Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine 2015. - 2018. godine
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 9. sjednici održanoj 2. juna 2015. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU AKCIONOG PLANA ZA DJECU BOSNE I HERCEGOVINE 2015. - 2018. GODINE
Član 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom usvaja se Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine 2015. - 2018. godine, koji čini sastavni dio ove Odluke.
Član 2.Svrha izrade dokumenta
Svrha izrade ovog trećeg Akcionog plana za djecu BiH 2015. - 2018. godine je nastavak kontinuiranih aktivnosti koje se u Bosni i Hercegovini provode od 2002. godine radi provođenja UN Konvencije o pravima djeteta i njena dva fakultativna protokola, kao i posebno utvrđene preporuke od strane Komiteta za prava djeteta.
Član 3.Realizacija aktivnosti
Zadužuje se Vijeće za djecu Bosne i Hercegovine, kao stručno, interresorno, savjetodavno i koordinirajuće tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koje djeluje pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, da u roku od 30 dana od dana usvajanja Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine 2015. - 2018. godine, pripremi godišnji Operativni plan realizacije predviđenih mjera i dostavi ga nosiocima posla.
Član 4.Izvještavanje
Zadužuje se Vijeće za djecu Bosne i Hercegovine da obavezno godišnje izvještava Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o provođenju Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine 2015. - 2018. godine, predlaže mjere za unaprjeđenje njegovog provođenja, ali i predlaže mjere za eventualne izmjene i dopune predmetnog dokumenta.
Član 5.Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 88/15
2. juna 2015. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.
AKCIONI PLAN ZA DJECU
Bosne i Hercegovine
(2015-2018)
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 9. sjednici održanoj 2. juna 2015. godine, donijelo je Odluku o usvajanju Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine 2015-2018. godine
juni, 2015. godine
I. UVODNA RAZMATRANJA
UN-ova Konvencija o pravima djeteta sadržana je u Aneksu I Dejtonskog mirovnog sporazuma i, kao ostale konvencije koje je BiH ratificirala, ima prioritet u primjeni u odnosu na domaće zakonodavstvo 1, s obzirom da ima snagu ustavne norme.
Osim toga, Bosna i Hercegovina je postala potpisnica dva fakultativna protokola, uz Konvenciju o pravima djeteta, i to: Fakultativnog protokola o uključivanju djece u oružane sukobe i Fakultativnog protokola o prodaji djece, dječijoj prostituciji i dječijoj pornografiji iz 2000. godine, a potpisala je i Milenijsku deklaraciju.
Bosna i Hercegovina je u 2012. godini završila postupak pristupanja sljedećim konvencijama:
1. Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe;
2. Konvencija Vijeća Evrope o kontaktu koji se tiče djece;
3. Konvencija (Haška) o međunarodnom ostvarivanju prava za izdržavanje djeteta i drugim oblicima izdržavanja porodice.
Predsjedništvo BiH je na svojoj 24. redovnoj sjednici, održanoj 25. juna 2012. godine, donijelo odluku o ratifikaciji tri gore navedene konvencije ("Službeni glasnik BiH/Međunarodni ugovori", broj 11/12).
Prve dvije konvencije su u Bosni i Hercegovini stupile na snagu 1. marta 2013. godine, a treća je stupila na snagu 2. februara 2013. godine.
U narednom periodu Bosna i Hercegovina bi trebala pristupiti procesu potpisivanja i ratifikacije Fakultativnog protokola o komunikacionim procedurama uz UN-ovu Kovenciju o pravima djeteta.
Inicijalni izvještaj o implementaciji Konvencije o pravima djeteta prezentiran je Komitetu za prava djeteta u maju 2005. godine, nakon čega su uslijedile preporuke Komiteta, a radi njihove implementacije Vijeće za djecu pokrenulo je mnoge aktivnosti.
Kombinirani drugi, treći i četvrti periodični izvještaj Bosne i Hercegovine o provođenju Konvencije o pravima djeteta dostavljen je nadležnom komitetu u februaru 2010. godine. (Prezentacija tog izvještaja pred Komitetom održana je 19. septembra 2012, nakon čega je nadležni komitet dostavio preporuke Bosni i Hercegovini). Vijeće ministara BiH je (2013) preporuke Komiteta uputilo vladama entiteta, Distrikta i kantona na nadležno postupanje.
Izvještaj Bosne i Hercegovine o implementaciji Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, dječijoj prostituciji i dječijoj pornografiji i Prvi izvještaj na osnovu člana 8. stav 1. Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta u pogledu uključivanja djece u oružane sukobe dostavljeni su nadležnom komitetu u julu 2008. godine, a prezentirani su 16. septembra 2010. godine. Preporuke Komiteta dostavljene su Bosni i Hercegovini i ugrađene u Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine (2011-2014).
Izvještaje o provođenju Konvencije o pravima djeteta i njena dva fakultativna protokola, kao i provođenje preporuka, Bosna i Hercegovina je dužna dostavljati Komitetu za prava djeteta svake pete godine.
U skladu s ratificiranom Konvencijom Vijeća Evrope, u prvoj polovini 2014, na osnovu upitnika koje je pripremio Komitet, urađen je izvještaj o njenoj implementaciji (usvojen na 95. sjednici Vijeća ministara, održanoj 20. maja 2014. godine) i dostavljen Lanzarote komitetu.
Da bi Konvencija o pravima djeteta (BiH preuzela sukcesijom 1993. godine) bila primijenjena, te UN-ovi Milenijski razvojni ciljevi bili ispunjeni, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u julu 2002. godine) usvojilo je Akcioni plan za djecu BiH za 2002-2010. godinu čiji je cilj bio jačanje položaja djece u BiH.
U svrhu ostvarivanja ciljeva Akcionog plana za djecu BiH (2002-2010), ukazano je na pojedine oblasti koje su od posebne važnosti za jačanje položaja djece u BiH, kao i prioritete za zaštitu djece: ekonomski razvoj, pravosuđe i reforma zakona, djeca u dodiru sa zakonom, zdravlje, obrazovanje, socijalna zaštita, zaštita djece od mina i drugi vidovi zaštite djece.
O provođenju Akcionog plana sačinjen je Izvještaj koji je Vijeće ministara BiH usvojilo na 154. sjednici, održanoj 29. juna 2011. godine.
Kao nastavak već preduzimanih aktivnosti, Vijeće ministara BiH (na 155. sjednici održanoj 13. jula 2011. godine) usvojilo je Akcioni plan za djecu BiH za 2011-2014. godinu (u daljnjem tekstu: Akcioni plan).
Opći cilj Akcionog plana bio je definiranje prioritetnih ciljeva i mjera koje je neophodno preduzeti u periodu 2011-2014. godine da bi se stvorili što povoljniji uvjeti za život djece i porodice, njihovo zdravo psihofizičko odrastanje i uključivanje u društvo i participaciju u odlučivanju, a u najboljem interesu djece.
O provođenju Akcionog plana sačinjen je Izvještaj za period od jula 2011. godine do maja 2013. godine (usvojen na 62. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 3. septembra 2013).
Članovi Vijeća za djecu BiH, u skladu sa svojim nadležnostima, dostavili su potrebne informacije o provođenju posebnih ciljeva i mjera utvrđenih u Akcionom planu za period od maja 2013. godine do septembra 2014. godine.
Na osnovu Prvog izvještaja i informacija dobijenih u nastavku provođenja Akcionog plana, sačinjen je iscrpan Izvještaj o provođenju Akcionog plana za 2011-2014. s ocjenom stepena u kojoj je svaka pojedinačna mjera provedena.
Analitički izvještaj o provođenju Akcionog plana (2011-2014), koji je urađen na bazi stepena provedenih mjera gore navedenog izvještaja, usvojen je na 117. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 12. januara 2015. godine.
Osnova za izradu ovog trećeg Akcionog plana za djecu BiH za 2015-2018. godinu (u daljnjem tekstu: Akcioni plan) posebno su utvrđene preporuke Komiteta za prava djeteta, te aktivnosti u kojima su postignuti najlošiji rezultati u provođenju mjera prethodnog Akcionog plana. Pored navedenog, uzeti su u obzir dokumenti relevantnih UN-ovih i evropskih međunarodnih tijela, koji se odnose na zaštitu prava djeteta i njihovih porodica.
Uzimajući u obzir veoma rascjepkani administrativni sistem u BiH, ovaj Akcioni plan, kao i prethodni, zagovara multidisciplinarni pristup i uključivanje svih potencijala društva u razvijanje dobro promišljene akcije kojom bi se unaprijedili uvjeti življenja u interesu razvoja djeteta, što je preduvjet za jačanje položaja djeteta u Bosni i Hercegovini.
II. METODOLOGIJA IZRADE
Metodologija izrade Akcionog plana prilagođena je zadatku da se osigura ostvarivanje prava djeteta u BiH u skladu s preuzetim međunarodnim obavezama, prvenstveno Konvencijom o pravima djeteta i posebno utvrđenim preporukama Komiteta za prava djeteta.
Pored Konvencije o pravima djeteta, uzeti su u obzir dokumenti relevantnih UN-ovih i evropskih međunarodnih tijela, koji se odnose na zaštitu prava djeteta i njihovih porodica.
Metodološki pristup izradi Akcionog plana zasniva se na analizi stanja i identifikaciji problema u vezi sa zaključnim razmatranjima i preporukama Komiteta za prava djeteta, koje su se odnosile na Kombinirani drugi, treći i četvrti periodični izvještaj Bosne i Hercegovine o provođenju Konvencije o pravima djeteta, kao i preporukama drugih relevantnih UN-ovih i evropskih međunarodnih tijela, koje se odnose na zaštitu prava djeteta i njihovih porodica.
U skladu sa zaključkom donesenim na 117. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 12. januara 2015. godine, posebno su razmotrene okolnosti zbog kojih nisu provedene mjere prethodnog Akcionog plana, a koje su se odnosile na finansiranje - stvaranje uvjeta za ostvarivanje plana, prikupljanje podataka i drugih pokazatelja i planiranje, edukaciju i stvaranje lokalnih resursa, kako bi te mjere bile ponovo predložene ili činile sastavni dio drugih mjera za date oblasti ovog Akcionog plana.
Aktivnosti na izradi Akcionog plana vodilo je Vijeće za djecu Bosne i Hercegovine, kao stručno, interresorno, savjetodavno i koordinirajuće tijelo Vijeća ministara BiH, koje djeluje pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje je, između ostalog, zaduženo i za sačinjavanje nacrta novog Akcionog plana radi nastavka kontinuiranih aktivnosti nakon 2014. godine.
Nakon izrade nacrta Akcionog plana, obavljena je javna rasprava s relevantnim institucijama i nevladinim sektorom koji se bavi promocijom i zaštitom prava djeteta u BiH, a radi dodatnih konsultacija za konačan prijedlog ovog dokumenta.
Promocija i zaštita prava djeteta, iniciranje i aktivno učestvovanje u izradi i monitoringu strateških, planskih i akcionih dokumenata iz oblasti prava djece u BiH, uspostava saradnje i koordinacija između svih nosilaca implementacije Akcionog plana je u nadležnosti i djelokrugu rada i odgovornosti Vijeća za djecu Bosne i Hercegovine.
Metodološkim postupkom za definiranje općeg cilja i specifičnih ciljeva Akcionog plana obuhvaćena je ocjena realizacije prethodnog Akcionog plana (2011-2014) i ocjena stanja u oblasti zaštite ljudskih prava djeteta u Bosni i Hercegovini.
III. Ocjena realizacije Akcionog plana za djecu BiH (2011-2014)
Opći cilj Akcionog plana za djecu BiH (2011-2014) bio je definiranje prioritetnih ciljeva i mjera koje je neophodno preduzeti u periodu 2011-2014. godine da bi se stvorili što povoljniji uvjeti za život djece i porodice, njihovo zdravo psihofizičko odrastanje i uključivanje u društvo i participaciju u odlučivanju, a u najboljem interesu djece. Kako bi se ispunili definirani prioritetni ciljevi, u Akcionom planu bilo je predviđeno 97 mjera.
U Analitičkom izvještaju o provođenju Akcionog plana za djecu BiH (2011-2014) konstatira se da su u cijelosti provedene 23 mjere, većim dijelom provedene su također 23 mjere, djelimično je provedeno 40 mjera, a nije provedeno 11 mjera.
Procent uspješnosti u provođenju mjera Akcionog plana (u cijelosti provedene mjere i većim dijelom provedene mjere) je sljedeći:
- 68,18% u provođenju mjera iz oblasti zdravstvene zaštite,
- 66,66% u provođenju mjera koje su se odnosile na izvještavanje i koordinaciju,
- 60% u provođenju posebnog cilja Akcionog plana,
- 47,05% u provođenju mjera iz oblasti obrazovanja,
- 46,66% u provođenju mjera iz oblasti socijalne zaštite,
- 42,10% u provođenju mjera iz oblasti drugih vidova zaštite - posebni oblici zaštite djece,
- 33,33% u provođenju mjera iz oblasti koja se odnosi na djecu iz ranjivih grupa.
IV. Ocjena stanja u oblasti zaštite ljudskih prava djeteta u BiH
Sagledavajući provedene aktivnosti u okviru Akcionog plana (2011-2014), te na osnovu pokazatelja o stepenu realizacije utvrđenih ciljeva i mjera, uočena je potreba za nastavkom aktivnosti na poboljšanju ljudskih prava djece u Bosni i Hercegovini.
Polazeći od potrebe da se zbog kontinuiranog pristupanja novim međunarodnim konvencijama i protokolima, kao i zbog preporuka Komiteta za prava djeteta, trebaju i dalje unapređivati postojeći zakoni u BiH, uočena je potreba da se nastavi s procesom harmoniziranja zakona koji se primjenjuju u BiH, a posebno u oblasti krivičnog zakonodavstva.
U oblasti zdravstvene zaštite djece potrebno je i dalje raditi na provođenju mjera koje se odnose na poboljšanje kvaliteta i dostupnosti zdravstvenih usluga za djecu, trudnice i porodilje, te mjera koje se odnose na unapređenje ishrane majki i djece, sveobuhvatniju zdravstvenu zaštitu djece s poteškoćama, bolju zaštitu djece od zaraznih bolesti, i na provođenju posebnih zdravstvenih mjera koje se odnose na romsku djecu.
U oblasti obrazovanja i dalje je potrebno poboljšati primjenu Okvirnog zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, te poboljšati primjenu mjera na sprečavanju diskriminacije, a posebno mjera za obuhvat romske djece svim nivoima obrazovanja, te provođenje mjera vezanih za napuštanje obrazovanja romske djece.
U oblasti socijalne zaštite djece također je potrebno nastaviti s provođenjem mjera kojim se poboljšava dostupnost i kvalitet usluga socijalne i dječije zaštite, posebno u oblasti vaninstitucionalnog zbrinjavanja djece, te bolje zaštite socijalno isključene djece, posebno Roma, bolje podrške djeci s poteškoćama, te uspostaviti modele za različite oblike zbrinjavanja i vaninstitucionalnog zbrinjavanja djece. Uspostaviti mehanizam za povećanje finansijske podrške djeci (dječiji dodatak i druga primanja koja pripadaju djeci, odnosno porodicama s djecom, odnosno ustanoviti socijalni minimum koji je dostatan za osnovne potrebe porodica s djecom).
Kada su u pitanju posebni oblici zaštite djece, potrebno je intenzivirati i nastaviti provoditi mjere usmjerene na zaštitu djece od zloupotrebe opojnih droga, duhana i alkohola, nastaviti s mjerama na suzbijanju nasilja nad djecom, maloljetničkog prestupništva i poboljšati primjenu alternativnih mjera, nastaviti s aktivnostima usmjerenim na prodaju djece, dječiju prostituciju i pornografiju te edukativnim i promotivnim aktivnostima kojima je cilj jačanje svijesti javnosti o problemima s kojim se suočavaju ranjive grupe (Romi, izbjeglice, azilanti, stranci, djeca bez pratnje...).
Prioritetno je također poboljšati provođenje aktivnosti u kojima su postignuti najlošiji rezultati u provođenju mjera Akcionog plana, a koje su se odnosile na finansiranje - stvaranje uvjeta za ostvarivanje plana, prikupljanje podataka i drugih pokazatelja i planiranje, edukaciju i stvaranje lokalnih resursa.
V. OPĆI I SPECIFIČNI CILJEVI AKCIONOG PLANA
Na osnovu prezentirane ocjene stanja i preporuka Komiteta za prava djeteta i preporuka ostalih međunarodnih tijela, u okviru ovog Akcionog plana za 2015-2018. predložen je jedan opći cilj i osam specifičnih ciljeva.
OPĆI CILJ
Realizacija specifičnih ciljeva i datih mjera za 2015-2018. godinu radi provođenja Konvencije o pravima djeteta, uz poštivanje preporuka Komiteta za prava djeteta i ostalih međunarodnih, UN-ovih, Vijeća Evrope i drugih instrumenata koji se odnose na zaštitu prava djeteta, kao i mjera iz prethodnog Akcionog plana koje nisu provedene
Iz općeg cilja izdvaja se osam specifičnih ciljeva koji se odnose na sljedeće:
A Unaprijediti zakone u BiH, politike, strategije, koordinaciju i izvještavanje radi poboljšanja implementacije općih mjera iz Konvencije o pravima djeteta
B Unaprijediti ambijent za implementaciju općih principa Konvencije o pravima djeteta u vezi s nediskriminacijom, najboljim interesom djeteta i poštivanjem mišljenja djeteta
C Osigurati uvjete za potpunu primjenu građanskih prava i sloboda djece i uspostaviti specifične mehanizme za zaštitu prava i sloboda
D Unaprijediti mehanizme zaštite djece i jačanje svijesti radi sprečavanja i suzbijanja nasilja nad djecom
E Jačati kapacitete porodice i ukupnog društvenog ambijenta za ostvarivanje socijalne i zdravstvene zaštite, kao i obrazovanja, radi implementacije prava djece lišene porodičnog okruženja
F Osigurati mehanizme za primjenu zaštite prava djece s poteškoćama i ukupne zaštite djece i životnog standarda
G Sistem odgoja i obrazovanja učiniti pravičnim i dostupnim za razvoj potencijala djeteta/učenika kroz visokokvalitetne, prilagođene i sveobuhvatne usluge
H Osigurati mehanizme zaštite ranjivih grupa s posebnom pažnjom posvećenom djeci izbjeglicama, djeci migrantima, djeci s ulice, djeci u sukobu sa zakonom i drugoj djeci
VI. SPECIFIČNI CILJEVI I MJERE
A) SPECIFIČNI CILJ: Unaprijediti zakone u BiH, politike, strategije, koordinaciju i izvještavanje radi poboljšanja implementacije općih mjera iz Konvencije o pravima djeteta
A. Opće mjere implementacije [članovi 4, 42. i 44, stav 6. Konvencije o pravima djeteta]
A.1 Unapređenje zakonskog okvira
Općenito se može reći da je većina zakona u BiH usklađena s odredbama Konvencije, ali ne postoji sveobuhvatno zakonodavstvo vezano za dječija prava na državnom nivou čime bi se postigao potpun i direktan učinak Konvencije u državnom zakonodavstvu.
Zbog složenosti političke i administrativne organizacije BiH (2 entiteta, 10 kantona i Distrikt), nedostatak takvog zakonodavstva rezultira nedosljednostima u implementaciji prava djeteta širom njene teritorije, pri čemu su djeca u sličnim situacijama podložna varijacijama u ispunjavanju njihovih prava, zavisno od područja na kojem su nastanjena.
Pored usklađivanja zakonodavstva sa Zakonom o zabrani diskriminacije u BiH, potrebno je voditi aktivnosti na unapređenju krivičnog zakonodavstva, usklađivanju zakona koji reguliraju nasilje u porodici i oblast socijalne zaštite i zaštite porodica s djecom, usklađivanju zakona koji reguliraju pravnu pomoć, ali i na usklađivanju zakonskih akata koji reguliraju odredbe u vezi s definicijom djeteta.
Radi unapređenja zakonskog okvira u Bosni i Hercegovini, predlaže se 11 mjera.
|
Mjera 1. |
Izrada inicijative za donošenje sveobuhvatnog zakona o pravima djece na nivou BiH, koji u potpunosti utjelovljuje principe i odredbe Konvencije i njenih fakultativnih protokola i koji pruža jasne smjernice za njihovu dosljednu primjenu na cijeloj teritoriji BiH |
|
Nosioci posla: |
Ministarstvo za ljudska prava BiH i Ministarstvo pravde BiH |
|
Uključene institucije za provođenje: |
Vlade entiteta i Brčko Distrikta |
|
Rok: |
2015. godina |
|
Indikator: |
- Podnesena inicijativa - Status inicijative u skladu s dostavljenim mišljenjima vlada |
|
Budžet |
Iz postojećeg budžeta nosioca posla i donatorskih sredstava |
Usklađivanje zakonodavstva u BiH sa Zakonom o zabrani diskriminacije iz 2009. je neadekvatno, što je rezultiralo ograničenom praktičnom primjenom, koja se očituje u nekoliko registriranih tužbi zbog diskriminacije i niskim nivoom javne svijesti o pravnim lijekovima koji su dostupni u slučajevima diskriminacije.
Nisu preduzete daljnje mjere kako bi zakonodavstvo bilo sistematično usklađeno sa zahtjevima iz Zakona o zabrani diskriminacije.
|
Mjera 2. |
Izrada inicijative za pokretanje aktivnosti na sistematičnom usklađivanju zakonodavstva sa zahtjevima iz Zakona o zabrani diskriminacije |
|
Nosilac posla: |
Ministarstvo za ljudska prava BiH i Ministarstvo pravde BiH |
|
Uključenje institucije za provođenje: |
Vlade entiteta i Brčko Distrikta |
|
Rok: |
2015. godina |
|
Indikator: |
- Podnesena inicijativa -Status inicijative u skladu s dostavljenim mišljenjima vlade |
|
Budžet: |
Iz postojećeg budžeta nosioca posla |
A.1.1 Unapređenje krivičnog zakonodavstva
Postojeće krivične zakone u entitetima i Brčko Distriktu potrebno je harmonizirati s novim međunarodnim standardima koji su utvrđeni u okviru Lanzarote konvencije i Konvencije o pravima djeteta i njenim fakultativnim protokolima. U ovom objašnjenju navedeni su dijelovi preporuka i naznačeni standardi na osnovu kojih je potrebno pokrenuti proces usklađivanja važećih krivičnih zakona u BiH.
Mjera 3. Usklađivanje zakonovodavstva s Lanzarote konvencijom
Postojeći pravni sistem zaštite djece od seksualne zloupotrebe i iskorištavanja u Bosni i Hercegovini nije na potrebnom nivou, posebno u oblasti krivično-pravne zaštite, zbog čega je neophodno pristupiti njegovom usklađivanju s međunarodnim standardima, kao i njihovoj harmonizaciji unutar same države.
Izmjene i dopune krivično-pravnog zakonodavstva trebale bi ići u pravcu:
Izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH:
- -Definiciju djeteta uskladiti s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta i Konvencijom o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, kao osobe do navršenih 18 godina starosti.
- -Povećati starosnu granicu za pristanak djeteta na spolni odnos, na 16 godina.
- -Nema zastare krivičnog gonjenja za krivična djela protiv spolne slobode i morala, učinjena na štetu djeteta.
- -Pooštriti kaznenu politiku za krivična djela protiv spolne slobode i morala, prije svega podići minimalne kazne.
- -Uvesti dodatne sigurnosne mjere koje se mogu izreći počiniocima krivičnih djela (posebno onih koja se odnose na nasilje nad djecom): obavezno liječenje ‒ psihosocijalni tretman počinioca, zabrana približavanja i komunikacije s određenom osobom, udaljenje iz zajedničkog domaćinstva, zabrana obavljanja poziva, djelatnosti ili funkcije koja se dovodi u vezu s djecom.
- -Ukinuti sva zakonom utvrđena ograničenja za pojedine profesije u pogledu krivične odgovornosti za neprijavljivanje krivičnih djela protiv spolne slobode i morala a koja su učinjena na štetu djeteta.
- -Ukinuti mogućnost amnestije i pomilovanja za pravosnažno osuđene počinioce krivičnog djela seksualnog nasilja nad djecom.
- -Utvrditi obavezu postojanja jedinstvene evidencije počinilaca krivičnog djela seksualnog nasilja nad djecom i omogućiti ustanovama i drugim pravnim osobama, čija je djelatnost neposredno vezana za rad s djecom, dobijanje/provjeru podataka o krivičnom kažnjavanju kandidata koje zapošljavaju.
- -Definirati krivično djelo "trgovine ljudima" u skladu s Palermo protokolom.
Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS:
- -Definiciju djeteta uskladiti s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta i Konvencijom o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, kao osobe do navršenih 18 godina starosti.
- -Povećati starosnu granicu za pristanak djeteta na spolni odnos, na 16 godina.
- -Pooštriti kaznenu politiku za krivična djela protiv spolne slobode i morala, prije svega podići minimalne kazne.
- -Uvesti dodatne sigurnosne mjere koje se mogu izreći počiniocima krivičnih djela (posebno onih koja se odnose na nasilje nad djecom): zabrana obavljanja poziva, djelatnosti ili funkcije koja se dovodi u vezu s djecom.
- -Ukinuti sva zakonom utvrđena ograničenja za pojedine profesije u pogledu krivične odgovornosti za neprijavljivanje krivičnih djela protiv spolne slobode i morala a koja su učinjena na štetu djeteta.
- -Ukinuti mogućnost amnestije i pomilovanja za pravosnažno osuđene počinioce krivičnog djela seksualnog nasilja nad djecom.
- -Utvrditi obavezu postojanja jedinstvene evidencije počinilaca krivičnog djela seksualnog nasilja nad djecom i omogućiti ustanovama i drugim pravnim osobama, čija je djelatnost neposredno vezana za rad s djecom, dobijanje/provjeru podataka o krivičnom kažnjavanju kandidata koje zapošljavaju.
|
Nosioci posla: |
Ministarstvo pravde BiH |
|
Uključene institucije za provođenje: |
Entitetska ministarstva pravde |
|
Rok: |
2015/2016. |
|
Indikator: |
Izvršene izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva entiteta |
|
Budžet: |
Iz postojećeg budžeta nosioca posla i donatorskih sredstava |
Mjera 4. Usklađivanje krivičnog zakonodavstva s preporukama Komiteta za prava djeteta
- -Podnijeti inicijativu za izmjenu postojećih krivičnih zakona (KZ) kako bi se medijima i novinarima uvela zabrana objavljivanja ličnih podataka djece i kako bi se osigurale primjerene kazne za takvo djelo;
- -Podnijeti inicijativu za izmjenu postojećih KZ radi uvođenja izričite zabrane za tjelesno kažnjavanje djece u svim sredinama, uključujući i porodično okruženje, na cijeloj teritoriji države;
- -Podnijeti inicijativu za izmjenu postojećih KZ radi osiguranja efikasnog kažnjavanja počinioca seksualnog iskorištavanja djece i djela zlostavljanja, kao i osiguranja pomoći žrtvama i svjedocima i njihove zaštite;
- -Podnijeti inicijativu za izmjenu postojećih KZ kako bi se osiguralo da povreda odredaba Fakultativnog protokola o regrutiranju i uključivanju djece u neprijateljstva bude izričito okarakterizirana kao krivično djelo;
- -Podnijeti inicijativu za izmjene i dopune krivičnih zakona (zakonske mjere) kako bi osobe koje iskorištavaju djecu kroz prisilno prosjačenje bile podvrgnute krivičnim sankcijama;
- -Podnijeti inicijativu za izmjene i dopune KZ radi osiguranja primjerenih sankcija za počinioce djela u vezi s trgovinom ljudima, posebno onih koja uključuju djecu žrtve;
- -Podnijeti inicijativu za izmjenu i dopunu postojećih zakona kako bi se osiguralo da dob žrtve nikada ne predstavlja razlog za poništenje njenog iskaza;
- -Podnijeti inicijativu za izmjene i dopune postojećeg KZ Federacije BiH radi inkriminiziranja radnje trgovine ljudima u skladu s Palermo protokolom.
|
Nosioci posla: |
Ministarstvo pravde BiH |
|
Uključene institucije za provođenje: |
Entitetska ministarstva pravde |
|
Rok: |
2015/2016. |
|
Indikator: |
Izvršene izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva |
|
Budžet: |
Iz postojećeg budžeta nosioca posla i donatorskih sredstava |
A.1.2 Usklađivanje zakona koji reguliraju nasilje u porodici i oblast socijalne zaštite i zaštite porodica s djecom
|
Mjera 5. |
Podnijeti inicijativu o usklađivanju zakonodavstva o nasilju u porodici na cijeloj teritoriji države |
|
Nosioci posla: |
Agencija za ravnopravnost spolova BiH |
|
Uključene institucije za provođenje: |
Gender centri entiteta |
|
Rok: |
2015. |
|
Indikator: |
- Izrađena inicijativa - Status inicijative u skladu s dostavljenim mišljenjima vlasti |
|
Budžet: |
Iz postojećeg budžeta nosioca posla i donatorskih sredstava |
|
Mjera 6. |
Podnijeti inicijativu za donošenje zakona koji izričito zabranjuju svako tjelesno kažnjavanje djece u svim postavkama, uključujući i kažnjavanje kod kuće |
|
Nosioci posla: |
Vijeće za djecu BiH |
|
Uključene institucije za provođenje: |
Ministarstvo pravde BiH i ministarstva pravde entiteta i Pravosudna komisija Brčko Distrikta |
|
Rok: |
2015. |
|
Indikator: |
- Izrađena inicijativa - Status inicijative u skladu s dostavljenim mišljenjima vlasti |
|
Budžet: |
Iz postojećeg budžeta nosioca posla i donatorskih sredstava |
|
Mjera 7. |
Izrada inicijative za izmjene i dopune entitetskih i kantonalnih zakona u oblasti socijalne zaštite i zaštite porodica s djecom u sljedećem: |
|
|
- U FBiH djecu koja su žrtve bilo kojeg oblika nasilja, zlostavljanja, eksploatacije i zanemarivanja, te djecu u riziku od navedenog, prepoznati kao korisnike prava iz oblasti socijalne zaštite |
|
|
- Podnijeti inicijativu za izmjene i dopune postojećeg Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske u skladu s Palermo protokolom |
|
|
- U HNK-u, Herceg-bosanskom kantonu i Posavskom kantonu donijeti zakone o zaštiti porodica s djecom |
|
|
- U Zakonu o socijalnoj zaštiti RS-a uskladiti definiciju djeteta "žrtve trgovine", kao korisnika socijalne zaštite, s Palermo protokolom |
|
Nosilac posla: |
Ministarstvo za ljudska prava BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH |
|
Uključene institucije za provođenje: |
Entitetska ministarstva socijalne politike/zaštite |
|
Rok: |
2015/2016. |
|
Indikator: |
- Izrađena inicijativa - Stautus inicijative u skladu s dostavljenim mišljenjima vlasti |
|
Budžet: |
Iz postojećeg budžeta nosioca posla i donatorskih sredstava |
S obzirom da je na prostoru BiH potrebno usaglasiti minimalan okvir za socijalnu zaštitu porodica s djecom te da je ova oblast uređena na nivou entiteta i kantona i Brčko Distrikta, potrebno je postojeće propise analizirati i predložiti njihovo usaglašavanje.
|
Mjera 8. |
Izrada inicijative za usaglašavanje propisa kojim se regulira odgovarajuće finansiranje i socijalne beneficije za djecu i njihove porodice(kako bi se socijalna podrška i pomoć zasnivali na potrebama djece) na cijeloj teritoriji BiH u skladu s prihvaćenim međunarodnim standardima |
|
Nosioci posla: |
Ministarstvo za ljudska prava BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH |
|
Uključene institucije za provođenje: |
Entitetska ministarstva socijalne politike/zaštite i nadležni odjel BD-a |
|
Rok: |
2016. |
|
Indikator: |