Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Pravilnik o potrebnoj dokumentaciji za ocjenu aktivnih materija

Na osnovu člana 15. stav 4. Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, na 35. sjednici, održanoj 16.12.2015. godine, donijelo je

PRAVILNIK
O POTREBNOJ DOKUMENTACIJI ZA OCJENU AKTIVNIH MATERIJA

Član 1.Predmet

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj dokumentacije za ocjenu aktivnih materija u cilju registracije.

Član 2.Potrebna dokumentacija za ocjenu aktivnih materija

Detaljan sadržaj potrebne dokumentacije, sa svim podacima za ocjenu aktivnih materija, propisan je u Prilogu, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Član 3.Stupanje na snagu

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 277/15
16. decembra 2015. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.

PRILOG
UVOD

1. Informacije koje treba dostaviti, njihovo dobijanje i prikazivanje

Dostavljene informacije moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve.
1.1 Informacije moraju biti dovoljne za ocjenu predvidivih rizika, neposrednih ili odgođenih, koje aktivna materija može podrazumijevati za ljude, uključujući osjetljive skupine, životinje i okoliš, te moraju obuhvatati barem informacije i rezultate studija iz ovog priloga.
1.2 Moraju se uključiti sve informacije o mogućim štetnim učincima aktivne materije, njenih metabolita i nečistoća na zdravlje ljudi i životinja ili na podzemne vode.
1.3 Moraju se uključiti sve informacije o mogućim neprihvatljivim učincima aktivne materije, njenih metabolita i nečistoća na okoliš, bilje i biljne proizvode.
1.4 Informacije moraju obuhvatati sve relevantne podatke iz stručno pregledane, javno dostupne naučne literature o aktivnoj materiji, metabolitima i produktima razgradnje ili reakcije i o fitofarmaceutskim sredstvima (u daljem tekstu: FFS) koja sadrže aktivnu materiju, kao i podatke o nuspojavama koje utiču na zdravlje, okoliš i vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini.
Mora se dostaviti sažetak tih informacija.
1.5 Informacije moraju obuhvatati detaljan i objektivan izvještaj o sprovedenim studijama, kao i njihov detaljan opis. Te informacije nisu potrebne ako je ispunjen jedan od sljedećih uslova:
(a) nisu potrebne zbog prirode proizvoda ili njegove predviđene namjene ili nisu naučno neophodne,
(b) njihovo pružanje nije tehnički moguće.
U tim se slučajevima mora dostaviti obrazloženje.
1.6 Mora se navesti upotrebljava li se aktivna materija istovremeno i kao biocid ili u veterinarskoj medicini.
Ako je podnosilac zahtjeva za aktivnu materiju predviđenu za upotrebu u FFS istovremeno i onaj koji je odgovoran za prijavljivanje aktivne materije kao biocida ili veterinarskog lijeka, mora se dostaviti sažetak svih bitnih podataka dostavljenih za odobrenje dotičnog biocida ili veterinarskog lijeka. Taj sažetak mora obuhvatati referentne toksikološke vrijednosti i predložene MRL-ove, uzimajući u obzir moguću kumulativnu izloženost zbog različitih primjena iste materije, na osnovu naučnih metoda koje su prihvatila evropska nadležna tijela, zajedno sa sažetkom podataka o ostacima i toksikologiji, kao i informacije o primjeni proizvoda.
Ako podnosilac zahtjeva za aktivnu materiju predviđenu za upotrebu u FFS nije istovremeno i onaj koji je odgovoran za prijavljivanje aktivne materije kao biocida ili veterinarskog lijeka, mora se dostaviti sažetak svih raspoloživih podataka.
1.7 Primjenom metoda istraživanja uvrštenih na popis iz tačke 6. dobijaju se potrebne informacije. Primjenjuju se smjernice za istraživanje koje je prihvatilo evropsko nadležno tijelo. Svako se odstupanje mora opisati i obrazložiti.
1.8 Informacije moraju uključivati detaljan opis primijenjenih metoda istraživanja.
1.9 Informacije moraju uključivati popis krajnjih vrijednosti za predmetnu aktivnu materiju.
1.10 Informacije se prema potrebi dobijaju u skladu s propisima koji uređuju zaštitu životinja koje se koriste u naučne svrhe.
1.11 Informacije o aktivnoj materiji, zajedno s informacijama o jednom ili više FFS koje sadrži aktivnu materiju i, prema potrebi, zajedno s informacijama o zaštitnim materijama ("safenerima") i sinergistima te drugim sastojcima FFS moraju biti dovoljne da omoguće:
(a) procjenu opasnosti kojima su izloženi ljudi pri rukovanju i primjeni FFS koja sadrže aktivnu materiju,
(b) procjenu rizika za zdravlje ljudi i životinja koje uzrokuju ostaci aktivne materije i njenih metabolita, nečistoća, produkata razgradnje i reakcije u vodi, zraku, hrani i hrani za životinje,
(c) predviđanje raspodjele, sudbine i ponašanja aktivne materije i metabolita, produkata razgradnje i reakcije, ako su značajni u toksikološkom ili ekološkom smislu, kao i predviđanje vremenskih razmaka povezanih s tim procesima,
(d) procjenu uticaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini (floru i faunu), a koje bi mogle biti izložene aktivnoj materiji, njenim metabolitima, produktima razgradnje i reakcije, ako su značajni u toksikološkom ili ekološkom smislu, kao i procjenu uticaja na ponašanje tih vrsta. Do uticaja može doći nakon jednokratne, produžene ili višekratne izloženosti i on može biti direktan ili indirektan, povratan ili nepovratan,
(e) ocjenu uticaja na biološku raznolikost i ekološke sisteme,
(f) utvrđivanje vrsta i populacija koje ne pripadaju ciljanoj grupi, a koje su ugrožene zbog moguće izloženosti,
(g) procjenu kratkoročnih i dugoročnih rizika za vrste, populacije, zajednice i procese koji ne pripadaju ciljanoj grupi,
(h) svrstavanje aktivne materije u odgovarajuću grupu s obzirom na opasnost u skladu s propisom koji uređuje razvrstavanje, označavanje i pakovanje materije i smjesa,
(i) utvrđivanje piktograma, oznaka opasnosti, odgovarajućih oznaka upozorenja i oznaka obavještenja u svrhu zaštite ljudi, vrsta koje ne pripadaju ciljanoj grupi i okoliša, koji se moraju upotrebljavati pri označivanju,
(j) utvrđivanje prihvatljivog dnevnog unosa (ADI) za ljude, prema potrebi,
(k) utvrđivanje prihvatljive razine izloženosti radnika (AOEL),
(l) utvrđivanje akutne referentne doze (ARfD) za ljude, prema potrebi,
(m) određivanje odgovarajućih mjera prve pomoći, kao i primjerenih mjera u vezi s dijagnosticiranjem i liječenjem koje se moraju primijeniti u slučaju trovanja ljudi,
(n) utvrđivanje sastava izomera i moguće metaboličke konverzije izomera, prema potrebi,
(o) utvrđivanje definicija ostataka primjerenih za procjenu rizika,
(p) utvrđivanje definicija ostataka primjerenih za praćenje i sprovedbu,
(r) procjenu rizika izloženosti potrošača, uključujući, prema potrebi, procjenu kumulativnih rizika koji nastaju zbog izloženosti većem broju aktivnih materija,
(s) procjenu izloženosti primjenilaca, radnika, stanovništva i nazočnih lica uključujući, prema potrebi, kumulativnu izloženost većem broju aktivnih materija,
(t) utvrđivanje maksimalnih nivoa ostataka i faktora koncentracije/razrjeđenja u skladu s Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla ("Službeni glasnik BiH", broj 89/12),
(u) procjenu vezanu uz vrstu i obim rizika za ljude, životinje (vrste koje ljudi obično hrane i drže ili životinje koje se koriste za proizvodnju hrane), kao i rizika za druge vrste kičmenjaka koje ne pripadaju ciljanoj grupi,
(v) utvrđivanje potrebnih mjera kako bi se smanjilo onečišćenje okoliša i uticaj na vrste koje ne pripadaju ciljanoj grupi,
(z) odlučivanje o tome treba li aktivnu materiju smatrati postojanom organskom onečišćujućom materijom (POP), postojanom, bioakumulativnom i otrovnom (PBT) ili vrlo postojanom i vrlo bioakumulativnom (vPvB), u skladu s kriterijumima utvrđenim u propisu o kriterijumu za odobravanje aktivnih materija, protektanata i sinergista,
(aa) odlučivanje o tome treba li aktivnu materiju smatrati kandidatom za zamjenu u skladu s kriterijumima utvrđenim u propisu o kriterijumu za odobravanje aktivnih materija, protektanata i sinergista,
(bb) odlučivanje o tome treba li aktivnu materiju smatrati aktivnom materijom niskog rizika u skladu s kriterijumima utvrđenim u propisu o kriterijumu za odobravanje aktivnih materija, protektanata i sinergista,
(cc) odlučivanje o tome treba li aktivnu materiju odobriti,
(dd) utvrđivanje uslova ili ograničenja vezanih uz odobrenja.
1.12 Pokusi se moraju postaviti, a podaci analizirati pomoću odgovarajućih statističkih metoda.
1.13 Izračuni izloženosti moraju se zasnivati na znanstvenim metodama koje je prihvatila Evropska agencija za sigurnost hrane (Agencija), ako su te metode na raspolaganju. Ako su korišćene dodatne metode, mora se navesti obrazloženje.
1.14 Za svaki odjeljak zahtjeva za podacima mora se dostaviti sažetak svih podataka, informacija i obavljenih procjena. To uključuje detaljnu i kritičku procjenu u skladu sa propisom koji uređuje uslove o stavljanju na tržište FFS.
2. Zahtjevi navedeni u ovom pravilniku predstavljaju minimalni obim podataka koje treba dostaviti. U posebnim okolnostima, to jest u posebnim scenarijima i za upotrebe drugačije od onih koje su uzete u obzir pri odobrenju, mogu biti potrebni dodatni zahtjevi na nacionalnom nivou. Pri postavljanju i odobravanju pokusa Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja (u daljem tekstu: nadležni organ) mora posebno voditi računa o ekološkim, klimatskim i agronomskim uslovima.

3. Dobra laboratorijska praksa (DLP)

3.1 Ako se istraživanje provodi radi dobijanja podataka o svojstvima ili sigurnosti u pogledu zdravlja ljudi ili životinja ili okoliša, istraživanja i analize provode se u skladu s načelima dobre laboratorijske prakse.
3.2 Odstupajući od tačke 3.1.:
3.2.1. Za aktivne materije koje se sastoje od mikroorganizama ili virusa istraživanja i analize za dobijanje podataka o svojstvima i sigurnosti u vezi s aspektima koji nisu povezani sa zdravljem ljudi mogu vršiti službene ili službeno priznate ispitne laboratorije ili organizacije koje ispunjavaju barem zahtjeve iz t. 3.2 i 3.3 uvoda Priloga Pravilnika o potrebnoj dokumentaciji za ocjenu FFS;
3.2.2. Za istraživanja i analize koji se provode radi dobijanja podataka o malim kulturama, koji se zahtijevaju na osnovu t. 6.3 i 6.5.2 dijela A:
- poljsku fazu mogu obaviti službene ili službeno priznate ispitne laboratorije ili organizacije koje ispunjavaju barem zahtjeve iz t. 3.2 i 3.3 uvoda Priloga Pravilnika o potrebnoj dokumentaciji za ocjenu FFS,
- analitičku fazu, ako se ne obavlja u skladu sa zahtjevima DLP-a, obavljaju laboratorije koje su akreditovane za odgovarajuću metodu u skladu s evropskom normom EN ISO/IEC 17025 "Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija".
3.2.3. Studije izvedene prije primjene mogu se, iako nisu u cijelosti u skladu sa zahtjevima DLP-a ili sadašnjim ispitnim metodama, uključiti u procjenu ako ih nadležna tijela prihvate kao naučno valjane, čime se uklanja potreba ponavljanja pokusa na životinjama, posebno za studije o kancerogenosti i reproduktivnoj toksičnosti. Ovo se odstupanje primjenjuje na studije na svim vrstama kičmenjaka.

4. Pokusni materijal

4.1 Mora se dostaviti detaljan opis (specifikacija) korištenog materijala. Ako se istraživanja provode s aktivnom materijom, korišteni materijal mora biti u skladu sa specifikacijom koja će se upotrebljavati u proizvodnji FFS koja se registruju, osim ako se upotrebljava radioaktivno obilježeni materijal ili pročišćena aktivna materija.
4.2 Ako se u studijama upotrebljava aktivna materija proizvedena u laboratoriji ili u sistemu probne proizvodnje, studije se moraju ponoviti s tehničkom aktivnom materijom, osim ako podnosilac zahtjeva dokaže da je pokusni materijal koji je upotrijebljen za potrebe toksikološkog, ekotoksikolološkog, ekološkog istraživanja i ocjenjivanja te za istraživanje i ocjenjivanje ostataka u osnovi jednak. U slučaju nesigurnosti moraju se dostaviti odgovarajuće studije kojima se premošćuje nedostatak podataka (bridging studies) i koje će služiti kao osnova za odluku o mogućoj potrebi za ponavljanjem studija.
4.3 Ako se u studijama upotrebljava aktivna materija koja ima drukčiji stepen čistoće ili sadrži drugačije nečistoće ili drugačije količine nečistoća nego što je navedeno u tehničkoj specifikaciji ili ako je aktivna materija smjesa sastojaka, važnost tih razlika ocjenjuje se na osnovu podataka ili znanstvenih dokaza. U slučaju nesigurnosti moraju se dostaviti odgovarajuće studije u kojima je upotrijebljena tehnička maaterija namijenjena komercijalnoj proizvodnji, koje će služiti kao osnov za donošenje odluke.
4.4 U slučaju studija kod kojih se doziranje proteže tokom određenog razdoblja (na primjer studije s višekratnim dozama), doziranje se, po mogućnosti, vrši iz iste serije aktivne materije ako njena stabilnost to dopušta. Kad god studija uključuje upotrebu različitih doza, mora se izvijestiti o odnosu između doza i štetnih učinaka.
4.5 Ako se istraživanja moraju provoditi na prečišćenoj aktivnoj materiji čija je specifikacija već utvrđena (≥ 980 g/kg), mora se navesti čistoća takvog pokusnog materijala, koja mora biti najveća koja se može postići primjenom najbolje raspoložive tehnologije. Ako je stepen postignute čistoće manji od 980 g/kg, mora se navesti obrazloženje. Tim se obrazloženjem mora dokazati da su iscrpljene sve tehnički izvedive i razumne mogućnosti za proizvodnju čiste aktivne materije.
4.6 Ako se upotrebljava radioaktivno obilježeni materijal, oznake radioaktivnosti postavljaju se na mjesta (jedno ili više, prema potrebi) koja omogućavaju objašnjenje metaboličkih puteva i puteva razgradnje i lakše istraživanje raspodjele aktivne materije i njenih metabolita, produkata reakcije i razgradnje.

5. Pokusi na kičmenjacima

5.1 Pokusi na kičmenjacima provode se jedino ako ne postoje druge validirane metode. Alternativne metode koje treba uzeti u obzir uključuju metode in vitro i in silico. Podstiče se primjena metoda smanjenja broja i usavršavanja postupaka pri istraživanju in vivo kako bi se što je moguće više smanjio broj životinja na kojima se obavljaju pokusi.
5.2 Pri oblikovanju ispitnih metoda uzimaju se u obzir načela zamjene, smanjenja broja i usavršavanja postupaka u kojima se koriste životinje, posebno kad postanu dostupne validirane metode za zamjenu, smanjenje broja ili usavršavanje pokusa na životinjama.
5.3 Za potrebe ovog Pravilnika ne smiju se obavljati pokusi koji uključuju namjerno davanje aktivne materije ili FFS ljudima i nečovjekolikim primatima.
5.4 Zbog etičkih razloga, studije moraju biti pomno osmišljene, vodeći računa o tome u kojem se opsegu pokusi na životinjama mogu smanjiti, usavršiti i zamijeniti.
6. Radi informisanja i usklađivanja, u "Službenom glasniku BiH" objavit će se popis ispitnih metoda i smjernica bitnih za provođenje ovog Pravilnika i redovno će se ažurirati.

DIO A

HEMIJSKE AKTIVNE MATERIJE

SADRŽAJ

POGLAVLJE 1. Identitet aktivne materije

1.1 Podnosilac
1.2 Proizvođač aktivne materije
1.3 Predložen ili prihvaćen ISO trivijalni naziv i sinonimi
1.4 Hemijski naziv (nomenklatura prema IUPAC-u i CA-u)
1.5 Razvojni kodni brojevi proizvođača
1.6 Brojevi CAS, EC i CIPAC
1.7 Molekulska i strukturna formula, molekulska masa
1.8 Način proizvodnje (sinteza) aktivne materije
1.9 Specifikacija čistoće aktivne materije u g/kg
1.10 Identifikacija i udio aditiva (kao što su stabilizatori) i nečistoća
1.11 Aditivi
1.12 Značajne nečistoće
1.13 Relevantne nečistoće
1.14 Analitički profil serija

POGLAVLJE 2. Fizikalno-hemijska svojstva aktivne materije

2.1 Talište i vrelište
2.2 Tlak para, hlapljivost
2.3 Izgled (fizikalno stanje, boja)
2.4 Spektri apsorpcije (UV/VIS, IR, NMR, MS), molarna ekstinkcija na određenim valnim dužinama, optička čistoća
2.5 Topljivost u vodi
2.6 Topljivost u organskim otapalima
2.7 Koeficijent raspodjele n-oktanol/voda
2.8 Disocijacija u vodi
2.9 Zapaljivost i samozapaljivost
2.10 Plamište
2.11 Eksplozivna svojstva
2.12 Površinska napetost
2.13 Oksidacijska svojstva
2.14 Ostale studije

POGLAVLJE 3. Dodatni podaci o aktivnoj materiji

3.1 Uporaba aktivne materije
3.2 Namjena
3.3 Učinci na štetne organizme
3.4 Predviđena područja primjene
3.5 Štetni organizmi koji se suzbijaju i usjevi ili proizvodi koji se štite ili tretiraju
3.6 Način djelovanja
3.7 Informacije o pojavi ili mogućoj pojavi razvoja otpornosti i odgovarajućim strategijama djelovanja
3.8 Metode i mjere predostrožnosti pri rukovanju, skladištenju, prevozu ili u slučaju požara
3.9 Postupci uništavanja ili dekontaminacije
3.10 Hitne mjere u slučaju nesreće

POGLAVLJE 4. Analitičke metode

Uvod
4.1 Metode dobijanja podataka prije odobrenja
4.2 Metode za analizu tehničke aktivne materije
4.3 Metode za procjenu rizika
4.4 Metode za kontrolu i praćenje nakon odobrenja

POGLAVLJE 5. Toksikološke studije i studije metabolizma

Uvod
5.1 Studije o apsorpciji, distribuciji, metabolizmu i izlučivanju kod sisara
5.1.1 Apsorpcija, distribucija, metabolizam i izlučivanje nakon izloženosti oralnim putem
5.1.2 Apsorpcija, distribucija, metabolizam i izlučivanje nakon drugih oblika izloženosti
5.2 Akutna toksičnost
5.2.1 Oralna
5.2.2 Dermalna
5.2.3 Inhalacijska
5.2.4 Nadražljivosti kože
5.2.5 Nadražljivosti oka
5.2.6 Preosjetljivost kože
5.2.7 Fototoksičnost
5.3 Kratkotrajna toksičnost
5.3.1 28-dnevna studija oralne toksičnosti
5.3.2 90-dnevna studija oralne toksičnosti
5.3.3 Drugi putevi unosa
5.4 Istraživanje genotoksičnosti
5.4.1 In vitro studije
5.4.2 In vivo studije na somatskim stanicama
5.4.3 In vivo studije na polnim stanicama
5.5 Dugotrajna toksičnost i karcinogenost
5.6 Reproduktivna toksičnost
5.6.1 Multigeneracijske studije
5.6.2 Studije razvojne toksičnosti
5.7 Studije neurotoksičnosti
5.7.1 Studije neurotoksičnosti kod glodara
5.7.2 Studije odgođene polineuropatije
5.8 Ostale toksikološke studije
5.8.1 Studije toksičnosti metabolita
5.8.2 Dodatne studije aktivne materije
5.8.3 Endokrina disrupcija
5.9 Podaci o učincima na zdravlje
5.9.1 Zdravstveni nadzor osoblja u proizvodnji i studije praćenja
5.9.2 Podaci prikupljeni u okviru istraživanja obavljenih na ljudima
5.9.3 Neposredna opažanja
5.9.4 Epidemiološke studije
5.9.5 Dijagnoze otrovanja (određivanje aktivne tvari, metaboliti), posebni znakovi trovanja, klinički testovi
5.9.6 Predloženo liječenje: mjere prve pomoći, protuotrovi i liječenje
5.9.7 Očekivani učinci otrovanja

POGLAVLJE 6. Ostaci u ili na tretiranim proizvodima, hrani i hrani za životinje

6.1 Stabilnost ostataka tokom skladištenja
6.2 Metabolizam, raspodjela i izražavanje ostatka
6.2.1 Bilje
6.2.2 Perad
6.2.3 Preživači u laktaciji
6.2.4 Svinje
6.2.5 Ribe
6.3 Pokusi za određivanje količine ostataka u bilju
6.4 Studije ostataka hranidbom životinja
6.4.1 Perad
6.4.2 Preživači
6.4.3 Svinje
6.4.4 Ribe
6.5. Učinci prerade
6.5.1 Vrsta ostatka
6.5.2 Raspodjela ostatka u nejestivoj kori i mesu ploda
6.5.3 Količina ostataka u prerađenim proizvodima
6.6 Ostaci u kulturama u plodoredu
6.6.1 Metabolizam u kulturama u plodoredu
6.6.2 Količina ostataka u kulturama u plodoredu
6.7 Predložene definicije ostataka i maksimalnog nivoa ostataka
6.7.1 Predložene definicije ostataka
6.7.2 Predloženi maksimalni nivoi ostataka (MRO-i) i obrazloženje prihvatljivosti predloženih nivoa
6.7.3 Predloženi maksimalni nivoi ostataka (MRO-i) i obrazloženje prihvatljivosti predloženih nivoa za uvezene proizvode (uvozna toleranca)
6.8 Predložene karence
6.9 Procjena moguće i stvarne izloženosti putem prehrane i drugih načina
6.10 Ostale studije
6.10.1 Nivo ostataka u peludi i pčelinjim proizvodima

POGLAVLJE 7. Sudbina i ponašanje u okolišu

7.1 Sudbina i ponašanje u tlu
7.1.1 Put razgradnje u tlu
7.1.1.1 Aerobna razgradnja
7.1.1.2 Anaerobna razgradnja
7.1.1.3 Fotoliza u tlu
7.1.2 Brzina razgradnje u tlu
7.1.2.1 Laboratorijske studije
7.1.2.1.1 Aerobna razgradnja aktivne materije
7.1.2.1.2 Aerobna razgradnja metabolita, produkata razgradnje i reakcije
7.1.2.1.3 Anaerobna razgradnja aktivne materije
7.1.2.1.4 Anaerobna razgradnja metabolita, produkata razgradnje i reakcije
7.1.2.2 Pokusi u polju
7.1.2.2.1 Studije raspadanja u tlu
7.1.2.2.2 Studije o nakupljanju u tlu
7.1.3 Adsorpcija i desorpcija u tlu
7.1.3.1 Adsorpcija i desorpcija
7.1.3.1.1 Adsorpcija i desorpcija aktivne materije
7.1.3.1.2 Adsorpcija i desorpcija metabolita, produkata razgradnje i reakcije
7.1.3.2 Vremenski zavisna sorpcija
7.1.4 Pokretljivost u tlu
7.1.4.1 Studije ispiranja u stupcu kolone
7.1.4.1.1 Ispiranje aktivne materije u stupcu kolone
7.1.4.1.2 Ispiranje metabolita, produkata razgradnje i reakcije u stupcu kolone
7.1.4.2 Lizimetrijske studije
7.1.4.3 Studije ispiranja u polju
7.2 Sudbina i ponašanje u vodi i sedimentu
7.2.1 Put i brzina razgradnje u vodenim sistemima (hemijska i fotohemijska razgradnja)
7.2.1.1 Hidrolitička razgradnja
7.2.1.2 Neposredna fotohemijska razgradnja
7.2.1.3 Posredna fotohemijska razgradnja
7.2.2 Put i brzina biološke razgradnje u vodenim sistemima
7.2.2.1 "Laka biorazgradivost"
7.2.2.2 Aerobna mineralizacija u površinskim vodama
7.2.2.3 Studija o vodi/sedimentu
7.2.2.4 Studija o ozračenoj vodi/sedimentu
7.2.3 Razgradnja u zasićenoj zoni
7.3 Sudbina i ponašanje u zraku
7.3.1 Put i brzina razgradnje u zraku
7.3.2 Prenos zrakom
7.3.3 Lokalni i globalni učinci
7.4 Definicija ostatka
7.4.1 Definicija ostatka za potrebe procjene rizika
7.4.2 Definicija ostatka za potrebe praćenja
7.5 Podaci o praćenju

POGLAVLJE 8. Ekotoksikološke studije

Uvod
8.1 Učinci na ptice i druge kopnene kičmenjake
8.1.1 Učinci na ptice
8.1.1.1 Akutna oralna toksičnost za ptice
8.1.1.2 Kratkotrajna oralna toksičnost za ptice
8.1.1.3 Subkronična i reproduktivna toksičnost za ptice
8.1.2 Učinci na druge kopnene kičmenjake osim ptica
8.1.2.1 Akutna oralna toksičnost za sisare
8.1.2.2 Dugotrajna i reproduktivna toksičnost za sisare
8.1.3 Biokoncentracija aktivne materije u plijenu ptica i sisara
8.1.4 Učinci na divlje kopnene kičmenjake (ptice, sisare, gmazove i vodozemce)
8.1.5 Endokrina disrupcija
8.2 Učinci na vodene organizme
8.2.1 Akutna toksičnost za ribe
8.2.2 Dugotrajna i hronična toksičnost za ribe
8.2.2.1 Istraživanje toksičnosti za ribe u ranoj fazi razvoja
8.2.2.2 Istraživanje kroz cijeli životni ciklus ribe
8.2.2.3 Biokoncentracija u ribama
8.2.3 Endokrina disrupcija
8.2.4 Akutna toksičnost za vodene beskičmenjake
8.2.4.1 Akutna toksičnost za Daphnia magna
8.2.4.2 Akutna toksičnost za dodatnu vrstu vodenih beskičmenjaka
8.2.5 Dugotrajna i hronična toksičnost za vodene beskičmenjake
8.2.5.1 Reprodukcijska i razvojna toksičnost za Daphnia magna
8.2.5.2 Reprodukcijska i razvojna toksičnost za dodatnu vrstu vodenih beskičmenjaka
8.2.5.3 Razvoj i pojava kod vrste Chironomus riparius
8.2.5.4 Organizmi koji žive u sedimentu
8.2.6 Učinci na rast algi
8.2.6.1 Učinci na rast zelenih algi
8.2.6.2 Učinci na rast dodatne vrste algi
8.2.7 Učinci na vodene makrofite
8.2.8 Dodatna istraživanja na vodenim organizmima
8.3 Učinci na člankonošce
8.3.1 Učinci na pčele
8.3.1.1 Akutna toksičnost za pčele
8.3.1.1.1 Akutna oralna toksičnost
8.3.1.1.2 Akutna kontaktna toksičnost
8.3.1.2 Hronična toksičnost za pčele
8.3.1.3 Učinci na razvoj pčela medarica i druge faze životnog ciklusa pčela medarica
8.3.1.4 Subletalni učinci
8.3.2 Učinci na člankonošce koji ne pripadaju ciljanoj skupini, osim pčela
8.3.2.1 Učinci na vrstu Aphidius rhopalosiphi
8.3.2.2 Učinci na vrstu Typhlodromus pyri
8.4 Učinci na mezofaunu i makrofaunu tla koje ne pripadaju ciljanoj skupini
8.4.1 Gujavice - subletalni učinci
8.4.2 Učinci na mezofaunu i makrofaunu tla koje ne pripadaju ciljanoj skupini (osim gujavica)
8.4.2.1 Istraživanja na razini vrste
8.5 Učinci na pretvarnje azota u tlu
8.6 Učinci na više kopnene biljke koje ne pripadaju ciljanoj skupini
8.6.1 Sažetak podataka dobijenih probirom
8.6.2 Istraživanje na bilju koje ne pripada ciljanoj grupi
8.7 Učinci na ostale kopnene organizme (floru i faunu)
8.8 Učinci na biološke metode pročišćavanja otpadnih voda
8.9 Podaci o praćenju

POGLAVLJE 9. Podaci iz literature

POGLAVLJE 10. Razvrstavanje i označivanje

POGLAVLJE 1.

Identifikacija aktivne materije

Dostavljeni podaci moraju biti dovoljni da se na osnovu njih svaka aktivna materija može tačno identifikovati, definirati prema specifikaciji i kategorizovati prema vrsti.

1.1 Podnosilac zahtjeva

Navode se ime i adresa podnosioca zahtjeva, kao i ime, položaj, broj telefona, adresa elektronske pošte i broj telefaksa osobe za kontakt.

1.2 Proizvođač

Navode se ime i adresa proizvođača aktivne materije, kao i naziv i adresa svakog proizvodnog pogona u kojem se proizvodi aktivna materija. Navodi se kontaktna tačka (ime, broj telefona, adresa elektronske pošte i broj telefaksa).
Ako se nakon odobrenja aktivnih tvari promijene mjesto ili broj proizvođača, potrebne se informacije opet moraju dostaviti nadležnom organu.

1.3 Predložen ili prihvaćen ISO trivijalni naziv i sinonimi

Mora se navesti trivijalni naziv koji je prihvatila ili koji predlaže Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) i, prema potrebi, drugi prihvaćeni ili predloženi trivijalni nazivi (sinonimi), uključujući ime (naziv) tijela nadležnog za nomenklaturu.

1.4 Hemijski naziv (nomenklatura prema IUPAC-u i CA-u)

Mora se navesti hemijski naziv naveden u propisu koji uređuje razvrstavanje, označavanje i pakiranje aktivnih materija ili, ako naziv nije naveden u tom propisu, u skladu s nomenklaturom Međunarodne unije za čistu i primijenjenu hemiju (IUPAC) i Službe za sažetke iz područja hemije (CA).

1.5 Razvojni kodni brojevi proizvođača

Moraju se navesti kodni brojevi koji su se tokom razvojne faze koristili za identifikaciju aktivne materije i, ako su poznate, formulacije koje sadrže aktivnu materiju. Za svaki se navedeni kodni broj moraju navesti materijal na koji se odnosi, razdoblje u kojem se koristio i države članice ili druge države u kojima se koristio ili se koristi.

1.6 Brojevi CAS, EC i CIPAC

Broj službe Chemical Abstract Service (CAS), broj Evropske komisije (EC) i broj Međunarodnog vijeća za saradnju na području analize pesticida (CIPAC) moraju se navesti, ako postoje.

1.7 Molekulska i strukturna formula, molekulska masa

Moraju se navesti molekulska formula, molekulska masa i strukturna formula aktivne materije i, prema potrebi, strukturna formula svakog izomera prisutnog u aktivnoj materiji.
Za biljne se ekstrakte može primijeniti drugačiji pristup ako je odgovarajuće zasnovan.

1.8 Način proizvodnje (sinteza) aktivne tvari

Za svaki proizvodni pogon moraju se navesti način proizvodnje, identitet (naziv, broj CAS, strukturna formula) i čistoća sirovina i jesu li dostupne na tržištu, primijenjeni hemijski postupci, pa se identifikuju nečistoće prisutne u konačnom proizvodu. Moraju se navesti detaljne informacije o porijeklu tih nečistoća. Svaka se nečistoća mora kategorizovati zavisno o tome radi li se o nečistoćama koje potiču iz sekundarnih reakcija, o nečistoćama prisutnim u sirovinama, o zaostalim međuproduktima reakcije ili o zaostalim sirovinama. Mora se razmotriti njihov značaj u toksikološkom, ekotoksikološkom i ekološkom smislu. Te informacije moraju obuhvatati i nečistoće koje nisu otkrivene, ali koje bi teoretski mogle nastati. Obično nisu potrebne informacije o tehnološkom postupku.
Ako se zahtijevane informacije dostave za sistem probne proizvodnje, te se informacije moraju ponovno dostaviti nakon što se ustale metode i postupci industrijske proizvodnje. Ako su na raspolaganju podaci o industrijskoj proizvodnji, oni se dostavljaju prije odobrenja u skladu s propisom koji uređuje uslove za stavljanje FFS na tržište. Ako podaci o industrijskoj proizvodnji nisu na raspolaganju, mora se navesti obrazloženje.

1.9 Specifikacija čistoće aktivne materije u g/kg

Mora se navesti najmanji udio čiste aktivne materije u g/kg u tehničkoj materiji koja se koristi za proizvodnju FFS. Mora se obrazložiti zasnovanost najmanjeg udjela predloženog u specifikaciji. To uključuje statističku analizu podataka o najmanje pet reprezentativnih serija, kako se navodi u tački 1.11. Za dodatno obrazloženje tehničke specifikacije mogu se dostaviti dodatni potkrepljujući podaci.
Ako se zahtijevane informacije dostave za sistem probne proizvodnje, te se informacije moraju ponovno dostaviti nakon što se ustale metode i postupci industrijske proizvodnje. Ako su na raspolaganju podaci o industrijskoj proizvodnji, oni se moraju dostaviti prije odobrenja u skladu s propisom koji uređuje ovu oblast. Ako podaci o industrijskoj proizvodnji nisu na raspolaganju, mora se navesti obrazloženje.
Ako se aktivna materija proizvodi kao tehnički koncentrat (TK), mora se navesti najmanji i najveći udio čiste aktivne materije i njen udio u teoretskoj suhoj materiji.
Ako je aktivna materija smjesa izomera, mora se navesti omjer ili raspon omjera udjela pojedinih izomera. Navodi se relativna biološka aktivnost svakog izomera u smislu učinkovitosti i toksičnosti.
Za biljne se ekstrakte može primijeniti drugačiji pristup ako je odgovarajuće zasnovan.

1.10 Identifikacija i udio aditiva (kao što su stabilizatori) i nečistoća

Za svaki aditiv mora se navesti najmanji i najveći udio u g/kg.
Mora se navesti i najveći udio, iskazan u g/kg, svakog dodatnog sastojka koji nije aditiv.
Ako se aktivna tvar proizvodi kao tehnički koncentrat (TK), mora se navesti najveći udio svake nečistoće, kao i njen udio u teoretskoj suhoj materiji.
Izomeri koji nisu dio ISO trivijalnog naziva smatraju se nečistoćama.
Ako dostavljene informacije nisu dostatne za potpunu identifikaciju sastojaka (npr. kondenzata), za svaki sastojak se moraju dostaviti detaljne informacije o njegovom sastavu.
Ako se zahtijevane informacije dostave za sistem probne proizvodnje, te se informacije moraju ponovo dostaviti nakon što se ustale metode i postupci industrijske proizvodnje. Ako su na raspolaganju podaci o industrijskoj proizvodnji, oni se moraju dostaviti prije odobrenja u skladu s propisom koji uređuje ovu oblast. Ako podaci o industrijskoj proizvodnji nisu na raspolaganju, mora se navesti obrazloženje.
Za biljne ekstrakte se može primijeniti drukčiji pristup ako je odgovarajuće zasnovan.
1.10.1 Aditivi
Moraju se navesti i trgovački naziv sastojaka koji su dodati aktivnoj materiji prije proizvodnje FFS kako bi se očuvala stabilnost i olakšalo rukovanje (u daljem tekstu: aditivi). Za te se aditive, prema potrebi, navode sljedeće informacije:
(a) hemijski naziv prema nomenklaturi IUPAC-a i CA-a,
(b) ISO trivijalni naziv ili predloženi trivijalni naziv, ako je dostupan,
(c) CAS broj, EC broj,
(d) molekulska i strukturna formula,
(e) molekulska masa,
(f) najmanji i najveći udio u g/kg i
(g) djelovanje (npr. stabilizator).
1.10.2 Značajne nečistoće
Nečistoće prisutne u količinama od 1 g/kg ili većim smatraju se značajnima. Za značajne nečistoće navode se, prema potrebi, sljedeće informacije:
(a) hemijski naziv prema nomenklaturi IUPAC-a i CA-a,
(b) ISO trivijalni naziv ili predloženi trivijalni naziv, ako je dostupan,
(c) CAS broj, EC broj,
(d) molekulska i strukturna formula,
(e) molekulska masa i
(f) najveći udio u g/kg.
Moraju se navesti informacije o tome kako je utvrđen strukturni identitet nečistoća.
1.10.3 Relevantne nečistoće
Nečistoće koje su posebno nepoželjne zbog svojih toksikoloških, ekotoksikoloških i ekoloških svojstava smatraju se relevantnima. Za relevantne se nečistoće, prema potrebi, navode sljedeće informacije:
(a) hemijski naziv prema nomenklaturi IUPAC-a i CA-a,
(b) ISO trivijalni naziv ili predloženi trivijalni naziv, ako je dostupan,
(c) CAS broj, EC broj,
(d) molekulska i strukturna formula,
(e) molekulska masa i
(f) najveći udio u g/kg.
Moraju se navesti informacije o tome kako je utvrđen strukturni identitet nečistoća.

1.11 Analitički profil serija

Najmanje pet reprezentativnih serija iz nedavne i tekuće proizvodnje aktivne materije mora se analizirati kako bi se utvrdio udio čiste aktivne materije, nečistoća, aditiva i svakog dodatnog sastojka koji nije aditiv. Sve reprezentativne serije moraju biti proizvedene u posljednjih pet godina. Ako podaci o proizvodnji u posljednjih pet godina nisu dostupni, mora se dostaviti obrazloženje. Dostavljeni rezultati analiza moraju sadržavati kvantitativne podatke u smislu udjela izraženog u g/kg za sve sastojke koji su prisutni u količinama od 1 g/kg ili većim i obično bi trebali obuhvatati najmanje 980 g/kg analiziranog uzorka. U slučaju biljnih ekstrakata i semiohemikalija (kao što su feromoni) dopušteni su opravdani izuzeci. Mora se objasniti statistička podloga korištena za utvrđivanje udjela predloženog u tehničkoj specifikaciji (npr. najveća količina utvrđena u praksi, prosječno odstupanje plus tri standardna odstupanja od količina utvrđenih u praksi itd.). Za dodatno obrazloženje tehničke specifikacije mogu se dostaviti potkrepljujući podaci. Mora se utvrditi i navesti stvarni udio sastojaka koji su posebno nepoželjni zbog njihovih toksikoloških, ekotoksikoloških ili ekoloških svojstava, čak i onda kada su prisutni u količinama manjim od 1 g/kg. Prijavljeni podaci moraju uključivati rezultate analiza pojedinačnih uzoraka, kao i sažetak tih podataka iz kojih će biti vidljivi najmanji, najveći i srednji udio svakog odgovarajućeg sastojka.
Ako se aktivna tvar proizvodi u različitim proizvodnim pogonima, podaci iz prvog stava moraju se navesti za svaki pogon zasebno.
Osim toga, ako je relevantno, analiziraju se uzorci aktivne materije proizvedene u laboratoriji ili u sistemu probne proizvodnje, ako je taj materijal korišten za dobijanje toksikoloških ili ekotoksikoloških podataka. Ako ti podaci nisu na raspolaganju, mora se navesti obrazloženje.
Ako se dostavljene informacije odnose na sistem probne proizvodnje, te se informacije moraju ponovno dostaviti nakon što se ustale metode i postupci industrijske proizvodnje. Ako su na raspolaganju podaci o industrijskoj proizvodnji, oni se moraju dostaviti prije odobrenja u skladu s propisom koji uređuje ovu oblast. Ako podaci o industrijskoj proizvodnji nisu na raspolaganju, mora se navesti obrazloženje.

POGLAVLJE 2.

Fizikalno-hemijska svojstva aktivne tvari

2.1 Talište i vrelište

Mora se odrediti i navesti talište ili, ako je to primjereno, ledište ili temperatura ukrućivanja pročišćene aktivne materije.
Mjerenja se provode do 360 °C.
Mora se odrediti i navesti vrelište pročišćene aktivne materije. Mjerenja se provode do 360 °C.
Ako se talište ili vrelište ne mogu odrediti zbog razgradnje ili sublimacije, mora se navesti temperatura na kojoj dolazi do razgradnje ili sublimacije.

2.2 Tlak para, hlapljivost

Mora se navesti tlak para pročišćene aktivne materije na 20 ili 25 °C. Ako je na 20 °C tlak para manji od 10-5 Pa, tlak para na 20 ili 25 °C procjenjuje se pomoću krivulje tlaka para s mjerenjima na većim temperaturama.
U slučaju aktivnih materija u krutom ili tekućem obliku, hlapljivost (Henryjeva konstanta) pročišćene aktivne materije utvrđuje se ili izračunava na osnovu njene topljivosti u vodi i tlaka pare te se navodi u obliku Pa × m3× mol-1.

2.3 Izgled (fizikalno stanje, boja)

Mora se dostaviti opis boje, ako postoji, te fizikalnog stanja tehničke aktivne materije i pročišćene aktivne materije.

2.4 Spektri apsorpcije (UV/VIS, IR, NMR, MS), molarna ekstinkcija na određenim valnim dužinama, optička čistoća

Moraju se odrediti i navesti sljedeći spektri, uključujući pregled karakterističnih signala potrebnih za tumačenje: ultraljubičasti/vidljivi (UV/VIS), infracrveni (R), nuklearna magnetska rezonanca (NMR) i maseni spektar (MS) pročišćene aktivne materije.
Mora se odrediti i navesti molarna ekstinkcija na određenim valnim dužinama (ε u L × mol–1× cm-1). Odgovarajuće valne dužine uključuju sve najveće vrijednosti spektra UV/VIS, kao i raspon valnih dužina od 290-700 nm.
Ako su aktivne materije otopljeni optički izomeri, njihova se optička čistoća mora izmjeriti i navesti.
Za identifikaciju nečistoća za koje se smatra da su važne u toksikološkom, ekotoksikološom ili ekološkom smislu moraju se utvrditi i navesti spektri apsorpcije UV/vidljivog zračenja te spektri IR, NMR i MS.

2.5 Topljivost u vodi

Mora se odrediti topljivost pročišćenih aktivnih materija u vodi pod atmosferskim tlakom i mora se navesti vrijednost za temperaturu od 20 °C. Ta se određivanja topljivosti u vodi moraju izvršiti u neutralnoj sredini (odnosno u destilovanoj vodi u ravnoteži s atmosferskim ugljičnim dioksidom). Ako je pKa između 2 i 12, topljivost u vodi određuje se i u kiseloj sredini (pH od 4 do 6) i u alkalnoj sredini (pH od 9 do 10). Ako je stabilnost aktivne materije u vodenom mediju takva da nije moguće odrediti topljivost u vodi, mora se dostaviti obrazloženje na osnovu podataka dobijenih istraživanjem.

2.6 Topljivost u organskim otapalima

Mora se utvrditi topljivost tehničke aktivne materije ili pročišćene aktivne materije u navedenim organskim otapalima pri temperaturi od 15 do 25 °C, te se navodi ako je manja od 250 g/l i mora se navesti i primijenjena temperatura.
Rezultati se iskazuju u g/l:
(a) alifatski ugljikovodonik: po mogućnosti heptan,
(b) aromatski ugljikovodonik: po mogućnosti toluen,
(c) halogeni ugljikovodonik: po mogućnosti diklormetan,
(d) alkohol: po mogućnosti metanol ili izopropil alkohol,
(e) keton: po mogućnosti aceton,
(f) ester: po mogućnosti etil-acetat.
Ako je jedno ili više tih otapala neprikladno za određenu aktivnu materiju (npr. reaguje s pokusnim materijalom), mogu se umjesto njih koristiti alternativna otapala. U tim se slučajevima odabir mora opravdati u smislu njihove strukture i polariteta.

2.7 Koeficijent raspodjele n-oktanol/voda

Mora se odrediti i navesti koeficijent raspodjele n-oktanol/voda (Kow ili log Pow) za temperaturu od 20 ili 25 °C za pročišćenu aktivnu materiju i za sve komponente definicije ostatka utvrđene za potrebe procjene rizika. Mora se ispitati učinak pH vrijednosti (od 4 do 10) ako je pKa vrijednost aktivne materije ima između 2 i 12.

2.8 Disocijacija u vodi

Ako dolazi do disocijacije u vodi, moraju se utvrditi i navesti konstante disocijacije (pKa vrijednosti) aktivne materije pri temperaturi od 20 °C. Na osnovu teoretskih pretpostavki moraju se utvrditi i navesti produkti disocijacije. Ako je aktivna materija sol, mora se navesti pKa vrijednost nedisociranog oblika aktivne materije.

2.9 Zapaljivost i samozapaljivost

Mora se odrediti i navesti zapaljivost i samozapaljivost tehničkih aktivnih materija. Prihvatljiva je i teoretska procjena na osnovu strukture ako udovoljava kriterijima navedenim u Dodatku 6. Preporuka Ujedinjenih naroda o prevozu opasne robe – Priručnik o istraživanjima i kriterijima 1 odnose na pročišćenu aktivnu materiju.
U opravdanim se slučajevima mogu koristiti podaci koji se odnose na pročišćenu aktivnu materiju.

2.10 Plamište

Mora se odrediti i navesti plamište tehničkih aktivnih materija s talištem ispod 40 °C. U opravdanim se slučajevima mogu koristiti podaci koji se odnose na pročišćenu aktivnu materiju.

2.11 Eksplozivna svojstva

Moraju se odrediti i navesti eksplozivna svojstva tehničkih aktivnih materija. Prihvatljiva je i teoretska procjena na osnovu strukture ako udovoljava kriterijima navedenim u Dodatku 6. Preporuka Ujedinjenih naroda o prevozu opasne robe – Priručnik o istraživanjima i kriterijima. U opravdanim se slučajevima mogu koristiti podaci koji se odnose na pročišćenu aktivnu materiju.

2.12 Površinska napetost

Mora se odrediti i navesti površinska napetost pročišćene aktivne materije.

2.13 Oksidacijska svojstva

Moraju se odrediti i navesti oksidacijska svojstva tehničkih aktivnih materija. Prihvatljiva je i teoretska procjena na osnovu strukture ako udovoljava kriterijima navedenim u Dodatku 6. Preporuka Ujedinjenih naroda o prevozu opasne robe - Priručnik o istraživanjima i kriterijima. U opravdanim se slučajevima mogu koristiti podaci koji se odnose na pročišćenu aktivnu materiju.

2.14 Ostale studije

Dodatne studije potrebne za razvrstavanje aktivne materije s obzirom na opasnost izvode se u skladu s propisom o razvrstavanju, označavanju i pakiranju aktivnih materija.

POGLAVLJE 3.

Dodatni podaci o aktivnoj materiji

3.1 Upotreba aktivne materije

Dostavljene informacije moraju opisati u koje se svrhe FFS koja sadrže aktivnu materiju upotrebljavaju ili će se upotrebljavati te doziranje i način njihove upotrebe ili predložene upotrebe.

3.2 Namjena

Mora se navesti namjena birajući sa sljedećeg popisa:
(a) akaricid,
(b) baktericid,
(c) fungicid,
(d) herbicid,
(e) insekticid,
(f) moluskicid,
(g) nematocid,
(h) regulator rasta bilja,
(i) repelent,
(j) rodenticid,
(k) semiohemikalija,
(l) talpicid,
(m) viricid,
(n) drugo (navodi podnosilac zahtjeva).

3.3 Učinci na štetne organizme

Mora se navesti način djelovanja na štetne organizme:
(a) kontaktno djelovanje,
(b) želučano djelovanje,
(c) inhalacijsko djelovanje,
(d) fungitoksično djelovanje,
(e) fungistatično djelovanje,
(f) desikant,
(g) inhibitor razmnožavanja,
(h) drugo (navodi podnosilac zahtjeva).
Mora se navesti da li se aktivna materija translocira u biljkama i, prema potrebi, da li je ta translokacija apoplastna, simplastna ili i jedna i druga.

3.4 Predviđena područja primjene

Za FFS koja sadrže aktivnu materiju moraju se navesti, prema sljedećem popisu, postojeća ili predložena područja njihove primjene:
(a) na otvorenom prostoru, kao na primjer u poljoprivredi, hortikulturi, šumarstvu i vinogradarstvu,
(b) u zaštićenim prostorima,
(c) na ukrasnim i rekreacijskim površinama,
(d) za suzbijanje korova na nepoljoprivrednim površinama,
(e) na okućnicama,
(f) na sobnom bilju,
(g) na uskladištenim biljnim proizvodima,
(h) drugo (navodi podnosilac zahtjeva).

3.5 Štetni organizmi koji se suzbijaju i usjevi ili proizvodi koji se štite ili tretiraju

Moraju se navesti pojedinosti o postojećoj i predviđenoj primjeni s obzirom na usjeve, grupe usjeva, biljke ili biljne proizvode koji se tretiraju i, prema potrebi, čuvaju.
Prema potrebi, navode se pojedinosti o štetnim organizmima protiv kojih je moguća zaštita.
Prema potrebi, navode se učinci koji se postižu, npr. sprečavanje klijanja, usporavanje zriobe, smanjenje dužine stabljike, poboljšanje oplodnje.

3.6 Način djelovanja

Mora se dostaviti izjava o načinu djelovanja aktivne materije, na nivou biohemijskog i fiziološkog mehanizma i biohemijskog puta, u mjeri u kojoj je način djelovanja pojašnjen. Moraju se navesti rezultati odgovarajućih eksperimentalnih studija, ako su dostupni.
Ako je poznato da se aktivna materija, da bi se postigao predviđeni učinak, mora pretvoriti u metabolit ili produkt razgradnje nakon primjene ili uporabe FFS koja je sadrže, za aktivni metabolit ili produkt razgradnje moraju se navesti sljedeći podaci:
(a) hemijski naziv u skladu s nomenklaturom IUPAC-a i CA-a,
(b) ISO trivijalni naziv ili predloženi trivijalni naziv,
(c) CAS broj, EC broj.
(d) molekulska i strukturna formula i
(e) molekulska masa.
Informacije iz t. (a) do (e) moraju upućivati na informacije dostavljene u skladu s odjeljcima od 5. do 8. i zasnivati se na njima.
Moraju se dostaviti raspoloživi podaci o tvorbi aktivnih metabolita i produkata razgradnje. Ti podaci uključuju:
- procese, mehanizme i reakcije do kojih dolazi,
- kinetičke i druge podatke o brzini metabolizma ili razgradnje i, ako su poznati, podatke o načinu smanjenja brzine,
- ekološke i druge čimbenike koji utiču na brzinu i obim metabolizma ili razgradnje.

3.7 Informacije o pojavi ili mogućoj pojavi razvoja otpornosti i odgovarajućim strategijama djelovanja

Moraju se navesti informacije o pojavi ili mogućoj pojavi razvoja otpornosti ili unakrsne otpornosti, ako su te informacije raspoložive.
Moraju se utvrditi odgovarajuće strategije upravljanja rizicima za nacionalna/regionalna područja.

3.8 Metode i mjere predostrožnosti pri rukovanju, skladištenju, prevozu ili u slučaju požara

Za sve se aktivne tvari dostavlja sigurnosno-tehnički list u skladu sa propisom o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničenju hemikalija.
U dostavljenim studijama, podacima i informacijama, kao i u drugim bitnim studijama, podacima i informacijama moraju se utvrditi i obrazložiti metode i mjere opreza koje treba preduzeti u slučaju požara. Na osnovu hemijske strukture te hemijskih i fizikalnih svojstava aktivne materije procjenjuju se mogući produkti izgaranja u slučaju požara.

3.9 Postupci uništavanja ili dekontaminacije

U većini slučajeva najprimjereniji i jedini način sigurnog uništavanja aktivnih materija, kontaminiranih materijala ili kontaminiranog pakovanja jeste putem kontrolisanog spaljivanja u ovlaštenoj spalionici.
Ako se predlažu druge metode uništavanja aktivnih materija, kontaminiranih materijala ili kontaminirane ambalaže, moraju se detaljno opisati. Za te se metode moraju dostaviti podaci o njihovoj učinkovitosti i sigurnosti.

3.10 Hitne mjere u slučaju nesreće

Navode se postupci dekontaminacije vode i tla u slučaju nesreće.
Dostavljene studije, podaci i informacije, s drugim odgovarajućim studijama, podacima i informacijama, moraju prikazati prikladnost primjene predloženih mjera u hitnim slučajevima.

POGLAVLJE 4. Analitičke metode Uvod

Odredbe iz ovog odjeljka odnose se na analitičke metode koje se primjenjuju za dobijanje podataka prije odobrenja i koje su potrebne za kontrolu i praćenje nakon odobrenja.
Dostavlja se opis metoda, uključujući pojedinosti o korištenoj opremi, materijalima i uslovima.
Na zahtjev se mora dostaviti sljedeće:
(a) analitički standardi pročišćene aktivne materije,
(b) uzorci tehničke aktivne materije,
(c) analitički standardi relevantnih metabolita i svih drugih sastojaka koji su obuhvaćeni definicijama ostataka utvrđenim za potrebe praćenja,
(d) uzorci referentnih materija za relevantne nečistoće.
Kada je to moguće, standardi iz t. (a) i (c) moraju biti dostupni na tržištu te se na zahtjev navodi naziv preduzeća koje ih distribuira.

4.1 Metode dobijanja podataka prije odobrenja

4.1.1 Metode za analizu tehničke aktivne materije
Moraju se navesti i u cijelosti opisati metode za određivanje:
(a) čiste aktivne materije u tehničkoj aktivnoj materiji navedenoj u dokumentaciji priloženoj zahtjevu za odobrenje u skladu sa propisom koji uređuje uslove za stavljanje FFS na tržište,
(b) značajnih i relevantnih nečistoća i aditiva (npr. stabilizatora) u tehničkoj aktivnoj materiji.
Mora se ocijeniti i navesti mogućnost primjene postojećih CIPAC-ovih metoda. Ako se koristi CIPAC-ova metoda, nisu potrebni dodatni podaci o validaciji, ali se moraju dostaviti primjeri kromatograma ako su dostupni.
Mora se odrediti i navesti specifičnost metoda. Uz to se mora odrediti i u kojoj mjeri interferiraju druge materije prisutne u tehničkoj aktivnoj materiji (npr. izomeri, nečistoće ili aditivi).
Mora se odrediti i navesti linearnost metoda. Kalibracijski raspon mora prelaziti (za najmanje 20%) najvišu i najnižu nominalnu koncentraciju analita u odgovarajućoj analitičkoj otopini. Moraju se napraviti mjerenja u tri ili više koncentracija u dva ponavljanja ili u pet pojedinačno izmjerenih koncentracija. Mora se navesti jednačina kalibracijske krivulje i koeficijent korelacije te tipičan kalibracijski graf. Podnosilac zahtjeva mora obrazložiti slučajeve u kojima se koristi nelinearan odgovor.
Mora se odrediti i navesti preciznost (ponovljivost) metoda. Moraju se napraviti mjerenja uzorka uz najmanje pet ponavljanja te se moraju navesti srednja vrijednost, relativna standardna devijacija i broj mjerenja.
Tačnost metode za određivanje sadržaja aktivne tvari procjenjuje se ocjenjivanjem interferencije i preciznosti.
Što se tiče aditiva te značajnih i relevantnih nečistoća:
- točnost metoda mora se odrediti na najmanje dva reprezentativna uzorka pri vrijednostima koje odgovaraju podacima o seriji i specifikaciji materijala. Moraju se navesti srednja vrijednost i relativna standardna devijacija iskorištenja;
- eksperimentalno određivanje granice kvantifikacije (LOQ) nije potrebno. Međutim, mora se dokazati da su metode dovoljno precizne za analizu značajnih nečistoća pri vrijednostima koje odgovaraju specifikaciji materijala i relevantnih nečistoća u koncentraciji koja je najmanje 20% manja od granice navedene u specifikaciji.
4.1.2 Metode za procjenu rizika
Moraju se navesti i u cijelosti opisati metode za određivanje ostataka koji nisu izotopno označeni, i to u svim područjima obuhvaćenim dokumentacijom, kako je detaljno navedeno u sljedećim tačkama:
(a) u tlu, vodi, sedimentu, vazduhu i svim dodatnim matricama korištenim za sprovedbu studija o sudbini u okolišu,
(b) u tlu, vodi i svim dodatnim matricama korištenim za sprovedbu studija o učinkovitosti,
(c) u hrani za životinje, tjelesnim tekućinama i tkivima, vazduhu i svim dodatnim matricama korištenim za sprovedbu toksikoloških studija,
(d) u tjelesnim tekućinama, zraku i svim dodatnim matricama korištenim za sprovedbu studija o izloženosti primjenitelja, radnika, stanovništva i drugih nazočnih lica,
(e) u ili na bilju, biljnim proizvodima, prerađenim prehrambenim proizvodima, hrani biljnog i životinjskog porijekla, hrani za životinje i svim dodatnim matricama korištenim za sprovedbu studija ostataka,
(f) u tlu, vodi, sedimentu, hrani za životinje i svim dodatnim matricama korištenim za provedbu ekotoksikoloških studija;
(g) u vodi, puferskim otopinama, organskim otapalima i svim dodatnim matricama korištenim za istraživanje fizikalnih i hemijskih svojstava.
Mora se odrediti i navesti specifičnost metoda. Prema potrebi, navode se validirane metode potvrde.
Mora se odrediti i navesti linearnost, iskorištenje i preciznost (ponovljivost) metoda.
Podaci moraju biti dobijeni na granici kvantifikacije te na vjerovatnim nivoima ostataka ili na deseterostrukoj granici kvantifikacije. Prema potrebi, za svaki se analit određuje i navodi granica kvantifikacije.

4.2 Metode za kontrolu i praćenje nakon odobrenja

Moraju se navesti i u cijelosti opisati metode za:
(a) određivanje svih sastojaka obuhvaćenih definicijom ostatka utvrđenom za potrebe praćenja koja je predložena u skladu s odredbama tačke 6.7.1. kako bi se omogućilo utvrđivanje skladnosti s utvrđenim maksimalnim nivoima ostataka (MRO). Moraju obuhvatati ostatke u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla;
(b) određivanje svih sastojaka koji su za potrebe praćenja obuhvaćeni definicijama ostataka za tlo i vodu koje su predložene u skladu s odredbama tačke 7.4.2.;
(c) analizu aktivne materije i odgovarajućih produkata razgradnje u zraku koji nastaju tokom ili nakon primjene, osima ako podnosilac zahtjeva dokaže da je izloženost primjenioca, radnika, stanovništva i drugih nazočnih lica zanemariva;
(d) analizu aktivne materije i produkata razgradnje u tjelesnim tekućinama i tkivima.
U mjeri u kojoj je to izvedivo, metode moraju osigurati najjednostavniji pristup, uključivati najmanje moguće troškove i zahtijevati uobičajeno dostupnu opremu.
Mora se odrediti i navesti specifičnost metoda. Ona mora omogućiti određivanje svih sastojaka obuhvaćenih definicijom ostataka. Validirane metode potvrde dostavljaju se prema potrebi.
Određuju se i navode linearnost, iskorištenje i preciznost (ponovljivost) metoda.
Podaci moraju biti dobijeni na granici kvantifikacije te na vjerovatnim nivoima ostataka ili na deseterostrukoj granici kvantifikacije. Za svaki sastojak obuhvaćen definicijom ostatka utvrđenom za potrebe praćenja određuje se i navodi granica kvantifikacije.
Za ostatke u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla te ostatke u vodi za piće mora se navesti reproducibilnost metode koja mora biti određena neovisnom laboratorijskom validacijom.

POGLAVLJE 5. Toksikološke studije i studije metabolizma Uvod

  • 1.
    Mora se ispitati relevantnost dobijanja podataka o toksičnosti na životinjskim modelima čiji su metabolički profili drugačiji od onih koje nalazimo kod ljudi, ako su takve informacije o metabolizmu dostupne, te to treba uzeti u obzir pri osmišljavanju studija i procjeni rizika.
  • 2.
    Moraju se navesti svi mogući štetni učinci otkriveni tokom toksikoloških istraživanja (uključujući učinke na organe/sisteme kao što su imunološki sistem, živčani sistem ili endokrini sistem). Mogu biti potrebne dodatne studije kako bi se ispitali mehanizmi koji dovode do učinaka koji bi mogli biti ključni za identifikaciju opasnosti i procjenu rizika.
    Moraju se navesti svi raspoloživi biološki podaci i informacije relevantni za ocjenu toksikološkog profila istraživane aktivne materije, uključujući i modeliranje.
  • 3.
    Redovno se moraju navoditi kontrolni podaci iz drugih prethodno izvršenih istraživanja, ako su ti podaci dostupni.
    Dostavljeni se podaci moraju odnositi na krajnje vrijednosti koje bi mogle predstavljati kritične štetne učinke, te moraju biti specifični za određeni soj i potjecati iz laboratorije koja je obavila referentnu studiju. Moraju obuhvatati petogodišnje razdoblje, što je moguće bliže datumu referentne studije.
  • 4.
    Pri izradi plana studije moraju se uzeti u obzir raspoloživi podaci o istraživanoj materiji, kao što su fizikalno-hemijska svojstva (npr. hlapljivost), čistoća, reaktivnost (npr. brzina hidrolize, elektrofilnost) i odnos strukture i aktivnosti hemijskih analoga.
  • 5.
    Za sve studije se mora navesti stvarno postignuta doza u mg/kg tjelesne mase, kao i u drugim prikladnim mjernim jedinicama (npr. mg/l kod inhalacijske izloženosti, mg/cm2 kod dermalne izloženosti).
  • 6.
    Analitičke metode koje će se koristiti u toksikološkim studijama moraju biti specifične za predmet koji se mjeri i moraju biti na odgovarajući način validirane. Granica kvantifikacije mora biti primjerena za mjerenje intervala koncentracije koji se očekuju pri dobijanju toksikokinetičkih podataka.
  • 7.
    Ako zbog metabolizma ili drugih procesa u ili na tretiranom bilju, kod domaćih životinja, u podzemnoj vodi, na otvorenom zraku ili zbog prerade tretiranih proizvoda konačni ostatak kojem će biti izloženi ljudi sadrži materiju koja sama nije aktivna materija i nije identifikovana kao metabolit u sisavcima, na toj se materiji moraju provesti toksikološka istraživanja, ako je to tehnički moguće, osim ako se može dokazati da izloženost ljudi toj materiji ne predstavlja značajan rizik za zdravlje.
    Toksikokinetičke studije i studije metabolizma vezane uz metabolite i produkte razgradnje sprovode se jedino ako se nalazi o toksičnosti metabolita ne mogu procijeniti na osnovu raspoloživih rezultata o aktivnoj materiji.
  • 8.
    Ako je izvedivo, uvijek se primjenjuje oralni unos. U slučajevima kada do izloženosti dolazi uglavnom u plinskoj fazi, primjerenije je da neke od studija budu inhalacijske studije.
  • 9.
    Pri izboru doze u obzir se uzimaju podaci o toksikokinetici, kao što je zasićenje apsorpcije izmjereno na osnovu sistemske raspoloživosti materija i/ili metabolita.

5.1 Studije o apsorpciji, distribuciji, metabolizmu i izlučivanju kod sisavaca

Kratkotrajnim i dugotrajnim studijama na odgovarajućim vrstama moraju se dobiti podaci o koncentraciji aktivne materije i relevantnih metabolita u krvi i tkivima, na primjer približno u trenutku kad postiže najveću koncentraciju u plazmi (T max), kako bi se povećala vrijednost dobijenih toksikoloških podataka i time bolje razumjele toksikološke studije.
Glavni je cilj toksikokinetičkih podataka opisati sistemsku izloženost postignutu kod životinja i njenu povezanost s nivoima doziranja i trajanjem toksikoloških studija.
Ostali ciljevi su:
(a) povezati izloženost postignutu u studijama toksičnosti s toksikološkim nalazima te doprinijeti procjeni relevantnosti tih nalaza za ljudsko zdravlje, posebno kod osjetljivih grupa,
(b) doprinijeti osmišljavanju studije toksičnosti (izbor vrsta, način tretiranja, odabir doza) u pogledu kinetike i metabolizma,
(c) pružiti informacije koje s nalazima studija toksičnosti pridonose osmišljavanju dodatnih studija toksičnosti iz tačke 5.8.2,
(d) usporediti metabolizam kod štakora s metabolizmom kod domaćih životinja, kako je opisano u tački 6.2.4.
5.1.1 Apsorpcija, distribucija, metabolizam i izlučivanje nakon izloženosti oralnim putem
Što se tiče apsorpcije, distribucije, metabolizma i izlučivanja nakon izloženosti oralnim putem, može biti dovoljan samo ograničen broj podataka koji se odnose samo na jednu pokusnu vrstu (obično štakora). Ti podaci mogu pružiti informacije korisne za osmišljavanje i tumačenje daljih istraživanja toksičnosti. Međutim, mora se zapamtiti da su i informacije o razlikama među vrstama ključne pri ekstrapolaciji podataka sa životinje na čovjeka, a informacije o metabolizmu kod drugih načina unosa mogu biti korisne za procjenu rizika za ljude.