Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Državni akcioni plan o hitnim slučajevima zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja u slučaju vanrednog događaja, nuklearnog udesa ili nastanka nuklearne štete

Na osnovu člana 17 Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 19 stav (1) Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), na prijedlog Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 107. sjednici, održanoj 10.09.2014. godine, donijelo je

DRŽAVNI AKCIONI PLAN
O HITNIM SLUČAJEVIMA ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD JONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA U SLUČAJU VANREDNOG DOGAĐAJA, NUKLEARNOG UDESA ILI NASTANKA NUKLEARNE ŠTETE

1. OPĆI DIO

1.1 Uvod

Na osnovu člana 19 Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS) je pripremila nacrt Državnog akcionog plana o hitnim slučajevima zaštite stanovništva od jonizirajućeg zračenja u slučaju vanrednog događaja, nuklearnog udesa ili nastanka nuklearne štete (u daljem tekstu: Plan).

Pored predstavnika DRARNS-a, u izradi Plana su učestvovali i predstavnici drugih institucija nadležnih za implementaciju Plana, i to: Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, Federalno ministarstvo zdravstva, Republička uprava civilne zaštite (RUCZ), Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ), Institut za javno zdravstvo RS, Zavod za javno zdravstvo FBiH, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Veterinarski fakultet Sarajevo i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Sarajevo.

Izradi Plana prethodila je EPREV misija (Emergency Preparedness Review) Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Cilj stručne misije je bio da se provjeri trenutno stanje infrastrukture i usklađenost sa međunarodnim standardima u pogledu pripremljenosti i odgovora na radijacijske vanredne događaje u Bosni i Hercegovini. EPREV misija se smatra jednim od prvih koraka ka izradi državnog akcionog plana, u skladu s međunarodnim zahtjevima i legislativom EU, s obzirom da je Izvještaj EPREV misije [3] dao jasne smjernice za izradu Plana.

Ovim planom se uređuje sistem pripremljenosti i odgovora na radijacijski vanredni događaj u Bosni i Hercegovini, i Plan obuhvata sljedeća poglavlja:

  • 1.
    Opći dio;
  • 2.
    Planiranje odgovora na radijacijski vanredni događaj;
  • 3.
    Odgovor na radijacijski vanredni događaj;
  • 4.
    Pripremljenost za radijacijski vanredni događaj, i
    • -
      Priloge Plana.

Prvo poglavlje, pod naslovom "Opći dio", obrađuje opće uvodne teme: predmet i cilj ovog dokumenta te pravni osnov za njegovo donošenje.

Drugo poglavlje, "Planiranje odgovora na radijacijski vanredni događaj", detaljno obrađuje procjenu i vrstu prijetnji, ulogu nadležnih institucija te tipične scenarije koji se mogu desiti u Bosni i Hercegovini (BiH), što predstavlja osnovu za adekvatan odgovor na radijacijski vanredni događaj.

Važno je naglasiti da treće poglavlje Plana, koje nosi naslov "Odgovor na radijacijski vanredni događaj", predstavlja najvažniji dio ovog dokumenta, odnosno samu suštinu Plana za radijacijski vanredni događaj, s obzirom da obrađuje teme kao što su obavještavanje, aktiviranje odgovora i upravljanje radijacijskim vanrednim događajima.

Četvrto, posljednje poglavlje Plana, nosi naslov "Pripremljenost za radijacijski vanredni događaj" i odnosi se na sve aktivnosti u vezi s organizacijom, opremanjem i obučavanjem koje je potrebno preduzeti da bi u slučaju radijacijskog vanrednog događaja odgovor bio uspješan.

Na samom kraju ovog dokumenta se nalaze prilozi koji svojim sadržajem upotpunjuju Plan, a istovremeno rasterećuju osnovne dijelove Plana dodatnim podacima.

Ovaj plan se prevashodno donosi zato što kao rezultat postojanja i korištenja izvora jonizirajućeg zračenja na teritoriji Bosne i Hercegovine može doći do pojave radijacijskih vanrednih događaja kao posljedice različitih uzroka, npr. gubitka ili krađe radioaktivnih izvora; pronalaženja napuštenog radioaktivnog izvora; kontaminiranog materijala ili predmeta; gubitka zaštite opasnog radioaktivnog izvora; nekontroliranog ispuštanja radioaktivnih supstanci u okoliš; radioaktivne kontaminacije; nefunkcioniranja bezbjednosnog sistema; sabotaže; potencijalnih oštećenja izvora i drugih vanrednih događaja koji se mogu desiti tokom rada sa izvorima jonizirajućeg zračenja (npr. nepravilno rukovanje izvorima, nepravilna aplikacija radionuklida, požar, eksplozija). Takođe, vanredni događaji se mogu desiti tokom transporta radioaktivnih izvora (npr. saobraćajna nesreća).

S obzirom da u Bosni i Hercegovini nema nuklearnih postrojenja, ne postoji vjerovatnoća nuklearne nesreće u zemlji, no ipak, posljedice nuklearne nesreće u nuklearnim postrojenjima u radijusu do 1.000 km od granice Bosne i Hercegovine mogu utjecati i na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Iako je malo vjerovatno, moguć je i radijacijski vanredni događaj povezan s padom vještačkog satelita ili drugih svemirskih sondi na teritoriju Bosne i Hercegovine, koji sadrže male nuklearne reaktore za snabdijevanje energijom ili termoelektrične generatore sa radioizotopima.

1.2 Predmet Plana

Plan uređuje oblast pripremljenosti i odgovora u slučaju radijacijskog vanrednog događaja u Bosni i Hercegovini.

Plan detaljno razrađuje funkcionalne i infrastrukturne elemente potrebne za pripremu odgovora, kao i pripremljenost i odgovor u slučaju radijacijskog vanrednog događaja.

Plan ne razrađuje detaljne postupke na taktičkom nivou potrebne za adekvatan odgovor, već se preporučuje korištenje procedura i priručnika posebno sačinjenih za te namjene.

Plan je urađen u skladu s relevantnim dokumentima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) [Vidi listu referenci pod rednim brojevima 5, 6 i 7].

1.3 Ciljevi Plana

Opći cilj Plana je uspostavljanje efikasnog i uspješnog sistema pripremljenosti i odgovora nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini na svim nivoima organizacije u slučaju radiološkog ili nuklearnog vanrednog događaja na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Praktični ciljevi odgovora na radijacijski vanredni događaj se odnose na:

(1) ponovno uspostavljanje kontrole;

(2) sprečavanje ili ublažavanje posljedice nesreće na licu mjesta;

(3) sprečavanje pojave determinističkih efekata na izložene radnike i populaciju;

(4) pružanje prve pomoći povrijeđenima;

(5) sprečavanje pojave stohastičkih efekata na populaciju;

(6) sprečavanje pojave neželjenih neradioloških efekata na pojedince i populaciju;

(7) zaštitu okoliša i imovine;

(8) pripremu za nastavak normalnih životnih aktivnosti.

1.4 Definicije

Termini i izrazi korišteni u Planu imaju sljedeće značenje:

Akcident je radijacijski vanredni događaj prekograničnih efekata, odnosno širenja radioaktivne kontaminacije izvan mjesta nastanka.

Dekontaminacija je aktivnost kojom se potpuno ili djelimično uklanja radioaktivna kontaminacija korištenjem ciljanih fizičkih, hemijskih ili bioloških postupaka.

Deterministički efekti su zdravstveni radijacijski efekti za koje postoji prag doze jonizirajućeg zračenja iznad koje jačina efekta varira sa dozom.

Dugoročne mjere zaštite i spašavanja su privremeno ili trajno preseljenje stanovništva, zaštitne mjere u poljoprivredi, pojačani nadzor prekograničnog prometa ljudi i robe, dekontaminacija građevina, poljoprivrednih, javnih i drugih površina te drugi sanacijski zahvati u okolišu. Dugoročne mjere zaštite mogu se provoditi sedmicama, mjesecima ili godinama.

Evakuacija podrazumijeva zaštitnu mjeru hitnog pomjeranja ljudi iz njihovih boravišta, prebivališta i mjesta rada ili mjesta odmora, na ograničen vremenski period (manje od sedmice), prvenstveno zbog izbjegavanja utvrđenih štetnih (akutnih) posljedica i visokog rizika stohastičnih (kasnih) posljedica koje bi se u drugom slučaju mogle javiti u kratkom vremenu. Posljedice koje se izbjegavaju odnose se na vanjsku izloženost kretanju radioaktivnog oblaka koji sadrži radionuklide, kao i izloženosti prostoru sa prisutnim radioaktivnim materijalima.

Hitne mjere zaštite i spašavanja uključuju evakuaciju, zaklanjanje i profilaksu stabilnim jodom, a primjenjuju se u kratkom vremenu, nekoliko sati nakon vanrednog događaja.

Incident je radijacijski vanredni događaj na ograničenom, užem i često u zatvorenom prostoru.

Intervencije su sistemske, unaprijed planirane mjere kojima se smanjuje već postojeći nivo izlaganja jonizirajućem zračenju ili mogućnost izlaganja jonizirajućem zračenju koje je posljedica vanrednog događaja.

Jodna profilaksa je hitna zaštitna mjera primjene jedinjenja stabilnog joda (obično kalij-jodida) u svrhu sprečavanja ili smanjenja unošenja radioaktivnih izotopa u štitnu žlijezdu u slučaju akcidenta sa uključenim radioaktivnim jodom.

Kategorizacija radijacijskih prijetnji je razvrstavanje radijacijskih prijetnji koje predstavljaju osnovu za uspostavljanje odgovarajućeg sistema za pripremu i planiranje odgovora na radijacijski vanredni događaj.

Korisnik izvora jonizirajućeg zračenja je pravno lice koje obavlja djelatnost sa izvorima jonizirajućeg zračenja u skladu s propisima za zaštitu od jonizirajućeg zračenja i radijacijsku sigurnost i bezbjednost.

Međunarodni zdravstveni propisi (eng. International Health Regulations – IHR) predstavljaju međunarodni, pravno obavezujući okvir, koji ima za cilj da "spriječi, kontrolira i osigura reakcije na polju javnog zdravstva na međunarodno širenje oboljenja na način koji je u skladu s rizicima u polju javnog zdravstva i ograničen na njih, i kojim se izbjegava ometanje međunarodnog saobraćaja i trgovine". Ovi propisi pokrivaju širok spektar javnih zdravstvenih rizika u zavisnosti da li se radi o biološkom, hemijskom ili radionuklearnom uzroku.

Mjere zaštite i spašavanja su aktivnosti i postupci u cilju spašavanja života i zdravlja stanovništva te zaštite imovine i okoliša u slučaju vanrednih događaja.

Mjesto događaja je geografsko područje izvan ili unutar državne teritorije Bosne i Hercegovine gdje se nalazi nuklearni ili radiološki objekt unutar kojeg može nastati radijacijski vanredni događaj.

Monitoring okoliša je sistematsko ispitivanje i praćenje vrste i aktivnosti radioaktivnih materijala u okolišu, predmetima opće upotrebe, stambenim i radnim prostorima te mjerenje vanjskog zračenja kako bi se utvrdile promjene u intenzitetu ili vrsti zračenja ili u koncentraciji radionuklida.

Neradiološke posljedice su posljedice koje se mogu javiti kao posljedica vanrednog događaja, a nisu direktno vezane sa izlaganjem jonizirajućem zračenju, npr. psihološke, socijalne, ekonomske i druge prirode.

Nuklearna šteta je šteta koja znači smrt, tjelesnu povredu ili drugo narušavanje ljudskog zdravlja, gubitak ili oštećenje imovine, a koja se pojavi ili nastane kao rezultat zbog radioaktivnih svojstava (ili kombinacije tih svojstava sa otrovnim, eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima) nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda ili otpada u nuklearnom postrojenju, ili nuklearnog materijala koji dolazi ili potječe iz nuklearnog postrojenja ili se šalje u njega; ili šteta koja znači smrt, tjelesnu povredu ili drugo narušavanje ljudskog zdravlja, gubitak ili oštećenje imovine, a koja se pojavi ili nastane kao rezultat zbog drugog jonizirajućeg zračenja od bilo kojeg drugog izvora zračenja u nuklearnom postrojenju.

Nuklearni objekt je objekt u kojem se nuklearni materijal proizvodi, obrađuje, koristi, skladišti ili odlaže.

Nuklearni udes je događaj ili niz događaja koji su nastali pri radu nuklearnog objekta koji je prouzrokovao neku od posljedica koje se definiraju kao vanredni događaj.

Nuklearni vanredni događaj je hitna situacija u kojoj postoji opasnost od energije koja se oslobađa nuklearnim lančanim reakcijama ili raspadima produkata nuklearne lančane reakcije kod nuklearnih reaktora, objekata nuklearnog gorivnog ciklusa, objekata za upravljanje radioaktivnim otpadom, transporta i skladištenja nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada.

Odgovor na radijacijski vanredni događaj podrazumijeva aktivnosti nadležnih tijela u cilju ublažavanja posljedica vanrednih događaja na zdravlje i sigurnost ljudi, kvalitet života, imovinu i okoliš, a koje omogućavaju povratak u normalne društveno-ekonomske tokove.

Opasni radioaktivni izvori su izvori koji ako nisu pod kontrolom mogu dati ekspoziciju koja može izazvati teške determinističke zdravstvene efekte.

Operacije se odnose na organizaciju interventnih mjera snagama odgovora, odnosno snagama početnog, prvog i proširenog odgovora.

Operativni interventni nivo (eng. OIL) je izračunati nivo, nivo izmjeren instrumentima ili utvrđen laboratorijskim analizama, koji odgovara interventnim i akcionim nivoima, za brzinu doze ili aktivnosti oslobođenog radioaktivnog materijala ili koncentracije aktivnosti u vazduhu, površinske koncentracije aktivnosti ili koncentracije radionuklida u uzorcima iz okoliša, hrane i vode za piće. Operativni interventni nivo je nivo koji se koristi odmah, bez dalje procjene za utvrđivanje odgovarajućih mjera zaštite koje se trebaju preduzeti u slučaju radijacijskog vanrednog stanja na osnovu rezultata monitoringa.

Prekodržavni radijacijski vanredni događaj je nuklearni ili radiološki vanredni događaj od aktuelnog, potencijalnog ili percipiranog radiološkog značaja koji može izazvati posljedice u više od jedne države.

Procjena rizika je procjena vjerovatnoće nastanka posljedica (ljudskih gubitaka i štetnog utjecaja na okoliš, prirodne resurse, hranu i druge vitalne vrijednosti) u slučaju radijacijskog vanrednog događaja i njegovog akcidentalnog širenja.

Radijacijske prijetnje su radiološke i nuklearne prijetnje.

Radijacijski vanredni događaj (RVD) je hitna situacija koja zahtijeva aktivnosti na ublažavanju rizika ili štetnih posljedica po ljudsko zdravlje i sigurnost, materijalna dobra, kvalitet života ili okoliš. Ovo podrazumijeva nuklearni ili radiološki vanredni događaj.

Radioaktivna kontaminacija je kontaminacija bilo kojeg materijala, površine, okoliša ili pojedinog stanovnika radioaktivnim supstancama. Ako se radi o organizmu, radioaktivna kontaminacija uključuje i vanjsku kontaminaciju kože i unutrašnju kontaminaciju bez obzira na način unošenja radionuklida.

Radiološki objekt je objekt u kojem se obavljaju djelatnosti sa izvorima jonizirajućeg zračenja.

Radiološki vanredni događaj je hitna situacija u kojoj postoji opasnost od izloženosti (ekspozicije) jonizirajućem zračenju kod proizvodnje, korištenja, skladištenja i odlaganja radioaktivnih izvora kod primjene u poljoprivredi, industriji, medicini i naučno-istraživačkom radu.

Relokacija je izmještanje, preseljenje, odnosno zaštitna mjera privremenog ili stalnog izmještanja (relociranja) ljudi, kojom se ograničava izloženost ljudi zračenju u slučaju većeg nuklearnog akcidenta. Relokacija može biti privremena i stalna.

Snage prvog odgovora su službe hitne medicinske pomoći, vatrogasne jedinice i policije, koje po prirodi svoga posla prve dolaze na lokaciju vanrednog događaja.

SOP (Standardne operativne procedure) je dokument koji sadrži sistematski skup administrativnih i praktičnih aktivnosti za ostvarivanje pojedinih ciljeva i zadataka. SOP predstavlja skup uputstava sa detaljnim opisom mjera i aktivnosti koje snage zaštite i spašavanja trebaju preduzeti u slučaju radiološkog vanrednog događaja.

Stohastički efekti zračenja su zdravstveni radijacijski efekti čija je veličina nezavisna od radijacijske doze, a vjerovatnoća pojavljivanja proporcionalna dozi i ne zavise od praga doze.

Tehnički servis (TS) za zaštitu od zračenja je pravno lice koje je licencirano od strane Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost za obavljanje stručnih poslova zaštite od jonizirajućeg zračenja u skladu s važećim propisima.

Teški deterministički efekti su deterministički efekti koji su opasni po život pojedinca, odnosno koji rezultiraju trajnim oštećenjima zdravlja pojedinca.

Upravljanje je postupak odlučivanja o potrebi preduzimanja odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja stanovništva, zaštite imovine i zaštite okoliša. Upravljanje je postavljeno na principima jednonadređenosti i subordinacije.

Uređaj za raspršivanje radioaktivnog materijala (eng. RDD) je uređaj konstruiran u cilju širenja radioaktivnih materijala radi terorističkih ciljeva koristeći pritom konvencionalne eksplozive kombinirane sa nekim radioaktivnim materijalom.

Vanredni događaj podrazumijeva događaj koji ima ili može imati za posljedicu ozračenje, odnosno radioaktivnu kontaminaciju radne sredine, lica koja rade sa izvorima jonizirajućeg zračenja, stanovništva ili materijalnih dobara iznad granica utvrđenih propisima.

Zaklanjanje je mjera zaštite stanovništva koja se provodi u kućama ili bilo kojem drugom prostoru koji sa ili bez prilagođavanja omogućava zaštitu od radioaktivne kontaminacije.

Zaštitne mjere u poljoprivredi su mjere koje se preduzimaju radi ograničenja unosa i distribucije hrane, hrane za životinje i drugih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u području zahvaćenom posljedicama radijacijskog vanrednog događaja, a odnose se i na vodu za piće.

NWP (eng. National Warning Point) je nadležna institucija za prijem upozorenja u državi, koja ima osposobljeno dežurstvo 24/7 i mogućnost za brzo aktiviranje nadležnog državnog organa za radijacijske vanredne događaje.

NCA (eng. National Competent Authority) je nadležna državna institucija za radijacijske vanredne događaje, koja ima mogućnost da verificira primljene podatke, daje potrebne savjete, odgovori na zahtjev za informacije ili pomoć, da pošalje zahtjev za pomoć IAEA-i i da u svakom trenutku primi poruku, te je u stanju uspostaviti direktnu vezu sa IAEA-om (eng. IEC – Međunarodni centar za RVD).

Zona primjene mjera predostrožnosti (eng. Precautionary action zone – PAZ) je unaprijed određen prostor oko objekta radijacijske prijetnje kategorije I gdje su hitne zaštitne mjere unaprijed planirane, tako da se mogu realizirati odmah nakon proglašenja opće opasnosti. Cilj je da se znatno smanji rizik od teških zdravstvenih determinističkih efekata.

Zona primjene planiranih hitnih zaštitnih mjera (eng. Urgent protective action planning zone – UPZ) je unaprijed određen prostor oko objekta radijacijskih prijetnji kategorija I i II, gdje su izvršene pripreme da se bez odlaganja primijene hitne zaštitne mjere na osnovu podataka o monitoringu okoliša i procjene stanja objekata.

1.5 Nadležne institucije, organi uprave i druge organizacije i tijela

U organizacionoj strukturi za pripremljenost i odgovor u slučaju radiološkog ili nuklearnog vanrednog događaja učestvuju sljedeće institucije, organizacije i tijela, razvrstani po nivoima administrativno-teritorijalne organizacije Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina

  • -
    Vijeće ministara BiH;
  • -
    Koordinaciono tijelo BiH za zaštitu i spašavanje;
  • -
    Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS);
  • -
    Ministarstvo sigurnosti BiH;
  • -
    Granična policija BiH;
  • -
    Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA);
  • -
    Sektor za zaštitu i spašavanje (Operativno-komunikacioni centar BiH-112);
  • -
    Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH;
  • -
    Ministarstvo vanjskih poslova BiH;
  • -
    Ministarstvo civilnih poslova BiH;
  • -
    Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH;
  • -
    Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja;
  • -
    Ured za veterinarstvo BiH;
  • -
    Agencija za sigurnost hrane BiH;
  • -
    Uprava za indirektno oporezivanje;
  • -
    Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (OSA);
  • -
    Javni RTV servis BHRT;
  • -
    Pravosudni organi na nivou BiH.

Federacija Bosne i Hercegovine

  • -
    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine;
  • -
    Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova;
  • -
    Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ);
  • -
    Federalno ministarstvo zdravstva;
  • -
    Zavod za javno zdravstvo FBiH (Centar za zaštitu od zračenja);
  • -
    Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva;
  • -
    Javni RTV servis FTV;
  • -
    Akademska zajednica;
  • -
    Pravosudni organi Federacije BiH i kantona.

Republika Srpska

  • -
    Vlada Republike Srpske;
  • -
    Ministarstvo unutrašnjih poslova RS;
  • -
    Republička uprava civilne zaštite (RUCZ);
  • -
    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS;
  • -
    Institut za javno zdravstvo RS (Centar za zaštitu od zračenja);
  • -
    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS;
  • -
    Javni RTV servis RTRS;
  • -
    Akademska zajednica;
  • -
    Pravosudni organi Republike Srpske.

Brčko Distrikt BiH

  • -
    Vlada Brčko Distrikta BiH;
  • -
    Policija Brčko Distrikta BiH;
  • -
    Odjeljenje za javnu bezbjednost;
  • -
    Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge;
  • -
    Odjeljenje za poljoprivredu;
  • -
    Pravosudni organi Brčko Distrikta BiH.

Tabelarni prikaz nadležnosti i odgovornosti pojedinih institucija i organizacija prikazan po oblastima djelovanja koje su od posebnog značaja za Plan je dat u Prilogu 1.

1.6 Pravni osnov

Pravni osnov kojim se uređuju uloga i nadležnost pojedinih institucija, odnosno organa i organizacija u planiranju, donošenju odluka i preduzimanju odgovarajućih zaštitnih mjera i aktivnosti u slučaju radiološkog ili nuklearnog vanrednog događaja utvrđen je zakonskim i podzakonskim aktima na nivou Bosne i Hercegovine, kao i na nivou Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta BiH.

Zakoni i podzakonski akti na nivou BiH

  • -
    Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 24/08);
  • -
    Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12, 6/13);
  • -
    Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07);
  • -
    Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08);
  • -
    Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05);
  • -
    Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu ("Službeni glasnik BiH", br. 27/04, 63/04, 35/05, 49/09);
  • -
    Zakon o Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/04, 27/07 i 35/09);
  • -
    Zakon o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04);
  • -
    Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 12/04);
  • -
    Krivični zakon Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10);
  • -
    Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07 i 93/09);
  • -
    Politika o sigurnosti izvora jonizirajućeg zračenja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 55/12);
  • -
    Pravilnik o zaštiti od zračenja kod profesionalne ekspozicije i ekspozicije stanovništva ("Službeni glasnik BiH", broj 102/11);
  • -
    Pravilnik o kategorizaciji radijacijskih prijetnji ("Službeni glasnik BiH", broj 102/11);
  • -
    Pravilnik o kontroli zatvorenih radioaktivnih izvora visoke aktivnosti i izvora nepoznatog vlasnika ("Službeni glasnik BiH", broj 62/12);
  • -
    Procjena ugroženosti BiH od prirodnih ili drugih nesreća (2012).

Zakoni na nivou Federacije Bosne i Hercegovine

  • -
    Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine FBiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10);
  • -
    Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Službene novine FBiH", broj 64/09);
  • -
    Zakon o unutrašnjim poslovima Federacije BiH ("Službene novine FBiH", broj 49/05).
  • -
    Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine FBiH", broj 46/10).

Zakoni na nivou Republike Srpske

  • -
    Zakon o zaštiti i spašavanju u vanrednim situacijama ("Službeni glasnik RS", broj 121/12);
  • -
    Zakon o zaštiti od požara ("Službeni glasnik RS", broj 71/12);
  • -
    Zakon o unutrašnjim poslovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 4/12);
  • -
    Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službeni glasnik RS", broj 106/09).

Zakoni na nivou Brčko Distrikta BiH

  • -
    Zakon o zdravstvenoj zaštiti Brčko Distrikta BiH ("Službeni glasnik BD BiH", broj 38/11);
  • -
    Zakon o krivičnom postupku Brčko Distrikta BiH ("Službeni glasnik BD BiH", br. 10/03 i 17/09);
  • -
    Zakon o Policiji Brčko Distrikta BiH ("Službeni glasnik BD BiH", br. 31/09 i 60/10).

Ostali referentni dokumenti od značaja za Plan

  • -
    Strategija Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010–2013), usvojena na 116. sjednici VM BiH, 09.03.2010. godine;
  • -
    Sporazum Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva sigurnosti BiH o saradnji u oblasti zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća;
  • -
    Priručnik o standardnom operativnom postupku odgovora na NHBRE incidente (2011), Ministarstvo sigurnosti BiH i NATO komanda u BiH, Sarajevo;
  • -
    Memorandum Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost o razumijevanju i saradnji u oblasti radijacijske sigurnosti i zaštite stanovništva (2012).

1.7 Drugi planovi i dokumenti

Radijacijski vanredni događaj može biti izazvan ili može uključivati različite vrste opasnosti, uključujući prirodne nesreće (npr. poplave, oluje), tehnološke (npr. kvar u nuklearnim elektranama) ili krivične ili zlonamjerne aktivnosti (npr. krađe, terorističke napade). Odgovor na svaku od ovih opasnosti može uključivati različite organizacije koje koriste sopstvenu terminologiju i planove. Shodno tome, planovi i postupci za odgovor na sve vrste opasnosti trebaju biti strukturirani u koherentne sisteme koji se međusobno prepliću i dopunjuju u cilju optimizacije korištenja resursa i efikasnosti odgovora.

2. PLANIRANJE ODGOVORA NA RADIJACIJSKI VANREDNI DOGAĐAJ

Odgovor u slučaju radijacijskog vanrednog događaja (RVD) treba biti efikasan, dobro koordiniran, a sve aktivnosti se moraju izvršiti na vrijeme i bez kašnjenja. Da bi se ostvario adekvatan odgovor, potrebno je izvršiti odgovarajuća planiranja, što uključuje procjenu vrste prijetnji, analizu materijalnih i ljudskih resursa kojima raspolaže država, uspostavljanje potrebne organizacije i koordinacije između institucija te analizu različitih mogućih scenarija, što je detaljno obrađeno u ovom poglavlju.

2.1 Procjena vrste prijetnji

Procjena radijacijskih prijetnji predstavlja osnov za uspostavljanje odgovarajućih sistema spremnosti i za planiranje odgovora na RVD. Odnosno, procjenom radijacijskih prijetnji se utvrđuju objekti, djelatnosti i lokacije gdje postoji vjerovatnoća pojave RVD-a na teritoriji BiH, kao i izvora jonizirajućeg zračenja koji mogu dovesti do RVD-a koji zahtijeva preduzimanje odgovarajućih aktivnosti i mjera zaštita stanovništva i lica koja učestvuju u intervenciji zaštite okoliša.

Procjene su zasnovane na informacijama kojima raspolaže Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS) u vezi s izvorima jonizirajućeg zračenja koji se koriste i djelatnostima koje se obavljaju u BiH, a koje su sadržane u Državnom registru izvora jonizirajućeg zračenja i lica izloženih jonizirajućem zračenju, kao i izdatih dozvola, i kojeg DRARNS vodi na osnovu Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti Bosne i Hercegovine [1].

Pri vršenju procjene radijacijskih prijetnji na teritoriji BiH, uzeto je u obzir dosadašnje iskustvo (uključujući i nuklearne nesreće u Ukrajini – Černobil i Japanu – Fukušima). Takođe, u obzir je uzeto i iskustvo iz nekoliko slučajeva u BiH, kada je otkriveno prisustvo radioaktivnog izvora u kamionima i vagonima natovarenim starim metalnim otpadom.

Treba uzeti u obzir i postojanje više od 300 gromobrana sa ugrađenim radioaktivnim izvorom u BiH, što ide u prilog utvrđivanju objekata, odnosno lokacija gdje se postupa sa starim metalnim otpadom, i graničnih prijelaza, što spada u radijacijske prijetnje kategorije IV.

2.1.1 Izvori jonizirajućeg zračenja u BiH

Izvori jonizirajućeg zračenja kao uređaji koji proizvode jonizirajuće zračenje u BiH uglavnom se koriste u medicini, industriji, zatim u nauci i obrazovanju, i u manjem obimu u nekim drugim djelatnostima. Prilikom obavljanja djelatnosti sa takvim uređajima u medicini, npr. dijagnostičkoj i interventnoj radiologiji, radioterapiji i njima sličnim djelatnostima, koriste se rendgenski aparati (konvencionalni rendgen aparat za snimanje ili prosvjetljavanje, mamografija, kompjuterizirana tomografija), akceleratori (za radioterapiju) i drugi uređaji koji proizvode jonizirajuće zračenje. U industriji se uređaji koji proizvode jonizirajuće zračenje koriste za kontrolu kvaliteta proizvoda i kao rendgenski aparati za provjeru pošiljki i prtljaga. Navedeni izvori jonizirajućeg zračenja ne mogu dovesti do pojave RVD-a većih razmjera, sa izuzetkom prekomjernog izlaganja lica kao rezultat kvara ili pogrešnog rukovanja, što je uzeto u obzir prilikom izrade ovog plana.

U planiranju spremnosti za odgovor na RVD, od posebnog interesa su zatvoreni i otvoreni radioaktivni izvori koji se koriste u medicini, industriji, nauci i obrazovanju. Kategorizacija radioaktivnih izvora utvrđuje se prema Pravilniku o notifikaciji i autorizaciji djelatnosti sa izvorima jonizirajućeg zračenja [10], a ona se zasniva na međunarodnim preporukama.

Prema navedenoj kategorizaciji, zatvoreni radioaktivni izvori su podijeljeni u pet kategorija, a u BiH se koriste u sljedećim djelatnostima:

  • -
    Radioaktivni izvori kategorije 1 – u medicini za teleterapije (Co-60);
  • -
    Radioaktivni izvori kategorije 2 – u industrijskoj gama-radiografiji (Ir-192, Se-75, Co-60);
  • -
    Radioaktivni izvori kategorije 3 – u medicini za brahiterapiju sa visokim brzinama doze (eng. HDR), i u industriji kao industrijski mjerači (Ir-192; Am-241/Be);
  • -
    Radioaktivni izvori kategorije 4 – u medicini za brahiterapiju sa malim brzinama doze (eng. LDR), gromobrani sa ugrađenim radioaktivnim izvorom, razni industrijski mjerači (Eu-152/154, Co-60, Am-241, Am-241/Be, Cs-137, Cf-252) i
  • -
    Radioaktivni izvori kategorije 5 – za kalibraciju, u industrijskim mjeračima, zatim gromobrani sa ugrađenim radioaktivnim izvorom (Eu-152/154, Cs-137, Co-60, Am-241, Na-22, Sr-90, Po-210).

Otvoreni radioaktivni izvori koji se koriste u nuklearnoj medicini za terapiju i dijagnostiku (Mo-99/Tc-99m, I-131, I-125, Tl-201, Ga-67 i FDG-18) pripadaju kategorijama 4 i 5 radioaktivnih izvora. Otvoreni radioaktivni izvori koji se koriste u nuklearnoj medicini uvoze se u BiH kontinuirano tokom cijele godine za potrebe zdravstvenih institucija u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Zenici i Banja Luci. Na teritoriji BiH nema nuklearnih postrojenja i ne vrši se djelatnost sa nuklearnim materijalom. Nuklearni materijal u BiH se uglavnom koristi samo za zaštitu gamadefektoskopa u industriji i u nekim medicinskim uređajima, npr. kod teleterapijskog Co-60 (osiromašeni uran), te kao referentni materijal u nekim spektroskopskim standardima.

2.1.2 Kategorije radijacijskih prijetnji

Prije početka planiranja aktivnosti za slučaj RVD-a neophodno je utvrditi djelatnosti, odnosno objekte koji se mogu dovesti u vezu s RVD-om. Planiranje odgovora na RVD može biti različito za svaku specifičnu djelatnost. Međutim, sa ciljem pojednostavljenja procesa planiranja izvršeno je kategoriziranje, odnosno grupiranje radioloških i nuklearnih prijetnji u pet kategorija radijacijskih prijetnji u skladu s Pravilnikom o kategorizaciji radijacijskih i prijetnji [11], odnosno:

(1) Radijacijske prijetnje kategorije I su radijacijski objekti unutar kojih nastanak RVD-a može dovesti do teških determinističkih efekata za pojedince izvan mjesta događaja.

(2) Radijacijske prijetnje kategorije II su radijacijski objekti unutar kojih nastanak RVD-a može rezultirati dozama koje zahtijevaju preduzimanje hitnih zaštitnih mjera izvan mjesta događaja.

(3) Radijacijske prijetnje kategorije III su radijacijski objekti unutar kojih nastanak RVD-a može rezultirati dozama ili kontaminacijom koja zahtijeva preduzimanje hitnih zaštitnih mjera na mjestu događaja.

(4) Radijacijske prijetnje kategorije IV su objekti, djelatnosti sa izvorima jonizirajućeg zračenja i izvori jonizirajućeg zračenja koji mogu prouzrokovati nuklearni ili radiološki vanredni događaj i zahtijevaju preduzimanje hitnih zaštitnih mjera na nepredvidivom mjestu.

(5) Radijacijske prijetnje kategorije V su djelatnosti koje ne uključuju izvore jonizirajućeg zračenja, ali za čije proizvode postoji vjerovatnoća da su kontaminirani kao rezultat RVD-a u objektima iz kategorije radijacijskih prijetnji I ili II.

Prema ovoj kategorizaciji i na osnovu prethodnog izlaganja, u BiH nema radijacijskih prijetnji iz kategorija I i II, odnosno nema postrojenja i ne obavljaju se djelatnosti kod kojih postoji vjerovatnoća za teške determinističke efekte kod pojedinaca izvan mjesta događaja, ili koji prouzrokuju doze kod pojedinaca izvan mjesta događaja koje traže preduzimanje hitnih mjera zaštite prema propisima za zaštitu od jonizirajućeg zračenja i radijacijske sigurnosti.

Nuklearna postrojenja u radijusu do 1.000 km od granica BiH, njihov položaj, tip i broj aktivnih reaktora, i njihova udaljenost od naših granica predstavljeni su u tabelama u Prilogu 2. Pregled njihovih lokacija u odnosu na teritoriju BiH je prikazan na slici 1 u Prilogu 2.

Tabela 1: Objekti u kojima se može dogoditi RVD, po kategorijama prijetnji

Objekti u kojima se može dogoditi RVD – po kategorijama radijacijskih prijetnji

Kategorija I

Kategorija II

Kategorija III

Kategorija IV

Kategorija V

a) Nuklearni reaktori sa snagom većom od 100 MW;

b) Objekti za istrošeno gorivo čija je ukupna aktivnost Cs-137 veća od 0.1 EBq;

c) Objekti u kojima se obavlja djelatnost sa radioaktivnim izvorima kategorije 1, sa sadržajem radionuklida u količinama koje mogu, ukoliko su raspršene u okoliš, dovesti do teških determinističkih efekata izvan mjesta događaja.

a) Nuklearni reaktor sa snagom većom od 2 MW, a manjom ili jednakom 100 MW;

b) Objekti s istrošenim gorivom koje zahtijeva aktivno hlađenje;

c) Objekti u kojima postoji vjerovatnoća nekontroliranog kritičnog režima rada unutar radijusa od 500 m od granice mjesta događaja;

d) Objekti u kojima se obavlja djelatnost sa radioaktivnim izvorima kategorije 2 sa sadržajem radionuklida u količinama koje zahtijevaju preduzimanje hitnih zaštitnih mjera ukoliko su raspršene u okoliš izvan mjesta događaja.

a) Nuklearni reaktor sa snagom manjom od ili jednakom 2 MW;

b) Objekti u kojima postoji mogućnost da u slučaju gubitka zaštite na izvoru jonizirajućeg zračenja brzina doze može biti veća od 100 mGy/h na udaljenosti 1 m od izvora;

c) Objekti u kojima postoji vjerovatnoća nekontroliranog kritičnog režima rada izvan radijusa od 500 m od granice mjesta događaja;

d) Objekti u kojima se obavlja djelatnost sa radioaktivnim izvorima kategorija 3 i 4 sa sadržajem radionuklida u količinama koje zahtijevaju preduzimanje hitnih zaštitnih mjera ukoliko su raspršene u okoliš izvan mjesta događaja.

a) Pokretni izvori u kojim postoji mogućnost da u slučaju gubitka zaštite na izvoru jonizirajućeg zračenja brzina doze može biti veća od 10 mGy/h na udaljenosti 1 m od izvora;

b) Sateliti s opasnim izvorom jonizirajućeg zračenja;

c) Prijevoz radioaktivnog materijala u količinama koje bi mogle biti opasne ako se ne kontroliraju;

d) Objekti/lokacije na kojim postoji znatna vjerovatnoća pojave opasnih izvora koji nisu pod kontrolom, kao što su objekti za obradu metalnog otpadnog materijala i granični prijelazi.

Radijacijske prijetnje kategorije V su:

a) djelatnosti koje ne uključuju izvore jonizirajućeg zračenja, ali za čije proizvode postoji vjerovatnoća da su kontaminirani kao rezultat RVD-a u objektima iz kategorije radijacijskih prijetnji I ili II.

b) prekogra-nični efekti RVD-a usljed nuklearne nesreće u drugim državama.

2.1.2.1 Radijacijske prijetnje kategorije III u BiH

Federacija Bosne i Hercegovine

U FBiH postoje objekti u kojima se obavljaju djelatnosti sa radioaktivnim izvorima od kategorije 1 do 5 kod kojih postoji vjerovatnoća pojave doza kod pojedinaca na mjestu događaja ili kontaminacije mjesta događaja, a koje zahtijevaju hitne mjere za zaštitu samog mjesta događaja. Na osnovu ovoga, a prema kategorizaciji utvrđenoj Pravilnikom o kategorizaciji radijacijskih prijetnji [11], prijetnje kategorije III obuhvataju sljedeće djelatnosti u BiH:

  • 1.
    Radioterapija:
    • -
      Klinički centar Univerziteta u Sarajevu;
    • -
      Univerzitetski klinički centar Tuzla;
    • -
      Sveučilišna klinička bolnica Mostar

gdje se koriste radioaktivni izvori iz kategorija 1 (KCU Sarajevo), 3 (UKC Tuzla) i 4 (SKB Mostar). Iako se radi o jednom objektu gdje se obavlja djelatnost sa radioaktivnim izvorom kategorije 1, ne postoji vjerovatnoća pojave teških determinističkih efekata izvan mjesta RVD-a.

  • 2.
    Nuklearna medicina:
    • -
      Klinički centar Univerziteta u Sarajevu;
    • -
      Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš", Sarajevo;
    • -
      Univerzitetski klinički centar Tuzla;
    • -
      Kantonalna bolnica Zenica;
    • -
      Sveučilišna klinička bolnica Mostar

gdje se koriste otvoreni radioaktivni izvori u količinama koje mogu prouzrokovati kontaminaciju na mjestu RVD-a, što zahtijeva hitne mjere zaštite.

  • 3.
    Privremeno skladištenje iskorištenih radioaktivnih izvora:
    • -
      Privremeno centralno skladište, Sarajevo;
    • -
      Privremeno skladište u ArcelorMittal Zenica, Zenica

gdje je privremeno uskladišten veliki broj iskorištenih radioaktivnih izvora kategorija 2–5.

Republika Srpska

U radijacijske prijetnje kategorije III spadaju sljedeće djelatnosti:

  • 1.
    Radioterapija:
    • -
      IMC Banja Luka.

Iako se radi o objektu u kojem se obavlja djelatnost sa radioaktivnim izvorima kategorije 3, ne postoji vjerovatnoća pojave teških determinističkih efekata izvan mjesta RVD-a.

  • 2.
    Nuklearna medicina
    • -
      Univerzitetski klinički centar Banja Luka, Zavod za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde

gdje se koriste otvoreni radioaktivni izvori u količinama koje mogu prouzrokovati kontaminaciju na mjestu događaja i ne zahtijevaju preduzimanje hitnih zaštitnih mjera izvan mjesta događaja.

  • 3.
    Privremeno skladištenje iskorištenih radioaktivnih izvora:
    • -
      MDU Čajavec Banja Luka, gdje je privremeno uskladišten veliki broj iskorištenih radioaktivnih izvora kategorija 3–5;
    • -
      privremeno skladište u Omarskoj, gdje je privremeno uskladišten veliki broj iskorištenih radioaktivnih izvora kategorija 4 i 5.

2.1.2.2 Radijacijske prijetnje kategorije IV u BiH

Federacija Bosne i Hercegovine

U radijacijske prijetnje kategorije IV ubrajaju se:

  • 1.
    Djelatnost (mobilna) industrijska radiografija sa radioaktivnim izvorima kategorije 2:
    • -
      Energoinvest IMQ, Sarajevo;
    • -
      Metalno, Zenica;
    • -
      Remontmontaža, Tuzla;
    • -
      Monting Energetika, Tuzla.
  • 2.
    Djelatnost (stacionarna) industrijskih mjerača sa radioaktivnim izvorima kategorije 3:
    • -
      Rudnici boksita Jajce
  • 3.
    Djelatnost (stacionarna) industrijskih mjerača sa radioaktivnim izvorima kategorija 4 i 5:
    • -
      ArcelorMittal Zenica, Zenica;
    • -
      Natron-Hayat, Maglaj;
    • -
      Sarajevska pivara, Sarajevo;
    • -
      Sarajevski kiseljak, Kiseljak;
    • -
      Coca-Cola HBC B-H, Hadžići;
    • -
      Sisecam Soda, Lukavac;
    • -
      Tvornica cementa, Kakanj;
    • -
      Unis Ginex, Goražde.
  • 4.
    Objekti koji posjeduju radioaktivne izvore van upotrebe iz kategorija 4 i 5, a koji su se koristili kao industrijski mjerači:
    • -
      Elektrobosna, Jajce;
    • -
      Tvornica cementa, Kakanj.

Republika Srpska

U radijacijske prijetnje kategorije IV ubrajaju se:

  • 1.
    Djelatnost industrijske radiografije sa radioaktivnim izvorima kategorije 2:
    • -
      Energoinvest MDP ZDP Institut za osiguranje kvaliteta, Istočno Sarajevo;
    • -
      Trudbenik-FKO, d.o.o., Teslić;
    • -
      Trudbenik AD, Doboj;
    • -
      Tipokotlogradnja, Prijedor;
    • -
      Rafinerija nafte a.d., Brod;
    • -
      Bosnamontaža a.d., Prijedor;
    • -
      Zavod za zavarivanje d.o.o., Banja Luka;
    • -
      Jelšingrad Livar livnica čelika a.d., Banja Luka.
  • 2.
    Djelatnost sa industrijskim mjeračima sa radioaktivnim izvorima kategorija 3 i 5:
    • -
      Rafinerija nafte a.d., Brod
  • 3.
    Djelatnost sa industrijskim mjeračima sa radioaktivnim izvorima kategorija 4 i 5:
    • -
      ArcelorMittal Prijedor, Prijedor;
    • -
      Alumina d.o.o., Zvornik.
  • 4.
    Djelatnost sa industrijskim mjeračima sa radioaktivnim izvorima kategorije 3:
    • -
      Fabrika celuloze i papira "Celpak", Prijedor
  • 5.
    Djelatnost sa industrijskim mjeračima sa radioaktivnim izvorima kategorije 4:
    • -
      Rudnik i termoelektrana Gacko, Gacko
  • 6.
    Djelatnost sa industrijskim mjeračima sa radioaktivnim izvorima kategorije 5:
    • -
      Fabrika šećera, Bijeljina;
    • -
      Tvornica papira SHP "Celeks" a.d., Banja Luka;
    • -
      Fabrika duvana a.d., Banja Luka.
  • 7.
    Djelatnost sa zatvorenim radioaktivnim izvorima kategorije 5 koji se koriste za kalibraciju mjernih instrumenata:
    • -
      JZU Institut za javno zdravstvo RS, Banja Luka
  • 8.
    Objekti koji posjeduju radioaktivne izvore van upotrebe iz kategorija 4 i 5 radioaktivnih izvora, a koji su se koristili kao industrijski mjerači ili radioaktivni gromobrani:
    • -
      ArcelorMittal Prijedor, Prijedor;
    • -
      ETM d.o.o., Banja Luka;
    • -
      New Sanatron inženjering d.o.o., Novi Grad;
    • -
      Rafinerija nafte a.d., Brod;
    • -
      Energoinvest MDP ZDP Institut za osiguranje kvaliteta, Istočno Sarajevo.

Na osnovu Pravilnika o kategorizaciji radijacijskih prijetnji, u prijetnje kategorije IV ubrajaju se i sljedeće prijetnje:

  • -
    Sateliti s opasnim izvorom jonizirajućeg zračenja;
  • -
    Prijevoz radioaktivnog materijala u količinama koje bi mogle biti opasne ako se ne kontroliraju;
  • -
    Postojanje više od 300 gromobrana sa ugrađenim radioaktivnim izvorom u BiH;
  • -
    Objekti/lokacije na kojim postoji znatna vjerovatnoća pojave opasnih izvora koji nisu pod kontrolom, i to:
    • 1)
      objekti za obradu metalnog otpadnog materijala,
    • 2)
      granični prijelazi.

U kategoriji IV radijacijskih prijetnji obuhvaćene su mogućnosti terorističkih prijetnji ili kriminalne aktivnosti sa radioaktivnim materijalom na teritoriji BiH, npr. upotreba uređaja za raspršivanje radioaktivnog materijala.

2.1.2.3 Radijacijske prijetnje kategorije V u BiH

U kategoriju V radijacijskih prijetnji ubrajaju se prijetnje od radioaktivne kontaminacije koja je posljedica prekograničnog oslobađanja radioaktivnog materijala kao posljedica nuklearne nesreće u drugoj zemlji, i mogućeg uvoza kontaminirane hrane i drugih proizvoda na teritoriju BiH.

2.1.3 Moguće posljedice od radijacijskih prijetnji prema kategorijama

2.1.3.1 Moguće posljedice od radijacijskih prijetnji kategorije III

U slučaju RVD-a u objektu radijacijske prijetnje kategorije III ne očekuju se posljedice izvan mjesta događaja koje bi nametnule preduzimanje hitnih mjera zaštite osim u slučaju krađe ili gubitka izvora. Kod ove kategorije radijacijskih prijetnji očekuje se prevazilaženje operativnih interventnih nivoa za preduzimanje hitnih mjera zaštite (kao posljedica gubitka zaštitnog sistema izvora, nepravilnog rukovanja ili aplikacije radionuklida, požara i sličnih scenarija) i broja oboljelih obuhvaćenih događajem, za koji se očekuje da bude mali i ograničen na dio zaposlenih i/ili pacijenata i njihove pratnje koji su se zatekli na mjestu događaja. Odgovor na RVD se odvija na lokaciji, odnosno u objektu odgovarajuće kategorije radijacijske prijetnje. Tako, na mjestu događaja mogu se očekivati sljedeće posljedice: pojava teških determinističkih efekata (uključujući i smrtonosne doze) kod pojedinaca izloženih izvoru bez njegove zaštite za samo nekoliko minuta; nastanak radioaktivne kontaminacije u prostorijama i kontaminacija lica (ne očekuje se unutrašnja kontaminacija, ali se ne može isključiti); prevazilaženje godišnje granice doza kod profesionalno izloženih lica kao posljedica pretpostavljenih scenarija. U slučaju požara, potrebno je provesti evakuaciju ne samo u objektu već i u njegovoj neposrednoj okolini.

2.1.3.2 Moguće posljedice radijacijskih prijetnji kategorije IV

U slučaju RVD-a u objektu, odnosno na lokaciji radijacijske prijetnje kategorije IV ne očekuju se posljedice izvan mjesta događaja koje bi nametnule preduzimanje hitnih mjera zaštite, osim u slučaju krađe ili gubitka izvora. Pritom, očekuje se da prevazilaženje interventnih nivoa za preduzimanje hitnih mjera zaštite na mjestu događaja, a takođe i da broj lica obuhvaćenih događajem bude mali i ograničen na dio zaposlenih ili pojedince iz stanovništva koji su se zatekli na mjestu događaja. Izuzetak od navedenog je eksplozija uređaja za raspršivanje radioaktivnog materijala, kada se očekuje da bude obuhvaćen veći dio stanovništva i kad je moguća radioaktivna kontaminacija u radijusu do 1 km u zavisnosti od eksplozivne moći uređaja. Pritom, moguće je prevazilaženje interventnih nivoa za preduzimanje hitnih mjera zaštite na mjestu događaja. Odgovor na RVD kod ove kategorije radijacijskih prijetnji provodi se na lokaciji, odnosno u objektu odgovarajuće kategorije radijacijske prijetnje. Na mjestu događaja mogu se očekivati sljedeće posljedice: pojava teških determinističkih efekata (uključujući i smrtonosne doze) kod pojedinaca koji su bili izloženi izvoru bez njegove zaštite za samo nekoliko minuta, nastanak radioaktivne kontaminacije na mjestu događaja i kontaminacije lica, prevazilaženje propisane granice doza za pojedince iz stanovništva ili slično.

2.1.3.3 Moguće posljedice radijacijskih prijetnji kategorije V

U slučaju radijacijskih prijetnji kategorije V, prekograničnih posljedica od oslobađanja radioaktivnog materijala pri nuklearnoj nesreći van teritorije BiH, pojava radioaktivno kontaminiranih proizvoda do nivoa koji nalažu restrikcije nad njima, ne očekuje se prevazilaženje interventnih nivoa za preduzimanje hitnih mjera zaštite, kao što su evakuacija i zaklanjanje ili jodna profilaksa na teritoriji BiH. Međutim, u ovom slučaju postoji vjerovatnoća pojave radioaktivne kontaminacije koja nalaže preduzimanje zaštitnih mjera, poput restrikcije ili zabrane konzumiranja hrane (npr. poljoprivrednih proizvoda, mlijeka, stočne hrane, vode za piće i sl.), kao i uspostavljanje kontrole nad potencijalno kontaminiranim proizvodima, kontrola uvoza kontaminirane hrane i drugih proizvoda iz oblasti zahvaćenih nesrećom, kontrola i osiguravanje informacija licima koja putuju u oblasti zahvaćene nesrećom, kontrola plasiranja proizvoda na tržište i sl.

2.1.4 Sistem klasifikacije stepena radijacijskih vanrednih događaja

Odgovor na RVD bi trebao početi bez odlaganja i od početka biti u potpunosti koordiniran. Da bi se pojednostavila i olakšala koordinacija svih aktera, uvodi se jedinstven klasifikacioni sistem RVD-a sa pet klasa:

(1) Opći radijacijski vanredni događaj – u objektima radijacijskih prijetnji kategorija I i II, uključujući stvarni ili znatan rizik oslobađanja radioaktivnih materijala ili ekspoziciju zračenju, koji opravdava preduzimanje hitnih zaštitnih mjera izvan mjesta nastanka. Nakon objavljivanja ove klase vanrednog događaja, moraju se preduzeti hitne mjere zaštite u cilju ublažavanja posljedica događaja i zaštite ljudi na mjestu događaja i unutar PAZ-a i UPZ-a.

(2) Radijacijski vanredni događaj lokaliziran na mjestu nastanka – u objektima radijacijskih prijetnji kategorija I i II, uključujući veliko smanjenje nivoa zaštite za pojedince na mjestu nastanka i u neposrednoj okolini objekta. Nakon objavljivanja ove klase vanrednog događaja moraju se preduzeti hitne mjere zaštite u cilju ublažavanja posljedica događaja, zaštite ljudi na mjestu nastanka događaja i pripreme mjera zaštite izvan mjesta nastanka događaja.

(3) Radijacijski vanredni događaj lokaliziran u objektu – u objektima radijacijskih prijetnji kategorija I, II i III, uključujući veliko smanjenje nivoa zaštite za pojedince na mjestu nastanka. Nakon objavljivanja ove klase vanrednog događaja moraju se preduzeti mjere zaštite u cilju ublažavanja posljedica događaja i zaštite ljudi na mjestu nastanka događaja.

(4) Uzbuna - u objektima radijacijskih prijetnji kategorija I, II i III, uključujući znatno smanjenje nivoa zaštite za pojedince na mjestu nastanka događaja ili zaštite stanovništva. Nakon objavljivanja ove klase vanrednog događaja, moraju se preduzeti mjere zaštite u cilju procjene i ublažavanja posljedica događaja i povećanja spremnosti organizacija za odgovor na RVD na mjestu i izvan mjesta nastanka događaja.

(5) Ostali radijacijski vanredni događaji – vanredni događaji koji uključuju radioaktivni izvor izvan kontrole usljed gubljenja, krađe ili gubitka kontrole nad opasnim izvorima, uključujući terorističke prijetnje koje uključuju radioaktivne materijale, kao i povratak satelita koji sadrže takav izvor zračenja.

2.2 Uloga i nadležnosti učesnika u pripremljenosti i odgovoru

Jasno definirana uloga i nadležnost svih učesnika u pripremljenosti i odgovoru na RVD je od suštinske važnosti za adekvatan odgovor. Korisnik izvora jonizirajućeg zračenja ima primarnu ulogu, ali isto tako potrebno je naglasiti i ulogu institucija na svim nivoima političke i administrativne organizacije u BiH. U Prilogu 1 ovog plana su tabelarno navedene institucije i organizacije, njihove nadležnosti i odgovornosti, raspoloživa struktura, kao i mjere koje preduzimaju u slučaju RVD-a.

Saradnja različitih nivoa je preduslov za efikasan odgovor u slučaju RVD-a. Tri su osnovna nivoa planiranja odgovora, i to:

  • -
    Nivo na mjestu događaja, nivo korisnika (eng. on-site);
  • -
    Nivo izvan mjesta događaja (eng. off-site);
  • -
    Međunarodni nivo.

Nivo na mjestu događaja (on-site) se odnosi na nivo korisnika, odnosno nosioca autorizacije za obavljanje djelatnosti sa izvorima jonizirajućeg zračenja, koji je odgovoran za:

(1) preduzimanje hitnih mjera zaštite za ublažavanje posljedica vanrednog događaja;

(2) zaštitu ljudi na licu mjesta;

(3) obavještavanje nadležnih institucija sa preporukama o zaštitnim mjerama;

(4) osiguravanje početnog radiološkog monitoringa.

Nivo izvan mjesta događaja (off-site) se odnosi na::

(1) Lokalni nivo (općina i grad), koji podrazumijeva institucije odgovorne za pružanje neposredne podrške nosiocu autorizacije i brzo djelovanje s ciljem zaštite stanovništva u neposrednoj blizini vanrednog događaja. Ovo se odnosi na policijske jedinice, vatrogasne jedinice, službe hitne medicinske pomoći ili jedinice civilne zaštite, koje mogu biti prve koje će na neki način doći u kontakt sa vanrednim događajem. U slučaju RVD-a u blizini međudržavne granice, u aktivnosti mogu biti uključeni i zvaničnici iz druge države.