Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite od 2017. do 2020. godine

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 108. sjednici, održanoj 19. jula 2017. godine, donijelo

ODLUKU
O USVAJANJU AKCIONOG PLANA BOSNE I HERCEGOVINE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA ROMA U OBLASTIMA ZAPOŠLJAVANJA, STAMBENOG ZBRINJAVANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OD 2017. DO 2020. GODINE

Član 1.Predmet Odluke

Ovom odlukom usvaja se Akcioni plan Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite od 2017. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Akcioni plan).

Član 2.Primjena Akcionog plana

(1) Akcioni plan utvrđen ovom odlukom predstavlja planski i operativni dokument koji je okvir djelovanja za sve pojedince i institucije koji su, u skladu sa svojim nadležnostima, neposredno uključeni u njegovu primjenu.

(2) Primjenu Akcionog plana prati Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Odbor za Rome pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

(3) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine formira Stručni tim koji ima zadatak da priprema redovne godišnje izvještaje koje razmatra i usvaja Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, prati primjenu, prikuplja informacije i sarađuje s nosiocima aktivnosti koji provode ovaj akcioni plan, te realizira sve ostale aktivnosti u vezi s praćenjem Akcionog plana.

Član 3.Sastavni dio Odluke

Sastavni dio ove odluke je Akcioni plan.

Član 4.Supanje na snagu

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 206/2017
19. jula 2017. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.

AKCIONI PLAN
BOSNE I HERCEGOVINE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA ROMA U OBLASTIMA ZAPOŠLJAVANJA, STAMBENOG ZBRINJAVANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2017.-2020.

I. UVOD

Strategija Bosne i Hercegovine za rješavanje pitanja Roma u BiH 1 (u daljnjem tekstu: Strategija) usvojena je 2005. godine, a u okviru obaveza Dekade uključenja Roma 2005.-2015. i Okvira Evropske unije za nacionalne strategije za integraciju Roma do 2020. Prethodni Revidirani akcioni plan 2013.-2016., 2 koji je izrađen nakon početnog Akcionog plana, 3 prestao je važiti te se javila potreba za izradom novog akcionog plana. Akcioni plan 2017.-2020. pokriva oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite. U njemu se preciziraju aktivnosti i zadaci koje će Bosna i Hercegovina izvršavati, shodno stvarnim potrebama i raspoloživim finansijskim i drugim kapacitetima. Obrazovanje se tretira posebnim Akcionim planom Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma, koji je revidiralo i usvojilo 2010. godine Vijeće ministara BiH (u daljnjem tekstu: VMBiH), a na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: MLJPI).
Zakonski okvir i odredbe za zaštitu prava nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini čine: Ustav BiH 4, Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH, Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina FBiH, Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina RS, Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina Brčko Distrikta BiH te Zakon o zabrani diskriminacije u BiH. U toku je procedura usvajanja Strateške platforme za rješavanje pitanja nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Važni su i ostali zakoni u oblastima zapošljavanja, stanovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, a koji su, zavisno od ustavnih nadležnosti, doneseni na nivou entiteta Republike Srpske i Federacije BiH, te u kantonima i Brčko Distriktu BiH.
Bosna i Hercegovina je 2002. godine ratificirala Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, 5 čime je preuzela obavezu da aktivnom politikom, zakonima i drugim aktima radi na ostvarivanju principa utvrđenih ovom konvencijom. Ubrzo nakon toga, 2003. godine usvojen je Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH. 6 Uz druge manjine, Romima je ovim priznat status nacionalne manjine, čime se garantira zaštita prava koja su posebno važna za manjine, a naročito u oblastima historije, kulture, običaja, tradicije, jezika, pisma, obrazovanja, vjerskih sloboda i dr.
Zakonom o zabrani diskriminacije BiH 7 koji je usvojen 2009., a izmijenjen i dopunjen 2016. godine, uspostavlja se sistem za suzbijanje diskriminacije prema evropskim standardima. Zakonom se diskriminacija zabranjuje po svim osnovama i u svim oblastima, svugdje. Aktivna politika na rješavanju problema romske manjine počinje kada je Vijeće ministara BiH 2002. godine imenovalo savjetodavno i koordinirajuće tijelo - Odbor za Rome.
Godine 2005. je MLJPI Vijeću ministara BIH predložio, a VMBiH usvojio Strategiju Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma (u daljnjem tekstu: Strategija). Strategijom se ne utvrđuje vremenski okvir realizacije ni indikatori praćenja i provođenja, tako da je ona dugoročno primjenjiva i sadrži osnovne principe za postupno unapređenje položaja Roma u Bosni i Hercegovini, a detalji provođenja uređuju se akcionim planovima.
Godine 2005. usaglašava se zajednički dokument Dekada inkluzije Roma 2005.-2015. (u daljnjem tekstu: Dekada Roma) između nekoliko zemalja članica Evropske unije i zemalja u pretpristupnom statusu, koji je Bosna i Hercegovina prihvatila i potpisala sredinom 2008. godine. Time Bosna i Hercegovina unapređuje saradnju s međunarodnim organizacijama, kao što su: Vijeće Evrope, OSCE, UNHCR, UNICEF i druge, na poboljšavanju položaja Roma. U okviru Dekade Roma Bosna i Hercegovina ocijenjena je uspješnom u oblasti stambenog zbrinjavanja Roma i evidentiranja romskih potreba. Bosna i Hercegovina je u posljednjoj godini od juna 2014. do kraja 2015. godine predsjedavala Dekadom Roma. Proces Dekade Roma nastavlja se i nadopunjuje projektom Integracija Roma 2020., koji se finansira iz fondova Evropske unije i Fondacije za otvoreno društvo, koji prati Okvir Evropske unije za nacionalne strategije za integraciju Roma do 2020. (EU Okvir), provodi Vijeće za regionalnu saradnju, a u kojem Bosna i Hercegovina učestvuje.
Praksa usaglašavanja postojećih zakona i politika Bosne i Hercegovine sa zakonima i politikama Evropske unije u oblastima zabrane diskriminacije, 8 osnovnih prava slobode kretanja ljudi i prava djeteta, 9 kao i u oblasti socijalne politike, u skladu s vrijednostima utvrđenim u okviru Revidirane evropske socijalne povelje 10 i drugih evropskih pravnih izvora, također predstavlja dio pravnog okvira za ovaj akcioni plan.

Pokazatelji o Romima u Bosni i Hercegovini

Osnovni pokazatelji primarni za planiranje potreba Roma zasnivaju se na procesu evidentiranja tih potreba u kojem je tokom 2010. godine MLJPI, 11 u saradnji sa centrima za socijalni rad i romskim udruženjima, evidentirao 17.500 Roma. Ovaj proces zasnivao se na evidentiranju potreba romskih porodica i nije ukupni pokazatelj o broju Roma koji žive na teritoriji Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da iz rezultata popisa nemamo pokazatelja o tome koliko se osoba izjasnilo kao pripadnici romske nacionalne manjine, oslanjamo se na procjenu koju su dale općine i romska udruženja te se pretpostavlja da u Bosni i Hercegovini živi dvostruko više Roma (od 35.000 do 45.000).
Prema podacima Misije OSCE-a u BiH, od 2014. godine u našoj zemlji živi ukupno 35.644 Roma u 7.225 porodica. Bez adekvatnog smještaja je 2.837 porodica, od kojih je 736 porodica beskućnika. 12
S cljem prikupljanja kvalitetnih i upotrebljivih podataka o Romima, potrebnih radi iskazivanja realnih potreba Roma za naredni četvorogodišnji period (2017.-2020.), MLJPI je uputio zahtjeve u 71 lokalnu zajednicu u kojima u većem ili manjem broju živi romska populacija, te je, na osnovu popunjenih upitnika iz 31 lokalne zajednice, dobilo podatke da u njima sad živi oko 4.650 romskih porodica, a da 729 romskih porodica ima potebu za adekvatnim stambenim zbrinjavanjem.
Također, u oblasti zdravstvene zaštite Roma dobiveni su podaci iz 23 lokalne zajednice iz Federacije BiH gdje je navedeno da 867 Roma nema nikakvo zdravstveno osiguranje, a da 416 Roma iz kategorija djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom također nije obuhvaćeno zdravstvenim osiguranjem. U Republici Srpskoj sve osobe imaju zdravstvenu zaštitu, izuzev starijih od 65 godina koji nemaju zdravstveno osiguranje po drugom osnovu.
U oblasti zapošljavanja zavodi za zapošljavanje entiteta i Brčko Distrikta BiH dostavili su podatak da na svojim evidencijama sada imaju ukupno 3.141 nezaposlenu osobu koja se prilikom prijave izjasnila kao Rom.
Ova evidencija i druga istraživanja 13 ukazuju na to da su Romi najugroženija nacionalna manjina po svim društvenim i socijalnim parametrima. Također je bitno da Romi žive skoro na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, u 71 jedinici lokalne samouprave, a u njih 30 u značajnijem broju.

Položaj Roma u zajednicama

Na osnovu rezultata procesa evidentiranja (2010.) i istraživanja koje je proveo MLJPI uz podršku Agencije za statistiku BiH i UNICEF-a (MICS 4) o višestrukim pokazateljima stanja i položaja romske djece i žena (2012.), socijalna isključenost romske populacije i pojedinca, čitave porodice, pa i naselja mnogo je veća od ostalog stanovništva i većina romskih porodica je na marginama društva. 14 Zbog visoke stope socijalne isključenosti većina romskih porodica spriječena je da učestvuje u ekonomskim, društvenim i kulturnim tokovima. Rezultat ovog stanja su siromaštvo i nedostatak osnovnih mogućnosti za obrazovanje i zaposlenje. Nadalje, ovo smanjuje njihovu mogućnost za ostvarivanje prihoda, učešće u društvenim mrežama ili drugim aktivnostima u zajednici.
Činjenica je da je posljednjih godina stanje romske zajednice znatno unaprijeđeno zahvaljujući provođenju Strategije i pratećih akcionih planova. Romi su uključeni u taj proces putem romskih nevladinih organizacija i romskih zajednica, te institucionalno djeluju kroz aktivnosti Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH kao i preko svojih predstavnika u vijećima nacionalnih manjina na različitim nivoima vlasti.
U periodu obuhvaćenom Akcionim i Revidiranim akcionim planom za rješavanje pitanja Roma iz oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite Roma (2009. -2016., izuzev 2011. kad nije ni donesen budžet na državnom nivou) Vijeće ministara BiH izdvojilo je finansijska sredstva za realizaciju u ukupnom iznosu od 19.522.000,00 KM. Kao rezultat realizacije izdvojenih sredstava navodimo sljedeće:
U okviru sredstava izdvojenih za zapošljavanje i samozapošljavanje (4.777.000,00 KM), 688 Roma prošlo je programe sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja. Procedura zapošljavanja i samozapošljavanja realizirana je putem entitetskih zavoda za zapošljavanje i ZZZ Brčko Distrikta BiH. Svi Romi koji su prošli kroz ovaj vid sufinansiranja su s evidencija zavoda za zapošljavanje, na kojima su morali biti uredno prijavljeni uz izjašnjenje da su Romi. Nakon isteka roka sufinansiranja od godinu dana, preko 95% Roma je otpušteno i vraćeno na biroe za zapošljavanje, a samo je mali broj zadržan u stalnom radnom odnosu, što je zavisilo od volje poslodavaca, ili od održivosti projekta za samozapošljavanje. Dosadašnje analize ukazuju na to da je veći efekat u zapošljavanju koje u ovom akcionom planu ima prioritet. Prema evidentiranim potrebama, a u skladu s raspoloživim finansijskim sredstvima, u periodu od 2017. do 2020. kroz ovaj program planirano je sufinansiranje 628 Roma.
U proteklom osmogodišnjem periodu za oblast stambenog zbrinjavanja ukupno je izdvojeno 13.023.000,00 KM iz kojih su izgrađena i rekonstruirana 782 objekta za romske porodice što znači da je zbrinuto oko 3.900 Roma ili oko 13% od ukupnog broja romske populacije. Stambeno zbrinjavanje Roma rješavano je putem lokalnih zajednica i romskih međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija. S ciljem efikasnijeg i transparentnijeg utroška ovih grant sredstava u posljednje dvije godine partneri MLJPBiH su isključivo lokalne zajednice. U projekat stambenog zbrinjavanja Roma u proteklom periodu uključena su i sredstva izdvojena u okviru IPA (5.000.000 eura), kao i manji iznos sredstava NVO-a i lokalnih zajednica što se najviše ogleda kroz administrativnu podršku, komunalnu infrastrukturu i davanje građevinskih lokacija.
U oblast zdravstvene zaštite romske populacije dosad je utrošeno 1.722.000 KM. Prema podacima nadležnih institucija i romskih NVO-a, evidentirano je da su u Federaciji BiH 934 osobe romske nacionalnosti uvedene u sistem zdravstvene zaštite. Provedeni su edukativni i preventivni programi zdravstvene zaštite, podizanje svijesti pripadnika romskih zajednica o važnosti zdravstvene zaštite, edukacija roditelja o značaju imunizacije i imunizacija romske djece, te edukacija o reproduktivnom zdravlju i materinstvu. Provedeni su preventivni programi – skrining specifičnih oboljenja (raka grlića materice, raka dojke, raka debelog crijeva, raka prostate).
I pored značajnih rezultata u poboljšanju uslova života Roma u prethodnom osmogodišnjem periodu, možemo konstatirati da su pripadnici ove grupacije stanovništva BiH i dalje u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji, da imaju skromna primanja, da su većinom nezaposleni i stambeno nezbrinuti te da postoji potreba da se i u narednom periodu obuhvaćenom ovim akcionim planom nastave kontinuirano izdvajati finansijska sredstva s ciljem poboljšanja uslova života i rješavanja osnovnih problema Roma u sve tri oblasti koje tretira ovaj akcioni plan - zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje i zdravstvena zaštita.

Akcione mjere za period 2017.-2020.

Akcioni plan Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite 2017.-2020. (u daljnjem tekstu: AP) izrađen je na osnovu situacione analize stanja romske manjine u sve tri oblasti koje pokriva AP, navedenog pravnog okvira, kao i rezultata realizacije Revidiranog akcionog plana za period 2013.-2016. (izvještaj za 2013., 2014. i 2015.).
Također se uzimaju u obzir preporuke EU Bosni i Hercegovini 15 i Okvir EU u kojem se preporučuje da države:
- uspostave nacionalne ciljeve za integraciju Roma, uključujući prvenstveno dostupnost obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i njihovog stambenog zbrinjavanja Roma;
- mapiraju socijalno ugrožene mikroregije ili segregirana naselja;
- redovno izdvajaju sredstva u budžetima koja će biti upotpunjena međunarodnim i sredstvima EU;
- uspostave uspješne metode praćenja;
- osiguraju blisku saradnju s romskim predstavnicima na lokalnom i regionalnom nivou;
- revidiraju akcione planove u skladu s navedenim principima i osiguraju romskim predstavnicima koordinajuću ulogu.
Ovakvim pristupom Bosna i Hercegovina nastavlja napore u integraciji Roma na državnom, lokalnom te na regionalnom nivou. Također je važno istaći da, uvažavajući i rodnu jednakopravnost, ista prava u izradi Akcionog plana kao i u njegovom provođenju imaju i žene i muškarci. Podržan je nastavak angažiranja i aktivnog uključivanja Roma i Romkinja u svim fazama realizacije pojedinih zadataka iz Akcionog plana, u a skladu s njihovim obrazovanjem. Poseban prioritet naročito prilikom zapošljavanja imat će mladi kvalificirani kadrovi s evidencije zavoda za zapošljavanje.
Za izradu AP-a MLJPI je formirao četiri radne grupe: za zapošljavanje, za stambeno zbrinjavanje, za zdravstvenu zaštitu i recenzentsku radnu grupu. Recenzentsku i ostale radne grupe čine predstavnici institucija i romskog nevladinog sektora. Izrađen je i dostavljen upitnik za romske nevladine organizacije i druge subjekte koji zastupaju interese romske nacionalne manjine. Održano je devet sastanaka radnih grupa, te 11 konsultativnih sastanaka. Na osnovu prikupljenih podataka i iskazanih potreba sačinjen je tekst AP-a koji je prezentiran svim registriranim romskim udruženjima i institucijama. Održane su i četiri javne rasprave o AP-u, koji je bio i na internetskoj stranici MLJPI-a s ciljem osiguravanja javnosti rada i dobivanja primjedbi i sugestija na predloženi tekst AP-a, kako bi se poboljšao. Početkom novembra 2016. godine održan je i seminar s konsultantima i članovima svih radnih grupa, na kojima je metodološki i suštinski finaliziran tekst AP-a.
Odbor za Rome zadužen je za sistemsku koordinaciju i praćenje provođenja Akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite od 2017. do 2020. U skladu sa zadacima ovog akcionog plana, utvrđuju se sljedeći:

STRATEŠKI CILJEVI Strateški cilj 1. Poboljšanje postojećih institucionalnih kapaciteta Strateški cilj 2. Unapređenje zapošljivosti i zapošljavanja Roma Strateški cilj 3. Pob

S ciljem realizacije i izvršavanja zadataka iz sva četiri strateška cilja, a u skladu s prezentiranim informacijama u okviru Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite 2017.-2020., usaglašen je sadržaj koji je izložen u okviru pet dijelova:

I. Uvod II. Poboljšanje institucionalnih kapaciteta III. Aktivnosti po oblastima IV. Finansiranje planiranih aktivnosti V. Praćenje, ocjenjivanje i izvještavanje o r

II. POBOLJŠANJE INSTITUCIONALNIH KAPACITETA
U proteklom periodu Bosna i Hercegovina uspostavila je više institucionalnih mehanizama, tj. tijela nadležnih za pitanja nacionalnih manjina, a za najbrojniju i najugroženiju romsku nacionalnu manjinu, Odbor za Rome, kao savjetodavno tijelo pri VMBiH. Ova tijela uspostavljena su pri zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini.

Pri zakonodavnoj vlasti u BiH i entitetima osnovani su:

  • -
    Vijeće nacionalnih manjina Parlamentarne skupštine BiH kao savjetodavno tijelo koje daje mišljenja, savjete i prijedloge Parlamentarnoj skupštini BiH o svim pitanjima koja se tiču nacionalnih manjina u BiH.
  • -
    Savjet za nacionalne manjine Republike Srpske kao posebno savjetodavno tijelo Narodne skupštine RS-a koje daje mišljenja i prijedloge o svim pitanjima koja se tiču nacionalnih manjina.
  • -
    Vijeće nacionalnih manjina Federacije BiH kao savjetodavno tijelo Parlamenta Federacije BiH.
    Bosna i Hercegovina je, osim parlamentarnih i koordinacionih tijela na nivou VMBiH, također osigurala učešće ostalih izvršnih nivoa vlasti koji su u skladu s njihovim nadležnostima odgovorni za realizaciju AP-a. Ključni akteri identificirani su i u Strategiji za rješavanje problema Roma u BiH usvojenoj 2005. godine.
    Najvažniji akteri za provođenje Akcionog plana su: Vijeće ministara BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo pravde BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Direkcija za evropske integracije BiH, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Vlada FBiH i Vlada RS-a, Vlada Brčko Distrikta BiH. Predstavnici ovih institucija su i članovi Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH.
    Vijeće ministara BiH je, nakon odluke o pristupanju Dekadi, MLJPI-u dodijelilo koordinirajuću ulogu u realizaciji strateških ciljeva i mjera i aktivnosti iz prethodnog Revidiranog akcionog plana 2013. - 2016.
    Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je, u skladu s dodijeljenom ulogom, iniciralo i vodilo poslove u izradi akcionih planova, te u kontinuitetu pratilo i izvještavalo o aktivnostima Dekade i ostalim aktivnostima koje su se odnosile na promociju i zaštitu ljudskih prava manjina u Bosni i Hercegovini. U okviru MLJPI-a uspostavljen je Odsjek za zaštitu prava i saradnju s nacionalnim i drugima manjinama, koji je nadležan za osiguravanje stručne, administrativne i operativne podrške, te posebno za realizaciju aktivnosti koje se odnose na praćenje, promociju i zaštitu prava Roma kao najugroženije i najbrojnije nacionalne manjine.
    Jedna od najvažnijih aktivnosti koje realizira ovaj odsjek odnosi se na izvještavanje o provođenju akcionih planova. Ova aktivnost podrazumijeva prikupljanje svih potrebnih podataka, analitiku i izvještavanje, saradnju sa ostalim nivoima vlasti u BiH, i s domaćim i međunarodnim NVO-ima, što je također obaveza predviđena ovim akcionim planom.
    S ciljem izvršenja različitih stručnih aktivnosti prema potrebi i mogućnostima, MLJPI također uspostavlja stručne međuresorne grupe, koje imaju zadatak da prikupljaju podatke, izrađuju stručne i analitičke materijale, učestvuju u izradi akcionog plana i svih ostalih programskih, projektnih i analitičko-informativnih dokumenta prema potrebi i ciljevima Akcionog plana za Rome u BiH.
    U skladu s nadležnostima, u izradu AP-a bila su uključena i ostala državna, entitetska i kantonalna ministarstva i institucije nadležne za oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite.
    Posebno važnu ulogu u pogledu izrade i direktnog provođenja AP-a imaju sljedeća ministarstva i institucije:
    • a)
      za oblast zapošljavanja: Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje RS-a i Zavod za zapošljavanja Brčko Distrikta BiH;
    • b)
      za oblast zdravstvene zaštite: Zavod za javno zdravstvo FBiH, Institut za javno zdravstvo RS, Odjel za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta BiH, kao i nadležna entitetska ministarstva koja su nadležna za oblast zdravstvene zaštite;
    • c)
      za oblast stambenog zbrinjavanja: lokalne zajednice, centri za socijalni rad (CSR), a u pogledu koordinacije i/ili realizacije Ministarstvo prostornog uređenja Federacije BiH i Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstvo i ekologiju RS, te Odjel za raseljene osobe, izbjeglice i stambena pitanja i Odjel za prostorno planiranje i imovinskopravne poslove Vlade Brčko Distrikta BiH.
      Kada su u pitanju procedure kao dio institucionalnih mehanizama, MLJPI izrađuje i predlaže donošenje različitih odluka VMBiH ili samo donosi odluke, uputstva, instrukcije i druge akte s ciljem osiguranja realizacije aktivnosti planiranih Akcionim planom kao što su:
    • a)
      Odluka Vijeća ministara BiH o izboru Odbora za Rome,
    • b)
      Odluka Vijeća ministara BiH o kriterijima za dodjelu grant sredstava za rješavanje problema Roma u oblastima stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite;
    • c)
      Odluka Vijeća ministara BiH o kriterijima za dodjelu grant sredstava romskim nevladinim organizacijama,
    • d)
      Odluka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH o uspostavljanju radnih grupa za praćenje provođenja Akcionog plana po oblastima,
    • e)
      Odluke o formiranju komisija za odabir korisnika grant sredstava i sl.
      Od 2013. do 2016. godine MLJPI je potpisao sporazum o saradnji s 57 centara za socijalni rad u lokalnim zajednicama u kojima u najvećem broju žive Romi. Na osnovu prikupljenih podataka, tokom evidentiranja formirana je i puštena u rad baza podataka (ERP – Evidencija romskih potreba). Svi podaci dobiveni prilikom evidentiranja Roma i potreba romskih domaćinstava preneseni su u nove baze podataka, koje su smještene u centrima za socijalni rad (u daljnjem tekstu: CSR). U narednom periodu MLJPI će potpisati sporazume o saradnji i s preostalim centrima za socijalni rad.
      Pored nadležnih institucija uključenih u izradu AP-a, važnu ulogu imali su i predstavnici Roma koji su bili direktno uključeni u koordinaciju i predlaganje mjera za AP na 24 referalna sastanka i javne rasprave, koji su održani u lokalnim zajednicama u cijeloj BiH kao i u saradnji s romskim udruženjima i romskim resursnim centrima u Bosni i Hercegovini.
      Romska udruženja su u dosadašnjem periodu bila na različit način uključena u provođenje dosadašnjeg Revidiranog akcionog plana za Rome u BiH u zavisnosti od područja i od kapaciteta samih udruženja. S ciljem osiguravanja punog učešća romskog sektora u svim fazama provođenja, uključujući i proces revizije, MLJPI je svake godine osiguravao grant sredstva namijenjena za podršku romskim udruženjima koja se dodjeljuju za najbolje projekte odabrane putem javnog poziva.
      Odbor za Rome pri Vijeću ministara BiH uspostavljen je Odlukom Vijeća ministara BiH kao savjetodavno tijelo zaduženo za:
    • a)
      sistemsko praćenje provođenja Akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite i revidiranog plana o obrazovnim potrebama Roma u Bosni i Hercegovini;
    • b)
      donošenje operativnih planova i predlaganje mjera za unapređenje provođenja Akcionog plana;
    • c)
      iniciranje, posredstvom svojih predstavnika, aktivnosti na osiguranju sredstava u budžetima institucija na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta za potrebe realizacije Akcionog plana;
    • d)
      praćenje utroška odobrenih sredstava u budžetima institucija Bosne i Hercegovine i institucija entiteta za realizaciju Akcionog plana u sve tri oblasti, te dinamike njihove realizacije;
    • e)
      uključivanje u ostvarivanje kontakata s potencijalnim donatorima i drugim stranama zainteresiranim za osiguravanje sredstava za provođenje Akcionog plana;
    • f)
      formiranje stalnih ili povremenih komisija i tematsko-stručnih grupa, posebno u okviru provođenja Akcionog plana, s ciljem donošenja validnih stavova, zaključaka i preporuka;
    • g)
      utvrđivanje sistema monitoringa realizacije utvrđenih planskih aktivnosti za Rome u Bosni i Hercegovini, te praćenje metodologije utroška donatorskih i budžetskih sredstava namijenjenih za realizaciju Akcionog plana.
      Odlukom o osnivanju Odbora za Rome Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH osigurava tehničku i stručnu pomoć Odboru. Odbor podnosi Vijeću ministara BiH izvještaj o radu putem ovog ministarstva, čime se uspostavlja jedinstven institucionalni mehanizam koji osigurava bolju horizontalnu i vertikalnu komunikaciju i koordinaciju i doprinosi većem stepenu provođenja akcionih planova.
      Polazeći od prethodno prezentiranih informacija, u okviru ovog dokumenta utvrđujemo strateški cilj koji se odnosi na poboljšanje postojećih institucionalnih kapaciteta.

Strateški cilj 1. Poboljšanje postojećih institucionalnih kapaciteta

Strateški cilj 1. provodi se realizacijom sljedećih programskih aktivnosti:
Program 1. Poboljšanje kapaciteta na nivou BiH
Program 2. Poboljšanje saradnje s romskim udruženjima i donatorima
Program 3. Unapređenje regionalne i saradnje s međunarodnim organizacijama
Program 4. Izrada lokalnih akcionih planova i provođenje na lokalnom nivou

I) Institucionalna struktura

SAVJETODAVNI MANDAT:

Odbor za Rome osnovan je odlukom Vijeća ministara BiH od 29. oktobra 2012.

Vijeće nacionalnih manjina Parlamentarne skupštine BiH

U toku provođenja plana moguća je promjena sastava Odbora za Rome.

Vijeće nacionalnih manjina Parlamenta Federacije BiH

Savjet za nacionalne manjine Narodne skupštine Republike Srpske

MANDAT PROVOĐENJA:

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH - treći nivo odlučivanja (izvršno)

MANDAT ODLUČIVANJA:

· Koordinirajuća funkcija

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine - prvi nivo

· Upravljanje budžetom prema odlučenim kriterijima

Odbor za Rome - drugi nivo (po jedan predstavnik iz)

· Formiranje stručnih grupa/tijela i upravljanje njima

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH - treći nivo

· Praćenje provođenja

Ministarstvo civilnih poslova BiH

· Saradnja s partnerima

Ministarstvo sigurnosti BiH

Odjel za zaštitu prava i saradnju s nacionalnim i drugim manjinama

Ministarstvo pravde BiH

· Stručna podrška

Ministarstvo finansija i trezora BiH

· Administrativna podrška

Agencija za ravnopravnost spolova BiH

· Operativna podrška

Agencija za rad i zapošljavanje BiH

· Prikupljanje podataka

Direkcija za evropske integracije BiH

PARTNERI PROVOĐENJA (IMPLEMENTATORI GRANTOVA)

Vlada Federacije BiH

Zapošljavanje:

Vlada Republike Srpske

· Zavod za zapošljavanje Federacije BiH

Vlada Brčko Distrikta BiH

· Zavod za zapošljavanje Republike Srpske

Romska udruženja Kantona Sarajevo

· Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH

Romska udruženja Zeničko-dobojskog kantona

Stanovanje:

Romska udruženja Unsko-sanskog kantona

· Jedinice lokalnih samouprava (JLS)

Romska udruženja Tuzlanskog kantona

· Centri za socijalni rad

Romska udruženja Srednjobosanskog kantona

· Ministarstvo prostornog uređenja Federacije BiH

Romska udruženja Hercegovačko-neretvanskog kantona

· Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske

Romska udruženja iz banjalučke regije

· Odjel za raseljene osobe, izbjeglice i stambena pitanja i Odjel za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Vlade Brčko Distrikta BiH

Romska udruženja iz dobojske regije

Zdravstvo:

Romska udruženja iz bijeljinske regije

· Ministarstvo zdravstva, Fond solidarnosti i Zavod za javno zdravstvo FBiH

Romska udruženja Brčko Distrikta BiH

· Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i JZU Institut za javno zdravstvo RS

Ženska romska mreža

· Odjel za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta BiH

II) Plan poboljšanja institucionalnih kapaciteta

 

Strateški cilj :

Poboljšanje postojećih institucionalnih kapaciteta

 

nadležna inst.

MLJPI

Poč. stanje

2017

2018

2019

2020

Ukupan budžet