Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence u Bosni i Hercegovini
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 96. sjednici održanoj 20. augusta 2009. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU PLANA PRIPRAVNOSTI I KONTROLE PANDEMIJSKE INFLUENCE U BOSNI I HERCEGOVINI
Član 1.
Usvaja se Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u Bosni i Hercegovini.
Član 2.
Sastavni dio ove Odluke je Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u Bosni i Hercegovini.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
PLAN
PRIPRAVNOSTI I KONTROLE PANDEMIJSKE INFLUENCE U BOSNI I HERCEGOVINI
VM broj 213/09
20. augusta 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara
Dr. Nikola Špirić, s. r.
Popis kratica
Poglavlje 1: PREDGOVOR I UVOD
1.1 PREDGOVOR
Imajući u vidu moguće katastrofalne posljedice koje bi mogao izazvati novi virus influence tipa A, među kojima su i visoko patogeni virus ptičje influence H5N1 i virus nove gripe A/H1N1 kod čovjeka, a u sklopu svog mandata koji joj daje Ustav SZO u članu 2, paragraf (g) da stimulira i unaprijeđuje rad na eradikaciji epidemija, endemija i drugih oboljenja, Svjetska zdravstvena organizacija je okupila cijeli niz stručnjaka iz različitih oblasti na izradi dokumenta, smjernica i uputstava sa ciljem da koordinira napore na smanjenju mogućih posljedica. S istim ciljem, SZO konstantno osigurava informacije o trenutnom kretanju oboljenja i naučnim spoznajama vezanim za mjere prevencije, suzbijanja i liječenja oboljenja.
Zbog složenog administrativnog ustrojstva države Bosne i Hercegovine i Ustavom (Anex IV Dejtonskog mirovnog sporazuma) određene nadležnosti entiteta za finansiranje, organizaciju i usluge zdravstvenog sistema, te koordinirajuće uloge države u oblasti zdravstva date kroz Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH 5/03), u oktobru 2005. godine su urađeni planovi pripravnosti za pandemiju influence u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. Izrada okvirnog dokumenta za cijelu Bosnu i Hercegovinu je trajala do početka 2009. godine, kada je raniji nacrt dokumenta revidiran i usklađen sa odredbama Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", 50/08).
"Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH"Cilj ovog dokumenta je priprema za pojavu pandemijske influence nezavisno o tome koji soj virusa izaziva influencu. Visoko patogeni virus ptičje influence H5N1 i virus nove (svinjske) gripe (H1N1) su samo neki od mogućih uzročnika pandemijske influence. Reference u dokumentu odražavaju stanje trenutne globalne pripravnosti za pandemiju potencijalno uzrokovanu ovim virusima.> je izrađen u skladu sa smjernicama koje su date u Globalnom planu Svjetske zdravstvene organizacije za pripremu protiv pandemijske influence. On sadrži sve bitne elemente koji mogu osigurati koordiniranu akciju u borbi protiv pandemijske influence u Bosni i Hercegovini, ali i u državama u neposrednom okruženju i šire. Globalni plan iznosi niz preporučenih mjera za državu prije i tokom epidemije.
1.2 UVOD
Influenca, virusno oboljenje velikog epidemijskog potencijala, se rijetko, ali u određenim vremenskim intervalima (10-40 godina), pojavljuje u pandemijskom obliku. Prva pandemija opisana je 1580. godine kada se epidemija influence iz Evrope proširila u Afriku i Aziju. Od tada do danas zabilježeno je preko 30 pandemija od čega su se tri pojavile u 20. stoljeću: 1918. godine, španska influenca sa oko 40-50 miliona umrlih; 1957. godine, azijska, sa oko 2 miliona umrlih i 1968. godine hongkonška sa oko milion umrlih.
Pandemija influence predstavlja globalnu prijetnju sa katastrofalnim posljedicama, što znači da se svaka zemlja mora pripremiti planiranjem odgovora na taj konstantni pandemijski rizik. Odgovor mora biti zasnovan na savremenim naučnim saznanjima, osigurati multisektorski pristup i uključiti spremnost na saradnju svih ključnih aktera.
Potencijalna opasnost od pandemijske influence postaje izvjesnija nakon epizoootija visoko patogenog A/H5N1 virusa ptičje influence (engl. Highly Pathogenic Avian Influenza - HPAI) kod ptica selica, koji se epidemijski prenosi na domaću perad, a registriran je prelaz i na druge životinje i na ljude, te pojavom virusa nove gripe A/H1N1. Pojavom novih pandemijskih sojeva virusa sa promjenjenim antigenskim svojstvima na koji populacija nije imuna, neizbježno bi došlo do globalnog širenja, pa bi sve zemlje, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, bile pogođene. Primjenom nekih od mjera kao što su zatvaranje granica, restrikcija putovanja u pogođene zemlje i drugo, možda bi se moglo odgoditi, ali ne i zaustaviti širenje pandemije. Stoga je glavni cilj ovog plana smanjenje utjecaja moguće pandemije influence.
S obzirom na to da stanovništvo nema imunitet na novi, pandemijski soj virusa, to bi značilo zaražavanje, obolijevanje i umiranje enormno većeg broja ljudi nego kod sezonske influence, sa izrazitom socio-ekonomskom disrupcijom u svim sferama života.
Plan je strukturiran tako da odražava pandemijske periode i faze koje je objavila SZO, prema priloženoj tabeli:
Počevši od faze 4, postoji značajan rizik od izbijanja pandemije. Fokus u ovoj fazi je da se ograniči širenje virusa. Od država se traži da poduzmu mjere kao što je izdavanje savjeta za putnike. Zemlje koje su zahvaćene bolešću takođe treba da razmotre primjenu pandemijske vakcine kao i ograničenje nepotrebnog kretanja ljudi iz zahvaćenog područja.
U fazi 5 postoje jake indicije da predstoji pandemija. Od zemalja se zahtijeva da savjetuju osobe sa respiratornom bolešću da ostanu kod kuće. Nastava bi trebalo da bude obustavljena, a radno vrijeme prilagođeno situaciji.
Faza 6 je faza pandemije, kada postoji značajan interhumani prijenos bolesti u barem dvije zemlje jednog geografskog regiona, a koje se proširilo u barem jednu zemlju izvan tog regiona. U ovoj fazi se implementiraju planovi pripravnosti zdravstvenog sistema na svim nivoima.
Poglavlje 2: LANAC ZAPOVIJEDANJA-KOORDINACIJA I UPRAVLJANJE
Cijeneći da pandemija influence predstavlja globalnu prijetnju sa katastrofalnim posljedicama za cijelu zemlju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na osnovu članaka 13, 16. i 17. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 50/08) donosi akt o formiranju Koordinacionog tijela Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje (u daljnjem tekstu: Koordinaciono tijelo BiH), čiji sastav čine predstavnici (21 član) Vijeća ministara i vlada entiteta i Brčko Distrikta, odnosno:
- 1.Vijeće ministara BiH - 9 predstavnika iz svakog od ministarstava u sastavu;
- 2.Vlada FBiH - 5 predstavnika (iz resora od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje po izboru Vlade);
- 3.Vlada RS - 5 predstavnika (iz resora od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje po izboru Vlade);
- 4.Vlada Brčko Distrikta BiH - 2 predstavnika (iz resora od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje po izboru Vlade).
Koordinaciono tijelo BiH formira se za funkciju koordinacije akcija i snaga zaštite i spašavanja od svih prirodnih ili drugih nesreća u BiH.
Koordinaciono tijelo BiH je stručno operativno tijelo Vijeća ministara BiH. Okvirni zakon utvrđuje obaveze svih ostalih institucija i organa BiH, entiteta i Brčko Distrikta da planiraju i izvršavaju mjere zaštite i spašavanja, te da je za koordinaciju planiranja nadležno Ministarstvo sigurnosti BiH, koje ujedno vrši stručne i administrativne poslove i pripremne aktivnosti za djelovanje Koordinacionog tijela BiH.
Shodno prethodnom paragrafu ovaj i svi drugi planovi bit će usklađeni sa Planom zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća institucija i organa BiH, tako da čine njegov izvod za konkretni sigurnosni rizik (avijarnu/pandemijsku influencu).
Koordinaciono tijelo BiH, u skladu sa članom 17. pomenutog Okvirnog zakona, u okviru nadležnosti ima sljedeće zadatke:
- a)Predlaže Vijeću ministara BiH, na zahtjev entiteta ili Brčko Distrikta BiH, proglašenje stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH i prestanak navedenog stanja;
- b)Predlaže Vijeću ministara BiH donošenje odgovarajućih odluka iz svoje nadležnosti;
- c)Daje preporuke nadležnim institucijama i organima BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH;
- d)Koordinira aktivnosti u zaštiti i spašavanju sa institucijama i organima entiteta i Brčko Distrikta BiH i institucijama i organima na nivou Bosne i Hercegovine, nakon proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće na dijelu ili cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, od strane Vijeća ministara BiH;
- e)Koordinira prijem i pružanje međunarodne pomoći i donacija u zaštiti i spašavanju, nakon proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće;
- f)Koordinira aktivnosti zaštite i spašavanja institucija i organa na nivou Bosne i Hercegovine u provođenju mjera prevencije i pripravnosti za prirodnu ili drugu nesreću u okviru propisanih nadležnosti i koordinira ih sa entitetima i Brčko Distriktom BiH;
Koordinaciono tijelo BiH predlaže proglašenje stanja iz tačke a. čl. 17. Okvirnog zakona na zahtjev entiteta i Brčko Distrikta BiH kada entiteti iscrpe vlastite resurse, ili nastala opasnost zahvati veći teritorij BiH i zaprijeti susjednim državama. Poduzimanje mjera zaštite i spašavanja i proglašenje ovog stanja načelno se provodi po principu subsidijarnosti (odgovora na što nižem nivou uz upravljanje i koordinaciju na što višem nivou organizacije sistema).
Izmjene i dopune Plana usvajaju se u skladu sa aktuelnim stanjem i procjenom potrebe.
Pandemiju zvanično proglašava Svjetska zdravstvena organizacija.
Na osnovu člana 17. st. 2., Koordinaciono tijelo BiH može biti dopunjeno ekspertima ili Ekspertnim timom za zdravstvenu i veterinarsku zaštitu, koga čine najistaknutiji eksperti iz oblasti zdravstva i veterinarstva, s tim da se predsjedavajući Ekspertnog tima mijenja u odnosu na faze i vrste krizne situacije, tako da je u fazama od 1 - 3 na čelu veterinarski ekspert, a u fazama od 4 - 6 na čelu je zdravstveni ekspert. Ove eksperte ili Ekspertni tim, u skladu sa procjenom potreba predlaže za nominaciju za stručnu podršku član Koordinacionog tijela BiH iz Ministarstva civilnih poslova BiH (u koordinaciji sa predstavnicima entitetskih ministarstava nadležnih za zdravstvo) i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u koordinaciji sa predstavnicima uključenih entitetskih institucija za veterinarsku zaštitu).
Ekspertni tim čine eksperti za mjere prevencije i pripravnosti (3 osobe), za nadzor mjera zdravstvene i veterinarske zaštite (3 osobe) i za komunikacije (1-2 osobe).
Nominaciju članova Ekspertnog tima potvrđuje Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, entitetskih ministarstava zdravstva/zdravlja, Odjela za zdravstvo Distrikta Brčko BiH i Ureda za veterinarstvo BiH. Unutar Ekspertnog tima djeluje odgovorna osoba za javno-zdravstveni nadzor (odgovorna osoba za implementiranje Međunarodnih zdravstvenih propisa - MZP) i odgovorna osoba za komunikacije. Eksperti iz Ekspertnog tima mogu biti pozvani na sjednice Koordinacionog tijela i u fazi prevencije i pripravnosti i u fazi odgovora na nastalu epidemiju i pandemiju, radi davanja stručnih mišljenja za donošenje važnih odluka Vijeća ministara. Prijedlog odluke formuliraju prisutni članovi Ekspertnog tima i prisutni nadležni članovi Koordinacionog tijela BiH.
Zadaća ovog Ekspertnog tima je:
- -da na temelju svih prikupljenih informacija i saznanja koje analizira i obrađuje, pravi procjenu rizika i predlaže mjere i aktivnosti;
- -da komunicira sa međunarodnim institucijama u okviru svojih kompetencija;
- -da u koordinaciji sa stranama uključenim u ovaj proces predlaže rješenja informativnog i edukativnog materijala.
Kada se po nastaloj opasnosti nastanka epidemije, odnosno pandemije bolesti, Koordinaciono tijelo proširuje potrebnim ekspertnim sastavom radi predlaganja važnih mjera prevencije, pripravnosti i odgovora onda se provodi međunarodno zastupljeni princip vodeće agencije za vanredne situacije, odnosno stanja prirodne ili druge nesreće.
Kada se procjeni potreba dodatnog angažmana u složenim situacijama nastalim usljed pandemije Koordinaciono tijelo može "ad hoc" biti pojačano ekspertima iz vodećih međunarodnih organizacija u oblasti zdravstvene i veterinarske zaštite (UNDP, WHO, FAO, itd.). Potrebu angažmana dodatnih eksperata procjenjuje Koordinaciono tijelo. Angažman se vrši po postupku utvrđenom Poslovnikom o radu Koordinacionog tijela BiH (čl. 16. st. 3. Okvirnog zakona).
Informacije o aktivnostima provođenja mjera zaštite i spasavanja i situaciji na terenu cirkuliraju komunikacijskim kanalima sistema operativnih centara koji se funkcionalno uvezuju u Operativno - komunikacijski centar BiH - 112, u skladu sa čl. 18. Okvirnog zakona.
U skladu sa čl. 17. st. 4. institucije entiteta i Brčko Distrikta. BiH za oblast zdravstvene i veterinarske zaštite preko "članova Koordinacionog tijela dostavljaju Ministarstvu sigurnosti BiH informacije neophodne za rad Koordinacionog tijela po potrebi, a najmanje jednom svaka tri mjeseca.". Članovi Koordinacionog tijela iz Ministarstva civilnih poslova BiH i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uključuju u ovaj informacioni proces i Ekspertni tim za zdravstvenu i veterinarsku zaštitu.
Institucije lanca rukovođenja i koordinacije snagama i akcijama zaštite i spasavanja u oblasti zdravstvene i veterinarske zaštite na nivou entiteta i Brčko Distrikta BiH u direktnoj vezi su sa Koordinacionim tijelom BiH za zaštitu i spašavanje, shodno shemi na slici 1.
Poglavlje 3: NADZOR
Nadzor je rutinsko prikupljanje, analiza, tumačenje i distribuiranje podataka o javljanju oboljenja, u cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od zaraznih oboljenja kroz mjere kontrole i/ili prevencije.
Svrha epidemiološkog nadzora nad influencom je uočavanje i optimalan zdravstveni odgovor na pojavu mogućeg novog pandemijskog soja influence.
Dva su cilja nadzora:
- 1.Uočiti pojavu influence ( što prije u sezoni i prije sezone influence)
Javljanje influence prije sezone nagovještava moguću pojavu pandemijskog soja. Uzimanjem uzoraka se omogućuje utvrđivanje virusa. Uzorci se uzimaju do trenutka stjecanja zadovoljavajućeg uvida u cirkulirajuće sojeve kojih prema iskustvu obično ima dva do tri, iako se u eventualnoj novoj pandemiji može očekivati samo jedan - pandemijski soj.
- 2.Pratiti razvoj aktualne epidemije influence,
Kako bi se uočila dinamika i intenzitet epidemije, najviše zahvaćene dobne skupine, težina kliničke slike putem broja umrlih od influence i drugo, u cilju liječenja oboljelih, eventualnog ograničavanja posjeta ili rada zdravstvenih ustanova, te u cilju optimalne organizacije zdravstvenog sistema uopće.
U BiH, sistem nadzora humane sezonske influence je sastavni dio rutinskog pasivnog nadzora nad zaraznim oboljenjima, koji se temelji na obaveznom prijavljivanju oboljelih od influence u skladu sa važećim zakonima o zaštiti stanovništva od zaraznih oboljenja. Sporadični slučajevi se prijavljuju individualnom prijavom, a u toku epidemije zbirnom prijavom agregiranih podataka, sedmično. Protok informacija obavlja se kroz postojeću infrastukturu (Zavodi za javno zdravstvo/zaštitu zdravlja, zdravstvene ustanove), od lokalnog nivoa, općine preko kantonalnog/regionalnog do entitetskih nivoa i Brčko Distrikta BiH.Trenutno ne postoji mehanizam nadzornih aktivnosti na državnom nivou.
S obzirom da u BiH ne postoji sentinel nadzor, rutinski nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama (engl. acute respiratory infections-ARI) i oboljenjima sličnim influenci (engl. influenza-like illness-ILI) će se ojačati kroz higijensko- epidemiološke službe domova zdravlja, kroz aktivan nadzor. Intenzivirat će se razmjena informacija i zajednički aktivni nadzor humanog i veterinarskog sektora, inače predviđen entitetskim Zakonima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Nadzor nad influencom u BIH treba prilagoditi standardima Evropske sheme za nadzor nad influencom. (European Influenza Surveillance Scheme - EISS )
3.1. INTERPANDEMIJSKI NADZOR
Ključni cilj je ojačati spremnost protiv pandemijske influence na svim nivoima u državi.
Specifični ciljevi su:
- 1.praćenje sezonske influence u državi i svijetu;
- 2.praćenje informacija o infekciji kod ljudi sa novim podtipom virusa influence u svijetu;
- 3.uspostavljanje saradnje sa veterinarskim institucijama/ službama u cilju blagovremene razmjene relevantnih informacija.
Definicija slučaja:
Klinička slika:
Bolest karakterišu:
- -nagli porast tjelesne temperature (>38"C),
- -kašalj,
- -moguća gušobolja.
Laboratorijski kriteriji za dijagnozu:
- -izolacija virusa iz brisa nazofaringsa ili aspiracijskog uzorka ili
- -postojanje antigena na virus.
Klasifikacija slučaja:
Svaka definicija slučaja ima hijerarhiju sa tri stupnja: potvrđen, vjerojatan i moguć.
- -Potvrđeni slučaj je onaj koji je verificiran laboratorijskom analizom.
- -Vjerojatan slučaj: jasna klinička slika ili epidemiološka veza sa potvrđenim slučajem.
- -Moguć slučaj: indikativna klinička slika, pri čemu se ne radi o potvrđenom ili vjerojatnom slučaju.
"Slučaj sa epidemiološkom vezom" je slučaj koji je bio u kontaktu sa potvrđenim slučajem, ili je bio podjednako izložen uzročniku oboljenja kao i potvrđeni slučaj.
Prijavljivanje sezonske influence:
Služba za epidemiologiju zaraznih oboljenja FZJZ/IZZZ u saradnji sa svim KZJZ/RZZZ, Pododjeljenjem za javno zdravstva Distrikta Brčko BiH, klinikama za infektivna oboljenja, klinikama za dječja oboljenja, pedijatrima i ljekarima porodične/obiteljske medicine, već pri prvim individualnim prijavama influence na temelju kliničke slike, te pri pojavi grupiranja kliničkog sindroma influence, organizira prikupljanje uzoraka za serološku i mikrobiološku dijagnostiku.
Po potvrdi (serologija, identifikacija antigena ili izolacija virusa) influence, služba za epidemiologiju FZJZ/IZZZ izvještava KZJZ/RZZZ o početku epidemije influence, te prelasku na sedmično izvještavanje o influence. Izvještava se o oboljelima od influence prema dobnim skupinama, geografskoj distribuciji i epidemiološkoj sedmici. Razlog takvog izvještavanja je nemogućnost obrade pojedinačnih prijava oboljenja koliko bi ih bilo u sezoni influence, a s druge strane, sačuvana je mogućnost dobivanja epidemiološki relevantnih podataka.
Rutinski interpandemijski nadzor je integriran sa veterinarskim.
3.1.1. FAZA 1
Kod ljudi nisu otkriveni novi podtipovi virusa influence. Virus je prisutan kod životinja, smatra se da je nizak rizik od prenosa sa životinje na čovjeka.
Prijavljivanje oboljelih od influence i influenci sličnih oboljenja vrši ljekar prvog kontakta (doktori primarne zdravstvene zaštite, doktori u specijalističko-konsultativnim službama, te kliničari na infektološkim i drugim bolničkim odjeljima), koji je oboljenje dijagnosticirao i to putem individualnih, kasnije putem sedmičnih prijava nadležnoj epidemiološkoj službi koja izvještaje dalje proslijeđuje epidemiološkoj službi KZJZ/RZZZ, a koji ih prosljeđuju entitetskom zavodu/institutu (FZJZ/IZZZ).
Na individualnoj prijavi se prijavljuje svaki slučaj sindroma influence izvan sezone influence, u sezoni influence prestaje pojedinačno prijavljivanje i prelazi se na zbirno izvještavanje prema sedmici oboljenja, ishodu oboljenja i dobnim skupinama.
Prelazak na zbirno sedmično izvještavanje određuje i objavljuje Služba za epidemiologiju zaraznih oboljenja entitetskih FZJZ/IZZZ i PJZ Brčko Distrikta, na temelju praćenja individualnih prijava, te informacije laboratorija o potvrđivanju prisutnosti virusa influence.
Kao dopuna ovog sistema, u cilju ranog uočavanja obolijevanja od influence, važni su direktni kontakti s ljekarima i drugim osobama koje u radu mogu uočiti povećano obolijevanje. Zbog toga se uz gore opisan osnovni sistem, uspostavlja na području svakog kantona/regije i sistem telefonskog javljanja epidemiološkoj službi o grupiranju bolesnika sa simptomima influence.
Virusološke laboratorije za dijagnostiku influence u BIH prve informacije o pojavi virusa influence u državi upućuju, preko Komisije za međunarodnu mrežu nadzora nad influencom SZO.
U slučaju pojave novog pandemijskog soja virusa, virusološke laboratorije odmah obavještavaju Službu za epidemiologiju entitetskih IZZZ/FZJZ i PJZ Brčko Distrikta. Informacija se potom proslijeđuje i u nadležne entitetske i državne institucije koje obavještavaju SZO prema Međunarodnoj zdravstvenoj regulativi.
Entitetski IZZZ/FZJZ i PJZ Brčko Distrikta informiraju Regionalne ZZZ /Kantonalne ZJZ.
Ukoliko je izolirani virus influence kod ljudi determiniran kao životinjski, npr. ptičji A (H5N1), virus nove gripe A/H1N1 ili sl., obavijestit će se veterinarsko državno središte za nadzor oboljenja, uz obavezu DSNB da u slučaju sumnje na virus ili izolacije virusa influence kod životinja, odmah obavijesti epidemiološku službu entitetskih ZZZ/ZJZ i PJZ Brčko Distrikta prema važećim zakonskim propisima.
Informacije o pojavi i kretanju epidemije/pandemije influence prema javnosti će putem medija davati lica odgovorna i zadužena za komunikaciju sa javnošću na svim nivoima, u okviru svojih nadležnosti.
Prijavljivanje izvan sistema zdravstva vrše: škole, javne ustanove, javne službe, građani, ako primijete grupiranje oboljenja sličnih influenci, praćenih visokom tjelesnom temperaturom.
Aktivnosti pojačanog rutinskog nadzora
- -pripravnost na nivou bolnice pri pojavi osoba sa akutnim respiratornim oboljenjima na prijemu ili tokom prijema;
- -nadzor nad nejasnim smrtnim ishodima izazvanim respiratornim oboljenjima u bolnicama;
- -odrediti i druge izvore informacija o klasterima neobičnih oboljenja i sindroma (ljekari porodične/ obiteljske medicine, sektorskih ambulanti, medicine rada, osoblje u staračkim domovima, osoblje hitnih službi i drugo).
3.1.2. FAZA 2
Kod čovjeka nisu otkriveni novi podtipovi virusa influence. Međutim, animalni podtip virusa influence koji je u opticaju predstavlja značajan rizik za obolijevanje čovjeka.
Nadzor ima za cilj smanjenje rizika od prijenosa infekcije na čovjeka i rano otkrivanje sumnjivih slučajeva među ljudima.
Specifični ciljevi
Pratiti prenošenje virusa unutar pojedinih i između životinjskih vrsta.
Vršiti tekuću procjenu rizika eventualnog prenošenja virusa sa životinja/ptica na ljude kao i eventualnog prenošenja virusa sa čovjeka na čovjeka.
Uvesti nulti nadzor (redovno izvješavanje o situaciji bez obzira da li ima ili nema novih slučajeva), kako bi u slučaju sumnje na oboljenje kod životinja/ptica ili kod ljudi, uzrokovano novim podtipom virusa influence, bio osiguran brz odgovor veterinarske odnosno zdravstvene službe (higijensko-epidemiološke službe).
Aktivnosti za sprovođenje ciljeva
Uvesti nulto prijavljivanje u cilju pojačane budnosti.
Kontinuirana saradnja sa nadležnim veterinarskim ustanovama.
Na zaraženom području provesti epidemiološka i laboratorijska istraživanja u cilju procjene širenja oboljenja, (Prilog 5.2, epidemiološki anketni upitnik za osobu sa kontaktom).
Provesti mjere na sprečavanju širenja i suzbijanju infekcije među životinjama / pticama.
Provesti zdravstveni nadzor nad članovima veterinarskih ekipa zaduženih za provođenje mjera na suzbijanju i iskorijenjivanju infekcije među životinjama/pticama, u cilju ranog otkrivanja simptoma oboljenja i rane primjene antivirusnih lijekova.
Uzorke sumnjivih slučajeva hitno poslati u Centre/laboratorije za influencu BIH /referentne laboratorije SZO radi identifikacije virusa.
3.2. PERIOD PANDEMIJSKE UZBUNE
Opći cilj je: osiguranje brzog opisa karakteristika novog podtipa virusa, definicija slučaja, rano otkrivanje slučajeva, prijava obolijevanja i primjena mjera za suzbijanje širenja infekcije.
Ključni cilj je rano otkrivanje i izvještavanje.
3.2.1 FAZA 3
Humana infekcija novim podtipom virusa, ali nema širenja sa čovjeka na čovjeka ili se javlja samo u rijetkim slučajevima usljed bliskog kontakta. Virus se u osnovi ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Nadzor ima za cilj osigurati brzu karakterizaciju novog podtipa virusa i rano otkrivanje, izvještavanje i odgovor na nove slučajeve.
Specifični ciljevi
Preispitati i po potrebi unaprijediti postojeće mehanizme nadzora za rano otkrivanje i prepoznavanje oboljenja, kao i sprovođenje mjera povodom moguće prijetnje po zdravlje stanovništva.
Rano otkrivanje oboljenja u cilju sprječavanja daljeg širenja.
Aktivnosti za sprovođenje ciljeva
Uvesti nulto izvještavanje na teritoriji cijele države
Potvrditi postojanje infekcije i izvjestiti nadležna tijela, koristeći definirane načine komunikacije;
Epidemiološki razjasniti slučaj (izvor infekcije, put i način prijenosa, kontakti, inkubacioni period, period zaraznosti);
U slučaju potrebe, dopuniti definiciju slučaja ili modificirati postojeću definiciju na osnovu smjernica SZO.
Pojačati nadzor nad ljudima uključujući informiranje PZZ, SZZ i laboratorija o tekućoj situaciji i otkrivanje i nadzor prvih kontakata
Veterinarska odnosno zdravstvena služba identificiraju i proglašavaju zaraženo i ugroženo područje u skladu sa važećim propisima iz tih oblasti, kao središte preventivnih mjera.
Definirati upravljanje slučajem
Procijeniti efikasnost mjera suzbijanja infekcije i u slučaju potrebe revidirati ih.
Nastaviti prikupljanje uzoraka i njihovo slanje u nadležne laboratorije.
3.2.2 FAZA 4
Mali skupovi slučajeva ograničenog prenošenja sa čovjeka na čovjeka, ali je širenje izrazito lokalizirano, što ukazuje na to da se virus nije dobro prilagodio čovjeku.
Ključni cilj nadzora u ovom stadijumu je ograničiti novi virus u žarištu i spriječiti njegovo širenje.
Specifični ciljevi
Procijeniti eventualnu mogućnost prenošenja virusa sa čovjeka na čovjeka
Provesti epidemiološko ispitivanje kontakata
Procijeniti utjecaj primijenjenih mjera za suzbijanje i, po potrebi, izvršiti korekciju planiranih mjera
Primijeniti procedure u cilju odlaganja ili suzbijanja širenja infekcije među ljudima u okviru ograničenog žarišta.
Aktivnosti za sprovođenje ciljeva
Hitno informiranje i aktiviranje svih odgovornih nivoa.
Obavijestiti SZO o registriranim slučajevima obolijevanja, uključujući i sumnjive slučajeve.
Detekcija slučaja u PZZ: svi ljekari u PZZ su u stanju uzbune u odnosu na pacijente čije je oboljenje kompatibilno sa definicijom slučaja i epidemiološkim kriterijima.
Detekcija bolničkih slučajeva - svo bolničko osoblje je upoznato sa stanjem uzbune u odnosu na pacijente čije je oboljenje konzistentno sa definicijom slučaja i sa epidemiološkim kriterijima izloženosti.
Detekcija slučaja neobjašnjive smrti - prijavljivanje smrti usljed neobjašnjivog respiratornog oboljenja.
Detekcija slučajeva u drugim institucijama.
Praćenje kontakata svih potvrđenih slučajeva i onih koji zadovoljavaju kriterije definicije slučaja, preporuka za dobrovoljnu izolaciju/ karantin kontakata.
Opisati i procijeniti epidemiološke, virusološke i kliničke osobine infekcije i provesti eventualne korekcije definicije slučaja, kao i izvršiti procjenu mogućnosti širenja infekcije na širu društvenu zajednicu.
Procijeniti utjecaj mjera suzbijanja na tok epidemije, te ih korigirati /dopuniti u skladu sa eventualnim preporukama SZO.
Pojačati nadzor na svim nivoima, a posebno na graničnim prijelazima nad putnicima koji dolaze iz zaraženih područja, u skladu sa zakonom, Međunarodnim zdravstvenim propisima i aktualnim preporukama SZO. Obratiti posebnu pažnju na identificiranje osoba sa simptomima influence, koje su doputovale iz zahvaćenog područja.
Pojačati nadzor nad osobama izloženim riziku infekciji (kontakti).
3.2.3 FAZA 5
Povećan broj oboljelih, ali širenje sa čovjeka na čovjeka još uvijek je lokalizirano, što ukazuje na to da virus nije još uvijek u potpunosti prenosiv.
Opći cilj je maksimalno povećati napore na ograničavanju ili odlaganju širenja, kako bi se eventualno izbjegla pandemija i dobilo na vremenu u svrhu primjene mjera za odgovor na pandemiju.
Specifični ciljevi
Primijeniti procedure za odlaganje ili suzbijanje širenja infekcije među ljudima u okviru zaraženog područja, kako bi se, što je moguće duže, odložio ili u potpunosti spriječio nastanak pandemije
Procijeniti rizik za nastanak pandemije
Procijeniti i eventualno korigovati javno zdravstvene mjere koje su neophodne kao odgovor na pandemiju.
Aktivnosti za sprovođenje ciljeva
Maksimalno proširiti i prilagoditi aktivnosti iz faze 4.
Monitoring bolničkih prijema - dnevno izvještavanje o hospitaliziranim (suspektni i potvrđeni slučajevi sa pandemijskim sojem influence).
Monitoring smrtnih slučajeva: umiranje bolničkih pacijenata - dnevno izvještavanje smrti suspektnih i potvđenih slučaja, umiranje nehospitaliziranih pacijenata - dnevno zvještavanje o smrti suspektnih i potvđenih slučajeva.
Monitoring apsentizma u službama od javnog značaja.
Procijeniti utjecaj primjenjenih mjera za suzbijanje oboljenja i u saradnji sa SZO izvršiti eventualne korekcije istih.
- 1.Osigurati funkcioniranje svih javnih službi, posebno u žarištu i po potrebi izvršiti preraspodjelu resursa.
3.3 PANDEMIJSKI PERIOD
3.3.1. FAZA 6
Opći cilj nadzora u ovom stadijumu je smanjivanje pogubnog utjecaja pandemije na zdravlje cjelokupnog stanovništva kao i smanjenje/sprečavanje nastanka ozbiljnih socio-ekonomskih poremećaja u funkcioniranju društvene zajednice.
Specifični ciljevi
Praćenje epidemioloških, virusoloških i kliničkih karakteristika oboljenja, njihovog toka i utjecaja pandemije na nacionalnom nivou, u cilju prognoziranja trendova i optimalnog korištenja ograničenih resursa.
Procjena efikasnosti korištenih intervencija tokom prvog talasa pandemije u cilju eventualnih korekcija i planiranja budućih aktivnosti
Aktivnosti za sprovođenje ciljeva
Nastavljaju se pojačane mjere nadzora, uz praćenje globalne epidemiološke situacije.
Praćenjem "stope napada", eventualno korigovati prethodno utvrđene rizične grupe odnosno prioritetne grupe.
Što prije definirati rizične grupe koje mogu biti različite u odnosu na rizične grupe tokom sezonske influence.
Praćenje rezultata procjene utjecaja programa vakcinacije/ cijepljenja i primjene antivirusnih lijekova u drugim zemljama (sigurnost, efektivnost, antivirusna rezistencija) i u skladu sa tim, eventualno korigovanje planiranih mjera.
Praćenje geografskog širenja influence iz klastera, tj. od prvih slučajeva.
Pojačan nadzor nultog prijavljivanja kako bi se otkrio inicijalni slučaj, kontakti i put teritorijalnog širenja.
Pratiti moguće izmjene u epidemiološkim, virusološkim i kliničkim karakteristikama oboljenja.
Pratiti i procijeniti utjecaj na državnom nivou (obolijevanje, mortalitet, radni i školski apsentizam, definirana lokalna i regionalna žarišta, obolijevanje rizičnih grupa, dostupnost medicinskih radnika, popunjenost posteljnog fonda, povećanje zahtijeva za hospitalizaciju, korištenje alternativnih zdravstvenih ustanova, kapaciteti mrtvačnica).
Procijeniti potrebe za poduzimanjem hitnih mjera, kao npr. hitnih ukopa, korištenje zakonskih procedura, održavanje osnovnih javnih usluga.
Procijeniti da li je osiguranje resursima odgovarajuća, prognoza trendova, tok pandemije i ekonomske posljedice.
Stalna procjena efikasnosti i sigurnosti primjenjenih mjera (vakcinacije/cijepljenja, liječenje, neželjena dejstava vakcina/ cjepiva odnosno antivirusnih lijekova, kao i rezistencije na njih).
Kako se oboljenje ubrzano širi, usklađuje se epidemiološki i virusološki nadzor: prikupljaju se zbirne prijave po definiranim dobnim kategorijama oboljelih i umrlih, praćenje molekularne evolucije soja virusa tokom određenog vremenskog perioda.
Smirivanje (kraj pandemije ili pad obolijevanja između novih talasa)
- -evaluacija potreba za dodatnim resursima i jačanje između nadolazećih pandemijskih talasa;
- -izdvajanje najefikasnijeg tipa nadzora i mjera suzbijanja za period između pandemijskih talasa;
- -prikaz stečenih saznanja;
- -ponovno uspostavljanje pojačanog nadzora za rano otkrivanje novog talasa;
- -razmjena iskustava sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim relevantnim međunarodnim institucijama.
Odgovornost za pojedinačne aktivnosti za provođenje ciljeva u okviru interpandemijskog nadzora razrađuje se u entitetskim akcionim planovima.
Poglavlje 4: STRATEGIJE ZADRŽAVANJA /SPREČAVANJA ŠIRENJA
4.1. NEFARMACEUTSKE MJERE
Sprečavanje širenja oboljenja provodi se nemedicinskim i medicinskim postupcima.
U nedostatku specifične vakcine/cjepiva i antivirusnih lijekova, značajnu ulogu u sprečavanju širenja oboljenja u zajednici, laboratorijama i nozokomijalnog širenja, imaju sljedeće nefarmaceutske mjere:
4.1.1. Primjena veterinarskih mjera za kontrolu infekcije kod životinja
Kontrola infekcije kod peradi i drugih životinja provodi se u skladu sa Planom hitnih mjera u slučaju pojave avijarne influence u BiH Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine.
4.1.2. Poduzimanje mjera za sprečavanje prenošenja infekcije sa životinja na ljude
Sigurno postupanje sa životinjama i proizvodima životinjskog porijekla ima značajan efekat na usporavanje širenja virusa i sprečava dvostruke infekcije, čime se umanjuje mogućnost promjene virusa i njegove adaptacije na ljude.
Sigurno postupanje mora biti u skladu sa distribuiranim vodičima i informacionim materijalima pipremljenim od strane veterinarske i zdravstvene službe.
Lica koja su u kontaktu sa životinjama moraju biti vakcinirana/cijepljena protiv sezonske influence, zaštićena antivirusnim lijekovima, koristiti ličnu zaštitnu opremu i održavati ličnu i opću higijenu.
Ova lica moraju biti posebno educirana i moraju imati pisana uputstva o načinu zaštite i postupanju u slučaju pojave prvih simptoma oboljenja, te moraju biti upoznata sa odredbama veterinarskog i zdravstvenog plana hitnih mjera.
Rizične grupe za prijenos infekcije sa životinja su:
- -peradari i stočari;
- -veterinari i veterinarski tehničari;
- -osoblje u laboratorijama;
- -lica u industriji za klanje životinja, obradu i preradu proizvoda životinjskog porijekla;
- -lovci i lovočuvari,
- -druge profesionalno izložene kategorije
4.1.3. Ograničenje putovanja i zabrana trgovine
U slučaju pojave oboljenja u drugim zemljama, a u skladu sa Međunarodnom zdravstvenom regulativom, stanovništvu se savjetuje da izbjegava putovanja u zahvaćene zemlje.
Zavisno od procjene situacije i preporuka SZO, mogu se uvesti i mjere zabrane putovanja u zahvaćena područja, odnosno zabrana izlaska iz određenih područja. Ove mjere se kose sa ljudskim pravima i primjenjuju se samo u slučaju da postoje jasni dokazi o njihovoj efikasnosti, a donose se u saradnji sa transportnim kompanijama i turističkim agencijama. Za provođenje ovih mjera mora postojati zakonska osnova.
Putnici u međunarodnom saobraćaju se putem pisanih upozorenja informiraju o načinu inficiranja, simptomima oboljenja, mjerama zaštite i načinu postupanja u slučaju da primijete simptome oboljenja. Aerodromi, aviokompanije i drugi prijevoznici moraju dobiti jasna uputstva za postupanje u slučaju otkrivanja oboljenja kod putnika.
Zdravstvena služba mora biti spremna da odmah prihvati bolesne putnike i transportuje ih u zdravstvenu ustanovu.
Od putnika se može zahtijevati popunjavanje upitnika (zdravstvena izjava), a ako situacija nalaže, mogu se uvesti i mjere skrininga putnika (mjerenje tjelesne temperature, ljekarski pregled i slično). U skladu sa propisima može se izreći i mjera stavljanja pod zdravstveni nadzor (svakodnevno javljanje u zdravstvenu ustanovu) za vrijeme trajanja maksimalne inkubacije.
Ograničenje kretanja se može uvesti i na lokalnom nivou (zabrana ulaska, odnosno izlaska iz zaraženog područja).
Može se zabraniti i uvoz životinja iz zahvaćenih područja, odnosno proizvoda životinjskog porijekla u BiH, ako se procijeni da bi to mogao biti put za unošenje infekcije u državu, odnosno da bi takva mjera mogla imati efekat na sprečavanje unošenja. Zabranu trgovine izriče Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ureda za veterinarstvo BiH.
Javnost mora unaprijed biti pripremljena na mogućnost uvođenja navedenih mjera, a informiranje javnosti se vrši putem medija, letaka, pamfleta i slično.
4.1.4. Opća i lična higijena
Opća i lična higijena, u nedostatku specifične zaštite, igraju značajnu ulogu u sprečavanju širenja influence.
Pranje i dezinfekcija ruku sprečava prenošenje virusa na sluznicu usta, nosa i oka. Građanima se daju savjeti i dostavljaju pisana uputstva za primjenu ove mjere, koja igra značajnu ulogu i u sprečavanju drugih oboljenja.
Bitna mjera je i pranje čvrstih površina sredstvima za čišćenje (npr. kuhinjskih površina, kvaka).
Stavljanje maske za lice na nos i usta sprječava prenošenje virusa na druge osobe i takođe se primjenjuje kao mjera lične higijene, kao i korištenje maramica kod kašljanja ili kihanja, te odlaganje istih u kante za smeće.
Provjetravanje prostorija utječe na smanjenje koncentracije virusa u prostorijama i često je efikasnija mjera od dezinfekcije vazduha. Dezinfekcija i higijensko uklanjanje kontaminiranog materijala sprječava kontaminaciju okoline i prenošenje virusa na druga lica.
O ličnoj higijeni i uklanjanju kontaminiranog materijala izrađuju se posebni vodiči koji moraju biti jednostavni, jasni i lako razumljivi kategorijama građana kojima su namijenjeni. Posebni vodiči trebaju biti osigurani za zdravstvene radnike i ostale profesionalce.
4.1.5. Korištenje ličnih zaštitnih sredstava
Pravilna upotreba adekvatnih zaštitnih sredstava neophodna je u zdravstvenim ustanovama, laboratorijama, mrtvačnicama, u terenskim uvjetima, pri radu sa bolesnim životinjama, itd.
U cijeloj BiH treba osigurati zalihe zaštitnih sredstava, koje se u skladu sa potrebama raspoređuju svim akterima u sprečavanju i suzbijanju pandemije. Prioritet u snabdijevanju zaštitnom opremom imaju zdravstvene ustanove koje su određene za hospitalizaciju prvih slučajeva i mobilne ekipe za rad na terenu prilikom pojave prvih slučajeva. Kompleti zaštitne opreme za timove za brzo reagiranje moraju biti lako dostupni u momentu potrebe za reagiranjem timova.
Medicinsko osoblje, veterinarska služba i drugi učesnici moraju blagovremeno biti upoznati o potrebi korištenja i efikasnosti pojedinih sredstava zaštite.
Ličnu zaštitnu opremu čine:
- -kape;
- -jednokratne hirurške maske;
- -specijalne maske sa visokim procentom zaštite (respiratori);
- -naočale;
- -hirurške rukavice (rukavice mogu pružiti lažni osjećaj sigurnosti, ukoliko se ne operu ruke. Moraju ih koristiti samo zdravstveni radnici, u situacijama u kojima može doći do kapljičnog prenosa / uzimanje uzoraka, ventilator itd.);
- -specijalne rukavice;
- -zaštitne skafandere;
- -zaštitni ogrtači (kute),
- -viziri.
4.1.6. Zabrana javnog okupljanja
Iako veće efekte treba očekivati od zdravstvenog vaspitanja i objektivnog informiranja građana nego od represivnog djelovanja, ako situacija nalaže, nadležnim organima će se sugerirati da zabrane javna okupljanja građana za vrijeme trajanja talasa epidemije. Javnost se mora unaprijed pripremiti na mogućnost uvođenja ove mjere, naročito zbog restrikcija okupljanja povodom vjerskih i drugih praznika i ostalih masovnih okupljanja. Zakonsku regulativu u ovom pogledu treba prilagoditi na nivou entiteta i lokalnom nivou.
4.1.7. Zatvaranje odgojno-obrazovnih ustanova
Sprječavanje bliskog kontakta, ali i odsustvo većeg broja djece, učenika i studenata može biti razlog za zatvaranje vrtića, škola, fakulteta i sl. Ova mjera se poduzima uz konsultacije sa nadležnim ministarstvima, a javnost se unaprijed priprema na mogućnost zatvaranja ovih institucija, uz blagovremeno obavještavanje nastavnog osoblja i roditelja o ponovnom uspostavljanju nastave.
4.1.8. Kućna izolacija
Zbog prevelike opterećenosti zdravstvenih kapaciteta, blagi slučajevi oboljenja treba da se stave u kućnu izolaciju. Ova lica se svakodnevno, putem sredstava informiranja, obavještavaju o mjerama zaštite, uzimanju terapije, toku oboljenja, a moraju im biti dostupna i pisana uputstva.
Dobrovoljna kućna izolacija se preporučuje i licima koja su bila u bliskom kontaktu sa bolesnicima i zdravim osobama koje nemaju neodložnu potrebu da napuštaju kuću.
4.2 FARMACEUTSKE MJERE
Cijepljenje/vakcinacija i antivirusni lijekovi su dvije osobito značajne medicinske intervencije za redukciju morbiditeta i mortaliteta uzrokovanih pandemijskom influencom. Cjepivo/vakcina protiv influence i antivirusni lijekovi su stoga važna komponenta širokog pandemijskog odgovora, koji uključuje planiranje povećanih farmaceutskih potreba (cjepiva/vakcine, antivirusnih lijekova, antibiotika i drugih resursa zdravstvene njege).
S obzirom na njihov ograničen kapacitet, kod planiranja je potrebno uspostaviti balans između farmaceutskih i nefarmaceutskih mjera (lična i respiratorna higijena, higijena okoliša, mjere socijalnog distanciranja).
4.2.1. Cijepljenje/vakcinacija
Cijepljenje/vakcinacija predstavlja centralnu preventivnu mjeru ne samo za sezonsku, već i za pandemijsku influencu. Kako se virusi influence stalno mijenjaju, novo sezonsko cjepivo/vakcina se proizvodi svake godine i njegov/njen sastav u najvećem broju slučajeva odgovara identificiranim cirkulirajućim virusima.
Proizvodnja pandemijskog cjepiva/vakcine mora čekati pojavu i identifikaciju novog pod-tipa na početku pandemije. Tokom prvog pandemijskog vala, pandemijska vakcina/cjepivo neće biti dostupna/o, te će u ovom periodu antivirusni lijekovi imati važnu ulogu. Pandemijska vakcina/cjepivo može biti dostupna/o tokom drugog ili nekog narednog talasa pandemije. U svakom slučaju, količine cjepiva/vakcine će biti ograničene, te neće biti dostupne većem dijelu populacije.
U Bosni i Hercegovini ne postoji rutinski program cijepljenja/vakcinacije protiv influence. Cijepljenje je "fakultativno", vakcina/cjepivo se nabavlja za tzv. rizične skupine. S obzirom na to da nije u programu obaveznih cijepljenja/vakcinacije, ne postoje sigurna sredstva za nabavku godišnjih potreba u sezonskom cjepivu/vakcini (procijenjena godišnja potreba za BiH iznosi 500 000 doza). Dosadašnja prosječna godišnja potrošnja sezonskog cjepiva/vakcine u BiH je oko 150 000 doza, a s obzirom na ograničena finansijska sredstva, navedenu količinu cjepiva/vakcine je realno povećati na 500 000 doza.
Razlike kod planiranja potreba za sezonsku i pandemijsku influencu:
- -Kod pandemijske influence, ciljna populacija će biti šira (prioritetne skupine se razlikuju od rizičnih skupina sezonske influence);
- -Nemoguće je predvidjeti kako brzo "će stići" novi virus; od pojave do proizvodnje cjepiva/vakcine će proteći 4-6 mjeseci, a planirane potrebe cjepiva/vakcine neće biti dostupne;
- -Kada bude dostupno, cjepivo/vakcinu će biti potrebno distribuirati što je moguće brže; Skladištenje, distribucija i davanje cjepiva/vakcine će se provoditi kroz postojeću mrežu Zavoda za javno zdravstvo/zaštitu zdravlja i zdravstvenih ustanova, u skladu sa proceduram za planiranje, nabavku, skladištenje i distribuciju;
- -Nakon početnog cijepljenja/vakcinacije pandemijskim cjepivom/vakcinom, imunološki odgovor sero-negativnih osoba će biti slab, treba eventualno računati sa drugom (engl. booster) dozom nakon 2-4 sedmice;
- -Prioritetne potrebe u cjepivu/vakcini treba definirati u interpandemijskom periodu, u cilju izrade efikasne i konzistentne strategije pandemijske imunizacije/cijepljenja;
- -Planove za nabavku i davanje cjepiva/vakcine napraviti za različite scenarije, od minimalnog (slično godišnjem influenca-programu) do šireg, pandemijskog plana korištenja cjepiva/vakcine protiv influence.
Vakcinacija/cijepljenje u interpandemijskom periodu:
- -Promovirati godišnje programe sezonske influence;
- -Jačati pokrivenost tradicionalno-rizičnih skupina (stariji od 65. godina, kronični i imunokompromitirani bolesnici);
- -Definirati rizične grupe na bazi vodiča za cijepljenje/ vakcinaciju;
- -Uspostaviti prioritete i vodiče za primjenu cjepiva/ vakcine kroz pandemijski period;
- -Uspostaviti plan masovnog cijepljenja/vakcinacije prioritetnih skupina pandemijskim cjepivom/vakcinom (kad bude dostupno/a);
- -Procijeniti potrebe, održivu nabavku, skladištenje i koordiniranu distribuciju cjepiva/vakcine;
- -Uspostaviti adekvatan monitoring pokrivenosti, sigurnosti cijepljenja/vakcinacije (prijava neželjenih pojava);
- -Razviti strategije za situacije gdje se odbija cjepivo, ili postoje kontraindikacije;
- -Prilagoditi postojeći sistem evidencije nabavke, skladištenja, distribucije, davanja cjepiva/vakcine (osobito ako bude bila potrebna i druga doza).
Planiranje pandemijskog cjepiva/vakcine - skladištenje, distribucija i primjena - će zahtijevati povećanje postojećih kapaciteta u slučaju potrebe za masovnim cijepljenjem/vakcinacijom, koje će, osim punktova za cijepljenje/vakcinaciju PZZ, zahtijevati angažiranje mobilnih timova - terenske kampanje cijepljenja/vakcinacije i slično), kao i dodatne kapacitete "hladnog lanca" za skladištenje cjepiva/vakcine. U skladu sa potrebama preporučuje se i uključivanje privatnog sektora.
Preporuke za nabavku i korištenje cjepiva/vakcine protiv influence, u uvjetima ograničenog snabdijevanja, temelje se na utvrđivanju rizičnih, odnosno prioritetnih skupina:
Preporučene rizične skupine za godišnji program vakcinacije/cijepljenja protiv influence: