Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za period 2008. - 2012. godine

(2) Tekst Politike glasi:

ODLUKU
O POLITICI SEKTORA TELEKOMUNIKACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2008. - 2012. GODINE

Član 1.

(1) Ovom Odlukom Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara) usvaja Politiku sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za period 2008. - 2012. godine (u daljnjem tekstu: Politika).

POLITIKA SEKTORA TELEKOMUNIKACIJA BOSNE I HERCEGOVIINE

za period 2008. - 2012. godine

Prilikom izrade Politike pošlo se od slijedećih činjenica:

  • -
    Telekomunikacione usluge su esencijalna ljudska potreba u 21 vijeku;
  • -
    Razvijene telekomunikacione mreže i usluge predstavljaju uvjet za razvoj informacionog društva ili društva znanja;
  • -
    Procesi globalizacije su kao osnovno društveno određenje današnjice, posebno oslonjeni na efikasna i pouzdana sredstva komuniciranja;
  • -
    Ujedinjeni narodi (u daljnjem tekstu: UN) su kroz World Summit Information Society (u daljnjem tekstu: WSIS deklaraciju) izrazili duboku zabrinutost zbog postojanja izražene pojava "digitalne podjele" i da Akcionim planom WSIS deklaracije, predlažu prevazilaženje digitalne podjele do 2015. godine;
  • -
    Potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske zajednice i njenih država članica i Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine, te je BiH dužna da svoje propise harmonizira sa legislativom Evropske unije (u daljnjem tekstu: EU);
  • -
    Evropska unija, Europe Union (u daljnjem tekstu: EU) je usvojila "Zelenu knjigu" (Green Paper) EU o konvergenciji sektora telekomunikacija, medija i informacione tehnologije;
  • -
    BiH je potpisnica Electronic Sauth East Europe Agenda + (u daljnjem tekstu: "eSEE Agende +");
  • -
    Sektor informacione i komunikacione tehnogije (u daljnjem tekstu: ICT sektor) već učestvuje sa više od 10% u ukupnom svjetskom GDP-u i kao takvom mu se treba dati posebna i prioritetna pažnja;
  • -
    U proteklom periodu je izvršeno usklađivanje Zakona o komunikacijama ("Službeni glasnik BiH", broj 31/03) sa potrebama Ministarstva sigurnosti u pogledu ostvarivanja zakonitog elektronskog presretanja.

Ciljevi izrade Politike

Osnovne telekomunikacijske infrastrukture (u daljnjem tekstu: TK infrastrukture) u prošlosti su se razvijale putem javnih sredstava, u okviru investicijskih planova javnih telekomunikacijskih operatora. Evolucija tehnologije i liberalizacija u telekomunikacijama pokazale su da se razvoj telekomunikacijske infrastrukture (poput mreža fiksnih telekomunikacija, mreža mobilnih komunikacija, pristupa Internetu) može ostvarivati putem investicija i u javnom i u privatnom sektoru.

Partnerstvo između javnog i privatnog sektora može i treba da ubrza daljnji razvoj TK infrastrukture i na njoj ponudi bogatiji set usluga. TK infrastrukturu i usluge treba tretirati kao opće javno dobro, bez obzira na vlasničku strukturu. Ovo se može i treba ostvari(va)ti pomoću regulatornog okvira, daljnjom liberalizacijom i slobodnom konkurencijom, težeći time ka osnovnom cilju - stvaranje neophodnih uvjeta za pružanje povećanog seta usluga (širokopojasnih i drugih), podizanje kvaliteta usluga i smanjenje cijene usluga za krajnjeg korisnika.

Put do ostvarenja ovog osnovnog cilja će kroz izbalansiran odnos, vremenski kontroliranih koraka liberalizacije i odgovarajuće regulacije, trasirati ovom politikom, ostvarujući pri tome više strateških ciljeva, od kojih su najvažniji slijedeći:

  • 1.
    Osiguranje potpune konkurentnosti na tržištu telekomunikacija, kroz nastavak liberalizacije fiksnih, mobilnih i Internet operatora, potpunim definiranjem pravila interkonekcije i odvezivanja lokalne petlje, a što treba dovesti do osiguranja pouzdanih servisa, koji će u cjelini zadovoljiti očekivanja i potrebe korisnika usluga;
  • 2.
    Daljnji razvoj TK infrastrukture s naglaskom na TK infrastrukturu koja omogućava usluge širokopojasnog prijenosa, naročito u udaljenim oblastima i nerazvijenim dijelovima zemlje;
  • 3.
    Definiranje procedura, metoda, rokova i naknada za dopune postojećih i dodjele budućih licenci, posebno za univerzalne mobilne telekomunikacijske sisteme, Universal Mobile Telekomunikations Systems (u daljnjem tekstu: UMTS) i širokopojasne bežične pristupne sisteme, kako bi se ubrzao razvoj Sektora i omogućilo brzo uvođenje novih širokopojasnih servisa;
  • 4.
    Osiguranje univerzalnih TK servisa, po prihvatljivoj cijeni za sve korisnike, na cijeloj teritoriji BiH i ispunjavanje zahtjeva za besplatnim servisima za hitne službe (emergency services);
  • 5.
    Zaštita interesa svih korisnika TK usluga, a posebno zaštita tajnosti i povjerljivosti informacija koje oni razmjenjuju putem javih i privatnih TK mreža;
  • 6.
    Osiguranje uvjeta za uspostavljanje zakonskog presretanja za potrebe Ministarstva sigurnosti;
  • 7.
    Osiguranje efikasnosti Sektora i potpune konkurentnosti operatora i servis provajdera kroz efikasnu kontrolu kvaliteta i cijena pruženih usluga, baziranih na troškovnom principu, uz sprječavanje vezanih ponuda i međuservisnog subvencioniranja;
  • 8.
    Osiguranje efikasnog korištenja radio frekvencijskog spektra i sistema TK plana numeracije kao i njihove fer i nediskriminacijske dodjele;
  • 9.
    Praćenje trendova i dinamike razvoja savremenog svijeta kroz usvajanje i primjenu najnovijih tehnologija u oblasti info-komunikacija, kako bi se prevazišao zaostatak za razvijenim zeljama i BiH približila krugu razvijenih zemalja, odnosno EU, te harmoniziranje odnosa i regulative sa susjednim zemljama i EU;

Ciljevi su razrađeni kroz cijeline koje čine strukturu Politike:

  • 1.
    Infrastruktura i usluge

1.1. Razvoj i izgradnja TK infrastrukture,

1.2. Univezalna usluga,

1.3. Širokopojasne pristupne mreže,

1.4. Radio frekventni spektar,

1.5. Razvoj usluga,

1.6. Nove tehnologije,

1.7. Razvoj i istraživanje

  • 2.
    Tržište i regulative

2.1. Konkurencija i tržište,

2.2. Tarifna politika,

2.3. Zakonska i regulatorna koordinacija,

2.4. Standardizacija i licenciranje,

2.5. Sprega javnog i privatnog sektora,

2.6. Zaštita korisnika

  • 3.
    Veze sa okruženjem/harmonizacija

3.1. Harmonizacija institucionalnog okvira,

3.2. Harmonizacija procesa,

3.3. Harmonizacija politika

  • 4.
    Implementiranje

1. Infrastruktura i usluge

1.1. Razvoj i izgradnja TK infrastrukture

Razvojem i izgradnjom jeftine, brze i sigurne TK infrastrukture osigurava se zadovoljenje potreba građana, privrede, organa državne uprave i društva u cjelini. S ciljem razvoja Sektora telekomunikacija u narednom periodu potrebno je omogućiti racionalnije korištenje postojeće i ubrzati razvoj nove TK infrastrukture.

Vezano za prethodno, potrebno je definirati i preduzeti konkretne korake kojima bi se omogućilo racionalnije korištenje postojeće TK infrastrukture, kao i izgradnja nove širokopojasne infrastrukture. Racionalnije korištenje postojeće infrastrukture se jednako odnosi i na prenosnu i na pristupne mreže. Da bi se ovo ostvarilo potrebno je definirati i preduzeti konkretne korake, koji se mogu sažeti u slijedeće bitne stavove:

(a) Definiranje i uspostavljanje ICT magistrale i akademske mreže na nivou BiH, prema dokumentima koje treba izraditi na osnovu predloženih projektnih zadataka,

(b) Razvezivanje lokalne petlje,

(c) Intenziviranje izgradnje nove širokopojasne pristupne infrastrukture putem:

a. Omasovljenja digitalne pretplatničke mreže, x Digital Subscriber Line (u daljnjem tekstu: xDSL priključaka),

b. uvođenja Univerzalnih mobilnih telekomunkacijskih sistema, Universal Mobile Telekommunikations Systems (u daljnjem tekstu: 3G/UMTS) mobilne telefonije;

c. izgradnje bežičnih širokopojasnih pristupnih mreža Wireless Fidelity (u daljnjem tekstu: WiFi) i Worldwide Interoperability for Microwave Access (u daljnjem tekstu: WiMax) i dr.;

d. razvoja i izgradnje optičkih mreža u pristupu;

e. razvoja i implementiranja novih širokopojasnih tehnologija

(d) postupna konvergencija fiksne i mobilne mreže te Interneta,

(e) postupna konvergencija informacijskih, komunikacijskih i tehnologija medija,

(f) Harmoniziranje Plana frekvencija BiH

a. za potrebe civilnog korištenja,

b. potrebe državnih institucija;

c. razvoja digitalnog radija i televizijskog emitiranja.

Uspješno provođenje ovih koraka rezultirala bi povećanjem stepena konkurentnosti između pružaoca telekomunikacijskih usluga, omogućavanja pružanja novih usluga uz racionalnije korištenje postojeće i razvoja nove TK infrastrukture.

Dakle, BiH se nedvosmisleno opredjeljuje za osiguravanjem bržeg razvoja telekomunikacija, kao osnov za razvoj informacionog društva i uklapanja BiH u opće globalizacijske tokove, kao i za brže predizanje općeg standarda građana BiH. S tim u vezi zakonodavne vlasti na svim administrativnim nivoima će, odmah i neizostavno, osigurati:

  • 1.
    carinske olakšice za svu informacionu i telekomunikacionu opremu koja se ne proizvodi u BiH, prema Programu mjera koji će, na prijedlog Resornog ministarstva, donijeti Vijeće ministara BiH,
  • 2.
    poreske olakšice za sve operatore telekomunikacionih mreža koji razvijaju pristupnu infrastrukturu po progresivnoj stopi u odnosu na veličinu uloženih sredstava, prema Programu mjera koji će, na prijedlog Resornog ministarstva, donijeti Vijeće ministara BiH,
  • 3.
    pojednostavljenje procesa osiguravanja uvjeta prava na trasu i lociranje telekomunikacione opreme i davanja prioritetnog prava na trasu u koju se polaže ili na koju se instalira telekomunikaciona struktura,
  • 4.
    budžetska sredstva, u periodu važenja ove politike, za podršku naučnim i istraživačkim projektima u oblasti ICT tehnologija, na nivou procentualnih izdvajanja od ukupnih budžetskih sredstava zemalja iz okruženja.

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: RAK) će procesom regulative i primjenom principa kolokacije osigurati ekonomično korištenje ograničenog prirodnog resursa te prava na trasu, uvažavajući i zaštitu okoliša i kulturnih spomenika.

1.2. Univerzalna usluga

Programom realiziranja zadataka Univerzalne usluge, koji će u skladu sa zaključkom Vijeća ministara, na prijedlog RAK-a usvojiti Vijeće ministara, a koji treba da sadrži:

  • -
    Obim Univerzalne usluge u BiH;
  • -
    Kriterij i način izbora nosioca obaveze reliziranja uvođenja Univerzalne usluge;
  • -
    Optimalan mehanizam finansiranja Univerzalne usluge;
  • -
    Kriterij kvaliteta pružanja Univerzalne usluge u BiH;

Nakon toga bi se pristupilo faznom realiziranju, na način skladan dinamici, koja se utvrdi u pomenutom Programu. Dakle, navedeni Program, precizira način realiziranja, te dinamiku pojedinih aktivnosti iz Programa.

Potpunu primjenu Univerzalne usluge treba osigurati prema dinamici iz Programu VM BiH, a fazno provoditi zavisno od osiguravanja slijedećih uvjeta:

  • 1.
    osiguravanje finansiranja Univerzalne usluge kroz Fond za univerzalnu uslugu, koji će se finansirati iz sredstava Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, a iz pristupne takse za deficitarni pristup, koju plaća svaki pružaoc telekomunikacione usluge koji nema vlastitu pristupnu mrežu i iz takse koju plaća svaki telekom operator i pružaoc telekomunikacine usluge;
  • 2.
    oslobađanja dominantnih operatora javnih telefonskih usluga od obaveze finansiranja Univerzalne usluge iz vlastitih sredstava, osim dijela finansiranja iz sredstava Fonda;
  • 3.
    osiguravanja kriterija i načina izbora nosioca obaveze reliziranja uvođenja Univerzalne usluge;

RAK je dužna regulirati ispunjenje prethodnih uvjeta i uskladiti fazno provođenje osiguravanja Univerzalne usluge sa procjenom stupnja dostizanja pojedine faze, pri čemu povećanje obima Univerzalne usluge mora biti kontinuirano. Vijeće ministara i entitetske vlade će za svaku fiskalnu godinu osigurati sredstva potrebna za finansiranje Univerzalne usluge.

1.3. Širokopojasne pristupne mreže

Imajući u vidu potencijale koje pruža razvijena širokopojasna TK infrastruktura na rast bruto nacionalnog dohotka i podizanje kvaliteta života građana kroz brzi pristup informacijama i web-baziranim komunikacijama, te masovnu upotrebu širokopojasnih servisa kroz različite aplikacije, uključujući: teleobrazovanje, telemedicinu, e-upravu, rad na daljinu i različite oblike zabave, Politika sektora telekomunikacija poseban naglasak stavlja na ubrzanje razvoja ovog segmenta elektonskih komunikacija.

BiH će dosljedno raditi na provođenju zaključka iz "eSEE Agenda +", potpisane od strane ministara iz vlada zemalja jugoistočne Evrope, u Sarajevu 2007. godine i ohrabrivati razvoj širokopojasne mrežne infrastrukture i na njoj baziranih širokopojasnih elektronskih servisa kako bi se ubrzao razvoj informacionog društva i postigli postavljeni ciljevi iz Akcionog plana "eSEE Agenda +".

Postizanje postavljenih ciljeva iz "eSEE Agenda +", u domenu širokopojasne mrežne infrastrukture i odgovarajućih servisa ostvarivat će se kroz slijedeće prioritete:

  • -
    Osiguravanje širokopojasnih mreža velikih bitskih brzina i pouzdanih servisa koji će osigurati siguran pristup bogatim sadržajima;
  • -
    Podsticanje razvoja digitalnih sadržaja i servisa kao i prevođenje konvencionalnih sadržaja u digitalni format;
  • -
    Harmoniziranje pravila i politika iz oblasti telekomunikacija i medija koji će biti tehnološki neutralni i koji će omogućiti lakšu konvergenciju Informacionog društva i medija servisa;
  • -
    Osiguravanje kompjutera i širokopojasnog pristupa Internetu za sve škole i obrazovne institucije;
  • -
    Daljnji razvoj Akademske širokopojasne mreže koja će uvezati sve naučne institucije u BiH i omogućiti im saradnju na važnim projektima za razvoj informacionog društva, kao i drugim projektima od zajedničkog interesa.

1.4. Radiofrekventni spektar

U periodu do 2012. godine očekuju se značajne izmjene i unapređenja u dosadašnjem načinu upravljanja radiofrekventnim spektrom u BiH, a odnose se na:

  • -
    Usklađivanje strukture i sadržaja Plana namjene frekvencija BiH prema zaključcima Svjetske radio konferencije i zajedničkog evropskog plana namjene;
  • -
    Razvoj Plana korištenja radiofrekvencija u skladu sa relevantnim međunarodnim preporukama i interesima učesnika na BiH tržištu;
  • -
    Oslobađanje radiofrekventnog spektra u opsezima 2GHz i 3,4 - 3,8 GHz od postojećih korisnika te licenciranje UMTS i WiMAX operatera u BiH;
  • -
    Stavljanje na raspolaganje tržištu radiofrekventnih opsega za potrebe širokopojasnih pristupnih sistema u skladu sa potrebama i interesima tržišta;
  • -
    Pružanje podrške provođenju tranzicije u zemaljskom TV emitiranju u BiH;
  • -
    Učešće u državnim projektima uspostavljanja moderne digitalne radiokomunikcione mreže za potrebe državnih institucija;
  • -
    Utvrđivanje potreba i način kooridnacije korištenja frekvencija Ministarstva odbrane BiH;
  • -
    Provođenje aktivnosti na implementiranju međunarodnog prefiksa "E7" za označavanje rada radio stanica u skladu sa zaključcima Svjetske radio konferencije WRC07.
  • -
    za potrebe univerzalnih usluga na bežičnim tehnologijama namijeniti dio radio
  • -
    frekventnog spektra, u licenciranom području.

1.5. Razvoj usluga

Tokom perioda važenja ove politike će dominirati govorne i druge pojedinačne usluge te im je potrebno posvetiti dužnu pažnju. Međutim, neophodno je istovremeno razvijati multimedijalne usluge, uz preferiranje mrežnih uslužnih platformi, koje će omogućavati ulazak novih davaoca usluga u TK lanac vrijednosti.

Dominantni operatori će biti glavni pokretači razvoja širokopojasnih usluga zbog prirode vlasništva na izgrađenoj infrastrukturi. U cilju sprječavanja monopolskog ponašanja i ubrzanja razvoja informacionog društva neophodno je u potpunosti ispoštivati rokove za odvezivanje lokalne petlje i podsticati konkurenciju na tržištu širokopojasnih servisa.

Potrebno je uvesti stimulativne mjere za podsticanje javnog i privatnog sektora na ulaganja u razvoj pristupnih optičkih mreža jer svuda prisutne bakarne kablovske mreže i ograničeni radiofrekvencijski resursi neće biti u mogućnosti da u bliskoj budućnosti zadovolje potrebe korisnika za objedinjenim visokokvalitetnim govornim, podatkovnim i video uslugama.

1.6. Nove tehnologije

Uz poštovanje principa tehnološki neutralnog pristupa za razvoj Nove generacije mreža, New Generation Network (u daljnjem tekstu: NGN mreža) i novih usluga, BiH telekomunikaciono tržište bit će u potpunosti otvoreno za nove tehnologije u oblasti telekomunikacija, koje će omogućiti koegzistenciju postojećih i novih mreža te konvergenciju mrežnih infrastruktura, korisničkih uređaja i aplikacija. Uvođenjem najnovijih switch tehnologija, virtuelnih privatnih mreža te korištenjem novih mrežnih protokola bit će omogućeni jeftiniji servisi visokog kvaliteta i sigurnosti, a posebno za poslovne aplikacije koje traže povećanu sigurnost i zaštitu podataka uz garantovane prenosne kapacitete.

Posebno je važno podsticati razvoj optičkih mreža i optičkog umrežavanja od kraja do kraja, što će zadovoljiti sve zahtjeve korisnika u budućnosti i omogućiti bolje iskorištenje postojeće optičke mrežne infrastrukture.

U izgradnji širokopojasnih pristupnih mreža bit će poštovani princip tehnološke neutralnosti, što znači da će se moći koristiti sve standardizirane tehnologije, uz uvjet garantiranja ponuđenog i propisima zahtijevanog kvaliteta usluga, Quolity of Service (u daljnjem tekstu: QoS), i to:

  • -
    Pristupne mreže sa bakarnim kablovima;
  • -
    Optičke kablovske mreže;
  • -
    Bežične mobilne pristupne mreže;
  • -
    Kablovske TV mreže (CaTV);
  • -
    Bežične fiksne pristupne mreže, Fixsed Wireless Access (u daljnjem tekstu: FWA);
  • -
    Pristupne mreže po električnim napojnim kablovima, Power Line Communications (u daljnjem tekstu: PLC);
  • -
    Satelitske mreže, Very Small Aperture Terminal (u daljnjem tekstu: VSAT) i dr.

1.7. Razvoj i istraživanje

Trenutno stanje u telekomunikaciomnom sektoru okarakterizirano je veoma malim učestvovanjem domaće proizvođačke i razvojne telekomunikacione industrije. S druge strane, telekomunikacioni operateri, a posebno dominantni, ulažu velika investiciona sredstva za nabavku opreme i usluga od dobavljača iz inozemstva, doprinoseći značajno velikom platnom debalansu koji BiH ima sa inozemstvom.

Vijeće ministara bi u saradnji sa entitetskim vladama, telekomunikacionim operaterima u većinskom državnom vlasništvu i drugim velikim korisnicima telekomunikacione opreme trebao raditi na stvaranju uvjeta za zapošljavanje domaće radne snage i razvoj domaće TK industrije, a posebno u razvoju softverskih rješenja.

U cilju uspostavljanja veze između nacionalne ekonomije i nauke, Ministarstvo komunikacija i prometa bi na početku svake godine trebalo nominovati određeni broj u praksi primjenljivih naučno-istraživačkih projekata, koji bi se realizirali prvenstveno kroz domaće naučno-istraživačke ustanove, kroz saradnju sa privatnim sektorom ili kroz uzajamno usaglašene regionalne projekte.

2. Tržište i regulative

2.1. Konkurencija i tržište

2.1.a) Privatizacija Sektora telekomunikacija

Privatizacija Sektora TK u BiH je u nadležnosti entitetskih vlada, međutim, polazeći od činjenice da je u BiH provedena neujednačena privatizacija zatečenih telekom operatora i polazeći od činjenice da se usluge telekomunikacija smatraju javnim uslugama koje po vokaciji trebaju biti neutralne u odnosu na korisnika i u odnosu na vlasničku strukturu pružaoca usluga, a u cilju ubrzanja ukupnog razvoja Sektora telekomunikacija, Vijeće ministara treba osigurati zakonske i izvršne akte kojima se izjednačava status svih operatora i pružaoca TK usluga.

2.1.b) Tržište usluga

Početkom 2006. godine liberalizirane su sve usluge na tržištu telekomunikacija u BiH i time su stvoreni dodatni uvjeti za razvoj konkurencije te se kao osnovni cilj nalaže daljnje jačanje konkurentnosti u svim segmentima tržišta.

U cilju pravilne liberalizacije telekomunikacijskog tržišta i stvaranja identičnih konkurentnih uvjeta za sve učesnike na tržištu, neophodno je, kao jedno od osnova regulative telekomunikacija, definiranje relevantnog tržišta u skladu sa opredjeljenjima Evropske komisije. Potrebno je odabrati Metodologiju za analizu segmenata tržišta telekomunikacija. Na bazi te metodologije RAK bi pristupio analizi tržišta i odredio operatore sa značajnom tržišnom snagom za određena definirana tržišta.

Ova politika podrazumjeva da su sve telekomunikacione usluge u BiH liberalizirane, te da su daljnje aktivnosti potrebne u svrhu zaštite interesa korisnika i podsticanja konkurencije. Tokom provođenja ove politike jasno će se analizirati stvarni efekti liberaliziranja i u slučaju izostanka kvalitetno reagirati.

2.1.b) 1. Liberaliziranje usluga

S obzirom da zavidan stepen konkurentnosti telekomunikacionih usluga, regulativu telekomunikacinih usluga treba gradijentno smanjivati i ostavljati da se tržište regulira principima tržišne ekonomije i pravilima zaštite fer konkurencije. S tim u vezi RAK treba u periodu trajanja ove politike stvoriti slijedeće uvjete:

  • -
    definirati relevatno tržište za svaku telekomunikacionu uslugu, pri čemu treba voditi računa da tako definirano tržište ne omogućava prirodni ili administrativni monopol za bilo koje geografsko područje i bilo koju tehnologiju;
  • -
    definirati minimalni set parametara kvaliteta za svaku pojedinačnu uslugu;
  • -
    definirati kriterije za procjenu utvrđivanja dominatne pozicije i pravila za sprječavanje upotrebe dominantne pozicije.

Zavisno od stepena ispunjavanja gornjih uvjeta, do kraja perioda važenja ove politike, RAK treba sprovesti slijedeće mjere:

  • -
    regulativu osnovnih telekomunikacionih usluga (govor, prijenos podataka, prijenos slike i multimedijalne usluge) provoditi identično za datu uslugu nezavisno od tehnologije kojom se pruža ta usluga i nezavisno od osnovne djelatnosti pružaoca usluga
  • -
    princip licenciranja pružanja usluga prevoditi na princip notifikacije i autorizacije;
  • -
    sve nove usluge koje se do stupanja na snagu ove politike nisu bile pružane u BiH i/ili usluge za koje se, u postupku definiranja relevantnog tržišta, utvrdi da ne postoji jasno razgraničeno relevantno tržište, osloboditi ex ante regulative, osim regulative minimalnog kvaliteta usluga;
  • -
    stimulirati partnerstvo privatnog i državnog vlasništva kod razvoja novih usluga i modalitetanpr. izgradnja metropolitan mreža ili korišćenje platformi za pružanje usluga dodate vrijednosti pružanja usluga, posebno kod univerzalnog pristupa do širokopojasnih usluga;
  • -
    u cilju posticaja razvoja novih usluga i modaliteta pružanja, kroz nadogradnju pravila za pružanje telekomunikacionih usluga stimulirati proces preprodaje telekomunikacionih usluga (resale), pri čemu će do konca 2008. godine dominantnim operatorima utvrditi kriterije i odrediti početak primjene obaveze javne ponude prodaje na veliko (wholesale) dominantnim operatorima.
  • -
    dozvoljeno je uvezivanja usluga u cilju obogaćivanja ponude i stvaranja povoljnijih uslužnih aranžmana, pričemu se isključuje pravo da se procesom uvezivanja usluge ukida mogućnost kupovine pojedinačne usluge koja čini sastavni dio uvezane usluge.
  • -
    sprovesti kontrolu korištenja nelicenciranih frekventnih opsega kako sa stanovišta provjere pridržavanja tehničkih normi tako i sa stanovišta utvrđivanja mogućih nelegalnih pružanja komercijalnih usluga u tom pojasu.

2.1.b) 2. Interkonekcija

Iako je implementiranje interkonekcijskih odnosa na zavisnom nivou, u periodu važenja ove politike proces Interkonekcija treba stalno usavršavati u skladu sa razvojem tržišta i razvojem novih tehnologija. S obzirom na važnost procesa Interkonekcija na liberaliziranju tržišta i razvoj fer konkurencije, RAK će u periodu važenja ove politike:

  • -
    vršiti godišnje analize stanje na tržištu Interkoneckija i na osnovu tih analiza nalagati mjere za poboljšanje javne ponude interkonekcijskih usluga dominantnih operatora govornih usluga;
  • -
    stalno pratiti i po potrebi regulirati proces harmoniziranja terminalnih taksi u mobilnu mrežu sa procesom usaglašavanja tih terminalnih taksi u EU,
  • -
    do konca 2009. godine će preciznije regulirati interkonekcijske usluge u oblasti negovornih usluga.

Interkonekcija između alternativnih i operatora sa značajnom tržišnom snagom se smatra osnovnim preduvjetom za razvoj konkurencije na tržištu fiksnih usluga. Cijene koje operatori sa značajnom tržišnom snagom obračunavaju alternativnim operatorima, mogu isključivo biti bazirane na stvarnim troškovima i razumnoj zaradi. Nikakav vid subvencioniranja vlastitih usluga, neće biti dozvoljen nakon godinu dana od uvođenja usluge.

Interkonekcija sa mobilnim operatorima će se realizirtati kroz postojeće mobilne operatore pod jednakim uvjetima kao za sve nove operatore. Ovom interkonekcijom će se stvoriti uvjeti i za nastajanje novih mobilnih operatora na virtualnim mrežama, Viritual Mobile Network Operator (u daljnjem tekstu: VMNO). RAK će do konca 2010. godine sa postojećim mobilnim operatorima usaglasiti Referentne interkonekcijske ponude za mobilne mreže (u daljnjem tekstu: RIP), a takođe definirati i dozvole za nove VMNO-e, koje ne koriste interkonekcije, nego komercijalne aranžmane sa postojećim mobilnim operatorima.

2.1.b) 3. Razvezana petlja

Razvezivanje lokalne petlje jedan je od osnovnih uvjeta za potpuno liberaliziranje tržišta telekomunikacija. S tim u vezi treba nastaviti napore na jasnom reguliranju ove oblasti. S obzirom da se razvezivanjem lokalne petlje ne rješava problem kapaciteta pristupne mreže niti problem kvaliteta zatečene petlje, reguliranje razvezivanja lokalne petlje treba biti gradijentno kako bi se stvorili uvjeti za povećanje korištenja širokopojasnih usluga. Pri reguliranju ove oblasti RAK će se voditi slijedećim principima:

  • 1.
    razvezivanje petlje se ne odnosi na novo izgrađene kapacitete u periodu od dvije godine od datuma puštanja tih kapaciteta u promet;
  • 2.
    u cilju razvoja konkurencije i uvođenja novih učesnika na tržište razvezivanje petlje se odnosi na nove (alternativne) operatore a ne međusobne odnose dominantnih operatora; Ovaj proces treba pratiti i nakon segmentiranja i analize tržišta i proglašavanja Symmetric multiprocessing-a (u daljnjem tekstu: SMP-a) na tom principu, ocijeniti da li se u proces mogu uključiti i imenovani operatori,
  • 3.
    Primjena razvezivanja lokalne petlje treba da bude u skladu sa Pravilom o razvezanoj petlji, to znači nakon izrade RUO od strane dominantnih operatora. Početak primjene treba da se desi polovinom 2009. godine, a najkasnije do konca iste godine,
  • 4.
    RAK će do konca 2010. godine izvršiti ispitivanje primjene razvezivanja lokalne petlje na bakarnim kablovima te izvršiti procjenu opravdanosti razvezivanja lokalne petlje na tehnologijama koji koriste optičke i /ili koaksijalne kablove u pristupnim mrežama.

2.1.b) 4. Prenosivost broja

Prenosivost broja je jedan od stubova konačnog liberaliziranja telekomunikacionih usluga. U BiH je uspješno završen proces donošenja regulativnih akata za prenosivost broja. Stoga je potrebno da RAK izvrši procjenu spremnosti i mogućnosti operatora telekomunikacionih usluga za implementiranje datog Pravila i da na osnovu te procjene, odredi datume primjene Pravila, ali ne kasnije od konca 2009. godine.

2.1.b) 5. Bežične komunikacije

Uvažavajući interes tržišta za korištenje radiofrekevntnog spektra za potrebe bežičnih pristupnih sistema RAK će nakon završetka aktivnosti na izmjeni i dopuni Plana namjene i Plana korištenja frekvencija u BiH, staviti na raspolaganje tržištu raspoložive frekvencijske opsege za navedene sisteme. Izmjene i dopune planova o korištenju opsega za bežične pristupne sisteme te stavljanje na raspolaganje istih, RAK će vršiti sukcesivno tokom 2009. godine, u skladu sa iskazanim interesom tržišta.

2.1.b) 6. GSM

Broj Globalnih sistema mobilnih komunikacija u BiH, Global System for Mobile Communication (u daljnjem tekstu: GSM operatera) ostaje tri (3). Ovo ograničenje prestaje da važi ukoliko dođe do okrupnjavanja tržišta mobilnih komunikacija kroz ujedinjavanje, ili kroz zajedničkog vlasnika. U tom slučaju, Vijeće ministara će donijeti posebnu Odluku o uvođenju novog operatora na tržište.

Po pitanju rominga koristiti/primijeniti pozitivnu evropsku praksu.

2.1.b) 7. UMTS

Za potrebe uvođenja treće generacije mobilnih mreža (UMTS) u BiH određuju se opsezi 1900-1980 MHz, 2010-2025 MHz i 2110-2170 MHz.

Vijeće ministara će tokom 2008. godine posebnom Odlukom utvrditi kada i pod kojim uvjetima će RAK izdati UMTS dozvole postojećim GSM operaterima u BiH.

U slučaju da neki od GSM operatera iz bilo kojih razloga ne prihvati uvjete pod kojim se UMTS dozvola izdaje, Vijeće ministara će posebnom Odlukom utvrditi način raspolaganja nedodijeljenog frekventnog opsega.

Obzirom da u navedenim opsezima postoje drugi korisnici koji su pravo korištenja stekli ranijim domaćim i međunarodnim propisima, potrebno je da Vijeće ministara u saradnji sa RAK-om sačini prijedlog načina oslobađanja i izvršiti oslobađanje UMTS predviđenih frekventnih opsega.

RAK će sprječavati povoljnije tarifiranje između operatora fiksne i mobilne telefonije pod istim vlasnikom.

2.2. Tarifna politika

2.2.a) Tarifiranje usluga

Provođenje odredbi dosadašnje Politike tarifiranja telekomunikacionih usluga, posebno onih reguliranih, nije dala očekivane rezultate, što može imati utjecaja na stepen korištenja usluga i ukupan razvoj informacionog društva. Tarifiranje cijena telekomunikacionih usluga treba biti studiozno i permanentno proučavano kako bi se stalnim poboljšanje balansirano povećavao stepen korištenja telekomunikacionih usluga i osiguravala finansijska osnova telekom operatorima za ubrzan razvoj mreža i usluga. S tim u vezi treba:

  • 1.
    do konca 2008. godine (što se predviđa na osnovu postojećih informacija o dostignutom razvoju) izvršiti analizu učinka rebalansa cijena fiksne telefonije i uraditi izmjene i dopune Pravila o rebalansu cijene sa novim programom za nastavak rebalansa tih cijena kako bi se relativni odnos cijena pojedinih usluga, koje su podložne ovom rebalansu, uskladio sa relativnim odnosom cijena tih usluga u zemljama okruženja i zemljama Evropske unije;
  • 2.
    pri definiranju graničnih cijena za regulirane usluge, do potpunog ustanovljenja troškovno orijentiranih cijena, a koje ne može biti kasnije od konca 2009. godine, RAK će pri određivanju graničnih cijena koristiti princip "najbolje prakse" i upoređivanja cijena u zemljama okruženja i Evropskoj uniji;
  • 3.
    u cilju ubrzanja prilagođavanja cijena tržišnim uvjetima za sve cijene reguliranih usluga, kojima je određena granična vrijednost, RAK će dati generalnu saglasnost za promjene tih cijena pod uvjetima da su predložene cijene ispod granične vrijednosti i ukoliko su predložene cijene niže od trenutno važećih cijena. RAK ima pravo, u periodu u kojem traje objavljivanje cijena i u slučajevima da ima opravdanu sumnju da predložene cijene nisu ispunile prethodna dva uvjeta, povući generalnu saglasnost;
  • 4.
    prilikom utvrđivanja cijena uvezanih usluga, a u cilju zaštite fer konkurencije, zabranjeno je definirati cijenu uvezane usluge ispod zbira graničnih cijena reguliranih usluga koje se nalaze u sastavu uvezane usluga;
  • 5.
    dozvoljeno je nelinerano tarifiranje pod uvjetom da ne ugrožava fer konkurenciju.
  • 6.
    Svi davaoci telekomunikacijskih usluga na otvorenom tržištu treba da primjenjuju standardne procedure naplate istih.

2.2.b) Rebalans tarifa i cijena

Potrebno je planirati drugu fazu rebalans tarifa i cijena, za naredne tri godine (2009.-2011.), a dinamiku predvidjeti u skladu sa ekonomskim i socijalnim prilikama u zemlji. Radi omogućavanja pravilnog razvoja tržišta i fer konkurencije, RAK će, u sklopu analize tržišta, sačiniti i analizu troškova Operatora sa značajnom tržišnom snagom, a na bazi aktuelnih podataka sa tržišta opreme, rada i novca u BiH. Na bazi tih saznanja RAK će određivati granične cijene za usluge koje su regulirane.

2.3. Zakonska i regulatorna koordinacija

Aktivnosti u oblasti zakonske i regulatorne koordinacije u telekomunikacijama odvijaju se između Vijeće ministara, preko nadležnih ministarstava kao i uz saradnju sa određenim institucijama EU, odnosno Evropske komisije (u daljnjem tekstu: EC), bilo preko Direkcije za evropske integracije, bilo direktno, bilo preko Direkcije za elektronske komunikacije i informacione tehnologije pri EC. Institucije BiH sarađuju i učestvuju u raznim projektima koji se vode ispred EC, od kojih je posebno potrebno istaći Projekat e-SEE monitoringa telekomunikacionog i ICT tržišta, koji se radi već tri godine, a radit će se i naredne tri godine. Dakle, može se ocijeniti da sa stajališta institucionalne zastupljenosti, oblast telekomunikacija je dobro pokrivena i organizirana i institucije korektno sarađuju i obavljaju svoje zadatke. Koordinacija ovih institucija odvija se i putem direktne saradnje, a takođe i kroz učestvovanje u nekim zajedničkim projektima i zadacima. U ovom dijelu od izuzetnog je značaja saradnja koja se ostvaruje sa nadležnim Ministarstvom komunikacija i prometa.

Postojeća regulativa obuhvatila je sve oblasti u telekomunikacijama i stvorila regulatorni ambijent za stvaranje otvorenog i liberaliziranog tržišta, kao i za razvoj konkurencije kroz povećanje broja učesnika na tržištu. Više nema niti jedne usluge koja je monopolizirana, a procedure za dobijanje dozvola su jednostavne, transparentne i nediskriminatorne. Cjelokupan rad se odvija pred očima javnosti i uz dostupnost svih informacija. Izrada pravila odvija se na bazi istraživanja i metoda "najbolje prakse"u EU i u zemljama okruženja, uz uvažavanje ekonomskog i socijalnog stanja u BiH. Na taj način se postiže i koordinacija u izradi i primjeni regulative.

Kontinuirani zadatak daljeg unapređenja rada i jačanje RAK i osiguranje njene funkcionalne nezavisnosti u insitucionalnom okviru BiH.

U uvjetima liberaliziranog telekomunikacionog tržišta, potrebno je kontinuirano jačati RAK u funkciji stalne kontrole tržišta i ponašanja učesnika na tržištu.

2.4. Standardizacija i licenciranje

U pogledu standardizacije - provjere da li neki uređaj ili oprema zadovoljava određene standarde, može se napomenuti da se razvoj tehnologija u telekomunikacijama i informacijsko-komunikacijskim tehnologijama odvija velikom brzinom, tako da se i u svijetu često primjenjuju dogovoreni standardi, umjesto standarda pojedinih ovlaštenih standardizacijskih institucija. U tom smislu dosadašnji propisi su predviđali da se u navedenim oblastima prihvataju uređaji i oprema koji su prihvaćeni u EU (da posjeduje CE-oznaku i Izjavu o usklađenosti). To je ipak garantiralo da se ugradnja opreme u javne komunikacijske sisteme može smatrati dovoljno sigurnom i usklađenom. U proteklom periodu od uspostavljanja prve Politike sektora telekomunikacija do danas, ovakav pristup se pokazao efikasnim i praktičnim.

Vijeće ministara, ukoliko se ukaže potreba, može odrediti neke institucije, da pod pokroviteljstvom Instituta za standardizaciju BiH, u narednom periodu vrše ispitivanje i atestiranje određene vrste opreme. U tom slučaju bi se propisale procedure i vrste ispitivanja za dodjelu licenci (dozvola) i certifikata za pojedinu opremu. Prije ovakve odluke trebalo bi izvršiti stručno istraživanje opravdanosti i svrsishodnosti uspostavljanja ovakvih procedura i institucija.

2.5. Sprega javnog i privatnog sektora

Sprega javnog i privatnog sektora (u daljnjem tekstu: SJPS) je jedna od obećavajućih formi takve saradnje javnog i civilnog sektora. U užem smislu podrazumijeva poslovnu saradnju u sklopu koje javni i privatni sektor udružuju finansijska sredstva, resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu, prepoznavajući obostrane koristi od udruživanja. Prvenstveni cilj ovakvog djelovanja je što veća penetracija korištenja Interneta, odnosno razvoj IT tehnologija i infrastrukture uopće.

SJPS u oblasti telekomunikacija sve više postaje alat za uspješan razvoj društva. Javno-privatno partnerstvo omogućava lokalnim vlastima, poslovnom sektoru te organizacijama civilnog društva da preduzmu odgovornosti za razvoj zajednice i djeluju zajedno koristeći se socijalnim dijalogom kao platformom za uspješno zadovoljavanje zajedničkih potreba.

SJPS ne pokriva samo izgradnju infrastrukture, nego i širok spektar usluga u telekomunikacijama. Vrijednost SJPS se povećava društvenim koristima proisteklim iz činjenice da se kompleksni, rizični i finansijski zahtjevni projekti mogu realizirati u kraćem roku i sa širim djelovanjem nego da ih realizira sam javni sektor (lokalna samouprava) ili je moguće realizirati projekte koji inače ne bi bili mogući bez učešća privatnog sektora.

SJPS u oblasti telekomunikacija ima veliki utjecaj na lokalnu ekonomiju zbog visokih kapitalnih troškova i relativno dugog vremena eksploatacije. Skladno i ispravno strukturirano partnerstvo predstavlja sigurnost da će infrastruktura ili usluge efikasno i uspješno zadovoljavati potrebe u stalno mijenjajućim uvjetima primjene.

Pojam partnerstva naglašava novi kvalitet odnosa između države i preduzetnika, koja je znatno više uravnotežena kroz podjele rizika i nagrada u odnosu na prijašnje uske ugovorne odnose iz područja javne nabavke. To ne mora značiti da svi subjekti učestvuju na ravnopravnoj osnovi, već da svaki partner učestvuje zavisno o svojim mogućnostima i ulozi u partnerstvu. Važan je aspekt javno-privatnog partnerstva i njegova načelna koncepcijska otvorenost i dugoročna saradnja.

Već prisutno partnerstvo između javnog i privatnog sektora, može i treba da ubrza daljnji razvoj TK infrastrukture, nudeći na njoj znatno bogatiji set usluga. Pri tome i infrastrukturu i usluge, treba tretirati kao opće javno dobro, bez obzira na vlasničku strukturu.

Ministarstvo komunikacija i prometa će do konca 2008. godine, u saradnji sa Asocijacijom IKT industrije, pokrenuti proceduru izrade Dokumenta, kojim će se pobliže definirati sprega javnog i privatnog sektora.

2.6. Zaštita korisnika

Zaštita interesa svih korisnika telekomunikacionih usluga, a posebno zaštita tajnovitosti i povjerljivosti informacija, koje oni razmjenjuju putem javnih i privatnih TK mreža mora biti u skladu sa ekonomsko-finansijskim i tehničkim uvjetima.

Prvo je moguće postići u praksi i u našim uvjetima, uz postavljanje regulatornog okvira, daljim liberaliziranjem tržišta i slobodnom konkurencijom, te putem izgradnje odgovarajuće infrastrukture. Ovakvim konceptom će se i naša sredina sve više približavati ka osnovnom cilju, izkazanom u stvaranju neophodnih uvjeta za pružanje povećanog seta usluga (širokopojasnih i drugih), podizanju kvaliteta tih usluga i smanjenju cijene takvih usluga za krajnjeg korisnika.

Drugo je stvar primjene najsavremenijih tehničkih mehanizama u pristupu i prijenosu informacija i podataka, pouzdanih sekjuriti protokola i dr.

3. Veze sa okruženjem/harmonizacija

Sve aktivnosti u realiziranju Politike u narednom periodu treba harmonizirati, kako unutar BiH, tako i sa evropskim i svjetskim dostignućima u ovoj oblasti, kako bi se uspješno relizirali zacrtani ciljevi i time dostigli EU i svjetski trendovi razvoja Sektora telekomunikacija u pogledu TK infrastrukture, novih IKT servisa i usluga, te regulative za daljnji razvoj liberaliziranog konkurentnog tržišta u BiH.

3.1. Harmonizacija institucionalnog okvira

Može se zaključiti da dosad izrađena i primjenjena regulativa ne predstavlja smetnju za razvoj tržišta u ovoj oblasti i stvara preduvjete za investiranje domaćeg i stranog kapitala. Takođe je razvijenost regulatornog okvira u BiH u oblasti telekomunikacija ocijenjen sa visokim ocjenama od strane predstavnika EC, u više navrata.

Opredjeljenje za naredni period, kad je u pitanju zakonska i regulatorna koordinacija treba da se odvija u skladu sa evropskim i svjetskim trendovima u ovoj oblasti. Zakon o komunikacijama treba usklađivati sa mjerilima EU, odnosno kroz ukupne aktivnosti usklađivanja BiH zakonodavstva kroz proces pridruživanja EU (acquis communautaire). Što se tiče regulative ona treba da prati opredjeljenja EC, koja se ogledaju kroz djelovanje Evropske regulatorne grupe (u daljnjem tekstu: ERG) gdje se kroz razne direktive (npr. o pristupu, o univerzalnim uslugama, o privatnosti u elektronskim komunikacijama, o radio spektru i dr.) definiraju trendovi i orjentacija u području regulative.

Takođe neke instrukcije i odluke koje se donose na nivou Evropske konferencije za poštu i telekomunikacije, Conference Europe Post and Telekomunications (u daljnjem tekstu: CEPT-a) treba blagovremeno ugraditi u domaće zakonodavstvo.

Na svjetskom nivou veoma značajno je praćenje preporuka i određenja koja donosi Međunarodna telekomunikacijska unija, International Telecommunication Union (u daljnjem tekstu: ITU). Tu su posebno značajni zaključci Globalnih simpozija regulatora (u daljnjem tekstu: GSR) koji se održavaju svake godine i na kojima se razmatra najaktualnija regulatorna problematika u svijetu, razmjenjuju iskustva i daju preporuke ITU Svjetske radio konferencije.

Osnovni ciljevi nove regulative treba da budu u smjeru deregulacije tržišta i uvođenje više mogućnosti za korisnike kroz povećanje konkurencije. U tom smislu treba razmotriti opredjeljenje funkcionalne podjele kod operatera, u cilju odvajanja infrastrukture od operativnog djelovanja. Takođe je potrebno dati značajnu podršku razvoju tzv. bežične ekonomije, kroz stvaranje uvjeta za jednostavniji pristup i korištenje spektra.

Posebno treba djelovati na stvaranju jedinstvenog telekomunikacijskog tržišta, na kome će jačati i utjecaj korisnika. Takođe, regulativa treba da se fokusira na otklanjanje uskih grla na tržištu.

3.2. Harmonizacija procesa

Politika sektora telekomunikacija u realiziranju zacrtatih ciljeva u predmetnom periodu treba kontinuirano pratiti procese razvoja TK sektora i TK tržište u EU, a posebno procese u regionu kroz koje EU daje podršku zemljama jugoistočne Evrope da što prije dosegnu standarde EU u području razvoja TK tržišta i regulatornog okvira te razvoja novih servisa i usluga elektronskih komunikacija, a što je predmet brojnih inicijativa među kojima su i:

  • 1.
    eSEE Initiative WG for Devolopment of Information Society,
  • 2.
    bSEE Broadband SEE Taskforce,
  • 3.
    Monitoring of Regulatory and Market Development of the Electronic communications sevices and Information Society for Enlargement Country
  • 4.
    ICT Forum of the Private Sector for SEE, lead by BAC

U svim ovim procesima BiH aktivno učestvuje i oni trebaju biti harmonizirani sa procesimu razvoja Sektora telekomunikacija u BiH pri postavljanju ciljeva i realiziranju ove politike.

Takođe neophodna harmonizacija i koordinacija procesa u okviru BiH između najvažnijih aktera na tržištu telekomunikacija u BiH, a to su RAK i telekom operatori u procesima razvoja sektora, liberaliziranja i jačanja konkurencije tržišta a naročito u oblasti:

  • -
    Rebalansa tarifa u fiksnoj mreži
  • -
    Pripreme operatora za troškovni princip obračuna usluga fiksne mreže
  • -
    Uspostavljanje Fonda za univerzalne usluge

3.3. Harmonizacija politika

Politika sektora telekomunikacija treba takođe biti harmonizirana i sa ostalim strateškim dokumentima u BiH koji imaju dodirnih tačaka sa razvojem Sektora telekomunikacija, a to su prije svega:

  • 1.
    Politika i Strategija razvoja informacionog društva u BiH,
  • 2.
    Strategija borbe protiv siromaštva u BiH,
  • 3.
    Politika sektora emitiranja u BiH,
  • 4.
    Strategije sektora telekomunikacija u BiH,
  • 5.
    Strategija sektora emitiranja u BiH.

U ovom procesu Vijeće ministara/Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i RAK imaju ključnu ulogu.

Posebno je potrebno, kada je u pitanju Politika i Strategija razvoja informacionog društva u BiH, da:

* Vijeće ministara/Ministarstvo komunikacija i prometa intenzivira aktivnosti na realiziranju programa i projekata koji se odnose na IKT (telekomunikacionu infrastrukturu) u okviru strategije informatizacije BiH društva i odgovarajućeg Akcionog plana;

* Vijeće ministara/Ministarstvo komunikacija i prometa ubrza usvajanje Zakona o osnivanju Agencije i osnivanje Agencije za informaciono društvo, bitnog preduvjeta za realiziranje predmetnih programa i projekata.

4. Implementacija

4.1. Nosioci implementacije Politike

Nosioci implementacije Politike su: Vijeće ministara, Ministarstvo komunikacija i prometa, RAK, resorna entitetska i kantonalna ministarstva, dominantni i drugi operatori te provajderi.

4.2. Praćenje realizacije

Praćenje realizacije je obaveza svih nosilaca implementacije Politike, svako u svom domenu, a krovno/integralno praćenje je obaveza Ministarstva komunikacija i prometa, za šta će isto izraditi odgovarajuće mehanizme i metodologiju.

4.3. Naučno stručni skupovi

U cilju razmjene mišljenja relevantnih stručnjaka u pojedinim oblastima i iznalaženja najprihvatljivijih rješenja pojedinih pitanja/dilema RAK će sa Ministarstvom komunikacija i prometa te Akademskom zajednicom organizirati naučno stručne skupove (tipa okruglih stolova) na teme:

  • -
    interkonekcije,
  • -
    LLU, odnosno Razvezivanja lokalne petlje,
  • -
    daljnjeg razvoja mobilnih komunikacija,
  • -
    ubrzanja procesa digitalizacije u Sektoru emitera (infrastrukturni aspekt).

Skupove treba održavati u aktuelnim periodima, a najkasnije do konca 2010. godine.

Član 2.

Zadužuje se Ministarstvo komunikacija i prometa da, najmanje jednom godišnje, podnosi izvještaj Vijeću ministara o realizaciji Politike.

Član 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 242/08
18. decembra 2008. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
dr. Nikola Špirić, s. r.