Aktio

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine

Pravilo letenja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), člana 7. stav (4) i člana 20. stav (1), (2) i (3) Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 39/09), člana 13 stav (1) i (2) i člana 15 stav (1) točka a) Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05) i Naputka o proceduri izrade dokumenata sistema odbrane broj 06-02-2-4042/11 od 07.07.2011. godine, donosim

PRAVILO
LETENJA ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet

(1) Ovim Pravilom letenja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu PL OS BiH) propisuju se osnovne odredbe o organiziranju, provođenju, rukovođenju letenja kao i prava i dužnosti lica koja učestvuju u organiziranju i provođenju letenja, unapređenju sigurnosti i sprječavanju udesa.

(2) PL OS BiH regulira pravila, uslove, procedure i postupke u letenju vojnih zrakoplova u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu BiH) i zasnovan je na poštivanju principa i pravila međunarodnih zrakoplovnih organa i Zakonu o zrakoplovstvu BiH.

Član 2.Primjenjivost

(1) Odredbe PL OS BiH primjenjuju se na vojne zrakoplove OS BiH i na strane vojne zrakoplove dok lete u zračnom prostoru BiH, u skladu sa Zakonom o zrakoplovstvu BiH i Zakonom o odbrani BiH.

(2) Odredbe PL OS BiH primjenjuju se i na vojni zrakoplov OS BiH kada leti u zračnom prostoru pod suverenitetom druge države, osim ako su pravila letenja propisana odredbama ovog PL OS BiH manje ograničavajuća od pravila letenja te države ili su u suprotnosti sa zakonodavstvom te države.

(3) Pravilom letenja OS BiH uređuju se pitanja vojnog letenja na koja se ne primjenjuju odredbe Naredbe o pravilima letenja zrakoplova izdate od strane BH DCA u skladu sa Zakonom o zrakoplovstvu BiH.

(4) PL OS BiH se odnosi na sve zrakoplovne sisteme OS BiH i osoblje uključeno u operacije, zrakoplovnu obuku, standardizaciju i održavanje zrakoplova u OS BiH.

Član 3.Definicije

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilu imaju sljedeće značenje:

  • a)
    akrobatski let: Namjerno izveden manevar vojnog zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu položaja vojnog zrakoplova, neuobičajen položaj vojnog zrakoplova ili neuobičajenu promjenu brzine leta.
  • b)
    alpha scramble: Let vojnog zrakoplova presretača u svrhu identifikacije nepoznatog objekta u zračnom prostoru, u svrhu aktivne protuzračne odbrane ili u svrhu pomoći zrakoplovima u stanju nužde i zrakoplovima u opasnosti.
  • c)
    avion: Letjelica teža od zraka, pokretana motorom, koja uzgon u letu dobiva zbog aerodinamičnih reakcija na površinama koje u određenim uslovima leta ostaju nepokretne
  • d)
    bespilotna letjelica: Letjelica namijenjena izvođenju operacija bez pilota unutar letjelice.
  • e)
    borbeni let: Let vojnog zrakoplova koji se provodi u području borbenih dejstava i let naoružanog zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta BiH.
  • f)
    grupni let: Vrsta leta kod kojeg dva ili više zrakoplova, uz prethodni dogovor pilota zrakoplova, lete u istom smjeru uz održavanje horizontalnog i vertikalnog odstojanja.
  • h)
    izviđački let: Let u svrhu prikupljanja informacija od obavještajnog značaja vizualnim posmatranjem iz zraka ili senzorima.
  • i)
    hitni medicinski prijevoz: Zračni prijevoz organa za transplantaciju, oboljelih ili ozlijeđenih osoba kojima je potrebna hitna medicinska pomoć u medicinskoj ustanovi.
  • j)
    kontrolirani aerodrom: Aerodrom na kojem se obavlja kontrola zračne plovidbe za aerodromski saobraćaj.
  • k)
    let za obuku: Let koji se provodi radi dostizanja osposobljenosti vojnih letača za provođenje zadataka na određenom tipu vojnog zrakoplova.
  • l)
    letačka dužnost: Svaka aktivnost letačkog osoblja vezana za pripremu i provođenje letačkog zadatka.
  • m)
    letačka posada: Članovi posade zrakoplova koji posjeduju odgovarajuću dozvolu, sa zaduženjima nužnim za operacije zrakoplova tokom trajanja dužnosti u vezi s letom.
  • n)
    letačka pripravnost: Letačka dužnost tokom koje se letačko osoblje nalazi u pripravnosti za izvođenje letačkog zadatka.
  • o)
    letački zadatak: Sve aktivnosti koje slijede nakon prijema zadatka, a uključuju pripremu leta, provođenje leta i analizu leta.
  • p)
    nadležna kontrola zračnog prometa: Oblasna kontrola zračnog saobraćaja, prilazna kontrola zračnog saobraćaja ili aerodromska kontrola zračnog saobraćaja.
  • q)
    Nap-Of-The Earth: Vrsta brišućeg leta vrlo niskog profila kojeg provode vojni zrakoplovi (prvenstveno helikopteri) kako bi izbjegli otkrivanje od strane protivnika i proveli napad u okruženju visoke ugroženosti.
  • r)
    noć: Vremensko razdoblje koje počinje pola sata nakon zalaska sunca i završava pola sata prije izlaska sunca.
  • s)
    opći zračni promet (General Air Traffic – GAT): Svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova, koji se obavljaju u skladu sa postupcima ICAO-a.
  • t)
    operativni zračni promet (Operational Air Traffic – OAT): Svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova koji se obavljaju u skladu sa posebno utvrđenim postupcima koji odstupaju od pravila i postupaka za opći zračni promet (GAT).
  • u)
    plan leta: Skup određenih informacija o namjeravanom letu ili dijelu leta zrakoplova, koje se podnose nadležnoj kontroli zračnog saobraćaja.
  • v)
    namjenski zadatak: Letački zadatak kojim se koriste sve mogućnosti zrakoplova za izvršenje misije jedinice izuzev letačke obuke posada zrakoplova. U namjenske zadatke spadaju i probni letovi.
  • w)
    podvjesni teret: Bilo koji vanjski teret koji visi ispod trupa helikoptera u helikopterskim transportnim operacijama,.
  • x)
    traganje i spašavanje: Upotreba zrakoplova, površinskih plovila, specijaliziranih timova za spašavanje i opreme u svrhu potrage i spašavanja osoba u opasnosti na kopnu ili moru i njihovog dovođenja na sigurno mjesto.
  • y)
    zrakoplovni oficir za navođenje: Osoba koja, s prednjeg položaja na tlu ili u zraku, navodi dejstvovanje borbenih zrakoplova uključenih u blisku zračnu podršku kopnenim snagama.
  • z)
    razdoblje trenaže: Najduži vremenski rok od zadnjeg leta u kojem se smatra da je vojni letač spreman za obavljanje pojedinog letačkog zadatka u određenoj vrsti letenja i za određeni tip zrakoplova.
  • aa)
    Brifing oficir: Lice određeno od strane komandanta letačke jedinice odgovorno za realizaciju letačkih aktivnosti.
  • bb)
    tango scramble: Let zrakoplova presretača u svrhu uvježbavanja identifikacije nepoznatog objekta u zračnom prostoru, u svrhu uvježbavanja protuzračne odbrane ili u svrhu uvježbavanja pomoći zrakoplovima u stanju nužde i zrakoplovima u opasnosti.
  • cc)
    transportni let: Let za prijevoz putnika i/ili tereta koji se obavlja vojnim zrakoplovima koji su registrirani kao transportni.
  • dd)
    vojni zračni saobraćaj: Zračni saobraćaj u kojem sudjeluju zrakoplovi OS BiH i/ili strani vojni zrakoplovi.
  • ee)
    vođa posade: Osoba s pravom konačne odluke, odgovorna za upravljanje i opsluživanje zrakoplova tokom vremena leta i na tlu.
  • ff)
    zrakoplovne priredbe: Sva javna takmičenja, aeromitinzi, uključujući i izložbe, kao i predstavljanja zrakoplova, ako se zrakoplovi predstavljaju javnosti, a ne samo kupcima.

Član 4.Nadležnosti

(1) Ministarstvo odbrane BiH (u daljem tekstu MO BiH) je nadležno za:

  • a)
    reguliranje zaštite zračnog prostora BiH,
  • b)
    reguliranje upravljanja zračnog prostora koji je dodijeljen OS BiH,
  • c)
    reguliranje upotrebe Zrakoplovstva i protuzračne odbrane (Z i PZO),
  • d)
    reguliranje vođenja i čuvanja letačke dokumentacije,
  • e)
    uspostavu sistema poruka o sigurnosti letenja (SOF), poruka za djelovanje po pitanju
  • f)
    sigurnosti letenja (ASAM) i poruka za djelovanje po pitanju održavanja zrakoplova (AMAM),
  • g)
    odobravanje programa letačke obuke,
  • h)
    reguliranje upotrebe vojnih aerodroma,
  • i)
    reguliranje odnosa na civilnim/mješovitim aerodromima,
  • j)
    izmjene i dopune PLOS-a.

(2) Komanda brigade zračnih snaga i protuzračne odbrane (ZS i PZO) je nadležna za:

  • a)
    izradu dokumentacije za obuku, standardizaciju i ocjenjivanje programa obuke posada zrakoplova,
  • b)
    izradu i provođenje Programa sigurnosti letenja u brigadi ZS i PZO,
  • c)
    izradu i provođenje Programa standardizacije u brigadi ZS i PZO,
  • d)
    reguliranje rada letačkih operacija,
  • e)
    reguliranje upotrebe letjelišta i poligona za obuku,
  • f)
    nadgledanje potreba za obukom i operacijama, zaštitnom opremom letača i zrakoplovno- tehničkog osoblja i opremom za preživljavanje posada zrakoplova,
  • g)
    realizaciju poruka o sigurnosti letenja (SOF) i poruka za djelovanje po pitanju sigurnosti letenja (ASAM, AMAM),
  • h)
    izvršavanje drugih poslova neophodnih za sigurno i efikasno planiranje i realizaciju zadataka,
  • i)
    predlaganje izmjena i dopuna PLOS-a.

(3) Komandanti jedinica u sastavu brigade ZS i PZO:

  • a)
    planiraju, organiziraju i rukovode letačkim zadacima,
  • b)
    provode obuku u skladu sa Programima letačke obuke (PLO),
  • c)
    formiraju i vode letačku dokumentaciju,
  • d)
    organiziraju rad letačkih operacija u jedinici,
  • e)
    izrađuju instrukcije za upotrebu letjelišta i poligona za obuku,
  • f)
    provode Program standardizacije u jedinicama brigade ZS i PZO,
  • g)
    provode Program sigurnosti letenja u u jedinicama brigade ZS i PZO,
  • h)
    vrše realizaciju poruka SOF, ASAM, i AMAM,
  • i)
    provode smjernice i procedure vezane za zaštitnu opremu letača i zrakoplovno-tehničkog osoblja i opremu za preživljavanje posada zrakoplova,
  • j)
    izvršavaju druge poslove i zadatke neophodne za sigurno i efikasno planiranje i realizaciju zadataka.

Član 5.Odstupanja

(1) Odstupanja od ovog pravila su moguća samo u slučajevima zaštite života ili u vanrednim slučajevima kada su potrebne hitne reakcije.

(2) Pojedinci koji postupe na način drugačiji od propisanog PL OS BiH moraju prijaviti detalje odstupanja direktno svom komandantu jedinice.

(3) Odstupanje od PL OS BiH mora biti prijavljeno u roku od 24 sata od momenta dešavanja.

(4) Kršenje Zakona o zrakoplovstvu BiH, pravila međunarodnih organizacije civilnog zrakoplovstva ICAO i EUROCONTROL-a, zemlje domaćina i zrakoplovne regulative MO i OS BiH će biti tretirano u skladu sa članom 126. ovog PL OS BiH.

Član 6.Prijenos nadležnosti

U cilju reguliranja cjelovitog uređenja upotrebe vojnih zrakoplova i vojnog letenja, Ministar odbrane BiH može prenijeti određene nadležnosti na druga lica koja on ovlasti u skladu sa Zakonom o odbrani BiH.

Član 7.Zračni prostor

(1) Zračni prostor Bosne i Hercegovine je dio atmosfere iznad kopna i teritorijalnog mora koji je pod isključivim suverenitetom i kontrolom Bosne i Hercegovine.

(2) Propisi koji reguliraju operacije zrakoplova Oružanih snaga BiH (u daljem tekstu OS BiH) moraju biti usklađeni sa Zakonom o odbrani BiH, Zakonom o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, ICAO i EUROCONTROL propisima, te osiguirati maksimalnu interoperabilnost u OS BiH i interoperabilnost sa snagama NATO.

(3) Vojni zračni saobraćaj je zračni saobraćaj u kojem učestvuju zrakoplovi OS BiH i strani vojni zrakoplovi, a koji isključivo služe u vojne svrhe.

(4) Kada vojni zračni saobraćaj zahtjeva mjere zaštite sigurnosti letenja od ostalih korisnika zračnog prostora, one se provode primjenom povećanih normi razdvajanja u određenom dijelu zračnog prostora.

(5) Rezervacija zračnog prostora primjenjuje se na letove vojnih zrakoplova u skladu sa zahtjevima vojnog letenja.

(6) Kada je to neophodno u interesu odbrane suvereniteta BiH, ili u interesu sigurnosti, neki dijelovi, ili cio zračni prostor BiH može biti proglašen zabranjenim, ograničenim ili opasnim zonama/zonom za civilne zrakoplove, a u skladu sa Zakonom o odbrani BiH i Zakonom o zrakoplovstvu BiH.

(7) Zabrane ili ograničenja su, koliko god je to moguće, privremeni, a ukidaju se čim prestanu postojati razlozi za njihovu primjenu.

(8) Strani vojni zrakoplov može ući u zračni prostor BiH i vršiti operacije unutar tog prostora uz posebnu dozvolu izdatu od Ministarstva prometa i komunikacija BiH, a uz suglasnost Ministarstva odbrane BiH, i u skladu sa uslovima datim u takvoj dozvoli.

(9) Ministarstvo vanjskih poslova BiH izdaje dozvole za slijetanje stranih državnih zrakoplova u BiH ili prelete stranih državnih zrakoplova koji nemaju namjeru slijetanja u BiH.

(10) Podjela zračnog prostora po ICAO klasifikaciji precizirana je u aneksu 1 "Klase zračnog prostora".

(11) Radi sigurnijeg letenja kao i lakšeg kontroliranja letenja i vođenja zrakoplova u zračnom prostoru ovim propisom se utvrđuju zone zračnog prostora: sloj slobodnog letenja, aerodromske i terminalne zone, područje oblasne kontrole letenja, zračni put, granični koridor, zabranjene, uvjetno zabranjene, opasne, privremeno izdvojene i privremeno rezervirane zone.

(12) Zone zračnog prostora:

  • a)
    Sloj slobodnog letenja - je zračni prostor iznad kopna i mora države, van aerodromskih zona do visine 450 m;
  • b)
    Aerodromska zona - je dio zračnog prostora oko aerodroma koji se prostire od površine zemlje ili vode do visine propisane za tu zonu;
  • c)
    Terminalna zona - je opći pojam koji se koristi da opiše zračni prostor u kome se pružaju usluge prilazne kontrole ili aerodromske kontrole zračnog saobraćaja;
  • d)
    Područje oblasne kontrole letenja - je dio zračnog prostora iznad sloja slobodnog letenja i iznad gornje granice aerodromskih i terminalnih zona neograničeno po visini;
  • e)
    Zračni put - je dio zračnog prostora, utvrđene širine, visine i pravca, određen za letenje i označen zemaljskim navigacijskim sredstvima (ZNS).
  • f)
    Granični koridor - je dio zračnog prostora na zračnom putu iznad određenog mjesta na državnoj granici, određen za ulazak zrakoplova u državni zračni prostor i izlazak iz njega.
  • g)
    Zabranjena zona (Prohibited area – P) - je dio državnog zračnog prostora iznad određene teritorije u kome je zabranjeno letenje.
  • h)
    Uvjetno zabranjena zona (Restricted Area – R) - je dio državnog zračnog prostora u kome se letenje može vršiti u određeno vrijeme i pod određenim uslovima.
  • i)
    Opasna zona (danger area – D) - je dio zračnog prostora u kome se u određenom vremenskom periodu odvija aktivnost opasna za letenje.
  • j)
    Privremeno izdvojene zone (Temporary Segregated Area –TSA) je dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija koji je pod nadležnošću korisnika kojeg ovlasti Direkcija za civilnu zračnu plovidbu (BHDCA) i koji se privremeno izdvaja za ekskluzivnu upotrebu od strane određenog subjekta ili korisnika i kroz koji drugom zračnom saobraćaju neće biti dopušten prolaz.
  • k)
    Privremeno rezervirane zone (Temporary Reserved Area – TRA) je dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija koji je pod nadležnošću korisnika kojeg ovlasti BHDCA i koji je privremeno rezervisan za specifičnu upotrebu od strane određenog subjekta ili korisnika i kroz koji se može dopustiti prolazak ostalom zračnom saobraćaju, pod uslovima iz odobrenja kontrole zračnog saobraćaja.

Član 8.Podjela letova

(1) Letovi se dijele prema namjeni, dobu dana, načinu upravljanja zrakoplovom, visini, rejonu u kojem se izvode i aerodromu slijetanja, kao i broju zrakoplova koji istovremeno izvršavaju zajednički zadatak.

(2) Prema namjeni, letovi mogu biti za obuku, borbeni, probni i posebni.

  • a)
    Letovi za obuku su oni koji se vrše u cilju kontinuirane obuke, obuke za misiju i kvalifikacijske obuke letača, a izvode se prema PLO;
  • b)
    Borbeni letovi su oni koji se izvršavaju u borbenim uslovima;
  • c)
    Probni letovi su letovi koji se poduzimaju radi provjere i verifikacije ispravnosti zrakoplova;
  • d)
    Posebni letovi su svi ostali letovi koji ne spadaju u letove za obuku, borbene i probne letove.

(3) Prema dobu dana, letovi mogu biti dnevni i noćni.

  • a)
    Dnevni letovi su oni koji se izvršavaju pola sata prije izlaska do pola sata poslije zalaska sunca;
  • b)
    Noćni letovi su oni koji se izvršavaju pola sata poslije zalaska do pola sata prije izlaska sunca.

(4) Prema načinu upravljanja zrakoplovom, letovi mogu biti vizualni i instrumentalni.

  • a)
    Vizualni let je let koji se od polijetanja do slijetanja vrši u uslovima vidljivosti prirodnog horizonta i orijentira na zemlji, koji omogućavaju određivanje prostornog položaja zrakoplova i vođenje vizualne orijentacije;
  • b)
    Instrumentalni let je let u kojem se položaj zrakoplova u prostoru i pozicija, u cjelini ili djelomično, određuje, održava i mijenja na osnovu pokazivanja instrumenata za upravljanje zrakoplovom.

(5) Prema visini na kojoj se izvršavaju, letovi mogu biti:

  • a)
    brišući letovi - na stvarnoj visini do 100 m,
  • b)
    letovi na malim visinama - na stvarnoj visini od 100 do 1.000 m,
  • c)
    letovi na srednjim visinama - na visini od 1.000 do 5.000 m,
  • d)
    letovi na velikim visinama - na visini od 5.000 do 12.000 m,
  • e)
    letovi na vrlo velikim visinama - na visini iznad 12.000 m.

(6) Prema rejonu u kome se izvode i aerodromu slijetanja, letovi mogu biti aerodromski, vanaerodromski i preleti.

  • a)
    Aerodromski letovi su oni koji se izvršavaju u aerodromskoj zoni i koje kontrolira i vodi aerodromska kontrola letenja (AKL);
  • b)
    Vanaerodromski letovi su oni koji se izvršavaju van aerodromske zone, a slijetanje se vrši na aerodrom /helidrom polijetanja, a za helikoptere svi letovi van aerodromske zone, sa slijetanjem van aerodroma /helidroma;
  • c)
    Preleti su letovi u kojima se polijetanje vrši sa jednog, a slijetanje na drugi aerodrom/helidrom.

(7) Prema broju zrakoplova koji izvršavaju zadatak, letovi mogu biti pojedinačni ili grupni.

  • a)
    Pojedinačni letovi su oni kada se zadatak izvršava pojedinačnim zrakoplovom;
  • b)
    Grupni let je let dva ili više zrakoplova koji lete u određenom poretku, u međusobnoj vizualnoj ili radarskoj vezi, pod komandom vođe grupe, radi izvršenja zajedničkog zadatka.

Član 9.Zrakoplovi

(1) Zrakoplovi OS BiH imaju državnu pripadnost BiH i obavezni su nositi oznake državne pripadnosti i biti upisani u Registar vojnih zrakoplova.

(2) Državnim zrakoplovima smatraju se, u skladu s međunarodnim ugovorima, zrakoplovi koji se upotrebljavaju u vojne, carinske ili policijske svrhe, i zrakoplovi koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz lica koja uživaju poseban status.

(3) Vojni zrakoplovi se dijele prema vrsti i namjeni.

(4) Prema vrsti, vojni zrakoplovi se dijele na: avione, helikoptere i bespilotne letjelice.

(5) Prema namjeni, avioni i helikopteri dijele se na: borbene, školske, transportne, posebne namjene i opće namjene.

Član 10.Upotreba vojnih zrakoplova

(1) Vojni zrakoplov se može upotrebljavati, ako zadovoljava uslove upotrebe zrakoplova i zrakoplovne tehnike, u skladu s Pravilom zrakoplovno-tehničke službe (PZTSl).

(2) Vojni zrakoplov se može upotrebljavati u operativne svrhe i prema namjeni propisanoj Pravilnikom o upotrebi vojnih zrakoplova u OS BiH, a na način određen u naputku za upotrebu određenog tipa vojnog zrakoplova.

(3) Operativna upotreba uključuje zadatke potrebne za izvršenje misije OS BiH i održavanje borbene spremnosti zrakoplovnih i kopnenih jedinica.

(4) Operativna upotreba uključuje sljedeće zadatke ali u načelu nije ograničena na navedene stvarne ili simulirane taktičke i borbene operacije:

  • a)
    obuku zrakoplovnog osoblja,
  • b)
    obavještajne poslove,
  • c)
    traganje i spašavanje,
  • d)
    transportiranje zatvorenika,
  • e)
    upotreba zrakoplova po odobrenju MO BiH,
  • f)
    istraživanje i razvoj,
  • g)
    probni letovi,
  • h)
    provjere u zraku,
  • i)
    transport opreme i jedinica,
  • j)
    specijalna upotreba (humanitarni poslovi, pomoć u slučajevima elementarne nepogode),
  • k)
    evakuacija (uključujući i medicinsku evakuaciju),
  • l)
    uvježbavanje komandovanja i kontrole,
  • m)
    ostale aktivnosti potrebne za izvršenje misije OS BiH.

(5) Zrakoplovi OS BiH se ne smiju upotrebljavati za lične potrebe ili bilo koje druge potrebe koje nemaju službeni karakter.

(6) Zabranjuje se letenje zrakoplovom bez potpune posade.

Član 11.Meteorološki uvjeti za letenje

(1) Prema stupnju utjecaja na izvršenje leta meteorološki uslovi se dijele na:

  • a)
    povoljne meteorološke uslove (PMU - VMC),
  • b)
    složene meteorološke uslove (SMU - IMC),
  • c)
    nepovoljne meteorološke uslove (NMU).

(2) Povoljni meteorološki uvjeti za letenje su oni pri kojima vidljivost, vrsta, količina i visina oblaka omogućavaju vizualno letenje na sigurnoj visini.

(3) Složeni meteorološki uslovi za letenje su oni pri kojima su meteorološki elementi i pojave ispod uslova za vizualno letenje, pa je moguće samo letenje po instrumentima. Tu spadaju letovi:

  • a)
    u oblacima,
  • b)
    između ili iznad oblaka, bez vidljivosti ili sa povremenom vidljivošću zemlje (oblačnost 5/8 ili više),
  • c)
    iznad mora i terena bez orijentira, kada se ne vidi obala ili prirodni horizont,
  • d)
    u stratosferi, na visinama iznad 15.000 m,
  • e)
    pri intenzivnim padavinama i sipećoj kiši,
  • f)
    ispod niskih oblaka i pri ograničenoj vidljivosti, u dozvoljenim granicama do meteorološkog minimuma za pilota, zrakoplov i aerodrom.

(4) Nepovoljni meteorološki uslovi za letenje su meteorološki elementi i pojave opasni za letenje.

(5) Nepovoljni meteorološki uslovi za polijetanje i slijetanje su:

  • a)
    oluja praćena jakim vjetrom, gradom ili ledenom kišom,
  • b)
    magla, sumaglica i padavine pri kojima je vidljivost ispod propisanog meteorološkog minimuma za aerodrom, zrakoplov ili pilota,
  • c)
    niski oblaci sa donjom granicom ispod propisanog meteorološkog minimuma za aerodrom, zrakoplov ili pilota,
  • d)
    prizemni vjetar čija je brzina veća od propisane za dotični tip zrakoplova,
  • e)
    poledica ili snježni pokrivač na poletno-sletnoj stazi (PSS) i stazama za voženje čija je visina iznad dozvoljene za dotični tip zrakoplova,

(6) Nepovoljni meteorološki uslovi za let na marš-ruti su:

  • a)
    olujna zona koja se ne može obići,
  • b)
    intenzivno zaleđivanje zrakoplova koje se ne može odstraniti pomoću uređaja za odleđivanje na zrakoplovu,
  • c)
    zaleđivanje zrakoplova koji nije opremljen uređajem za odleđivanje,
  • d)
    jako vertikalno strujanje (turbulencija) zraka koje ugrožava sigurnost letenja.

(7) Zabranjuje se letenje u nepovoljnim meteorološkim uslovima, osim u izuzetnim slučajevima o čemu odluku donosi komandant jedinice.

Član 12.Meteorološki minimumi

(1) Radi povećanja sigurnosti letenja u složenim meteorološkim uslovima, propisuje se meteorološki minimum za pilota, zrakoplov i aerodrom.

(2) Meteorološki minimum za pilota predstavlja minimalne vrijednosti visine oblaka i vidljivosti orijentira pri kojima se pilotu dozvoljava polijetanje i slijetanje. Ovaj minimum zavisi od stepena osposobljenosti pilota i određuje se za svakog pilota posebno u skladu sa Programom standardizacije.

(3) Meteorološki minimum za zrakoplov predstavljaju minimalna vrijednost visine oblaka, vidljivosti orijentira i maksimalna brzina vjetra (za hidroavion i stanje vodene površine), pri kojima letačko-tehničke osobine zrakoplova i njegova oprema, u sprezi sa odgovarajućom opremom na aerodromu, omogućuju sigurno polijetanje i slijetanje. Ovaj minimum je propisan naputkom za upravljanje dotičnim tipom zrakoplova.

(4) Meteorološki minimum za aerodrom/helidrom predstavlja minimalnu vrijednost visine oblaka i vidljivosti orijentira pri kojima je, zavisno od reljefa zemljišta, vještačkih prepreka i odgovarajuće opreme aerodroma, moguće sigurno polijetanje i slijetanje. Ovaj minimum propisuje se instrukcijom za korištenje aerodroma.

Član 13.Aerodromi

(1) Aerodrom je određena površina sa poletno-sletnim i drugim stazama, površinama, objektima, uređajima i postrojenjima namijenjenim za sigurno baziranje, voženje, polijetanje i slijetanje zrakoplova.

(2) Aerodrom se sastoji iz:

  • a)
    manevarskih površina,
  • b)
    prelaznih i bočnih sigurnosnih pojaseva,
  • c)
    pretpolja i prilaznih sigurnosnih pojaseva,
  • d)
    prilaznih (odlaznih) sektora,
  • e)
    mjesta za smještaj zrakoplova,
  • f)
    objekata, uređaja i opreme za rukovođenje letenjem,
  • g)
    mjesta i objekata za specijalne potrebe.

(3) Manevarska površina je dio aerodroma određen za polijetanje i slijetanje, voženje zrakoplova na zemlji, isključujući hangarsku platformu i dio aerodromske površine namijenjene za tehničko održavanje zrakoplova (stajanka).

(4) Vojni aerodrom osim navedenih elemenata može sadržavati ili obuhvatiti i slijedeće dijelove ili objekte posebne namjene:

  • a)
    prostor za padobranske skokove,
  • b)
    prostor za odbacivanje vučene mete,
  • c)
    prostor za odbacivanje tereta,
  • d)
    površinu za prinudno slijetanje vojnih zrakoplova,
  • e)
    prostor za dizanje i spuštanje podvjesnog tereta,
  • f)
    zaklone vojnih zrakoplova,
  • g)
    zaklon vatrene reglaže naoružanja (grudobran),
  • h)
    prostor za naoružavanje i razoružavanje vojnih zrakoplova,
  • i)
    prostor i oprema za zrakoplovna goriva i maziva,
  • j)
    prostor (ubojni kvadrat) za eksplozivne naprave,
  • k)
    prostor za kompenzaciju magnetskog i radio kompasa,
  • l)
    prostor za provjeru ispravnosti vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike (probni sto).

(5) Vojni aerodromi se prema namjeni i stupnju opremljenosti objekata, instalacija i uređaja, razvrstavaju u kategorije u skladu s Naputkom za vojne aerodrome, koje propisuje MO BiH.

(6) Kategorije vojnih aerodroma određuju se prema vrsti podloge PSS, dužini i širini poletno-sletne staze, širini staze za voženje, odnosno prema dužini, širini ili dubini vodene površine određene za polijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova kao i prema stupnju opremljenosti PSS sredstvima za prilaženje, opremljenosti staza za voženje, te prema drugoj opremi koja služi za sigurno manevriranja vojnog zrakoplova i sredstava za protiv-požarnu zaštitu.

(7) Posebna vrsta vojnog aerodroma je vojni: helidrom, hidrodrom i letjelište.

  • a)
    Vojni helidrom je određeno područje na zemlji namjenjeno za sigurno voženje, polijetanje, slijetanje i baziranje vojnih helikoptera;
  • b)
    Vojni hidrodrom je dio vodene površine opremljene uređajima i objektima na vodi i kopnu, a namjenjen je za sigurno voženje, polijetanje, slijetanje, pristajanje, sidrenje, spuštanje i izvlačenje vojnih hidroaviona;
  • c)
    Vojno letjelište je određena površina koja ispunjava minimum sigurnosnih uslova i namjenjeno je za privremeno ili povremeno voženje, polijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

(8) Letači mogu upravljati zrakoplovima OS BiH na aerodromima i helidromima koji su vlasništvo MO BiH, u vlasništvu države BiH ili civilni.

(9) Privatni, zatvoreni ili na drugi način ograničeni za upotrebu aerodromi i helidromi će biti korišteni samo uz prethodno dobijeno odobrenje od strane ovlaštenih institucija i ukoliko su ta letjelišta pogodna za korištenje.

(10) Komandanti letačkih jedinica mogu odobriti korištenje privremenih slijetnih područja (koja nisu aerodromi i helidromi), a nalaze se izvan vojnih područja ili područja za izvođenje obuke, ukoliko imaju odobrenje od vlasnika zemljišta ili nadležnih vlasti.

(11) Letači mogu, bez ograničenja, birati sletne i poletne površine kada su u misijama spašavanja života ili kada iz sigurnosnih razloga moraju prekinuti dalje izvršenje leta

Član 14.Zone za obuku

(1) Zona za obuku je dio zračnog prostora u kojem se provodi osposobljavanje i usavršavanje vojnih letača iz elemenata upravljanja vojnim zrakoplovom, nošenja podsvjesnog tereta i protivpožarnog vedra ili drugih letačkih zadataka.

(2) Zona za obuku objavljuju se u zrakoplovnim publikacijama na način uobičajen u zračnom saobraćaju.

Član 15.Poligoni za obuku

(1) Zrakoplovni poligoni za obuku mogu biti zrakoplovni poligon za gađanje, raketiranje i bombardiranje (GRB) ciljeva na kopnu /vodi i zrakoplovni poligon za gađanje i raketiranje ciljeva u zraku.

(2) Zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu /vodi može biti školski i/ili taktički.

(3) Školski zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu (vodi) je dio površine na kopnu ili vodi namijenjen za obuku u GRB ciljeva na kopnu /vodi školskim sredstvima i zrakoplovnim naoružanjem.

(4) Taktički zrakoplovni poligoni za GRB ciljeva na kopnu/vodi je stalno ili privremeno uređen dio površine na kopnu ili vodi namijenjen za obuku i dejstvo u uslovima određene taktičke situacije.

(5) Zrakoplovni poligon za gađanje i raketiranje ciljeva u zraku je dio zračnog prostora iznad određene teritorije (akvatorija) namijenjen za gađanje i raketiranje vučenih, letećih ili raketnih ciljeva iz zraka ili sa zemlje.

(6) Zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu /vodi može biti dio većeg združenog poligona.

(7) Mjesto zrakoplovnog poligona, namjena, veličina, uređenje, upravljanje letenjem i dejstvo vojnih zrakoplova, kao i mjere sigurnosti tokom dejstva precizira se instrukcijom za korištenje poligona.

(8) Aktiviranje zrakoplovnog poligona provodi se u skladu sa procedurama za podnošenje zahtjeva za objavu i poništenje NOTAM-a.

Član 16.Koridor brišućeg leta

(1) Koridor brišućeg leta određuje se srednjom linijom između prekretnih orijentira rute, izraženih geografskim koordinatama. Širina koridora je 3 NM (5,5 km) i to po 1,5 NM (2,25 km) lijevo i desno od linije rute i visinom od površine zemlje do 1000 ft (300 m) iznad tla.

(2) Koridori brišućeg leta objavljuju se u zrakoplovnim publikacijama na način uobičajen u zračnom saobraćaju.

Član 17.Instrukcije za korištenje letjelišta i područja za obuku (zona, poligona, koridora brišućeg letenja...)

(1) Instrukcije za korištenje letjelišta i područja za obuku sadrže informacije neophodne za efikasno i sigurno korištenje letjelišta, područja za obuku, područja za probne letove, prilazne i odlazne rute i ograničenja po pitanju korištenja zračnog prostora, a u cilju uspostavljanja kontrole letačkih aktivnosti.

(2) Komandanti letačkih jedinica su odgovorni za izradu instrukcija za korištenje letjelišta i drugih područja obuke koja su u njihovoj nadležnosti a Komandant brigade ZS i PZO odobrava iste.

(3) Uređivanje odnosa, u slučaju baziranja letačkih jedinica na civilnim/mješovitim aerodromima vrši se posebnim ugovorima između MO BiH i nadležnih institucija.

Član 18.Vojno zrakoplovno osoblje

(1) Vojno zrakoplovno osoblje su pripadnici MO i OS BiH koji posjeduju odgovarajuća vojno zrakoplovna zvanja i osposobljeni su za obavljanje poslova:

  • a)
    vojnih letača/članova posade zrakoplova OS BiH:
    • 1)
      rangirani članovi posade
    • 2)
      nerangirani članovi posade
    • 3)
      ostali članovi posade
  • b)
    ostalog zrakoplovnog osoblja:
    • 1)
      zrakoplovno-tehničko osoblje,
    • 2)
      osoblje za osmatranje zračnog prostora,
    • 3)
      osoblje za navođenje vojnih zrakoplova,
    • 4)
      osoblje za planiranje i pripremu vojnog letenja,
    • 5)
      oficir letačkih operacija,
    • 6)
      vojni padobranac,
    • 7)
      operator bespilotne letjelice,
    • 8)
      zrakoplovni meteorolog,
    • 9)
      kontrolor letenja,
    • 10)
      zrakoplovni oficir za navođenje.

(2) Ovlaštenja, prava i dužnosti vojnih letača, te način i uslovi za stjecanje letačkih zvanja detaljno su propisana Pravilnikom o vojnim letačima i letačkoj službi u MO i OS BiH.

(3) Ovlaštenja, prava i dužnosti zrakoplovno-tehničkog osoblja te način i uslovi stjecanja zvanja detaljno su propisana PZTSl.

(4) Ovlaštenja, prava i dužnosti ostalog vojnog zrakoplovnog osoblja regulira se posebnim naputkom koje donosi MO BiH.

Član 19.Ovlaštenje za upravljanje vojnim zrakoplovima

(1) Vojnim zrakoplovom može upravljati vojni letač koji posjeduje zvanje vojnog pilota, ovlaštenje i ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje određenim tipom vojnog zrakoplova, a iznimno i osoba izvan OS BiH osposobljena za upravljanje određenim tipom vojnog zrakoplova uz odobrenje Ministra obrane.

(2) Bespilotnom vojnom letjelicom može upravljati osposobljeni operator koji ima ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, a iznimno i osoba izvan OS BiH osposobljena za upravljanje određenim tipom bespilotne letjelice uz odobrenje Ministra odbrane.

(3) Sastav letačke posade za svaki tip vojnog zrakoplova, prema njegovoj namjeni i vrsti letačkog zadatka, propisuje naputkom za upotrebu određenog tipa vojnog zrakoplova, a po potrebi i naputkom za provođenje namjenskih zadataka određenog tipa vojnog zrakoplova.

(4) Član posade vojnog zrakoplova može biti i osoba izvan OS BiH osposobljena za dužnost člana posade određenog tipa vojnog zrakoplova i koja posjeduje ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, uz odobrenje Ministra obrane.

(5) Letenje vojnim zrakoplovom nije dopušteno ako sastav letačke posade nije kompletan, osim u vanrednoj situaciji.

(6) Vođa posade vojnog zrakoplova je vojni pilot kojeg odredi komandant jedinice koji izdaje letački zadatak.

(7) Ako komandant jedinice ne odredi vođu posade vojnog zrakoplova, dužnost obavlja vojni pilot koji se tokom leta nalazi na sjedištu kapetana posade.

(8) Izuzetno od navedenog dužnost vođe posade vojnog zrakoplova tokom letačkog zadatka obavlja:

  • a)
    trenažni pilot,
  • b)
    pilot instruktor letenja,
  • c)
    pilot instruktor instrumentalnog letenja,
  • d)
    pilot instruktor za standardizaciju,
  • e)
    probni pilot, instruktor probnih pilota,
  • f)
    pilot za eksperimentalne letove.

(9) Sjedište kapetana posade vojnog zrakoplova određeno je naputkom za upotrebu određenog tipa vojnog zrakoplova.

(10) Vođa posade vojnog zrakoplova je nadređen posadi i putnicima te je odgovoran za pripremu letenja, red i disciplinu u zrakoplovu tokom leta, provođenje zadatka, sigurnost letenja, a izvan aerodroma baziranja i za održavanje i osiguranje vojnog zrakoplova na zemlji.

(11) Članovi posade odgovaraju vođi posade vojnog zrakoplova za ličnu pripremljenost za let i provođenje dužnosti tokom i poslije leta, zaključno s analizom leta.

(12) Osobe koje se prevoze vojnim zrakoplovom, bez obzira na čin i položaj, dužne su se pridržavati naređenja i naputka vođe posade vojnog zrakoplova koje se odnose na red u zrakoplovu i postupke u vanrednim slučajevima tokom leta.

(13) Opis ovlaštenja i dužnosti vođe posade i ostalih članova posade određuju se naputkom za upotrebu određenog tipa vojnog zrakoplova i po potrebi naputcima za provođenje namjenskih zadataka.

(14) Vojni letač obavezan je pristupiti provjerama osposobljenosti na zemlji i u letu koje provode ovlašteni ispitivači u skladu sa PLO.

(15) Provjere vojnih letača na zemlji i u letu mogu biti planirane i neplanirane.

(16) Odobrenje za samostalno letenje daje ovlašteni ispitivač nakon provedene obuke ili dijela obuke, u skladu sa PLO.

Član 20.Računanje vremena

(1) Računanje vremena leta počinje od momenta kada zrakoplov počne sa voženjem ili kada se odvoji od zemlje.

(2) Vrijeme leta se završava kada se zaustavi rad motora ili dođe do promjene posade.

(3) Način računanja vremena leta je detaljno opisan u Naputku za vođenje letačke dokumentacije u MO i OS BiH.

Član 21.Letačka dokumentacija

(1) Letačka dokumentacija je dokumentacija koja se vodi u cilju efikasnog planiranja, organiziranja, rukovođenja, evidencije i izvještavanja o letenju u letačkim jedinicama, Komandi brigade ZS i PZO.

(2) U letačkim jedinicama i Komandi brigade ZS i PZO izrađuje se i vodi tri vrste letačke dokumentacije:

  • a)
    dokumentacija za planiranje,
  • b)
    dokumentacija za evidenciju,
  • c)
    dokumentacija za izvještavanje.

(3) Formiranje, vođenje i čuvanje letačke dokumentacije se vrši po Naputku za vođenje letačke dokumentacije koje propisuje Ministarstvo odbrane BiH.

Član 22.Mjerne jedinice

(1) U vojnom letenju primjenjuju se sljedeće mjerne jedinice za:

  • a)
    navigaciju: nautička milja (NM) i desetice i/ili kilometri (km) i desetice,
  • b)
    kraće udaljenosti (do 4 000 m), posebno za mjerenje udaljenosti na aerodromima: metar (m),
  • c)
    apsolutnu visinu (altitude) i relativnu visinu (height): stopa (ft) ili metri (m),
  • d)
    nadmorsku visinu (elevation): stopa (ft) ili metri (m),
  • e)
    horizontalnu brzinu, uključujući brzinu vjetra: čvor (kt), kilometara na sat (km/h), metara u sekundi (m/s), Mach (M),
  • f)
    vertikalnu brzinu: stopa u minuti (ft/min), metara u sekundi (m/s),
  • g)
    smjer vjetra kod polijetanja i slijetanja: stepen (°) prema magnetnom sjeveru,
  • h)
    smjer vjetra: stepen (°) prema geografskom sjeveru,
  • i)
    vidljivost u letu, pri tlu i uzduž PSS: kilometar ili metar (km ili m),
  • j)
    pritisak zraka za postavljanje barometarskog visinomjera: milibar (mb), milimetara, živinog stuba (mmHg), inča živinog stuba (inHg),
  • k)
    temperaturu: stepen Celsius (°C),
  • l)
    masu ili težinu: tone (t), kilogrami (kg) ili libre (lbs),
  • m)
    vrijeme: sat, minuta, sekunda,
  • n)
    zapremina: litre (l) i američki galoni (US gal).

(2) U vojnom zračnom saobraćaju vrijeme se mjeri i određuje primjenom jedinstvenog koordiniranog vremena (Universal Time Co-ordinated – UTC) ili lokalnog vremena (Local Time Co-ordinated – LTC).

Član 23.Zdravstvena sposobnost letača

(1) Svi članovi posade (rangirani, nerangirani i ostali članovi posade, padobranci OS BiH i kontrolori letenja) moraju zadovoljiti zahtjeve ljekarskog pregleda bez obzira na njihovu trenutnu dužnost.

(2) Redovni ljekarski pregled se obavlja svakih 12 mjeseci u zdravstvenoj ustanovi koja je ovlaštena za provjeravanje i ocjenjivanje zdravstvene sposobnosti članova zrakoplovnih posada, kontrolora letenja i padobranaca.

(3) Ljekarski pregled za ocjenjivanje zdravstvene sposobnosti članova zrakoplovnih posada, kontrolora letenja i padobranaca se vrši prema kriteriju, uslovima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zrakoplovnog osoblja, a na način opisan u Pravilniku o zdravstvenoj sposobnosti, uslovima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zrakoplovnog osoblja i uslovima koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova i ovlašteni ljekar za obavljanje ljekarskih pregleda zrakoplovnog osoblja.

(4) Ocjenjivanje letačke sposobnosti, kao i uslovi koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova i ovlašteni ljekar za obavljanje ljekarskih pregleda zrakoplovnog osoblja moraju biti u skladu sa ICAO standardima.

(5) Prekoračenje propisanih rokova za redovno ocjenjivanje zdravstvene sposobnosti preko 30 dana povlači za sobom zabranu vršenja letačkih zadataka, dužnosti članova posade, skakanje padobranom i obavljanja kontrole letenja do ocjene zdravstvene sposobnosti.

(6) Vanredni ljekarski pregled obavezno se radi nakon zrakoplovnog udesa i po potrebi što regulira Pravilnik o zdravstvenoj sposobnosti, uslovima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zrakoplovnog osoblja i uslovima koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova i ovlašteni ljekar za obavljanje ljekarskih pregleda zrakoplovnog osoblja.

POGLAVLJE II. PLANIRANJE I RUKOVOĐENJE LETENJEM

Član 24.Planiranje letenja

(1) Letenje planiraju komandiri letačkih četa, komandanti zrakoplovnih jedinica ranga bataljona i komandant brigade ZS i PZO, na osnovu godišnjeg individualnog plana letačke obuke, kvartalnog plana letačke obuke i naređenja pretpostavljenog starješine.

(2) Planiranje letenja obuhvata:

  • a)
    procjenu uslova i elemenata koji utiču na odluku o letenju,
  • b)
    koordinaciju u procesu planiranja,
  • c)
    izradu plana letenja.

(3) Uslovi i elementi koje treba cijeniti pri donošenju odluke o letenju su:

  • a)
    tok izvršenja zadataka iz plana letačke obuke i zadaci koje treba planirati,
  • b)
    stepen osposobljenosti i trenaža letača,
  • c)
    mogućnosti sopstvene zrakoplovnotehničke jedinice za pripremu i opsluživanje zrakoplova,
  • d)
    mogućnosti jedinice za podršku letenju,
  • e)
    stanje aerodroma baziranja, ZNS, alternativnih aerodroma (letjelišta, helidroma), poligona i rejona za skakanje padobranom i izbacivanje tereta,
  • f)
    meteorološki uslovi i prognoza vremena,
  • g)
    ornitološki uslovi u aerodromskoj zoni,
  • h)
    uslovi i režimi letenja u zračnom prostoru, zoni aerodroma baziranja, susjednih i alternativnih aerodroma,
  • i)
    raspoloživo vrijeme za pripremu letenja i drugi uslovi i elementi koji mogu da utiču na odluku o letenju.

(4) Izbjegavati planiranje letenja u aerodromskim zonama civilnih aerodroma i raskrsnica zračnih puteva.

(5) Koordinacija u procesu planiranja letenja vrši se između komandanata zrakoplovnih jedinica koje baziraju na istom aerodromu i nadležne službe KL ili njihovih predstavnika.

(6) Koordinacijom se usaglašava i određuje:

  • a)
    startno vrijeme i njegova podjela na smjene i izlaze,
  • b)
    način korištenja trenažera i drugih sredstava za pripremu letenja,
  • c)
    način korištenja ZNS, zona, poligona, letjeilišta i helidroma,
  • d)
    način korištenja sredstava za kontrolu izvršenja zadataka,
  • e)
    vrijeme, posada i način izviđanja vremena,
  • f)
    jačina, sastav i vrijeme rada dežurne smjene za kontrolu letenja i vođenje zrakoplova i za obezbjeđenje letenja,
  • g)
    način snabdijevanja, opsluživanja i obezbjeđenja letačkih jedinica,
  • h)
    način korišćenja zračnog prostora u rejonima planiranog letenja sa jedinicama koje istovremeno koriste taj zračni prostor.

(7) Plan letenja predstavlja odluku starješine letačke jedinice za predstojeće letenje.

(8) Zavisno od doba dana za koje se letenja planira, plan letenja može da bude dnevni ili noćni, a zavisno od osposobljenosti pilota, meteoroloških uslova i vrste letova, plan letenja se, po pravilu, izrađuje u dvije varijante: glavni i rezervni.

(9) Glavni plan izrađuje se za letenje po primarnim zadacima iz plana letačke obuke.

(10) Rezervni plan izrađuje se za letenje u slučaju kad glavni plan ne može da se realizira zbog promjene nekog od bitnih uslova koji osiguravaju njegovo izvršenje.

(11) Za izvršavanje namjenskih zadataka popunjava se obrazac za letački zadatak.

(12) Zrakoplov neće letjeti ako plan letenja ili obrazac za letački zadatak nisu popunjeni. Formu plana letenja i obrazac za letački zadatak precizira Naputak o vođenju letačke dokumentacije.

(13) Plan letenja i obrazac za letački zadatak mora da sadrži:

  • a)
    jedinicu i vrijeme izvođenja letenja,
  • b)
    broj i tip zrakoplova, sastav i dužnost posade, vrstu zadatka,
  • c)
    uslove leta,
  • d)
    vrijeme polijetanja i slijetanja svakog zrakoplova (grupe),
  • e)
    pozivne znake,
  • f)
    realizaciju zadatka,
  • g)
    napomenu/razlog neizvršenja.

Član 25.Organiziranje letenja

Organiziranje letenja je skup djelatnosti, postupaka i mjera koje se poduzimaju u letačkoj jedinici i KL radi ostvarivanja što povoljnijih uslova za pripremu i izvođenje letenja.

Član 26.Izdavanje zadataka za letenje i nadležnost za izdavanje zadataka za letenje

(1) Komandant letačke jedinice ranga bataljona za ljudstvo iz svog sastava, odnosno Komandant brigade ZS i PZO za cjelokupno ljudstvo iz sastava brigade, kao i letačima van sastava brigade ZS i PZO kad su isti upućeni na izvršenje letačkih zadataka od strane pretpostavljenih komandi izdaju zadatke:

  • a)
    za letove prema PLO,
  • b)
    za probne letove nakon radova izvršenih na zrakoplovu u radionici bataljona letačke podrške ili u sopstvenoj jedinici - probnim pilotima,
  • c)
    za polijetanje zrakoplova sa mjesta prinudnog slijetanja poslije otklonjenog kvara i odobrenja pretpostavljene komande,
  • d)
    za letove u vezi sa organizacijom, obezbjeđenjem i kontrolom izvršenja zadataka sopstvene jedinice,
  • e)
    letenje na taktičkim vježbama potčinjenih letačkih jedinica,
  • f)
    prelete i prebaziranja potčinjenih letačkih jedinica,
  • g)
    letove za namjenske zadatke.

(2) Zadatak za let se izdaje u suglasnosti sa:

  • a)
    odredbama PL OS BiH i propisa proizašlih iz istog koji regulišu letačku službu, obuku i letenje u OS BiH,
  • b)
    letnim osobinama i taktičko-tehničkim mogućnostima zrakoplova, aerodromskim, meteorološkim i drugim uslovima koji utiču na mogućnost sigurnog, potpunog i pravovremenog izvršenja zadatka,
  • c)
    stepenom osposobljenosti, zdravstvenim stanjem i trenažom pilota za određeni zadatak.

(3) Ni jedan let ne smije da se otpočne bez postavljenog zadataka za let, izvršene pripreme i kontrole stručne pripremljenosti i zdravstvene sposobnosti posade zrakoplova.

Član 27.Sadržaj zadatka

(1) Zadatak za letenje sadrži:

  • a)
    datum, vrijeme i cilj letenja,
  • b)
    sastav ekipe letačke jedinice za kontrolu letenja i vođenje zrakoplova,
  • c)
    intenzitet i režim letenja na aerodromu baziranja, susjednim i alternativnim aerodromima i u rejonu planiranog letenja,
  • d)
    meteorološke uslove i prognozu vremena,
  • e)
    ornitološke uslove u aerodromskoj zoni i na aerodromu slijetanja,
  • f)
    alternativne aerodrome, poligone, sredstva za vezu, ZNS i način njihovog korištenja,
  • g)
    mjere sigurnosti letenja,
  • h)
    način kontrole izvršenja zadatka,
  • i)
    vrijeme, mjesto i način pripreme za letenje i način korištenja trenažera i drugih sredstava,
  • j)
    vrijeme i mjesto kontrole spremnosti posada za let,
  • k)
    potrebne elemente za pripremu zrakoplova,
  • l)
    drugi naputci i obavještenja u vezi sa zadatkom za letenje.

(2) Zadatak za letenje izdaje se poslije završenog planiranja letenja, a prije početka prethodne pripreme za letenje.

(3) Zadatak posadi za let sadrži:

  • a)
    vrsta zadatka i njegov cilj,
  • b)
    vrijeme i način polijetanja i slijetanja,
  • c)
    način zbora poslije polijetanja, poredak, marš-rutu i profil leta i manevar u rejonu objekta dejstva (izviđanja),
  • d)
    tip zrakoplova i sastav grupe,
  • e)
    meteorološki minimum pri kome se pilotu (grupi) zrakoplova dozvoljava letenje i ograničenje u letu,
  • f)
    opremanje zrakoplova (količina goriva, ubojna sredstva, oprema za izviđanje i druga oprema),
  • g)
    korištenje alternativnih ili drugih aerodroma, ZNS, radarskih sredstava, sredstava za vezu i drugo,
  • h)
    način i vrijeme izvještavanja,
  • i)
    vrijeme, mjesto i obim analize i drugo.

Član 28.Priprema letenja

(1) Cilj pripreme letenja je da osigura kvalitetno i sigurno izvršenje letenja.

(2) Priprema letenja obuhvata:

  • a)
    pripremu zrakoplova,
  • b)
    pripremu posade,
  • c)
    pripremu osoblja i sredstava za kontrolu letenja i vođenje zrakoplova i za obezbjeđenje letenja.

(3) Prema sadržaju i vremenu izvođenja, priprema letenja se dijeli na opću, prethodnu i izvršnu.

(4) Opća priprema letenja obuhvata sve mjere, postupke i radnje koji nisu vezani za izvršenje konkretnog letačkog zadatka, ali doprinose općoj pripremljenosti i spremnosti posade zrakoplova i ostalog osoblja koje učestvuje u organiziranju, obezbjeđenju i izvođenju letenja, kao i zrakoplovnog materijala i ostalih sredstava za letenje.

(5) Opća pripreme letenja izvodi se neprekidno prije dobijanja zadatka za let.

(6) Prethodna priprema letenja obuhvata sve one radnje koje obezbjeđuju točno, potpuno i sigurno izvršenje zadataka u letu, osim onih koji će se izvršiti neposredno prije leta. Obim i karakter radova u prethodnoj pripremi zavise od kvaliteta opće pripreme leta.

(7) Prethodna priprema letenja počinje, načelno, odmah poslije izdavanja zadatka za let.

(8) Za prethodnu pripremu treba predvidjeti dovoljno vremena da bi se sve radnje mogle obaviti kvalitetno i na vrijeme.

(9) Kad god postoji mogućnost, između prethodne i izvršne pripreme treba ostaviti dovoljno vremena za odmor ljudstva.

(10) Izvršna priprema letenja vrši se neposredno pred polijetanje ili prelazak u pripravnost za izvršenje zadataka. U njoj se vrše radnje i postupci koji se zbog tehničkih, organizacijskih ili meteoroloških uslova ne mogu završiti ranije.

(11) Izvršna priprema treba da je što kraća, ali bez pretjerane žurbe koja bi mogla dovesti do grešaka i propusta.

Član 29.Priprema zrakoplova

Opća, prethodna i izvršna priprema zrakoplova vrši se prema odredbama naputka i mjerodavne dokumentacije za održavanje i korištenje zrakoplova, a nađeno stanje se unosi u liste pregleda i knjižicu održavanja zrakoplova.

Član 30.Priprema posade

(1) Posada zrakoplova snosi punu odgovornost za pravilnost i potpunost svoje pripreme za let.

(2) Dužnost pretpostavljenih starješina je da posadi obezbijede potrebno vrijeme, pruže sve podatke i pomoć, kao i da izvrše kontrolu njene pripreme.

(3) Opća priprema posade obuhvata:

  • a)
    proširivanje i produbljivanje teorno-stručnih znanja u skladu sa planom i programom letačke obuke,
  • b)
    proučavanje pravila i uputstava kojima je propisano letenje i letačka obuka u OS BiH,
  • c)
    analizu iskustava iz prethodnih letova,
  • d)
    pripremu karata i proučavanje rejona predstojećeg letenja,
  • e)
    održavanje psihofizičke kondicije,
  • f)
    izvršenje propisanih provjera i ispita.

(4) Prethodna priprema posade vrši se poslije dobijanja zadatka za let i sastoji se iz individualne i kolektivne pripreme.

(5) Individualna prethodna priprema obuhvata:

  • a)
    proučavanje i shvatanje zadatka za let,
  • b)
    proučavanje uslova i okolnosti pod kojima će se zadatak izvršavati,
  • c)
    razradu i usvajanje varijanti izvršenja zadatka i postupaka od polijetanja do slijetanja,
  • d)
    planiranje i proračun upotrebe naoružanja i druge opreme u vezi sa zadatkom za let,
  • e)
    navigacijsku pripremu leta (ucrtavanje, proračun i proučavanje marš-rute i profila leta, izradu navigacijskog plana leta i drugih proračuna),
  • f)
    proučavanje postupaka u vanrednim slučajevima u letu,
  • g)
    uvježbavanje radnji i postupaka u toku leta na trenažerima i drugim sredstvima.

(6) Kolektivna prethodna priprema predstavlja dopunu individualne pripreme i ima za cilj da se razjasne i zauzmu jedinstveni stavovi u vezi sa pitanjima bitnim za kvalitetno i sigurno izvršenje zadataka i kontrolu pripreme za let, i vodi je brifing oficir.

(7) Kolektivnoj prethodnoj pripremi su dužni prisustvovati:

  • a)
    piloti i letači tehničari planirani za izvršenje zadatka,
  • b)
    predstavnik saniteta,
  • c)
    predstavnik letačkih operacija,
  • d)
    predstavnik komandne čete,
  • e)
    predstavnik zrakoplovno-tehničke jedinice,
  • f)
    druga lica po zahtjevu brifing oficira.

(8) Kontrolu pripreme članova posade na višesjednom zrakoplovu vrši vođa zrakoplova, a kontrolu pripreme pratilaca pri grupnom letu vođa grupe.

(9) Kontrolu pripreme pilota ili vođa zrakoplova letačkog voda vrši komandir letačkog voda.

(10) Kontrolu pripreme vođa grupa, komandire vodova, a po potrebi, i pojedinih pilota voda, vrši komandir letačke čete.

(11) Kontrolu pripreme komandira letačkih četa, pilota iz sastava komande letačke jedinice, a po potrebi i pojedinih pilota, odnosno članova posada vrši komandant letačke jedinice, odnosno lice koje on ovlasti.

(12) Izvršna priprema vrši se neposredno, a najmanje 60 minuta, prije početka letenja i vodi je brifing oficir.

(13) Izvršna priprema se drži objedinjena za sve tipove zrakoplova na letjelištu i obuhvata:

  • a)
    kontrolu spremnosti posada za izvršenje zadatka,
  • b)
    kontrolu lične letačke opreme,
  • c)
    upoznavanje sa stvarnim stanjem i prognozom vremena za period planiranog letenja, stanjem manevarskih površina, ZNS, intetnzitetom letenja i alternativnim aerodromima,
  • d)
    navigacijsku pripremu (izradu dopunskih proračuna, sravnjivanje satova i provjeru stanja ZNS),
  • e)
    finalno zaključenje plana letenja.

(14) Plan letenja i način izvršenja letačkih aktivnosti zaključen na izvršnoj pripremi je naredbodavnog karaktera i naknadne izmjene nisu dozvoljene osim u slučajevima ugrožavanja sigurnosti letenja.

(15) Na izvršnoj pripremi su dužni prisustvovati:

  • a)
    piloti planirani za izvršenje letenja,
  • b)
    predstavnik saniteta,
  • c)
    predstavnik letačkih operacija,
  • d)
    predstavnik komandne čete,
  • e)
    predstavnik zrakoplovno-tehničke jedinice,
  • f)
    meteorolog,
  • g)
    predstavnik KL-a,
  • h)
    dežurni obezbjeđenja letenja,
  • i)
    druga lica po zahtjevu brifing oficira.

(16) Odluku o početku i varijanti plana po kome će se izvoditi letenje donosi brifing oficir na osnovu podataka neposrednog izviđanja vremena i ostalih uslova.

Član 31.Rukovođenje letenjem

Rukovođenje letenjem je skup djelatnosti, mjera i postupaka koje se poduzimaju s ciljem da se letenje izvrši sigurno, organizirano i potpuno po obimu, sadržaju i kvalitetu.

Član 32.Odsjek letačkih operacija (letačke operacije)

(1) Misija zračnih operacija je da pruža administrativnu i taktičku podršku jedinici tokom izvođenja letačkih zadataka i da djeluje kao taktički operativni centar u jedinici tokom realizacije istih.

(2) Zračne operacije su mjesto gdje se prikupljaju sve informacije vezane za pripremu, koordinaciju aktivnosti oko podrške izvođenju i realizaciju letačkih zadataka te mjesto gdje se prati izvršenje plana letenja u letačkoj jedinici.

(3) Zračne operacije moraju biti upoznate sa svim letačkim i drugim aktivnostima na letjelištu uključujući i startovanje zrakoplova.

(4) Sve letačke aktivnosti se izvode uz prethodnu najavu zračnim operacijama.

(5) Organizacija i način rada zračnih operacija su precizirani Naputkom za rad zračnih operacija za čije donošenje je nadležna brigada ZS i PZO.

Član 33.Određivanje brifing oficira

(1) Brifing oficire određuje komandant letačke jedinice u skladu sa osposobljenošću pilota.

(2) Načelno za brifing oficire se određuju kvalificirani članovi posade iz lanca komandovanja (sa rangom ne manjim od komandira voda).

(3) Brifing oficiri se biraju na osnovu iskustva i nivoa odgovornosti koji imaju u jedinici.

(4) U izuzetnim slučajevima i kada to nalažu trenutne okolnosti komandant letačke jedinice može za brifing oficira odrediti i pilota koji se ne nalazi u lancu komandovanja, a na osnovu njegovog iskustva u izvođenju letačkih aktivnosti.

(5) U slučaju izvršavanja letačkih aktivnosti dvije ili više letačkih jedinica na jednoj lokaciji komandanti letačkih jedinica određuju brifing oficira horizontalnom koordinacijom.

(6) Osoblje uključeno u izvršenje misije ne smije izvoditi brifing ukoliko to nije odobreno od strane komandanta letačke jedinice.

Član 34.Odgovornosti brifing oficira

(1) Brifing oficir je odgovoran osigurati da ključni elementi misije budu do detalja razrađeni i da piloti budu upoznati sa istim.

(2) Brifing oficir se tokom izvršenja letačkih aktivnosti nalazi u zračnim operacijama i u stalnom je kontaktu sa posadama na zadatku. Brifing oficir može biti planiran za letenje.

(3) Kada brifing oficir leti njegove dužnosti preuzima oficir iz zračnih operacija.

(4) On donosi sve odluke o izvršenju zadataka za zrakoplove koji lete u zoni brifing oficira (zona u kojoj brifing oficir ima kontakt sa posadama zrakoplova).

(5) Ukoliko leti više zrakoplova u različitim zonama nad kojim brifing oficir nema kontrolu (kontakt sa posadama) određuje se komandant zračne misije (AMC) za svaku zonu.