Aktio

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine

Pravilnik o vrsti i uslovima za izvršenje krivične sankcije rada za opće dobro na slobodi "Prečišćeni tekst"

Na osnovu člana 208. stav (3) Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", br. 12/10 i 100/13) i člana 43. st. (1) i (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 03/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15 i 40/15), u vezi sa članom 54. Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 11/05, 58/14 i 60/14), u cilju usklađivanja normi u poretku i olakšane primjene, ministar pravde Bosne i Hercegovine utvrđuje prečišćeni tekst Pravilnika o vrsti i uslovima za izvršenje krivične sankcije rada za opće dobro na slobodi ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06, 43/10 i 18/14)

PRAVILNIK
O VRSTI I USLOVIMA ZA IZVRŠENJE KRIVIČNE SANKCIJE RADA ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI "PREČIŠĆENI TEKST"

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se vrste i uslovi za izvršenje krivične sankcije rada za opće dobro na slobodi, koja predstavlja posebnu krivično - pravnu mjeru, odnosno mjeru iz kategorije alternativnih krivičnih sankcija, koju u zakonom predviđenom postupku izrekne Sud Bosne i Hercegovine, inostrani sud za djela predviđena u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine ili je to predviđeno Međunarodnim ugovorom, kao i na zahtjev osuđenog lica ako mu je ta sankcija izrečena u entitetskim sudovima za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.

Rad za opće dobro na slobodi (u daljnjem tekstu: rad za opće dobro), izvršava Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde).

Član 2.

Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora od najviše do jedne godine, istovremeno može odrediti da se izrečena kazna, uz pristanak optuženika, zamijeni radom za opće dobro.

Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za opće dobro zasniva se na ocjeni da, uzimajući u obzir sve okolnosti koje određuju vrstu i raspon kazne, izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali istovremeno uslovna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje opće svrhe krivično-pravnih sankcija.

Član 3.

Rad za opće dobro određuje se u trajanju srazmjerno izrečenoj kazni zatvora od najmanje deset do najviše devedeset radnih dana. Rok izvršenja rada za opće dobro ne može biti kraći od jednog mjeseca niti duži od jedne godine.

Pod radnim danom podrazumijeva se osmosatno radno vrijeme, odnosno sedmično radno vrijeme lica raspoređenog na rad za opće dobro iznosi 40 sati, a raspoređuje se na najmanje pet radnih dana.

Lica koja rade puno radno vrijeme po osnovu navedene krivično - pravne mjere, imaju pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta.

Član 4.

Odmjeravajući trajanje rada za opće dobro kao i rok izvršenja tog rada, sud će uzeti u obzir izrečenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogućnosti učinioca u pogledu njegove lične situacije i zaposlenja.

Broj radnih dana za opće dobro u toku jednog mjeseca koje će osuđenik izvršavati kao zamjena za izrečenu kaznu zatvora odredit će sud s tim da prvi mjesec rada mora imati najmanje deset radnih dana a svi ostali mjeseci sveukupno mogu imati najviše do osamdeset radnih dana.

U cilju srazmjernog određivanja rada za opće dobro izrečenoj kazni zatvora, djelimičnog izvršenja navedenog rada kao i okolnostima iz stava (1) i (2) ovog člana, trajanje rada može se osim u radnim danima, određivati i u radnim satima manjim od osmosatnog radnog vremena.

Član 5.

U slučaju kada osuđenik po isteku određenog roka, nije izvršio ili je samo djelimično izvršio rad za opće dobro, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za opće dobro.

Trajanje rada za opće dobro određuje se srazmjerno izrečenoj kazni zatvora u trajanju od najmanje 10 do najviše 90 radnih dana, pa će na osnovu toga sud tražiti odnos između visine izrečene kazne zatvora i trajanja rada za opće dobro posebno u slučajevima kada je osuđeni samo djelimično izvršio rad za opće dobro.

Član 6.

Zamjena kazne zatvora radom za opće dobro može se primijeniti i u slučajevima kada se odlukom suda novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, shodno članu 47. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 03/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15 i 40/15).

Član 7.

Izvršavanje rada za opće dobro prema osuđeniku započinje nakon pravosnažnosti sudske presude.

Rad za opće dobro traje najmanje 10 a najviše 90 dana, u skladu s presudom iz prethodnog stava.

Rad za opće dobro izvršava se u mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika.

Rok za upućivanje osuđenika na izvršavanje rada za opće dobro ne može biti kraći od jednog mjeseca ni duži od jedne godine od dana dostavljanja presude Ministarstvu pravde.

Osuđenik ne snosi troškove izvršavanja rada za opće dobro niti plaća takse na podneske, službene radnje i odluke u vezi s primjenom ovoga pravilnika.

Rad za opće dobro je besplatan i ne služi postizanju dobiti.

Član 8.

Svrha izvršavanja rada za opće dobro je da se, uvažavajući opću svrhu krivično - pravnih sankcija, osuđenik kojem je, pod određenim uslovima i obavezama, ograničena sloboda, ne isključi iz društva, već da, uz pomoć i nadzor društvene zajednice, dobrovoljno ličnim postupcima, radom i odnosom prema posljedicama izazvanim počinjenim djelom razvije svijest o štetnosti određenih ponašanja i odgovornosti za štetne posljedice.

Član 9.

Rad za opće dobro je besplatan i ne smije služiti postizanju dobiti i lice prema kojem se primjenjuje navedena krivična sankcija ne snosi troškove izvršenja.

U vezi troškova izvršavanja krivične sankcije rad za opće dobro organi za provođenje zakona ili drugog propisa u skladu sa zakonom, trebaju imati adekvatna finansijska sredstva iz javnog budžeta za provođenje sankcija ili mjera u zajednici.

Rad za opće dobro je sankcija ili mjera koja podrazumijeva neplaćeni rad koji koristi zajednici i koja kroz elemente radne discipline i obaveznog neplaćenog rada, zadovoljava svrhu kazne u vidu društvene osude počinjenog krivičnog djela uz istovremeni uticaj na sprječavanje učinioca da ubuduće ne počini krivično djelo i čiji je cilj da kod osuđenog lica stvori osjećaj da može biti koristan član zajednice, da doprinosi zajednici i da se na taj način oduži zajednici za počinjeno krivično djelo kojim je oštetio društvenu zajednicu.

Član 10.

Državni organi, ustanove i druga pravna lica dužni su sarađivati s Ministarstvom pravde, u izvršavanju rada za opće dobro, kad to Ministarstvo pravde od njih zatraži.

Član 11.

Rad za opće dobro, može se obavljati u državnim organima, ustanovama i drugim pravnim licima (u daljnjem tekstu: poslodavac), koje obavljaju djelatnost u okviru koje se može ostvariti opća svrha kažnjavanja izvršavanja krivično - popravnih sankcija i posebna svrha izvršenja rada za opće dobro.

Djelatnost poslodavca treba biti humanitarna, ekološka, komunalna, uslužna, kao i svaka druga djelatnost za koju Ministarstvo pravde smatra da se sa istom može postići opća svrha izvršavanja, kao i posebna svrha izvršavanja navedene krivične sankcije.

Član 12.

Poslovi na kojima se obavlja rad za opće dobro u državnim organima mogu biti:

  • 1.
    Administrativno - tehnički,
  • 2.
    Operativno - tehnički i
  • 3.
    Pomoćni poslovi.

Član 13.

Poslovi na kojima se obavlja djelatnost u ustanovama mogu biti pomoćni i administativno - tehnički poslovi u javnim ustanovama čiji je osnivač Vijeće ministara BiH, Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko Distrikt BiH, kantoni Federacije BiH ili u ustanovama u kojima su navedeni organi povjerili javna ovlaštenja, općine, kao i u drugim ustanovama u oblasti fizičke kulture, kulture, obrazovanja, nauke, zdravstva, dječje zaštite, socijalne zaštite i socijalne sigurnosti.

Član 14.

Poslovi na kojima se obavlja djelatnost u drugim pravnim licima mogu biti poslovi nekvalifikovanog do visokokvalifikovanog radnika, odnosno pomoćni i administrativno-tehnički poslovi u javnim preduzećima čiji su osnivači organi iz člana 13. ovog Pravilnika, preduzećima, firmama, kao i drugim pravnim licima ili udruženjima.

Član 15.

Poslovi kod poslodavca kod kojeg je osuđenik do tada bio u radnom odnosu mogu biti isti poslovi na kojima je osuđenik do tada radio ili drugi poslovi.

Član 16.

Ministarstvo pravde raspoređuje osuđenike na rad za opće dobro, određuje vrstu posla i radno mjesto na kojem će se obavljati rad za opće dobro, vodeći računa o sposobnostima i znanjima osuđenog lica.

Ministarstvo pravde neposredno preduzima mjere za poboljšanje izvršavanja rada za opće dobro, pruža stručnu pomoć, prikuplja i obrađuje statističke podatke, te obavlja i druge poslove propisane ovim Pravilnikom i drugim propisima.

Ministarstvo pravde sarađuje s drugim državnim organima, naučnim i drugim ustanovama, strukovnim udruženjima, drugim pravnim licima i pojedincima, radi poboljšavanja uslova izvršavanja rada za opće dobro i pomoći osuđenicima.

Ministarstvo pravde, kad je to u javnom interesu ili kad to nađe za potrebno, radi upoznavanja javnosti, obavještava javnost o uslovima i stanju izvršavanja rada za opće dobro, radi uključivanja društvene zajednice u postupke izvršavanja.

II. NAČELA IZVRŠAVANJA RADA ZA OPĆE DOBRO

Član 17.

Rad za opće dobro izvršava se na način koji osuđeniku i njegovoj porodici jamči poštivanje ljudskog dostojanstva, osnovnih prava i sloboda i privatnosti.

Zabranjuje se diskriminacija zasnovana na rasi, boji kože, spolu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkom ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu.

Osuđenik, koji je bio podvrgnut nezakonitom postupanju ili diskriminaciji iz stava (2) ovoga člana, ima pravo na naknadu štete.

Član 18.

Rad za opće dobro izvršava se prema pojedinačnom programu izvršavanja, u skladu sa ovim Pravilnikom.

Pojedinačni program iz stava (1) ovog člana utvrđuje državni službenik i povjerenik za svakog osuđenika, a na osnovu osobina ličnosti, ličnih prilika, zdravstvenog stanja, zaposlenja, sposobnosti i stručnosti osuđenika.

III. ORGANI, LICA I NAČIN IZVRŠAVANJA RADA ZA OPĆE DOBRO

Član 19.

Ministarstvo pravde izvršava pravosnažnu presudu o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro, putem državnog službenika Ministarstva pravde i povjerenika.

Povjerenik je zaposlenik pravnog lica kod kojeg se obavlja rad za opće dobro (u daljnjem tekstu: povjerenik), kojeg na prijedlog rukovodioca tog pravnog lica, rješenjem imenuje ministar pravde i koji obavlja neposredni nadzor nad izvršavanjem rada za opće dobro.

Državni službenik iz stava 1. ovog člana i povjerenik može biti lice koje ima završenu visoku stručnu spremu, radno iskustvo u trajanju od najmanje tri godine i primjerene ljudske osobine koje mogu biti uzor ponašanja osuđenika.

Izuzetno, povjerenik ne mora imati visoku stručnu spremu, ukoliko u tom pravnom licu nema odgovarajućih zaposlenika visoke stručne spreme.

Ministarstvo pravde vodi evidenciju povjerenika.

Za svoj rad državni službenik i povjerenik su odgovorni ministru pravde.

Član 20.

Ministarstvo pravde organizuje obuku, radi osposobljavanja povjerenika i upoznavanja sa njihovim pravima i obavezama.

U organizovanju obuke povjerenika, Ministarstvo pravde može zatražiti pomoć od ministarstava nadležnih za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu, obrazovanje i sport, a po potrebi i drugih državnih organa, ustanova, udruženja i pojedinih stručnjaka (socijalni zaposlenik, pedagog, psiholog i sl.).

Ministar pravde donosi Pravilnik o načinu rada, odgovornosti, obučavanju i evidenciji povjerenika.

IV. IZVRŠAVANJE RADA ZA OPĆE DOBRO

Član 21.

Djelatnost u okviru koje se obavlja rad za opće dobro mora odgovarati općoj svrsi krivično - pravnih sankcija i posebnom cilju ovoga rada.

Rad za opće dobro može se izvršavati kod poslodavca kod kojeg je osuđenik do tada bio u radnom odnosu, ukoliko je s tim saglasan poslodavac i osuđenik.

Ministar pravde zaključuje ugovore s državnim organima, ustanovama, poslodavcima iz prethodnog stava i drugim pravnim licima o postojanju zajedničkog interesa za izvršavanje rada za opće dobro i upućivanju osuđenika na rad za opće dobro.

Ugovor iz prethodnog stava ovoga člana sadrži opis djelatnosti poslodavca, vrste poslova na kojima osuđenik može izvršavati rad za opće dobro, mjesto izvršavanja rada za opće dobro, spisak lica koja mogu biti imenovana za povjerenike, vrijeme trajanja ugovora, uslove pod kojima se može raskinuti ugovor, prava i obaveze Ministarstva pravde i poslodavca i druga pitanja od značaja za izvršavanje rada za opće dobro.

Ministarstvo pravde vodi evidenciju poslodavaca s kojima su zaključeni ugovori iz stava 3. ovog člana i popis radnih mjesta.

Član 22.

Ministarstvo pravde donosi rješenje o raspoređivanju na rad osuđenika i rješenje o imenovanju povjerenika u roku od 15 dana od prijema pravosnažne presude.

Osuđenik se rješenjem raspoređuje na rad na raspoloživo radno mjesto, u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Prije donošenja rješenja o raspoređivanju na rad za opće dobro, Ministarstvo pravde upućuje osuđenika na ljekarski pregled, radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova na koje se raspoređuje.

Rješenjem iz stava (1) ovog člana, u dogovoru s poslodavcem, određuje se početak, raspored i završetak izvršavanja rada za opće dobro.

Vrijeme izvršavanja rada za opće dobro, zavisno od potrebe, vrste i mjesta rada, po prijedlogu osuđenika, može se, izmjenom rješenja, prilagoditi potrebama osuđenika.

Ministarstvo pravde obavještava sud koji je donio presudu o početku izvršavanja rada za opće dobro.

Član 23.

Rješenje ministra pravde o raspoređivanju osuđenika na rad za opće dobro je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

Član 24.

Ako se osuđenik shodno odredbi člana 22. stav (4) ovog Pravilnika, u roku od osam dana od kada je pozvan ne javi državnom službeniku Ministarstva pravde, radi raspoređivanja i izvršavanja rada za opće dobro ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao Sudu prilikom zamjene kazne zatvora radom za opće dobro ili ukoliko se ne javi poslodavcu ili drugom pravnom licu kod kojeg je raspoređen rješenjem ministra pravde ili odbija raditi, van razloga iz čl. 31. i 32. ovog Pravilnika, ministar pravde će o tome obavijestiti Sud radi donošenja odluke o izvršavanju prvobitno izrečene kazne zatvora.

Član 25.

Rješenjem o imenovanju povjerenika određuju se prava i obaveze povjerenika, period za koji se povjerenik imenuje, ime i prezime osuđenika kojeg nadzire u obavljanju rada za opće dobro i utvrđuje naknadu za obavljanje poslova povjerenika.

Ministarstvo pravde donosi Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje naknade povjerenicima.

Član 26.

Protiv rješenja ministra pravde o imenovanju povjerenika dozvoljeno je pravo žalbe Ministarstvu pravde u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

Žalba na rješenje iz stava (1) ovog člana ne zadržavaizvršenje rješenja.

Rješenje po žalbi iz stava (2) ovog člana je konačno i protiv njega se ne može voditi upravni spor.

Član 27.

Povjerenik koji obavlja neposredni nadzor nad izvršavanjem rada za opće dobro može biti zamijenjen:

  • 1)
    na lični zahtjev;
  • 2)
    zbog nastale iznenadne spriječenosti povjerenika da obavlja navedene poslove i
  • 3)
    zbog osnovane sumnje u nepristrasnost povjerenika ili postojanja okolnosti koji ukazuju na mogući sukob interesa.

Ukoliko povjerenik ne obavlja savjesno i u skladu sa propisima neposredni nadzor nad izvršavanjem rada za opće dobro, ministar pravde može razriješiti povjerenika i imenovati drugog povjerenika na prijedlog rukovodioca pravnog lica kod kojeg se izvršava navedena sankcija.

Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana, povjerenik ima pravo žalbe Ministarstvu pravde u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

Žalba na rješenje ne zadržava izvršenje rješenja.

Rješenje doneseno po žalbi je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

Rješenje iz stava (2) ovog člana upisuje se u knjigu evidencije povjerenika koju vodi Ministarstvo pravde shodno članu 19. ovog Pravilnika u vezi sa članom 11. Pravilnika o izboru, načinu rada, odgovornosti, obučavanju i evidenciji povjerenika za izvršenje krivične sankcije rad za opće dobro na slobodi ("Službeni glasnik BiH", br. 54/07 i 41/10).

Član 28.

Na radno vrijeme osuđenika, odmor u toku rada, dnevni i sedmični odmor, te upotrebu sredstava zaštite na radu, primjenjuju se opći propisi, odnosno akti poslodavca.

Poslodavac osigurava osuđenike od nezgoda na poslu i profesionalnih oboljenja, za vrijeme rada za opće dobro.

Osuđenik je odgovoran za štetu koju, za vrijeme rada za opće dobro, namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje poslodavcu.

Član 29.

Ukoliko poslodavac nije u mogućnosti organizovati kolektivni prevoz osuđenika zajedno sa ostalim radnicima ili zaposlenicima a udaljenost mjesta prebivališta osuđenika i mjesta rada zahtijeva korištenje javnog prevoza, u takvim okolnostima, na prijedlog poslodavca Ministarstvo pravde može priznati troškove u vezi naknade za prevoz do visine mjesečne naknade prevoza određene za zaposlenike i službenike institucija Bosne i Hercegovine shodno propisima Vijeća ministara BiH.

Član 30.

Za vrijeme izvršavanja rada za opće dobro kod poslodavca ili drugog pravnog lica osuđenik ima pravo na topli obrok za vrijeme rada.

Refundaciju sredstava po osnovu troškova toplog obroka, poslodavac može zatražiti od Ministarstva pravde i čija visina ne može biti veća od visine toplog obroka određenog po jednom radnom danu za zaposlenika ili službenika na nivou institucija Bosne i Hercegovine u skladu sa donesenim propisima od strane Vijeća ministara BiH.

Član 31.

Izvršavanje rada za opće dobro može biti odgođeno ili prekinuto na molbu osuđenika, njegovog branitelja ili centra za socijalni rad.

Molba se podnosi Ministarstvu pravde. U molbi se moraju navesti razlozi i dokazi o činjenicama koje opravdavaju odgodu ili prekid pod okolnostima iz člana 132. stav (3) i (4) Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", br. 12/10 i 100/13).

Molba za odgodu izvršavanja rada za opće dobro može se podnijeti u roku od tri dana od dostavljanja rješenja o rasporedu na rad za opće dobro, a nakon proteka toga roka, ako su razlozi za odgodu nastali kasnije, a izvršavanje rada za opće dobro još nije započeto, ali ne kasnije od četrdeset osam sati po saznanju za njihovo postojanje.

Molba sadržava izvršavanje rješenja o radu za opće dobro.

Molba za prekid izvršavanja rada za opće dobro može se podnijeti u roku od dvadeset četiri sata od nastupanja okolnosti koja je razlog za prekid.

Molba zadržava izvršavanje rješenja o rasporedu na rad za opće dobro.

Rješenje o odgodi, odnosno rješenje o prekidu izvršavanja rada za opće dobro donosi ministar pravde, u roku od tri dana od prijema molbe.

Član 32.

Razlozi za odgodu ili prekid izvršavanja rada za opće dobro su:

  • 1)
    iznenadno oboljenje osuđenika,
  • 2)
    smrtni slučaj, teška bolest ili nastupanje okolnosti u kojima je, prema mišljenju centra za socijalni rad, osuđenik postao jedini obavezni osiguravatelj brige o maloljetnoj djeci, bračnom ili vanbračnom drugu, roditelju, usvojitelju ili usvojeniku,
  • 3)
    potreba obavljanja ili dovršenja radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, zbog čijeg neobavljanja bi nastala znatna materijalna šteta, a u užoj porodici osuđenika nema drugog radno - sposobnog lica.

Osim u slučajevima iz prethodnog stava, Ministarstvo pravde može, izuzetno i u drugim opravdanim slučajevima, prekinuti izvršavanje rada za opće dobro, ali ne na period duži od perioda utvrđenog u stavu (4) ovog člana.

Postojanje razloga iz stava (1) i (2) ovog člana, osuđenik dokazuje odgovarajućom potvrdom ili drugom ispravom.

Izvršavanje rada za opće dobro iz razloga iz stava (1) tačke 1. ovoga člana može se odgoditi ili prekinuti dok bolest traje, zbog razloga iz tačke 2. najduže do dvadeset dana, zbog razloga iz tačke 3. do dovršetka posla, a najduže do dvadeset dana, a u slučaju iz stava (2) ovoga člana najduže do tri dana.

Ponovljene odgode izvršavanja rada za opće dobro ne mogu trajati ukupno duže od šest mjeseci.

U slučaju ponovljene odgode izvršenja rada za opće dobro zbog bolesti osuđenika, koja traje duže od šest mjeseci, Ministarstvo pravde o tome obavještava sud koji je izrekao presudu, koji donosi odluku u daljnjem izvršavanju presude.

Ponovljeni prekidi izvršavanja rada za opće dobro ne mogu trajati duže od trideset dana.

U slučaju ponovljenog prekida izvršenja rada za opće dobro zbog bolesti osuđenika, koja traje duže od trideset dana, Ministarstvo pravde o tome obavještava sud koji je izrekao presudu, koji donosi odluku o daljnjem izvršavanju presude.

Na odgodu vojnim obveznicima shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se reguliše odgoda izvršavanja kazne zatvora vojnim obveznicima.

Odgoda i prekid izvršenja rada za opće dobro ne može se odobriti ako će zbog odgode ili prekida izvršenja nastupiti zastarjelost izvršenja rada za opće dobro.

Član 33.

Prilikom upućivanja osuđenika na rad za opće dobro, državni službenik upoznaje osuđenika sa pravima i dužnostima u toku izvršavanja rada za opće dobro, načinom na koji može ostvarivati svoja prava i posljedicama neurednog izvršavanja ili neizvršavanja rada za opće dobro.

Povjerenik je dužan osuđenika uvesti u posao, pružiti mu potrebnu pomoć i zaštitu, te u saradnji sa državnim službenikom, nadgledati ispunjenje obaveze rada za opće dobro.

Državni službenik može povjereniku davati bliža uputstva i određivati uslove za izvršavanje rada za opće dobro.

Državni službenik dužan je, najmanje jednom u deset dana, izvršiti lični uvid u izvršenje rada za opće dobro i o tome unijeti zabilješku u osobni list osuđenika.

Član 34.

U Ministarstvu pravde se vodi matična knjiga osuđenika i osobni list osuđenika.

Povjerenik vodi osobni list za svakog osuđenika nad kojim vrši nadzor (kontrolu).

Uputstvo o matičnoj knjizi osuđenika i osobnom listu donosi ministar pravde.

Član 35.

Matična knjiga osuđenika sadrži lične podatke o osuđeniku, podatke o sudskoj presudi, o vremenu i mjestu izvršavanja rada za opće dobro, podatke iz zaključnog izvještaja o obavljenom radu za opće dobro i druge podatke, u skladu sa Uputstvom o matičnoj knjizi osuđenika.

Član 36.

Za svakog osuđenika u Ministarstvu pravde vodi se osobni list.

U osobni list se upisuju podaci o osuđeniku i ulaže dokumentacija potrebna za praćenje zakonitosti izvršavanja rada za opće dobro, a posebno:

  • 1)
    presuda,
  • 2)
    rješenje o raspoređivanju na rad za opće dobro i druge odluke koje se odnose na rad za opće dobro i njegovo izvršavanje,
  • 3)
    program izvršavanja i njegove izmjene,
  • 4)
    zabilješke o zapažanjima i mišljenjima državnog službenika i povjerenika,
  • 5)
    obavještenja povjerenika o izvršavanju, odnosno zanemarivanju izvršavanja rada za opće dobro,
  • 6)
    prigovor osuđenika i odluka ministra pravde po prigovoru,
  • 7)
    izvještaj povjerenika o završenom radu za opće dobro,
  • 8)
    zaključni izvještaj o obavljenom radu za opće dobro.

Povjerenik vodi osobni list za svakog osuđenika, u koji upisuje podatke i ulaže dokumentaciju potrebnu za praćenje izvršavanja rada za opće dobro, a posebno:

  • 1)
    rješenje o raspoređivanju na rad za opće dobro,
  • 2)
    program izvršavanja i njegove izmjene,
  • 3)
    zapažanja i mišljenja povjerenika,
  • 4)
    izvještaj o radu i ponašanju osuđenika,
  • 5)
    izvještaj o završetku rada za opće dobro.

Osuđenik ima pravo uvida u sve podatke iz osobnog lista.

Član 37.

O radu i ponašanju osuđenika povjerenik podnosi izvještaj Ministarstvu pravde.

Izvještaj se podnosi nakon svake trećine izvršenog rada, a po potrebi i češće.

O zanemarivanju obaveze rada za opće dobro, povjerenik, bez odlaganja, obavještava Ministarstvo pravde.

Nakon izvršenja rada za opće dobro, povjerenik podnosi Ministarstvu pravde izvještaj o završenom radu za opće dobro.

Na osnovu izvještaja povjerenika o završenom radu za opće dobro, Ministarstvo pravde sačinjava zaključni izvještaj o obavljenom radu za opće dobro i dostavlja ga sudu koji je izrekao presudu.

Član 38.

Zanemarivanjem obaveze rada za opće dobro smatra se kašnjenje na rad, neopravdano izostajanje s rada, napuštanje rada i namjerno dovođenje sebe u stanje umanjene radne sposobnosti, namjerno oštećenje sredstava za rad, nepoštivanje organizacije i načina rada, ponašanje i odnosi sa zaposlenicima poslodavca ili korisnicima rada koji ne doprinose ostvarenju posebnog cilja toga rada.

U slučaju iz stava (1) ovoga člana, povjerenik, bez odlaganja, obavještava Ministarstvo pravde.

U slučaju ponovljenog zanemarivanja obaveze rada za opće dobro, poslodavac može raskinuti ugovor iz člana 21. stav (5) ovog Pravilnika, pod uslovima utvrđenim ugovorom.

Poslodavac je dužan pismeno i bez odlaganja, obavijestiti Ministarstvo pravde o namjeri raskidanja ugovora, a Ministarstvo pravde o tome obavještava sud koji je donio odluku o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro.

Ukoliko sud, u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o raskidu ugovora, ne odluči da osuđenika vrati na izdržavanje kazne zatvora, Ministarstvo pravde obavezno je osuđeniku osigurati izvršenje rada za opće dobro kod drugog poslodavca.

Član 39.

Osuđenik ima pravo prigovora ministru pravde u vezi sa podacima u osobnom listu, na program rada i izvještaj povjerenika, te na nepravilan odnos državnog službenika i povjerenika prema njemu za vrijeme rada za opće dobro.

Državni službenik i povjerenik su dužni prigovore zabilježiti u osobni list i dostaviti ih ministru pravde.

U roku ne dužem od osam dana od prijema prigovora, Ministarstvo pravde, dužno je saslušati osuđenika, državnog službenika i povjerenika i utvrditi opravdanost prigovora, a u daljnjem roku od tri dana dužno je dati pisano uputstvo za otklanjanje opravdanih razloga prigovora ili odrediti drugog državnog službenika ili povjerenika nadležnog za tog osuđenika.

V. NADZOR

Član 40.

Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika, nadzor nad izvršavanjem rada za opće dobro i nadzor nad radom povjerenika vrši Ministarstvo pravde.

VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 41.

U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Pravilnika, ministar pravde Bosne i Hercegovine donijet će:

  • 1)
    Pravilnik o izboru, načinu rada, odgovornosti, obučavanju i evidenciji povjerenika
  • 2)
    Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje naknade povjerenicima
  • 3)
    Uputstvo o matičnoj knjizi i osobnom listu osuđenika.

Član 42.

U roku od 90 dana od dana donošenja ovog Pravilnika, Ministarstvo pravde je dužno:

  • 1)
    utvrditi listu poslodavaca koji ispunjavaju uslove za obavljanje rada za opće dobro na slobodi,
  • 2)
    zaključiti ugovore s poslodavcima u obavljanju rada za opće dobro,
  • 3)
    imenovati povjerenika i
  • 4)
    organizovati obuku povjerenika.

Član 43.

Ministarstvo pravde obavještava Sud u BiH o mogućnosti izvršavanja rada za opće dobro, vrsti poslova za opće dobro i broju osuđenika koji mogu izvršavati rad za opće dobro.

Član 44.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o vrsti i uslovima za izvršenje krivične sankcije rada za opće dobro na slobodi ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06, 43/10 i 18/14).

Član 45.

Prečišćeni tekst Pravilnika objavit će se u "Službenom glasniku BiH" i stupa na snagu danom objavljivanja.

Broj 07-02-2-11763/15
15. decembra 2015. godine
Sarajevo

Ministar
Josip Grubeša, s. r.