Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o metodama uzorkovanja i analiza za službenu kontrolu količine mikotoksina u hrani
Na osnovu člana 17. stav 3. i člana 72. Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 106. sjednici održanoj 22. juna 2017. godine, donijelo je
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O METODAMA UZORKOVANJA I ANALIZA ZA SLUŽBENU KONTROLU KOLIČINE MIKOTOKSINA U HRANI
Član 1.
U Pravilniku o metodama uzorkovanja i analiza za službenu kontrolu količine mikotoksina u hrani ("Službeni glasnik BiH", br. 37/09 i 68/12), u Aneksu I. tački 2.2., tabela 1. zamjenjuje se tabelom:
"
Tabela 1. Podjela serija na podserije zavisno od proizvoda i mase serije
|
Proizvod |
Težina serije (tone) |
Težina ili broj podserija |
Nema pojedinačnih uzoraka |
Težina grupnog uzorka (u kg) |
|
Žitarice i proizvodi od žitarica
|
> 300 i < 1 500 |
3 podserije |
100 |
10 |
|
≥ 50 i ≤ 300 |
100 tona |
100 |
10 |
|
|
< 50 |
– |
3–100$$$Zavisno od težine serije – vidjeti tabelu 2;$$$ |
1–10 |
Član 2.
U Aneksu I. u tački 2.3. na kraju druge alineje dodaje se tekst:
"Za serije > 500 tona broj pojedinačnih uzoraka predviđen je u tački 12.2. Aneksa I.".
Fusnota (1) mijenja se i glasi:
"
(1) Uzorkovanje tih serija izvodi se u skladu s pravilima utvrđenim u dijelu L. Smjernice za uzorkovanje velikih serija navode se u smjernicama koje su dostupne na sljedećem linku: http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/guidance-sampling-final.pdf
Pravila uzorkovanja, koja u skladu s BAS EN ISO 24333:2011 ili pravilima uzorkovanja GAFTA-e br. 124 primjenjuju subjekti u poslovanju s hranom kako bi osigurali usklađenost s odredbama u zakonodavstvu, identična su pravilima uzorkovanja utvrđenim u dijelu L.
U pogledu uzorkovanja serija na prisustvo toksina Fusarium plijesni, pravila uzorkovanja, koja u skladu s EN ISO 24333:2009 ili pravilima uzorkovanja GAFTA-e br. 124 primjenjuju subjekti u poslovanju s hranom kako bi osigurali usklađenost s odredbama u zakonodavstvu, identična su pravilima uzorkovanja utvrđenim u dijelu B."
Član 3.
U Aneksu I. u tački 4.2. nakon prve rečenice dodaje se tekst:
"Ova metoda uzorkovanja primjenjuje se i na službenu kontrolu maksimalno dozvoljenih količina propisanih za ohratoksin A, aflatoksin B1 i ukupne aflatoksine u začinima čije su čestice relativno velike (veličina čestica uporediva s kikirikijem ili veća, npr. muškatni oraščić)."
Član 4.
U Aneksu I. u tački 5. prva rečenica zamjenjuje se tekstom:
"Ova metoda uzorkovanja primjenjuje se na službenu kontrolu maksimalno dozvoljenih količina propisanih za ohratoksin A, aflatoksin B1 i ukupne aflatoksine u začinima, osim u slučajevima začina čije su čestice relativno velike (heterogena distribucija kontaminacije mikotoksinom)."
Član 5.
U Aneksu I. u tački 9. naslov i prva rečenica zamjenjuju se tekstom:
"9. METODE UZORKOVANJA ZA ČVRSTE PROIZVODE OD JABUKA
Ova metoda uzorkovanja primjenjuje se na službenu kontrolu maksimalno dozvoljenih količina propisanih za patulin u čvrstim proizvodima od jabuka, uključujući čvrste proizvode od jabuka za dojenčad i malu djecu."
U tački 9.1. iza riječi: " naveden je u Tabeli 1." briše se tekst:
"Ako se radi o tečnim proizvodima, serija se mora potpuno izmiješati u onoj mjeri u kojoj je to moguće bilo ručnim ili mehaničkim putem neposredno prije uzorkovanja. U tom slučaju, podrazumijeva se homogena distribucija patulina u datoj seriji. Dovoljno je uzeti tri pojedinačna uzorka iz serije da bi se dobio grupni uzorak."
Član 6.
U Aneksu I. iza tačke 11.3. dodaju se nove tačke 12. i 13. koje glase:
" 12. METODA UZORKOVANJA ZA VRLO VELIKE SERIJE ILI SERIJE KOJE SE SKLADIŠTE ILI PREVOZE TAKO DA UZORKOVANJE U ČITAVOJ SERIJI NIJE MOGUĆE 12.1. Opći principi
Ako način prijevoza ili skladištenja serije onemogućava uzimanje pojedinačnih uzoraka u čitavoj seriji, uzorkovanje tih serija treba po mogućnosti provoditi kada je serija u protoku (dinamičko uzorkovanje).
U slučaju velikih skladišta namijenjenih skladištenju hrane, subjekte treba podsticati da u skladište ugrade opremu kojom se omogućava (automatsko) uzorkovanje čitave skladištene serije.
Kada se primjenjuju postupci uzorkovanja na način predviđen u dijelu 12, subjekte u poslovanju s hranom ili njegove predstavnike treba obavijestiti o postupcima uzorkovanja. Ako subjekat u poslovanju s hranom ili njegov predstavnik dovede u pitanje taj postupak uzorkovanja, subjekat u poslovanju s hranom ili njegov predstavnik omogućava nadležnom organu provođenje uzrokovanja u čitavoj seriji na vlastiti trošak.
Dopušta se uzorkovanje dijela serije uz uslov da količina uzorkovanog dijela iznosi najmanje 10 % serije koju treba uzorkovati. Ako je dio jedne serije hrane jednakog razreda ili opisa uzorkovan te se utvrdi da ne zadovoljava zahtjeve propisa, pretpostavlja se da ni cijela serija ne zadovoljava te zahtjeve, osim ako se daljnjom detaljnom analizom utvrdi da nema dokaza da ostatak serije ne zadovoljava zahtjeve.
Relevantne odredbe poput mase pojedinačnog uzorka predviđene u drugim dijelovima ove tačke primjenjuju se na uzorkovanje vrlo velikih serija ili serija koje se skladište ili prevoze tako da uzorkovanje u čitavoj seriji nije moguće.
12.2. Broj pojedinačnih uzoraka koje treba uzeti u slučaju vrlo velikih serija
Kad se uzorkuju veliki dijelovi (uzorkovani dijelovi > 500 tona), broj pojedinačnih uzoraka koje treba uzeti = 100 pojedinačnih uzoraka + √tona. Međutim, u slučaju kad je serija manja od 1 500 tona i može se podijeliti na podserije u skladu s tabelom 1. tačke 2. ovog aneksa te uz uslov da je podserije moguće fizički odvojiti, treba uzeti broj pojedinačnih uzoraka predviđen u tački 2.
12.3. Velike serije koje se prevoze brodom
12.3.1. Dinamičko uzorkovanje velikih serija koje se prevoze brodom
Uzorkovanje velikih serija u brodovima po mogućnosti se provodi dok je proizvod u protoku (dinamičko uzorkovanje).
Uzorkovanje se provodi po brodskom skladištu (subjekat koji se može fizički odvojiti). Međutim, brodska skladišta djelimično se prazne jedna za drugim tako da početno fizičko odvajanje više ne postoji nakon prijenosa u skladišne objekte. Uzorkovanje se stoga može provesti na osnovu početnog fizičkog odvajanja ili na osnovu odvajanja nakon prijenosa u skladišne objekte.
Istovar broda može trajati nekoliko dana. Obično uzorkovanje mora se provesti u redovnim intervalima za sve vrijeme trajanja istovara. Međutim, nije uvijek moguće ili prikladno da službeni inspektor prisustvuje uzorkovanju za sve vrijeme trajanja istovara. Stoga je dopušteno provesti uzorkovanje dijela serije (uzorkovani dio). Broj pojedinačnih uzoraka određuje se uzimanjem u obzir veličine uzorkovanog dijela.
Prisustvo inspektora potrebno je čak i kada je službeni uzorak uzet automatski. Međutim, ako se automatsko uzorkovanje provodi na osnovu unaprijed zadatih parametara koje nije moguće mijenjati tokom uzorkovanja, a pojedinačni uzorci skupljaju se u zapečaćeni prijemni spremnik čime se sprečava svaka moguća prevara, tada je prisustvo inspektora potrebno samo na početku uzorkovanja, pri svakoj promjeni spremnika za uzorak i na kraju uzorkovanja.
12.3.2. Statičko uzorkovanje serija koje se prevoze brodom
Ako provodi statičko uzorkovanje, primjenjuje se identičan postupak koji je predviđen za skladišne objekte (silose) kojima se pristupa odozgo (vidjeti tačku 12.5.1.).
Uzorkovanje se mora provesti na pristupačnom dijelu (odozgo) serije/brodskog skladišta. Broj pojedinačnih uzoraka određuje se uzimanjem u obzir veličine uzorkovanog dijela.
12.4. Uzorkovanje velikih serija koje se skladište u skladištima
Uzorkovanje se mora provesti na pristupačnom dijelu serije. Broj pojedinačnih uzoraka određuje se uzimanjem u obzir veličine uzorkovanog dijela.
12.5. Uzorkovanje skladišnih objekata (silosa)
12.5.1. Uzorkovanje silosa kojima se (jednostavno) pristupa odozgo
Uzorkovanje se mora provesti na pristupačnom dijelu serije. Broj pojedinačnih uzoraka određuje se uzimanjem u obzir veličine uzorkovanog dijela.
12.5.2. Uzorkovanje silosa kojima se ne pristupa odozgo (zatvoreni silosi)
12.5.2.1. Silosi kojima se ne pristupa odozgo (zatvoreni silosi) pojedinačne veličine > 100 tona
Hrana skladištena u tim silosima ne može se uzorkovati na statički način. Stoga, ako se hrana u silosu mora uzorkovati i ne postoji mogućnost premještanja pošiljke, potrebno je sa subjektom sklopiti dogovor u skladu s kojim je on dužan obavijestiti inspektora o tome kada će se silos, djelimično ili potpuno, istovariti da bi se omogućilo uzorkovanje u trenutku kada je hrana u protoku.
12.5.2.2. Silosi kojima se ne pristupa odozgo (zatvoreni silosi) pojedinačne veličine < 100 tona
Suprotno odredbi tačke 12.1. (uzorkovani dio najmanje 10 %) postupak uzorkovanja uključuje ispuštanje u prijemni spremnik količine od 50 do 100 kg i uzimanje uzorka iz njega. Veličina grupnog uzorka u skladu je s čitavom serijom, a broj pojedinačnih uzoraka odnosi se na količinu hrane puštenu iz silosa u prijemni spremnik za uzorkovanje.
12.6. Uzorkovanje hrane u rasutom stanju u velikim zatvorenim spremnicima
Te serije često se mogu uzorkovati samo nakon istovara. U određenim slučajevima nije moguće obaviti istovar na mjestu utovara ili kontrole te stoga uzorkovanje treba obavljati pri istovaru tih spremnika. Subjekat mora obavijestiti inspektora o mjestu i vremenu istovara spremnika.
13. METODA UZORKOVANJA DODATAKA ISHRANI ČIJA JE OSNOVA RIŽA KOJA JE FERMENTIRALA S POMOĆU CRVENE PLIJESNI MONASCUS PURPUREUS
Ova metoda uzorkovanja primjenjuje se na službenu kontrolu maksimalno dozvoljenih količina utvrđenih za citrinin u dodacima ishrani čija je osnova riža koja je fermentirala pomoću crvene plijesni Monascus purpureus.
Postupak uzorkovanja i veličina uzorka
Postupak uzorkovanja zasniva se na pretpostavci da se dodaci ishrani čija je osnova riža koja je fermentirala pomoću crvene plijesni Monascus purpureus stavljaju na tržište u maloprodajnim pakiranjima koja uobičajeno sadržavaju od 30 do 120 kapsula po maloprodajnom pakiranju.
|
Veličina serije (broj maloprodajnih pakiranja) |
Broj maloprodajnih pakiranja koje treba uzeti za uzorak |
Veličina uzorka |
|
1–50 |
1 |
Sve kapsule |
|
51–250 |
2 |
Sve kapsule |
|
251–1 000 |
4 |
Iz svakog maloprodajnog pakiranja uzetog za uzorak polovica kapsula |
|
> 1 000 |
4 + 1 maloprodajno pakiranje na 1 000 maloprodajnih pakiranja s najviše 25 maloprodajnih pakiranja |
≤ 10 maloprodajnih pakiranja: iz svakog maloprodajnog pakiranja polovica kapsula > 10 maloprodajnih pakiranja: iz svakog maloprodajnog pakiranja uzima se identičan broj kapsula kako bi se dobio uzorak istovrsnog sadržaja kao pet maloprodajnih pakiranja" |
Član 7.
U Aneksu II. tačke 4.2. "Opći zahtjevi", 4.3. "Posebni zahtjevi" i 4.4. "Procjena mjerne nesigurnosti, izračunavanje iskorištenja (engl. Recovery) i izvještavanje o rezultatima" mijenjaju se i glase:
" 4.2. Opći zahtjevi
Potvrdne metode analize koje se upotrebljavaju u svrhe kontrole hrane u skladu su s odredbama tač. 1. i 2. Aneksa II. Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 5/13).
4.3. Posebni zahtjevi
4.3.1. Posebni zahtjevi u pogledu potvrdnih metoda
4.3.1.1. Kriteriji efikasnosti
Preporučuje se primjena potpuno validiranih potvrdnih metoda (tj. metoda koje su validirane međulaboratorijskim ispitivanjem relevantnih matrica) prema potrebi i dostupnosti. Moguće je primjenjivati i druge odgovarajuće validirane potvrdne metode (npr. metode koje su validirane u laboratoriju na relevantnim matricama koje pripadaju grupi proizvoda od interesa), uz uslov da ispunjavaju kriterije efikasnosti utvrđene sljedećim tabelama.
Ako je moguće, validacijom metoda koje su validirane u laboratoriju obuhvata se certificirani referentni materijal.
|
(a) |
Kriteriji efikasnosti za aflatoksine
Napomena:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(b) |
Kriteriji efikasnosti za ohratoksin A
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(c) |
Kriteriji efikasnosti za patulin
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(d) |
Kriteriji efikasnosti za deoksinivalenol
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(e) |
Kriteriji efikasnosti za zearalenon
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(f) |
Kriteriji efikasnosti za fumonizin B1 i B2 zasebno
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(g) |
Kriteriji efikasnosti za toksine T-2 i HT-2 zasebno
|