Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju okvirne stategije prometa Bosne i Hercegovine za period 2016.-2030. godine
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 64. sjednici, održanoj 14. jula 2016. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU OKVIRNE STATEGIJE PROMETA BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2016.-2030. GODINE
Član 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom usvaja se Okvirna strategija prometa Bosne i Hercegovine za period 2016.- 2030. godine (u daljnjem tekstu: Okvirna strategija).
Član 2.Praćenje realizacije
Za praćenje realizacije Okvirne strategije zadužuje se Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, koje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na usvajanje podnosi godišnji izvještaj o realizaciji Okvirne strategije.
Član 3.Sastavni dio Odluke
Okvirna strategija je u Prilogu broj 1 i čini sastavni dio ove Odluke.
Član 4.Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 190/16
14. jula 2016. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.
OKVIRNA STRATEGIJA PROMETA BOSNE I HERCEGOVINE
Tabela 4
Lista prioritetnih projekata koje je Vlada BiH dostavila EU za finansiranje, 2016.
Izvor: Vlada BiH
Kao što je prikazano u tabeli, lista uključuje investicije (i pripadajuću subvenciju) dionice autoceste Koridora Vc koji i dalje nisu uključeni u SEETO Višegodišnji plan 2016. projekte koji ispunjavaju uvjete za finansiranje, kao ni u listu preidentificiranih projekata.
Glavne karakteristike cestovne mreže na entitetskom nivou:
Postojeće ceste imaju sljedeće karakteristike:
- Ukupna dužina autoceste u upotrebi je 92 km
- Ukupna dužina cestovne mreže sa dvije trake je 4.684 km:
- Magistralna mreža sa dvije trake je duga 2.137 km
- Regionalna mreža sa dvije trake je duga 2.547 km
Glavna kritična pitanja
- -Veliki broj magistralnih i regionalnih cesta zahtijevaju značajne intervencije
- -Prometna uska grla u većim gradovima
- -Kritični faktori na cestovnoj mreži: crne tačke, loša geometrija, nivo razvoja zemlje koji ne dozvoljava odgovarajuću rekonstrukciju
Planirane investicije
U cilju rješavanja navedenih pitanja, potrebno je nekoliko investicija kako bi se poboljšala kvaliteta cestovne mreže. U tom smislu, FBiH predviđa sljedeće intervencije, grupirane po kategoriji cesta:
- Autoceste: 100 km brzih cesta će se nadograditi u autocestu (sa procijenjenim ukupnim troškom od oko 472 miliona eura). Glavni problem za razvoj autocesta je postojeći model finansiranja
- Magistralne ceste: Glavne planirane intervencije se sastoje od "Programa modernizacije" koji će se razvijati konkretno u kratkom i srednjem roku
a) Kratkoročne investicije (u toku 2016.-2020.) sa procijenjenim ukupnim troškom od oko 165,72 miliona eura (dijelom finansirane kroz kredit EIB-a/ WB-a od 100,72 miliona eura a ostatak finansiran kroz EBRD)
b) Srednjoročne investicije sa procijenjenim ukupnim troškom od oko 126,45 miliona eura će se finansirati putem kredita EBRD-a
Sljedeća mapa prikazuje prioritetne projekte na mreži autocesta (plava) i brzih cesta (žuta), uključujući i projekat za modernizaciju magistralnih cesta do nivoa brzih cesta (crvena).
014
Mapa 4
Posljednja službena karta autocesta i brzih cesta
Izvor: Obrada od strane konsultanta na osnovu informacija dobijenih od FMPiK i JP Autoceste, april 2016. godine
Predstavljena mapa pojašnjava Program modernizacije magistralnih cesta 2016.-2020.
015
Mapa 5
Program modernizacije magistralnih cesta 2016.-2020.
Izvor: JP Ceste Federacije BiH Sarajevo
2.2.1.3 Republika Srpska
Glavne karakteristike cestovne mreže na entitetskom nivou:
Ukupna dužina cestovne mreže u Republici Srpskoj je 10.164,2 km. Cjelokupna mreža je podijeljena na sljedeći način:
- 32 km autoceste, koje čini pravac Gradiška – Banja Luka (E661)
- 6.000 km lokalne ceste
Pregled cestovne mreže Republike Srpske je predstavljen na sljedećoj mapi:
016
Mapa 6
Cestovna mreža RS
Izvor: Izmjene i dopune Prostornom planu RS 2025.
Glavna kritična pitanja
Kao što je već spomenuto, magistralne ceste imaju ukupnu dužinu od oko 4.132 km:
− 12,65% su makadamske ceste, koje je potrebno nadograditi; osim toga
− 26% mreže odlikuje kolovoz uži od 5 m
− 41% sa nagibom preko 6%
− 14% sa nagibom od 10%
Planirane intervencije
Kako bi se prevazišla glavna uska grla i postigao razvoj mreže cesta, sljedeće investicije i intervencije su planirane u RS-u:
- Nove dionice uključene u Prostorni plan Republike Srpske 1:
- Nadogradnja određenih dionica magistralne i regionalne mreže cesta sa šljunkom (npr. M5 Mesići – Prača, M8 Foča – Vikoc itd.) koje zahtijevaju kompletnu rekonstrukciju
- Planirane brze ceste:
Bijeljina – Zvornik – Sokolac
Trebinje – Gacko – Foča – Ustiprača – Višegrad
Prijedor – Kozarska Dubica – Donja Gradina
Banja Luka – Čelinac – Kotor Varoš – Obodnik
U skladu sa Dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine i planovima upravljanja javnim cestama, u budućem razvojnom periodu nastavit će se sa transformacijom cestovnog prometa u interesu povećanja pouzdanosti, dostupnosti i efikasnosti. Osim kontinuiranog programiranog održavanja, rehabilitacije i modernizacije po definiranim prioritetima, u narednom periodu neophodno je izgraditi i modernizirati magistralnu i regionalnu cestovnu mrežu u Republici Srpskoj. Kao prioriteti izgradnje izdvajaju se rute:
- Magistralna cesta M-18 Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) (Ruta 2b)
- Magistralna cesta R-435 Nevesinje – Berkovići
- Magistralna cesta R-405 Bronzani Majdan – međuentitetska granica RS/FBiH
- Magistralna cesta R-477 Gornji Podgradci – Mrakovica
- Magistralna cesta R-413 Kotor Varoš - Mitrovići (Kneževo)
017
Mapa 7
Uska grla i kritična mjesta
Izvor: Izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025.
U narednom periodu, u skladu sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine, planirano je da se izgrade obilaznice oko većih regionalnih centara u Republici Srpskoj.
Navedeni prioriteti za izgradnju cestovne mreže i obilaznica će se implementirati u skladu sa godišnjim planovima i finansijskim mogućnostima.
2.2.1.4 Brčko distrikt
Glavne karakteristike cestovne mreže Distrikta
- -Ukupna mreža: 870 km; magistralne ceste 37 km, regionalne ceste 40 km, lokalne i nerazvrstane ceste 500 km, ulice 293 km
- -Asfaltiranje: 580 km asfaltirano i 290 km neasfaltiranih cesta (uglavnom lokalni i nerazvrstani)
- -Mreža magistralnih cesta: 37 km; M14.1 Lončari - Bijeljina (glavni tranzitni pravac kroz gradsko područje Brčko) i M1.8 Orašje - Tuzla (na zapadnoj periferiji BD); standardi magistralnih cesta: pojedinačne ceste sa dvije trake, 6-7 m širine
- -Mreža regionalnih cesta: 40 km; R458 Brčko - Lopare i R460 Brčko - Gračanica; standard regionalnih cesta: pojedinačne ceste sa dvije trake, 6 m širine
- -Mreža lokalnih cesta: cca 170 km; standard lokalnih cesta: pojedinačni kolovoz, 4-5 m širine
Glavna kritična pitanja
- -Najkritičnije usko grlo se odnosi na M14.1 u urbanom području Brčkog, jer je glavni zapad – istok tranzitni pravac u Bijeljini i dalje za sva vozila, uključujući i teške kamione
- -Značajan dio lokalnih cesta je neasfaltiran
Planirane intervencije
Kako bi se prevazišla glavna uska grla i postigao razvoj mreže cesta, u Distriktu su planirane sljedeće investicije i intervencije:
- Nove dionice:
- Izgradnja obilaznice zapad – istok koja će imati ulogu usmjeravanja toka tranzitnog prometa iz gradskog područja Brčkog (standardi magistralnih cesta za 80 km/h, dužine 18 km)
- Izgradnja autoceste Tuzla – Orašje (50 km prolazi kroz BD, uključujući poveznice na postojeće cestovne mreže)
- Autocesta Tuzla – Orašje: Gorica – Brka – Dubrave; implementacija projekta je planirana, ali još nije počela
- Obilaznica: Gorice – Grbavica – Čađavac – Gredice; implementacija projekta je počela
- Rehabilitacija / Rekonstrukcija:
- Rekonstrukcija i rehabilitacija asfalta na postojećim magistralnim i regionalnim cestama
- Asfaltiranje i obnova neasfaltiranih lokalnih cesta
- Rutinsko održavanje, uključujući i zimsko održavanje: 1,5 miliona KM + 1 miliona KM godišnje
- Rekonstrukcija zastarjelog asfalta: 1 milion KM godišnje
2.2.2 Cestovni promet, flota cestovnih vozila i sigurnost na cestama
2.2.2.1 Cestovni tok
Sljedeća mapa prikazuje mrežu magistralnih cesta u BiH (raspodjela protoka vozila na cestovnoj mreži) tokom 2014. Kao što možemo vidjeti na mapi, čvorovi magistralnih cesta su u područjima oko velikih gradova u BiH: Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar.
Osim toga, vidimo da je vertikalni prometni tok frekventniji od horizontalnog prometnog toka obzirom na činjenicu da su najveći gradovi vertikalno pozicionirani. Jedinica mjere toka prometa je prosječni godišnji dnevni promet.
018
Mapa 8
Mapa intenziteta na magistralnim cestama BiH (Prosječni godišnji dnevni promet, AADT)
Izvor: Brojanje prometa na magistralnim cestama u 2014. godini
2.2.2.2 Cestovni promet putnika: vozni park i promet
Sljedeći grafikoni prikazuju historijski trend cestovnog prometa u BiH. U 2011. i 2012. godini, BiH je imala najveći broj vozila u zadnjih 6 godina. U 2010. i 2015. godini, BiH je imala približno isti broj vozila. Broj lakih vozila se značajno ne razlikuje u zadnjih 6 godina. Broj pređenih kilometara ima trend rasta.
019
Grafikon 8
Historijski trend cestovnog prometa u BiH – broj registriranih motornih vozila, 2010.-2015. (u hiljadama)
Izvor: Agencija za statistiku BiH
020
Grafikon 9
Historijski trend cestovnog prometa u BiH – vozila*km, 2010.-2015. (u milionima)
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Glavna polazišta - odredišta su dionice:
− Zenica – Travnik
− Zenica – Doboj
− Banja Luka – Gradiška
− Sarajevo – Mostar
− Brčko – Bijeljina
Dok je broj registriranih motornih vozila (Grafikon 8) bio stabilan u protekle tri godine (povećanje od +6%), pokazatelj vozila*km je porastao za +20% (Grafikon 9). To znači da su se u nedavnoj prošlosti vozila više koristila nego prije.
Sljedeći grafikon prikazuje broj registriranih motornih vozila po vrsti u BiH (2006.-2015.). Kao što smo već spomenuli u tekstu iznad, najveći broj vozila u BiH u posljednjih 10 godina (kao što je prikazano ispod) je bio u godini 2011. i 2012.
021
Grafikon 10
Broj registriranih motornih vozila u BiH (2006.-2015.)
Izvor: IDDEEA, BIHAMK, Sarajevo
2.2.2.3 Teretni cestovni promet: vozni park i promet
Sljedeći grafikon prikazuje historijski trend teretnog prometa u BiH. Grafikon prikazuje trend rasta u posljednjih 6 godina za tone prevezene vozilima. Isto važi i za pokazatelj koji prikazuje pređene kilometre vozila u teretnom prometu. Broj teretnih vozila je dostigao svoj maksimum u 2012. godini, ali broj je uglavnom ostao isti u posljednjih 6 godina.
Dok je broj kamiona (Grafikon 11) bio stabilan u protekle tri godine (neznatno povećanje od +5%), obim prevezenog tereta porastao je za +21%. To znači da su se u nedavnoj prošlosti vozila više koristila nego prije.
022
Grafikon 11
Količina prevezenog tereta u BiH, 2010.-2015. (u milionima tona)
Izvor: IDDEEA, BIHAMK, Sarajevo
Grafikon 12
Količina prevezenog tereta u BiH, 2010.-2015. (u milijardama tona*km)
Izvor: IDDEEA, BIHAMK, Sarajevo
Glavna polazišta - odredišta su dionice:
− Sarajevo – Tuzla
− Zenica – Travnik
− Zenica – Doboj
− Banja Luka – Gradiška
− Sarajevo – Mostar
− Brčko – Bijeljina
− Travnik – Bihać
2.2.2.4 Sigurnost
Prometne nesreće
Sljedeći grafikon prikazuje historijski trend prometnih nesreća u BiH. Broj nesreća je niži nego u 2010. godini, kada je broj nesreća dostigao svoj maksimum u posljednjih 5 godina (2015. godina nije uključena). Broj nesreća s povrijeđenim osobama se mijenjao tokom ovog perioda, a 2010. godine broj je približno isti kao u 2014. godini.
Bitno je spomenuti da i usprkos povećanju broja vozila, broj prometnih nesreća je ostao nepromijenjen.
024
Grafikon 13
Historijski trend prometnih nesreća (u hiljadama), 2010.-2015.
Izvor: IDDEA; BIHAMK
Strategija sigurnosti cestovnog prometa u BiH: unutrašnji institucionalni okvir, politička situacija i neadekvatan odnos nadležnih i odgovornih institucija prema problemu cestovnog prometa su uzrokovali da BiH još uvijek nema strategiju sigurnosti cestovnog prometa.
Također, unutrašnji institucionalni okvir i politička situacija u prošlosti su uzrokovale usvajanje sljedećih strategijskih dokumenata koji se odnose na sigurnost cestovnog prometa u BiH:
- Osnove sigurnosti cestovnog prometa u FBiH (2008.-2013.)
- Strategija za sigurnost cestovnog prometa u RS (2009.-2013.), (2013.-2022.)
Troškovi prometnih nesreća u BiH: socijalno-ekonomski gubici koji proizlaze iz prometnih nesreća u FBiH su izračunati primjenom bruto proizvoda ili metode ljudskog kapitala (priznata metodologija koja se koristi u mnogim zemljama). Ovim se procjenjuju troškovi administracije, liječenja povrijeđenih, štete na imovini i izgubljena produktivnost poginulih i ozlijeđenih, a uključuje naknadu za bol, tugu i patnju.
Detalji o ovim pokazateljima su prezentirani na naredna tri grafikona:
025
Grafikon 14
Pojedinačni gubici nastali za svaku prometnu žrtvu po težini (u hiljadama KM/EUR)
Izvor: WB; Izvještaj o troškovima prometnih nesreća u FBiH i RS
026
Grafikon 15
Pojedinačni gubici nastali za svaku prometnu nesreću po težini (u hiljadama KM/EUR)
Izvor: WB; Izvještaj o troškovima prometnih nesreća u FBiH i RS
027
Grafikon 16
Procijenjeni godišnji gubici u bh. ekonomiji – na bazi 2010. godine (u hiljadama KM)
Izvor: WB; Izvještaj o troškovima prometnih nesreća u FBiH i RS
Sigurnost na cestovnoj mreži
Sljedeća mapa prikazuje identificirane crne tačke na autocestama i drugim glavnim cestama u BiH koji su rezultat studija i istraživanja.
028
Mapa 9
Identificirane crne tačke na autocestama i drugim velikim cestama u BiH
Izvor: Studija prioriteta rekonstrukcija i obnove crnih tački na magistralnim cestama u FBiH; istraživanje i uređivanje autora, 2010.
2.2.3 Regulativa
Upravljanje cestovnom mrežom u BiH se provodi u skladu sa različitim nivoima nadležnosti:
- FBiH: Magistralnim cestama upravljaju entitetske cestovne kompanije, JP Ceste FBiH, u skladu sa njihovom teritorijalnom i administrativnom nadležnošću. Način upravljanja regionalnim cestama se razlikuje u odnosu na magistralne ceste. Zapravo, u FBiH kantoni su odgovorni za upravljanje regionalnim cestama, a implementirani su od strane kantonalne direkcije za ceste preko odgovarajućih kantonalnih ministarstava. Autocestama upravlja JP Autoceste FBiH.
- RS: JP Putevi RS ima nadležnost nad regionalnim cestama. Pored toga, direkcija ima nadležnost nad lokalnim cestama unutar teritorije RS, koji posjeduje entitetski karakter. Lokalnom cestovnom mrežom upravljaju relevantne općinske vlasti u direktnoj saradnji sa kantonalnim vlastima u FBiH i JP Putevi RS. Autocestama upravlja JP Autoputevi RS.
2.2.3.1 Regulatorni okvir na državnom nivou
Unutar MKP BiH nalazi se Sektor za promet sa Odsjekom za cestovni promet i Sektor za prometnu infrastrukturu, pripremu i implementaciju projekata sa Odsjekom za ceste, željeznice, plovne puteve, luke i cjevovode i Jedinicom za implementaciju projekata (PIU). Ključne uloge MKP BiH u ovom trenutku su:
- Praćenje stanja i provođenje međunarodnih konvencija i sporazuma koji se odnose na cestovni promet
- Praćenje međunarodnog i međuentitetskog cestovnog prometa
- Koordinacija u implementaciji glavnih cestovnih projekata (npr. autocesta na Koridoru Vc)
- Učešće u relevantnim međunarodnim organizacijama (SEETO, CEMT itd.)
- Učešće u razvoju politike u koordinaciji sa entitetima i Brčko distriktom
Sljedeći zakoni predstavljaju pravni okvir za upravljanje i razvoj cesta u BiH:
- Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine (2003. godine) definira sljedeće odgovornosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH koje se odnose na ceste:
Politika i reguliranje zajedničkih i međunarodnih komunikacionih uređaja
Međunarodni i međuentitetski promet i infrastruktura
Pripremanje ugovora, sporazuma i drugih akata iz oblasti međunarodnih i međuentitetskih komunikacija i prometa
Odnosi sa međunarodnim organizacijama iz oblasti međunarodnih i međuentitetskih komunikacija i prometa
Priprema i izrada strateških i planskih dokumenata iz oblasti međunarodnih i međuentitetskih komunikacija, prometa, infrastrukture i informacionih tehnologija
- Zakon o sigurnosti cesta (decembar 2005. godine) definira opće uvjete sigurnosti na cestama, pravila cestovnog prijevoza, prometne znakove i oznake, ograničenja u prometu, odgovornosti u slučaju prometnih nesreća, odredbe za vozače, odredbe za vozila, posebne sigurnosne mjere itd.
- Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prometu BiH (decembar 2001. godine) definira uvjete za cestovni promet putnika i robe u međunarodnom i međuentitetskom prometu, inspekcijskog nadzora i sl.
Sljedeća tabela ilustrira glavna regulatorna pitanja u BiH
1.2 Ciljevi i akcije
Osnovni dio Okvirne strategije prometa je definiran u Ciljevima i akcijama. Ciljevi i akcije zajedno formiraju stratešku viziju prometnog sistema BiH do 2030. godine.
Kao što je detaljno opisano u relevantnom dijelu, posebni ciljevi Okvirne strategija prometa proizilaze iz "viših" ciljeva. Ovi ciljevi su u skladu sa Okvirnom prometnom politikom BiH 2015.-2030. koja definira okvirne ciljeve za prometni sektor te predviđa definiranje prometnih strategija, u skladu sa Ustavom BiH, na nivou BiH, njena dva entiteta i Brčko distrikta. Takvi viši ciljevi su posebno relevantni za međunarodne i međuentitetske akcije. Prema Ustavu BiH, državni nivo je nadležan za te aktivnosti.
Posebni ciljevi su dati za različite vrste prometa (cestovni, željeznički, vodeni i zračni), te se zasnivaju na prioritetima prometnih politika BiH, FBiH, RS i BD koji su proizašli iz razumijevanja trenutne situacije (zasnovanoj na analizi potreba i službenih dokumenata).
U skladu sa utvrđenim skupom ciljeva, Okvirna strategija prometa će imati za cilj definiranje akcija koje treba provesti kako bi se postigli posebni ciljevi za svaku vrstu prometa. Akcije su grupirane po predviđenom vremenu za implementaciju, i to kao: "kratkoročne" (2016.-2020.), "srednjoročne" (2021.-2025.) i "dugoročne" (2026.-2030.) kategorije aktivnosti. OSP također definira nadležna tijela i instrumente za implementaciju svake akcije.
1.3 Potrebni podaci i način prikupljanja
Znatan broj studija i dokumenata prikupljeni su za analizu trenutnog stanja prometnog sistema i ključne prioritete intervencija u BiH. Glavne kategorije dokumenata su nabrojane u nastavku, a kompletan popis dokumenata je dat u Aneksu:
1. Strategije / Studije / Planovi. Aktuelne studije i izvještaji o prometnom planiranju, uključujući: prometna ulaganja po različitim vidovima prometa (željeznički, cestovni, zračni, unutrašnji plovni putevi), faze ulaganja, izvore finansiranja itd.
2. Regulative za pojedine vidove prometa s posebnim naglaskom na: otvaranje tržišta, sisteme naplate cestarine, sigurnost, prava putnika itd.
3. Podaci o prometu
- Vremenske serije potražnje za međugradski prijevoz po različitim vidovima prometa (željeznički, cestovni, zračni, unutrašnji plovni putevi), razlikujući putnički i teretni
- Brojanje protoka prometa na državnim (željezničkim i cestovnim) graničnim prijelazima (ukoliko postoje)
- Ključni podaci o gradskom prijevozu u svakom značajnijem gradu (npr. sa više od 100.000 stanovnika): podaci za mrežu javnog prijevoza (autobus*km i tramvaj*km; putnici*km); podaci o motorizaciji cesta; podaci o zagađenju zraka (ukoliko postoje)
4. Finansijski podaci
- Posljednji dostupni bilansi uspjeha željezničkih preduzeća (ŽFBiH, ŽRS); za iste aktere: kadrovski i podaci o voznom parku; učinci (putnički i teretni voz * km) itd.
- Posljednji dostupni bilansi uspjeha aerodroma otvorenih za komercijalni promet u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru
5. Podaci o prometnoj infrastrukturi prema vrstama:
- karta, dužina rute i karakteristike željeznice
- dužine pista i proširenje terminala na aerodromima otvorenim za komercijalni promet u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru
- ECMT klase unutrašnjih plovnih puteva otvorene za komercijalni promet itd.
6. Ostala statistika prometa
- Statistika o nesrećama na cestama i prugama
- Podaci o motorizaciji cestovnih vozila (broj vozila po tipu/veličini i starosti)
7. Socio-ekonomski podaci
- Historijski podaci o populaciji, BDP-u itd.
- Podaci o uvozu/ izvozu po državi i vrsti roba (ukoliko postoji)
- Podaci o međunarodnom turizmu
Podaci su prikupljeni putem istraživanja sekundarnih podataka, od učesnika i u ciljnim razgovorima s relevantnim osobama. Konzistentnost i cjelovitost prikupljenih podataka provjerili su lokalni stručnjaci i predstavnici uključenih ministarstava, javnih preduzeća i vlasti, na sastancima održanim tokom izrade ovog izvještaja.
2 POSTOJEĆE STANJE
2.1 Socijalno-ekonomski pregled
Ocjena ukupnih ekonomskih pokazatelja neke zemlje, mjerena kretanjem glavnih makroekonomskih pokazatelja, od presudne je važnosti za provođenje precizne analize prometa, pogotovo kada se pokušavaju predvidjeti budući trendovi potražnje za uslugama prometa.
U ovoj sekciji, opći makroekonomski trendovi uočeni u periodu 2006.-2014. godine će biti identificirani za državu BiH u cjelini, te za entitete i Brčko distrikt, od kojih se sastoji.
2.1.1 BDP
Ekonomski pokazatelji zemalja i regiona se uglavnom ocjenjuju posmatranjem trendova bruto domaćeg proizvoda (BDP). BDP se može definirati kao zbir potrošnje, investicija, potrošnje vlade i neto izvoza. Ovaj pokazatelj se uzima kao sinonim za ekonomski proizvod zemlje.
Grafikon 1 prikazuje nivoe BDP-a, mjerene u milijardama bosanskohercegovačkih konvertibilnih maraka (KM), zabilježene za državu BiH (uključujući i nivoe za entitete FBiH i RS i za BD) između 2006. i 2014. godine, izuzimajući 2009. godinu takozvane globalne "Velike recesije", a ekonomski proizvod prikazuje konstantan rast. Kao što je očekivano, kretanje nivoa BDP-a je približno isto za dva entiteta i BD.
003b
Grafikon 1
Bruto domaći proizvod, 2006.-2014. (u milijardama KM)
Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH; Statistički godišnjak RS za 2015. godinu, BHAS
Grafikon 2
Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, 2006.-2014. (u hiljadama KM)
Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH; Statistički godišnjak RS za 2015. godinu, BHAS
Grafikon 2 prikazuje nivoe BDP-a po glavi stanovnika, mjereno u hiljadama KM, posmatrano u periodu od 2006. do 2014. godine na državnom nivou. Ekvivalentno ukupnom BDP-u, prihod/ proizvod po glavi stanovnika je znatno povećan u posljednjih deset godina. Proizvod po glavi stanovnika se često smatra kao dobar pokazatelj za mjerenje individualnog bogatstva ili kupovne moći stanovnika neke zemlje. Na entitetskom nivou, BDP po glavi stanovnika je pratio pozitivan trend. Međutim, u apsolutnom smislu, FBiH i Republika Srpska su zabilježile sličan iznos BDP-a po stanovniku, dok je Brčko distrikt zabilježio veći BDP po glavi stanovnika u toku analiziranog perioda.
2.1.2 Zaposlenost
U ovoj sekciji su analizirani trendovi na tržištu rada uočeni u državi BiH tokom perioda na koji se odnosi studija (2006.-2014.).
005
Grafikon 3
Broj zaposlenih osoba, 2006.-2014. (u hiljadama)
Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH; Zavod za statistiku RS, Upitnik o radnoj snazi i Statistički godišnjak RS za 2015. godinu, BHAS
Tačnije, podaci zabilježeni u odnosu na opće nivoe zaposlenosti provjereni su za državu u cjelini i za pojedine entitete. Gore navedeni Grafikon 3 prikazuje zaposlene osobe u BiH na godišnjem nivou. Zaposlene osobe su one koje su zaposlene na neodređen ili određen period, radeći puno ili skraćeno radno vrijeme. Moguće je primijetiti da je broj zaposlenih osoba rastao konstantno od 2006. do 2009. godine. Zatim je uslijedio četverogodišnji period pada, dok je blagi oporavak zabilježen u 2014. godini.
Međutim, podaci prikupljeni na entitetskom nivou pokazuju da su trendovi zapošljavanja bili vrlo različiti među entitetima. Zapravo, FBiH je doživjela značajan i stalan rast tokom posmatranog perioda, bilježeći ukupni maksimum od 444 hiljada zaposlenih u 2014. godini, u odnosu na zabilježenih 390 u 2006. Sličan rast je uočen i za Brčko distrikt, dok je konstantno smanjenje broja zaposlenih zabilježeno u Republici Srpskoj od 2009. godine pa nadalje.
Trend stope zaposlenosti za obuhvaćene države i regione prikazan je na grafikonu u nastavku. Navedeni pokazatelj predstavlja omjer broja zaposlenim i radno sposobnog stanovništva. Dob radno sposobnog stanovništva BiH se sastoji od osoba koje imaju najmanje 15 godina. Ukupna radna snaga neke zemlje uključuje i zaposlene i nezaposlene osobe.
Podatak za dob radno sposobnog stanovništva za Brčko distrikt nedostaje. Dakle, grafikon u nastavku samo bilježi stope zaposlenosti na ukupnom području FBiH i RS-a. U periodu 2006.-2010., stopa zaposlenosti u navedenom regionu je bila u rasponu od 33% do 39%. Trend stope zaposlenosti je sličan onome koji je zabilježio rast u periodu od 2006. do 2010. godine i onda opadao sve do 2014. godine.
006
Grafikon 4
Stopa zaposlenosti, 2006.-2014.
Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH; Zavod za statistiku RS, Upitnik o radnoj snazi i Statistički godišnjak RS za 2015. godinu
Podaci za FBiH su u skladu s onim koji su zabilježeni za broj zaposlenih. S druge strane, unatoč smanjenju broja zaposlenih osoba, stopa zaposlenosti je rasla u Republici Srpskoj tokom posmatranog perioda, signalizirajući vjerovatno smanjenje dobi radno sposobnog stanovništva koje bi moglo biti posljedica razvoja regionalne demografske krivulje, odnosno migracija.
2.1.3 Vanjska trgovina $$$Izvor: Statistički godišnjak RS, novembar 2015.$$$
U ovoj sekciji se analiziraju međunarodni trgovinski tokovi koji uključuju BiH i njene trgovinske partnere. Grafikon 5 prikazuje trend uočen za trgovinski bilans države prema uvoznim i izvoznim vrijednostima. Iako izgleda da je trgovinski bilans bio stalno negativan, čini se da je međunarodni obim trgovine konzistentno rastao tokom analiziranog perioda (2009.-2014.).
007
Grafikon 5
Uvoz, izvoz, trgovinski saldo (u milijardama KM) i pokrivenost uvoza izvozom u BiH (u %) 2009.-2014.
Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH; Statistički godišnjak RS za 2015. godinu, BIHAS
008
Grafikon 6
Uvoz, 2009.-2014. (u milijardama KM)
Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH; Statistički godišnjak RS za 2015. godinu, BIHAS
009
Grafikon 7
Izvoz, 2009.-2014. (u milijardama KM)
Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH; Statistički godišnjak RS za 2015. godinu, BIHAS
Prethodni grafikoni prikazuju nekoliko trendova:
• Privreda je zabilježila rast u posmatranom periodu, kako u apsolutnom iznosu tako i po glavi stanovnika
• Zaposlenost unutar dva entiteta i BD ima prilično heterogen trend
• Međunarodna trgovina je zabilježila primjetan rast
Ovakvi trendovi podrazumijevaju da su ključni pokretači mobilnosti rasli u posmatranom periodu, sa izuzetkom zaposlenosti. Podaci o prometu prikazani narednim poglavljem će potvrditi da je mobilnost povećana u slučaju najznačajnijeg vida prijevoza (cestovnog), dok su nivoi prometa više fluktuirajući u ostalim vidovima prijevoza.
2.2 Ceste
2.2.1.1 Državni nivo (međunarodni i međuentitetski)
Ukupna dužina cestovne mreže u BiH je 24.796 km. Cijela mreža se može podijeliti prema sljedećoj kategorizaciji:
- 3.970 km Glavne/državne ceste (16,0%); od čega je 128,7 km klasificirano kao autoceste 2 (120 km autoceste i 28,7 km ceste rezervirane za motorni promet)
- 4.611 km Sekundarne/regionalne ceste (18,6%)
Pregled cijele mreže je predstavljen na sljedećoj mapi:
010
Mapa 1
Mapa cestovne mreže u BiH
Dio cestovne mreže BiH ima međunarodni strateški značaj u regionu zapadnog Balkana, zbog uključenja u SEETO sveobuhvatnu mrežu 3. U tom smislu, sveobuhvatnu mrežu, identificiranu SEETO Memorandumom o razumijevanju, treba posmatrati kao multimodalnu regionalnu prometnu mrežu koja je osnova za realizaciju prometnih investicionih programa.
Pored toga, 27. augusta 2015. godine, tokom Samita zapadnog Balkana 6 (WB6) održanog u Beču, predstavnici WB6 i Evropske unije su postigli dogovor o indikativnom proširenju Transevropske prometne mreže na Balkanu. Kao rezultat tog sporazuma, cijela SEETO sveobuhvatna mreža je sada integrirana u TEN-T mrežu. Shodno tome, povezane TEN-T mape su u skladu s tim ažurirane. 4
Prateći strukturu sa dvostrukim slojem TEN-T mreže (Uredba EU br. 1315/2013), Aneks 1 WB6 5 sporazuma dogovorenog na samitu u Beču, jasno je uspostavljena osnova i sveobuhvatna mreža za zemlje zapadnog Balkana. U tom smislu, mapa prikazuje sve dionice cesta koje su dio evropske TEN-T osnovne i sveobuhvatne mreže.
011
012
Mapa 2
Indikativno proširenje TEN-T cestovne mreže na EU susjedne zemlje na zapadnom Balkanu
Izvor: Direktiva (EU) br. 2016/758
WB6 Aneks 1 uključuje listu "preidentificiranih projekata", tj. identifikacija prioritetnih radova i studija radi poboljšanja kvaliteta infrastrukture na produžetku TEN-T koridora i osnovne mreže na zapadnom Balkanu. Što se tiče cestovne mreže BiH, sljedeći preidentificirani projekti su identificirani u Aneksu 1 WB6:
2.2.3.2 FBiH
Regulatorna tijela
- -Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH (FMPiK) obuhvata sektor za cestovni promet i sektor za cestovnu infrastrukturu. Trenutne ključne funkcije obuhvataju:
- -Izradu zakona i drugih pravnih akata za cestovni promet
- -Upravljanje i praćenje provođenja zakona za odgovornosti dodijeljene od strane trenutne vlasti
- -Učestovanje u koordinaciji za implementaciju projekata od međunarodnog i međuentitetskog značaja (Koridor Vc)
- -Izrada strategijskih planova i infrastrukturnih projekata vezanih za ceste
Upravljanje infrastrukturom
- -JP Autoceste FBiH upravlja infrastrukturom autocesta i brzih cesta u FBiH
- -JP Ceste FBiH odgovorno je za infrastrukturu magistralnih cesta
- -Ostala relevantna tijela:
- -Javne ustanove za regionalne ceste (u kantonima Unsko-sanski, Tuzlanski, Zapadnohercegovački)
- -Administrativne jedinice u okviru kantonalnih ministarstava (ostali kantoni)
Finansiranje cestovne infrastrukture
Investiranje u infrastrukturu cesta je direktno vezano za subvencije koje omogućavaju održavanje i uzimanje kredita. Subvencije za ceste su podijeljene prema sljedećem modelu:
- Autoceste: 35 miliona eura za gorivo (servisiranje kredita) + 14 miliona eura za cestarine
- Resursi akciza na gorivo (gorivo, registracija itd.):
- 40% magistralne ceste
- 39% regionalne ceste
- 21% lokalne ceste
Ministarstvo je iniciralo nove akcize (na gorivo):
- 0,05 eura/litara za autoceste
- 0,025 eura/litara za magistralne ceste
Glavna regulatorna pitanja za cestovni promet:
Navedena tijela su odgovorna za upravljanje, izgradnju, obnovu i održavanje cesta na svojoj teritoriji.
Sljedeći zakoni predstavljaju pravni okvir za upravljanje cestama i razvoj u FBiH:
- Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima uprave FBiH ("Službeni list Federacije BiH", br. 58/02,19/03, 38/05, 2/06, 8/06, 61/06) definira odgovornosti Ministarstva prometa i komunikacija Federacije BiH vezano za ceste, administrativne i profesionalne poslove za cestovni promet, sigurnost na cestama i kontrolu, osim za međunarodni i međuentitetski promet i infrastrukturu.
- Zakon o cestama u FBiH ("Službeni list Federacije BiH", br. 12/10, 16/10, 66/13) definira pravila za upravljanje, planiranje, finansiranje, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu javnih cesta, javno-privatno partnerstvo vezano za ceste i provođenje monitoringa.
- Zakon o autocesti Koridor Vc ("Službeni list Federacije BiH", br.18/13)
- Zakon o cestovnom prijevozu FBiH ("Službeni list Federacije BiH", br. 28/06) definira uvjete za cestovni prijevoz putnika i robe unutar Federacije BiH
- Zakon o javnim preduzećima u Federaciji BiH ("Službeni list Federacije BiH", br. 8/02, 81/08, 22/09)
- Usklađivanje sa politikama Evropske unije za sigurnost na cestama, s obzirom na vrlo visoku stopu smrtnosti, ne samo gledajući regulatorni okvir već i na praktična rješenja za implementaciju (gdje je potrebno izvršavanje), te proširenja
- Regulatorni okvir za cestarine
- Finansiranje cestovne infrastrukture
2.2.3.3 Republika Srpska
Regulatorno tijelo
- -Ministarstvo saobraćaja i veza (MKT RS) je entitetsko tijelo uprave, čije su nadležnosti utvrđene Zakonom o republičkoj upravi ("Službeni glasnik RS", br. 118/08). Ministarstvo vrši upravne i druge stručne poslove iz domena svoje nadležnosti. Ono je odgovorno za poslove koje se odnose na: cestovni promet i javne ceste, željeznički promet, zračni promet, riječni i jezerski promet, sigurnost riječnog i jezerskog prometa, usluge pretovara, sistem veza, radioveze, poštanski, telegrafski i telefonski promet, telekomunikacije, telekomunikacionu infrastrukturu, koordinaciju i druge poslove.
- -Agencija za sigurnost prometa Republike Srpske, osnovana 2011. godine kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva saobraćaja i veza, osnovana je Zakonom o sigurnosti prometa Republike Srpske, odlukom Vlade Republike Srpske.
Upravljanje infrastrukturom
- -Javno preduzeće Putevi Republike Srpske osnovano je 1992. godine kao Direkcija za ceste Republike Srpske. Ovo javno preduzeće je zaduženo za organizaciju planiranja i projektiranja u izgradnji magistralnih i regionalnih cesta, organizaciju finansiranja, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu mreže magistralnih i regionalnih cesta u Republici Srpskoj, te vođenje jedinstvene baze podataka o istoj mreži.
- -Javno preduzeće Autoceste Republike Srpske osnovano je 10.11.2006. godine kada je Vlada Republike Srpske donijela Odluku broj 04/1-012-2323/06 o osnivanju javnog preduzeća Autoceste Republike Srpske sa ciljem upravljanja autocesta i brzih cesta u Republici Srpskoj. Ovo javno preduzeće je zaduženo za organizaciju planiranja i projektiranja u izgradnji autocesta i brzih cesta, organizaciju finansiranja, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu mreže autocesta i brzih cesta u Republici Srpskoj, te vođenje jedinstvene baze podataka o istoj mreži.
Finansiranje cestovne infrastrukture
Izvori sredstava za finansiranje javnih cesta definirani su odredbama člana 61-65 Zakona o javnim cestama ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 89/13).
Aktivnosti finansiranja, zaštite planiranja i izrade dokumenata, tehnički i tehnološki zahtjevi za izgradnju, rekonstrukciju, obnovu, održavanje, zaštitu i upotrebu javnih cesta su odgovornosti upravitelja ceste.
Izvori prihoda javnih kompanija su:
- Naknada za ceste, sadržana u maloprodajnoj cijeni naftnih proizvoda (JP Putevi Republike Srpske i JP Autoceste Republike Srpske)
- Naknada za javne ceste, koja se plaća prilikom registracije vozila i prikolica (JP Putevi Republike Srpske)
- Naknada za razne dozvole (JP Putevi Republike Srpske i JP Autoceste Republike Srpske)
- Naplata cestarine (JP Autoceste Republike Srpske)
Pored navedenih izvora prihoda, upravljanje javnim cestama se finansira iz kredita i donacija.
Sljedeći zakoni predstavljaju pravni okvir za upravljanje i razvoj cesta u Republici Srpskoj:
- Zakon o ministarstvima Republike Srpske (oktobar 2002.) definira odgovornosti Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske koje su relevantne za ceste; administrativni i profesionalni poslovi za cestovni promet i sigurnost u prometu, kao i upravljanje i koordinaciju politika u skladu sa zakonima RS i BiH.
- Zakon o sigurnosti u prometu Republike Srpske (juni 2011.) definira sigurnost u prometu, uspostavljanje Odbora za sigurnost u prometu, Agencije za sigurnost u prometu, izradu strategija i planova vezanih za sigurnost u prometu itd.
- Zakon o cestovnom prometu u Republici Srpskoj (novembar 2008.) definira uvjete za promet putnika i roba u Republici Srpskoj.
Glavna zakonska pitanja koja nisu u potpunosti riješena od strane nadležnih institucija obuhvataju:
- Zakonski okvir je djelimično usklađen sa propisima Evropske unije. Transponirani su i primjenjuju se određeni propisi i standardi EU, što je vidljivo kroz zakonske i podzakonske akte, kao što su:
- Odluka Vijeća 93/704/EZ od 30.11.1993. o izradi baze podataka Zajednice o nesrećama u cestovnom prometu;
- Direktiva 2008/96/EC Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope, donijeta 19.11.2008. o upravljanju sigurnosti cestovne infrastrukture;
- Direktiva 96/96/EC, donijeta 20.12.1996. o usklađivanju zakona u zemljama članicama o testiranju ispravnosti cesta za motorna vozila i njihove prikolice;
- Direktiva 2006/38/EC Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope, izmijenjena 17.5.2006. godine;
- Uredba Vijeća (EEZ) 3820/85, donijeta 20.12.1985. o ujednačavanju određenih socijalnih propisa vezanih uz cestovni promet, OJ L 370 31/12/1985;
- Uredba Vijeća (EEZ) 881/92, donijeta 26.3.1992. o pristupu na tržište u cestovnom prijevozu tereta unutar Zajednice, od ili prema teritoriju države članice ili u prijelazu preko teritorija jedne ili više država članica. OJ L095, 09/04/1992;
- Uredba Vijeća (EEZ) 684/92, donijeta 16.3.1992. o jedinstvenim pravilima međunarodnog prijevoza putnika običnim i putničkim autobusima. OJ l 074, 20/03/1992;
- Direktiva 96/26/EZ, donijeta 29.4.1996. o pristupu u djelatnost cestovnih prijevoznika putnika i cestovnih prijevoznika tereta, te uzajamnom priznavanju diploma, svjedodžbi i ostalih dokaza o formalnim kvalifikacijama u cilju omogućavanja tim prijevoznicima prava na slobodu osnivanja preduzeća u nacionalnom i međunarodnom prijevozu, OJ 124, 23/05/1996;
- Direktiva 98/76/EZ, donijeta 1.10.1998. kojom se mijenja Direktiva 96/26/EZ o pristupu u djelatnost cestovnih prijevoznika putnika i cestovnih prijevoznika tereta, te uzajamnom priznavanju diploma, svjedodžbi i ostalih dokaza o formalnim kvalifikacijama u cilju omogućavanja tim prijevoznicima prava na slobodu osnivanja preduzeća u nacionalnom i međunarodnom prijevozu, OJ L 277 14/10/1998;
- Uredba Vijeća (EZ) 11/98, donijeta 11.12.1998. kojom se mijenja Uredba (EEZ) 684/92 o jedinstvenim pravilima međunarodnog prijevoza putnika običnim i putničkim autobusima, OJ L 004.
- Novi zakon o cestovnom prometu je planiran sa ciljem daljnjeg usklađivanja sa regulativom EU
- Finansiranje cestovne infrastrukture
Upravljanje cestovne mreže uključuje planiranje:
- Izgradnje, rekonstrukcije i održavanje javnih cesta;
- Investiranje u izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta;
- Organizaciju eksperta za kontrolu izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštitu javnih cesta;
- Zaštitu javnih cesta;
- Organizaciju i provođenje profesionalnih aktivnosti u izgradnji, rekonstrukciji, održavanju i zaštiti javnih cesta;
- Dodjeljivanje zadataka održavanja javnih cesta;
- Korištenje javnih cesta (organizacija i kontrola prikupljanja naknada za javne ceste, provođenje javne vlasti i slično), obilježavanje javnih cesta i vođenje evidencije o javnim cestama i prometno-tehničkim podacima za ove ceste;
- Praćenje sigurnosti na cesti, kontrola i praćenje ceste za sigurno i nesmetano odvijanje prometa;
- Uklanjanje nedostataka koji dovode do prometnih nesreća.
2.2.3.4 Brčko distrikt
Regulatorno tijelo
- -Vlada Brčko distrikta – Odjel za javne poslove: priprema planova za obnovu, nadogradnju i izgradnju cesta u Distriktu, uključujući i finansiranje
- -Vijeće za sigurnost prometa Brčko distrikta: razmatranje i analiza stanja sigurnosti na cestama u Brčko distriktu i preporuke za mjere sigurnosti na cestama u Odjelu za javne poslove
- -Javno preduzeće Putevi Brčko distrikt je odgovorno za cestovnu infrastrukturu u Brčko distriktu i provođenje planova odobrenih od strane Vlade Brčko distrikta (Odjel za javne poslove)
Glavna regulatorna pitanja za cestovni promet:
Navedeni zakoni predstavljaju pravni okvir za upravljanje i razvoj cesta u Brčko distriktu:
- Zakon o putevima Brčko distrikta (septembar 2004.) definira pravni status kompanija zaduženih za upravljanje i održavanje cesta, planiranje, finansiranje, izgradnju, obnovu, održavanje i zaštitu javnih cesta, javno-privatno partnerstvo u cestovnom prometu i njegovo praćenje. Izmjene iz 2013. godine su primijenjene od strane JP Putevi Brčko distrikta.
- Zakon o sigurnosti prometa na putevima Brčko distrikta (mart 2007.) definira pitanja sigurnosti u prometu, uspostavljanje Vijeća za sigurnost u prometu i druga pitanja sigurnosti u prometu, koja se odnose na oblast Brčko distrikta.
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu Brčko distrikta (februar 2006.) definira uvjete za cestovni prijevoz putnika i roba u Brčko distriktu.
- Zakon o javnim preduzećima Brčko distrikta
Glavna regulatorna pitanja koja nisu u potpunosti regulirana postojećom legislativom su prikazana u nastavku:
- Uvjeti za ceste; upravljanje cestama sa tri glavne funkcije (planiranje, finansiranje i implementacija)
- Zahtjevi sigurnosti u prometu, odgovornosti učesnika u cestovnom prometu, kreiranje uloge Vijeća za sigurnost u prometu
- Uvjeti za prijevoz putnika i roba na cestama u Brčko distriktu
- Pravila i odgovornosti u javnim preduzećima
2.2.4 Tehnologija
Predstavljanje inteligentnog prometnog sistema (IPS) je planirano u Republici Srpskoj. On bi trebao da ponudi korisnicima cesta set usluga. Ove usluge su predstavljene pružanjem pravovremenih informacija korisnicima, na osnovu kojih se može napraviti odgovarajuća optimizacija putovanja, povećanje sigurnosti i efikasnosti prometa putnika i roba, kao i bilo koje druge oblasti.
Na izgrađenoj autocesti Gradiška – Banja Luka E-661 i autocesti Banja Luka – Doboj (u izgradnji) predviđeno je uvođenje Sistema za nadzor, upravljanje i kontrolu prometa (UNKP) ili IPS.
Autocesta Gradiška – Banja Luka je dio rute 2a: Okučani – Gradiška – Klašnice – Banja Luka - Donji Vakuf – Lašva. Ovaj pravac je direktna veza između Koridora Vc i Koridora X. Predviđeno je da se svi podsistemi ovog Sistema integriraju u Centar za održavanje i kontrolu prometa Laktaši, a očekuje se da će navedeni centar biti u funkciji za dvije godine. S tim u vezi, obije dionice bile bi kontrolirane iz istog kontrolnog centra Laktaši.
Sa druge strane, izgradnja Centra za UNKP u Jahovcu (Kladari) kod Doboja je završena, a oprema će biti instalirana u naredna tri mjeseca. Ovaj centar će biti nadležan za upravljanje, nadzor i kontrolu odvijanja prometa na dionici autoceste Prnjavor – Doboj i planiranoj dionici autoceste Koridora Vc kroz Republiku Srpsku.
Telematička sistemska oprema sastoji se od više komponenti, kao što su:
- Podsistemi za upravljanje prometom i prometnom signalizacijom koja nadzire prometne tokove induktivnim petljama ili kamerama, dojavljuju eventualne kvarove na signalizaciji ili vanredne situacije u prometu, te na osnovu ugrađenih algoritama obavljaju usklađivanje prometa;
- Podsistemi za kontrolu meteoroloških uvjeta (često u okviru sistema UNKP) koji prikupljaju informacije o vremenskim prilikama na autocesti i stanju površine cesta;
- Podsistemi za upravljanje cestama i vanrednim situacijama koji kontroliraju, usmjeravaju i upozoravaju učesnike u prometu da bi time poboljšali protok ljudi i roba.
U Brčko distriktu IPS sistem ne postoji i, kako trenutno izgleda, nije ni planiran.
Sistemi za naplatu cestarine
Trenutno postoji samo jedna jedinica za naplatu cestarine (Jakupovci) na autocesti Gradiška – Banja Luka sa "otvorenim sistemom za naplatu cestarine", a u upotrebi je i ETC sistem. Dokumentacija za ostale naplatne stanice je u finalnoj fazi, s tim u vezi očekuje se da će u skorijoj budućnosti u potpunosti biti završen sistem za naplatu cestarine.
2.2.5 Zaključci
2.2.5.1 Infrastruktura
Na bazi analize provedene u prethodnim sekcijama, sljedeća tabela daje pregled glavnih pitanja i potreba za cestovnu infrastrukturu.
Tabela 7
Objekti na željezničkoj mreži RS
Izvor: Željeznice RS
035
Mapa 15
Mreža željeznica u RS
Izvor: Dopuna prostornog plana RS 2025.
- Rekonstrukcija: Od kredita EIB-a (50,4 miliona eura) i EBRD-a (36,38 miliona eura) ukupne vrijednosti 86,78 miliona eura završen je građevinski dio remonta pruge Doboj (Kostajnica) – Jošavka i dio osiguranja stanice i željeznice. Preostalo je oko 23 miliona eura koji će biti utrošeni u dovršetak SS i TK uređaja i međustanično osiguranje na dijelu pruge Jošavka – Banja Luka (uključivo). Radovi su trenutno u toku.
- Nadogradnja: Osim nastavka podizanja nivoa sigurnosti uvođenjem novih tehnologija remontom pruga, planirano je proširenje postojećeg informacionog sistema sa računarskom mrežnom opremom i izgradnjom autonomnog tehnološkog dijela informacionog sistema sa centralnim upravljanjem (intranet). Postoji i podrška iz budžeta RS.
- Nove dionice: planirana je izgradnja željezničke pruge Brod - Modriča, Šamac – Bijeljina, ali kad se steknu finansijski uvjeti. Za sada se pregovara oko remonta pruge Banja Luka - Novi Grad – granica sa Hrvatskom i Tuzla - Zvornik – granica sa Srbijom (uključujući tunel Križevići).
- Uska grla: važna uska grla su tunel Križevići (dužine 5 km, na dionici Doboj – Tuzla – Zvornik) i dio na Koridoru Vc (dionica Šamac – Doboj) koji je oštećen u poplavama 2014. godine.
- Subvencije: Za rad i održavanje željezničke mreže svake godine se u budžetu Republike Srpske predviđa subvencija za Željeznice RS. U posljednjih pet godina ona je iznosila 25 miliona KM. Subvencija se ugovorom dodjeljuje Željeznicama Republike Srpske za finansiranje infrastrukture u vrijednosti od 17 miliona KM i sufinansiranje željezničkog prometa od interesa za Republiku Srpsku u iznosu od 8 miliona KM.
2.3.1.4 Brčko distrikt
Na području Brčko distrikta nalazi se jedna jednokolosiječna pruga u dužini od 35 km, kao dio pruge Brčko – Banovići, kojom zajedno upravljaju dva željeznička preduzeća (Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine i Željeznice Republike Srpske).
Karta željezničke mreže u BiH, a za potrebe vremenskog okvira i projektiranja, pruga Brčko – Banovići u dužini od 87 km je označena kao linija broj 14.
Dio pruge od 27 km nalazi se na području Brčko distrikta, međutim Distrikt nema pravno lice koje se bavi organizacijom i reguliranjem željezničkog prometa.
Upravljanje infrastrukturom i reguliranje prometa obavljaju dva željeznička preduzeća, kako slijedi:
- Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine na dužini od 19,3 km
- Željeznice Republike Srpske na dužini od 7,7 km
Željeznička pruga nije elektrificirana, ima zastarjelu signalizaciju sa početka pedesetih godina prošlog vijeka, loše telekomunikacije i desetine cestovnih prijelaza bez sigurnosnih uređaja.
Stanje donjeg stroja pruge je zadovoljavajuće, dok je stanje gornjeg stroja prilično loše, što ograničava brzinu kretanja za sve vozove na maksimalnih 50 km/h.
036
Mapa 16
Željeznička pruga 14: Brčko – Banovići
Izvor: Izjava o mreži ŽFBiH, 2011.
Posljednji remont nadogradnje (remont pruge) je izvršen 1963., dok je pruga prvobitno izgrađena 1946. godine.
Pruga ima prvenstveno svrhu servisiranja Luke Brčko, kao i servisiranje određene industrije na području Brčkog.
Željeznička stanica Brčko je pod upravljanjem Željeznica Republike Srpske (ŽRS). Ostatak pruge Brčko – Banovići i sve željezničke stanice na pruzi su pod upravljanjem Željeznica Federacije BH (ŽFBiH).
Ključni problem željeznica na području Brčko distrikta je željeznička veza Brčko i Luke Brčko. Pruga prolazi kroz urbano područje i na ovom potezu ima 11 neosiguranih cestovnih prijelaza u nivou. Na ovu temu su izvedeni određeni projekti.
Investiranje u željeznice na području Brčko distrikta se može prikazati:
- Modernizacija: do sada nije bilo investicija ovog tipa na ovoj pruzi. Međutim, određeni nivo rekonstrukcije postojeće pruge je planiran u gradskom području Brčkog kako bi se omogućio bolji pristup luci kao i industrijskih korisnika željeznica.
- Nove dionice: do sada nije bilo investicija ovog tipa na ovoj pruzi.
- Uska grla: nezaštićeni cestovni prijelazi u nivou (bez ikakvog osiguranja), zastarjela signalizacija i loše stanje komponenti gornjeg stroja (zastor, pragovi, šine i kolosiječni pribor)
Dvije željezničke linije, Doboj - Bosanska Poljana i Bosanska Poljana – Brčko, postale su dijelovima željezničke mreže SEETO.
2.3.2 Usluge
Sljedeći grafikoni prikazuju historijski trend putničkog prometa u BiH i putnik-km u BiH. Možemo zaključiti da se taj broj povećao tokom godina (2010.-2014.) i na nacionalnom i međunarodnom nivou.
037
Grafikon 17
Historijski trend putničkog prometa – broj putnika, 2010.-2014. (u hiljadama)
Izvor: Statistički godišnjak 2015., Zavod za statistiku Federacije BiH, Zavod za statistiku Republike Srpske
038
Grafikon 18
Historijski trend putničkog prometa – million putnika*km, 2010.-2014. (u hiljadama)
Izvor: Statistički godišnjak 2015., Zavod za statistiku Federacije BiH, Zavod za statistiku Republike Srpske
Sljedeći grafikoni prikazuju historijski trend teretnog prometa u BiH u tonama i tona*km. Može se zaključiti da se teretni promet u tonama smanjio od 2010. do 2014., dok se, s druge strane, promet u tona*km povećao.
039
Historijski trend teretnog prometa – obim tereta (u milionima tona), 2010.-2014.
Izvor: Statistički godišnjak 2015., Zavod za statistiku Federacije BiH, Zavod za statistiku Republike Srpske
040
Grafikon 20
Historijski trend teretnog prometa – obim tereta (u hiljadama tona*km), 2010.-2014.
Izvor: Statistički godišnjak 2015., Zavod za statistiku Federacije BiH, Zavod za statistiku Republike Srpske
Sljedeći grafici prikazuju historijski trend putnika i teretnog prometa u BiH. Grafici prikazuju putnik-km u milionima. U FBiH godinama je veći promet putnika, ali u 2013. rezultati su bili približno isti za oba entiteta. Najveća razlika je bila u 2012. godini, kada je putnički promet FBiH činio 71% ukupnog prometa u BiH. Iz navedenog se može zaključiti da se promet u oba entiteta smanjio u periodu od 2010. do 2014.
041
Historijski trend putničkog prometa po entitetima, 2010.-2014. (u hiljadama)
Izvor: Statistički godišnjak 2015., Zavod za statistiku Federacije BiH, Zavod za statistiku Republike Srpske
Sljedeći grafikon prikazuje teretni promet izražen u tona-km u milionima. Rezultati pokazuju promjenjivost kroz godine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj: u 2012. teretni promet se smanjio, u 2013. se ponovo povećao u oba entiteta, da bi najveći bio u 2014. godini. Teretni promet u Federaciji BiH čini otprilike 70% od ukupnog iznosa, a ostatak se odnosi na Republiku Srpsku.
042
Grafikon 22
Historijski trend teretnog prometa po entitetima, 2010.-2014. (u hiljadama)
Izvor: Statistički godišnjak 2015., Zavod za statistiku Federacije BiH, Zavod za statistiku Republike Srpske
Glavni klijenti željeznica su:
1. Elektroprivreda BiH sa transportom uglja od rudnika do stanica za preradu uglja, lociranih uglavnom u Tuzli i Kaknju
2. Mital Prijedor sa izvozom željezne rude
3. GIKIL Lukavac sa uvozom i izvozom koksa
4. Birač Zvornik sa glinicom
5. Mittal Zenica sa otpacima i metalurškim proizvodima
6. Aluminij Mostar
Sljedeća tabela se odnosi na kvantifikaciju teretnog željezničkog prometa po tipu proizvoda (u tonama-kilometrima, milionima). Iz tabele ispod najveća proporcija roba u teretnom prometu odnosi se na metalnu rudu i druge rudarske proizvode; treset, uranij i torij i ugalj i lignit, sirovu naftu i prirodni gas.
043
Tabela 8
Kvantifikacija teretnog željezničkog prometa po tipovima proizvoda (u milionima tona)
Predviđanje teretnog prometa je prezentirano u tri tipa scenarija (najoptimističniji, optimističan i najmanje optimističan). Ako pogledamo najoptimističniji, izvoz bi bio veći od uvoza po pitanju teretnog prometa, zatim ostalo i tranzit na kraju. Najmanje optimističan scenarij prikazuje najveće rezultat za promet unutar zemlje.
044
Grafikon 23
Predviđanje teretnih tokova (u milionima tona)
Izvor: Bazirano na studiji TER Željeznica Koridor Vc u Bosni i Hercegovini - ŽFBiH i ŽRS
045
Grafikon 24
Predviđanje teretnih tokova bazirano je na glavnim koridorima distribucije (u milionima tona)
Izvor: Bazirano je na studiji TER željeznica Koridor Vc u Bosna i Hercegovina - ŽFBiH i ŽRS
Predviđanje teretnih tokova bazirano je na distribucijama između glavnih koridora, kako je prikazano ispod. Najoptimističniji scenarij prikazuje veću distribuciju u Koridoru Vc, malo manje optimističan scenarij prikazuje veću distribuciju u paralelnom Koridoru X, ali oba broja su mnogo manja u odnosu na najoptimističniji scenarij.
046
Tabela 9
Predviđanje teretnih tokova bazirano na glavnim koridorima distribucije
Izvor: Baziran na studiji TER željeznici Koridor Vc u Bosni i Hercegovini - ŽFBiH i ŽRS
2.3.3 Regulativa
2.3.3.1 Državni nivo
Institucije
Unutar Ministarstva komunikacija i prometa BiH (MKP BiH) nalazi se Sektor za promet sa Odsjekom za cestovni i željeznički promet i Sektor za prometnu infrastrukturu, pripremu i implementaciju projekata sa Odsjekom za ceste, željeznice, vodene puteve, luke, cjevovode i Jedinicom za implementaciju projekata (JIP).
Ključne funkcije MKP BiH obuhvataju:
− Izradu nacrta zakona i drugih pravnih akata za cestovni promet, uključujući međunarodne sporazume (bilateralne i multilateralne)
− Praćenje statusa i implementacije međunarodnih konvencija i sporazuma koji se odnose na cestovni promet
− Učešće u relevantnim međunarodnim organizacijama (SEETO, COTIF itd.)
− Učestvovanje u razvoju politika u saradnji sa entitetima i Brčko distriktom
Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine (ROŽ BiH) je upravna organizacija u sastavu Ministarstva komunikacija i prometa BiH. ROŽ BiH je, u pogledu organizacije, finansiranja, ovlaštenja i odlučivanja, nezavisan od željezničkih operatera i upravitelja infrastrukture. Sjedište Regulatornog odbora je u Doboju. Ovlaštenja Regulatornog odbora su sljedeća: regulatorna; ovlaštenja za izdavanje licence, potvrda o sigurnosti i dozvola; ostala ovlaštenja i funkcije.
Javna željeznička korporacija Bosne i Hercegovine (BHŽJK) osnovana je ugovorom o osnivanju koji su potpisali Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije BiH. BHŽJK nije regulatorno tijelo. BHŽJK je zajednička struktura između entiteta i njihovih željeznica ili drugih organizacija, osnovanih od strane entiteta. Svrha korporacije je uspostavljanje institucionalne kooperacije na nivou entiteta kako bi se olakšalo usvajanje neophodnih odluka za omogućavanje sigurnog i redovnog međuentitetskog i međunarodnog prometa. Jedina preostala funkcija BHŽJK od kreiranja ROŽ BiH je koordiniranje većih željezničkih infrastrukturnih projekata između entiteta i Brčko distrikta.
Regulativa
- -Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH (februar 2003.) definira sljedeće odgovornosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH koje se odnose na željeznice:
− Politika i reguliranje međunarodnih i međuentitetskih komunikacionih uređaja
− Međunarodni i međuentitetski promet i infrastruktura
− Pripremanje ugovora, sporazuma i drugih akata iz oblasti međunarodnih i međuentitetskih komunikacija i prometa
− Priprema i izrada strateških i planskih dokumenata iz oblasti međunarodnih i međuentitetskih komunikacija, prometa, infrastrukture i informacionih tehnologija - -Zakon o željeznicama BiH (juli 2005.) definira ulogu Regulatornog odbora željeznica BiH (ROŽ), čija se najvažnija uloga odnosi na tržište željeznica i reguliranje sigurnosti. Odgovornosti uključuju donošenje tehničke regulative za željeznice i specifikacija i izdavanje dozvola za upravitelje infrastrukture i za operatere vozova, izdavanje certifikata o sigurnosti, izdavanje dozvole za vozila i infrastrukturnu opremu, žalbe, istraživanje željezničkih nesreća, statistika željezničkih nesreća itd.
- -Ugovor između Federacije BiH i Republike Srpske o uspostavljanju zajedničke željezničke korporacije (BHŽJK) kao dio prometne korporacije (1998.): uloge i odgovornosti BHŽJK su skoro iste kao i za ROŽ BiH. BHŽJK nije preuzeo ove uloge i u međuvremenu ih je preuzeo ROŽ BiH. Jedina praktična uloga BHŽJK trenutno je koordiniranje implementacije projekata koji se odnose na željeznice između entiteta i Brčko distrikta.
Glavna regulatorna pitanja:
Poboljšati konkurentnost željezničkog prometa u prometnom sistemu:
Sudska praksa po ovom aktu
1 odluka iz 0 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.