacija i privatnog sektora, što je kritično za postizanje pozitivnih i održivih rezultata.
Finansiranje namijenjeno podizanju sigurnosti je relativno ograničeno.
40. U borbi protiv ovakve situacije svi nivoi vlasti dat će visok prioritet sljedećim mjerama:
(i) poboljšanje dionica s visokim rizikom događanja saobraćajnih nezgoda;
(ii) sistematizacija provjere sigurnosti puteva i tunela (s proširenjem na čitavu mrežu magistralnih puteva do 2017. i cjelokupnu mrežu regionalnih puteva do 2020.);
(iii) procjena uticaja puteva na sigurnost saobraćaja mora se razmatrati kao neophodan preduslov za periodično održavanje, rekonstrukciju i sanaciju magistralnih puteva;
(iv) ciljni sigurnosni pokazatelji ili mjere moraju biti uvedeni u redovnu inspekciju puteva 2016. i
(v) osiguranje trenutno prihvatljivog zakonskog okvira u odnosu na sigurnosne standarde.
Tehnička kontrola i pregled vozila moraju se posebno tretirati s ciljem unapređenja općeg stanja sigurnosti saobraćaja.
41. U sklopu ukupnog uvida u sistem pregleda vozila, nadležni nivoi vlasti usvojit će usklađene podzakonske akte EU i ojačati poziciju inspektora/inspektorata, u skladu sa Ustavom BiH.
Kad su u pitanju vozači, potrebno je socijalnu regulativu dalje unapređivati i usklađivati s regulativom EU.
42. Nadležni nivoi vlasti preduzet će sve mjere kako bi se osiguralo progresivno prihvatanje zakona u odnosu na evropske standarde iz oblasti rada i redovne provjere profesionalnih sposobnosti instruktora, certificiranje inicijalno obavljenih obuka i progresivan pristup raznim kategorijama vozačkih dozvola.
5. Smjernice za realizaciju Okvirne saobraćajne politike
Okvirna saobraćajna politika Bosne i Hercegovine pruža opći okvir za djelovanje u pogledu postizanja novog željenog stanja (vizije) i definiranja ukupnog cilja Okvirne saobraćajne politike za period od 2015. do 2030. godine.
Okvirnu saobraćajnu politiku i njeno provođenje treba detaljno elaborirati, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a posredstvom strateških dokumenata i akcionih planova, definirajući ciljeve, zadatke i konkretne aktivnosti koje će biti preduzete.
1 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU