Aktio

Gender Centar FBiH

Akcioni plan za uvođenje gender odgovornih budžeta u Federaciji BiH 2010-2012 u pilot oblasti "Rad i zapošljavanje" (AP GOB F BiH 2010-2012)

AKCIONI PLAN
ZA UVOĐENJE GENDER ODGOVORNIH BUDŽETA U FEDERACIJI BIH 2010-2012 U PILOT OBLASTI "RAD I ZAPOŠLJAVANJE" (AP GOB F BIH 2010-2012)

I. Uvod

Uvođenje principa gender jednakosti i ravnopravnosti u sva područja života i rada, i javna i privatna, predstavlja ispunjenje jednog od temeljnih standarda ostvarivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Jednakost i ravnopravnost spolova nisu isključivo pitanja socijalne pravičnosti, nego predstavljaju nužan uvjet za društveni i ekonomski razvoj jedne zemlje, s posebnim naglaskom na smanjenje siromaštva i poboljšanje kvaliteta života svih građana jednog društva.

Uvođenje ovih principa u pravne, institucionalne i političke okvire u BiH zasnovano je na obavezama koje proizlaze iz međunarodnih dokumenata, na članstvu u međunarodnim savezima i tijelima, kao i principima zaštite osnovnih ljudskih prava sadržanih u Ustavu BiH. Donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini i Gender akcionog plana BiH znatno je unaprijeđen pravni okvir u BiH za uvođenje principa ravnopravnosti spolova u sve politike, strategije, planove i prioritete kojima se rješavaju najvažnija pitanja i provode reformski procesi u BiH.

Vijeće Evrope igra ključnu ulogu u promoviranju gender ravnopravnosti u zemljama članicama i to kroz definiranje općih principa i standarda za propagiranje punog učešća i žena i muškaraca u društvu.

Vijeće Evrope definiralo je praksu ravnopravnosti spolova (gender mainstreaming) kao:

"Uspostavljanje prakse ravnopravnosti spolova predstavlja (re)organizaciju, unapređenje, razvoj i edukaciju procesa izrade politika na način da aspekt rodne ravnopravnosti uvrsti u sve politike na svim nivoima i u svim fazama od učesnika koji su uobičajeno uključeni u izradu politike."

U tom smislu, imajući u vidu važnost izrade budžeta kao instrumenta politike i planiranja u vladama, nameće se potreba pažljivijeg sagledavanja različitih metoda koje stoje na raspolaganju za primjenu strategije uspostavljanja ove prakse, te se pitanje gender odgovornog budžetiranja postavlja kao prioritet. Gender odgovorno budžetiranje (GOB) se trenutno odvija u više od 40 zemalja svijeta, započeto je i provodi se na mnoštvo načina. Mnoge evropske vlade trenutno rade na restruktuiranju budžetskog procesa, pomjerajući se od procesa utemeljenog na ulaznim veličinama i očekivanom povećanju prihoda ka objektivnijim oblicima izrade budžeta sa većim akcentom na rezultatima.

Imajući u vidu definiciju gender mainstreaminga, gender odogovorni budžeti (GOB)Umjesto termina gender odgovorni budžeti, koriste se i gender senzitivni budžeti, rodni budžeti, rodno osviješteni budžeti, rodno osjetljivi budžeti i sl.> bi predstavljali:

"primjenu gender mainstreaminga u budžetskom procesu, gender analizu budžeta, integriranje spolnog aspekta na svim nivoima budžetskog procesa i restruktuiranje prihoda i rashoda kako bi se omogućilo promoviranje ravnopravnosti spolova." Definicija CDEG-ove Neformalne stručne grupe za rodno budžetiranje VE>

Gender odgovorno budžetiranje, stoga, obuhvata sve faze u budžetskom procesu i povlači sa sobom analizu, ocjenu i restruktuiranje budžeta prema potrebama žena/djevojčica i muškaraca/dječaka, te kao ciljeve/rezultate ima:

  • -
    ravnopravnost spolova - osnovni cilj GOB-a se odnosi na integriranje promoviranja ravnopravnosti spolova, kao jednog o osnovnih ljudskih prava, u proces izrade budžeta i relevantnih politika, te tako identificira implikacije koje javne finansije sobom nose u odnosu na pitanja ravnopravnosti spolova, koje se obično predstavljaju kao gender neutralne, kao i implikacije u samoj ekonomskoj politici;
  • -
    odgovornost - GOB predstavlja mehanizam kojim se određuje da li se obaveze koje je vlada preuzela u odnosu na ravnopravnost spolova mogu prevesti u obaveze preuzete na pitanju budžeta
  • -
    javnost rada i učešće - GOB povećava javnost rada i učešće u budžetskom procesu. Za cilj ima demokratizaciju budžetskog procesa, kao i politike budžeta u cjelini
  • -
    efikasnost i efektivnost - GOB doprinosi boljem ostvarenju ciljeva političkih strategija, pa samim tim i ostvarenju efektivnosti i efikasnosti, jer žene i muškarci, usljed bioloških razlika i nejednakih društvenih pozicija i stereotipnih društvenih uloga, mogu imati različite želje i potrebe i mogu različito reagirati na mjere koje su navodno gender neutralne
  • -
    dobro upravljanje - pošto neravnopravnost spolova dovodi do velikih gubitaka u smislu društvene kohezije, ekonomske efikasnosti i razvoja čovječanstva, GOB se može smatrati važnom strategijom u stremljenju ka ravnopravnom građanstvu i pravičnoj raspodjeli resursa, što pomaže da se korigira neravnopravnost i smanji siromaštvo. Znači da GOB predstavljaju sredstvo za jačanje ne samo dobrog ekonomskog i finansijskog upravljanja, nego i dobrog upravljanja uopće

Budući da gender odgovorni budžeti prepoznaju one potrebe i afirmiraju one projekte i programe koji optimalno i istovremeno realiziraju ekonomske, političke i društvene ciljeve: povećanje ekonomske efikasnosti poslovanja, ubrzanje razvoja privrede i društva u cjelini, uz smanjenje rodnih nejednakosti, Vlada Federacije BiH podržava napore u koordinaciji aktivnosti na uvođenju GOB-a u budžetski proces Federacije BiH.

II. Međunarodni i domaći pravni i institucionalni okviri za gender odgovorne budžete

Bosna i Hercegovina je potpisala/ratificirala mnoge međunarodne dokumente koji tretiraju pitanja ravnopravnosti spolova, te kao članica međunarodnih tijela je obavezna poduzimati mjere i podnositi izvještaje.To su: 1948. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima; 1966. Međunarodni pakt o civilnim i političkim pravima, 1966. Prvi opcioni protokol Međunarodnog pakta o civilnim i političkim pravima, 1989. Drugi opcioni protokol Međunarodnog pakta o civilnim i političkim pravima; 1966. Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; 1979. Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (UN CEDANj), 1999. Opcioni protokol Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, Prvi, drugi i treći izvještaj BiH po UN CEDANj-u 1996.-2006., Zaključni komentari i preporuke UN CEDANj Odbora za BiH (06/2006.); 1995. Pekinška deklaracija i Platforma za akciju; 1950. Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama; 1988. Deklaracija Vijeća Evrope o jednakosti žena i muškaraca, Preporuke Vijeća Evrope iz oblasti jednakosti žena i muškaraca; Milenijski razvojni ciljevi (1990.-2015.) / Milenijska deklaracija UN-a (2000.); Rezolucija "Gender budžetiranje" Europskog parlamenta A5-0214/2003; Gender mapa puta EU 2006.-2010.; Regionalna deklaracija o suradnji između institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova iz BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije, iz 2005. godine >

Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) je jedan od temeljnih međunarodnih instrumenata za postizanje gender ravnopravnosti. BiH je sukcesivno usvojila UN CEDAW 1. septembra 1993. godine (stupila na snagu 1. oktobra 1993). BiH je predala i kombinirani prvi, drugi i treći izvještaj (18. 04. 2005. godine) o postignutom napretku pri ostvarenju ciljeva UN CEDAW-a.

Bosna i Hercegovina se obavezala, pa time i njeni entiteti, da po pristupanju Vijeću Evrope učini određene korake kako bi se unaprijedili i promovirali principi ravnopravnosti spolova i osigurala zaštita od diskriminacije na spolnoj osnovi. Tako se krenulo u proces usklađivanja domaćeg pravnog i institucionalnog okvira sa standardima međunarodne zajednice u cilju eliminiranja postojeće diskriminacije među spolovima.

Vijeće Evrope je definiralo strategiju ravnopravnosti spolova kao "reorganizaciju, razvoj i evoluciju političkih procesa, tako da se gender inkorporira u politiku na svim nivoima i u svim etapama". Prateći ovu definiciju, neophodno je poduzeti sljedeće korake:

  • -
    Poduzeti ciljanu politiku o pitanju ravnopravnosti spolova
  • -
    Uspostaviti institucionalne i operativne mehanizme za integraciju gender pitanja u sistemu vlasti

Nekoliko inicijativa je bilo poduzeto da bi se promovirali gender odgovorni budžeti u okviru Evropske komisije. U oktobru 2001. godine Evropska komisija je u suradnji s Belgijskim predsjedništvom organizirala tehnički seminar o gender budžetiranju.

Savjetodavni komitet o jednakim mogućnostima za muškarce i žene usvojio je Stav o gender budžetiranju u maju 2003. godine i preporučio da bi Evropska komisija trebala prezentirati studiju vidljivosti baziranu na gender analizi evropskih strukturalnih fondova, osiguravajući analizu gender utjecaja svih dijelova budžetskih procesa.

U januaru 2003. godine Komitet o ženskim pravima i jednakim mogućnostima Evropskog parlamenta vodio je javnu raspravu o gender budžetiranju. Cilj ove javne rasprave je bio da se razmijene informacije i nađu pravi načini razvoja efektnih instrumenata i mehanizama koji će osigurati da se EU budžetski izvori troše na gender ravnomjeran način. Na osnovu ove javne rasprave Evropski parlament je usvojio Rezoluciju "Gender budžetiranje: kreiranje javnih budžeta sa gender perspektivom" (A5-0214/2003) pozivajući Evropsku komisiju da osigura gender budžetiranje u praksi, da iskomunicira mišljenje Savjetodavne komisije veoma široko, da uspostavi komunikaciju o gender budžetiranju u okviru dvije godine, i da uključi politike gender budžetiranja u ciljeve, instrumente i mehanizme u Strategijski okvir za gender ravnopravnost.

Sve zemlje članice EU kao i zemlje koje su u pripremi za ulazak u EU treba da imaju informacije o ovim aktivnostima i da se uključe u procese na vrijeme.

U setu međunarodnih dokumenata koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu je i Pekinška deklaracija sa platformom za akciju, koju je BiH usvojila i potpisala zajedno sa još 189 vlada svijeta na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama, održanoj u Pekingu 1995. godine. Pekinška deklaracija sa platformom za akciju između ostalog navodi da:

"Uspjeh politike i mjera kojima je svrha podrška ili jačanje unapređenja ravnopravnosti spolova i unapređenje statusa žena trebao bi biti utemeljen na integriranju perspektive ravnopravnosti spolova u opću politiku, koja je u vezi sa svim oblastima društva, kao i sa provođenjem pozitivnih mjera uz odgovarajuću institucionalnu i finansijsku podršku na svim nivoima"

U poglavlju VI - FINANSIJSKI ARANŽMANI, u tačkama 345/346 stoji:

"Za potpuno i uspješno provođenje Platforme za akciju trebat će politička odlučnost kako bi se osigurali ljudski i finansijski resursi za osnaživanje položaja žena. U vezi s tim bit će potrebna integracija perspektive ravnopravnosti spolova u budžetske odluke o politikama i programima, kao i adekvatno finansiranje konkretnih programa za osiguranje ravnopravnosti između muškaraca i žena."

Primarnu odgovornost za provođenje strateških ciljeva Platforme za akciju imaju vlade. Da bi se ciljevi postigli, vlade trebaju raditi na sistematičnom razmatranju kako žene imaju koristi od izdataka za javni sektor, prilagoditi budžete osiguravanjem jednakog pristupa izdacima za javni sektor.

Da bi uspješno razradile strategije provođenja Platforme za akciju, vlade trebaju izdvajati dovoljno resursa, uključujući i resurse za provođenje gender analize. Vlade, također, trebaju podsticati nevladine organizacije, te institucije iz privatnog sektora i druge institucije da mobiliziraju dodatne resurse.

Navedeni citati, kao i druge odredbe Platforme za akciju, daju obavezu vladama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini da u procedure pripremanja, predlaganja, usvajanja i izvršavanja budžeta uključe i njihovo analiziranje sa gender aspekta.

Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske, ustavi kantona i Statut Distrikta Brčko uključuju osnovne odredbe za osiguranje ljudskih prava i osnovnih sloboda, ljudskog integriteta, dostojanstva i drugih prava i sloboda u oblasti ljudskih prava, uključujući zabranu diskriminacije na osnovu spola, na direktan i indirektan način.

Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 16/03 i 102/09) uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova, te garantira jednake mogućnosti i ravnopravan tretman svih osoba, bez obzira na spol, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi života, te uređuje zaštitu od diskriminacije na osnovu spola. Na ovaj način podiže se standard zaštite garancije ljudskih prava, posebno žena, koje su najčešće žrtve primjene duplih standarda i diskriminacije na osnovu spola. Zakon, između ostalog, obavezuje vlasti u Bosni i Hercegovini na "donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti", što, naravno, mora rezultirati i gender pristupom pri planiranju i trošenju potrebnih finansijskih sredstava.

Nadležna zakonodavna, izvršna i tijela uprave svih nivoa vlasti u BiH obavezna su osnovati odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova koji će provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati realizaciju programskih ciljeva iz Gender akcionog plana BiH i osigurati provedbu međunarodnih standarda u području ravnopravnosti spolova.

Shodno Uredbi o osnivanju Gender Centra Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 58/00 i 64/05), Gender Centar F BiH je stručna služba Vlade Federacije BiH, obavlja stručne i druge poslove vezane za provođenje principa jednakosti i ravnopravnosti spolova i implementaciju odgovarajućih međunarodnih konvencija i ugovora za potrebe Vlade, premijera i zamjenika premijera, federalnih ministarstava i drugih federalnih ustanova i institucija.

U skladu s članom 25. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini djelokrug Gender Centra F BiH je proširen obavezama radi primjene Zakona.

III. Dosadašnje aktivnosti Gender Centra F BiH na uvođenju GOB-a

Nakon dužeg rada na istraživanju međunarodnih iskustava i iskustava iz regiona, dokumenata Vijeća Evrope i Evropske unije na temu kreiranja javnih budžeta sa gender perspektivom, te gender analize budžeta svih nivoa vlasti u F BiH ciljanih sektora i obuka u suradnji sa NVO, Gender Centar Federacije BiH je učestvovao u izradi prvog priručnika "Gender osjetljivi budžeti i mogućnosti za smanjenje siromaštva u BiH". Nakon usvajanja Gender akcionog plana BiH, u kojem je jedno poglavlje posvećeno ovoj problematici, uključile su se i komisije za ravnopravnost spolova Parlamenta F BiH. Nakon zaključaka sa tematske 6. sjednice Komisije za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH (11/2007), Gender Centar F BiH se obratio Vladi Federacije BiH sa zahtjevom da se odobre sredstva za rad ekspertne grupe koja će izvršiti potrebne analize i pokrenuti proces uvođenja gender perspektive u budžetski proces u Federaciji BiH.

Po odobravanju sredstava iz rezerve Budžeta Federacije BiH, Gender Centar F BiH je oformio u 2008. g. ekspertnu radnu grupu od predstavnika Gender Centra F BiH, Federalnog ministarstva finansija, Ministarstva finansija Kantona Sarajevo, eksperata za budžete na lokalnom nivou i akademske zajednice. Ova grupa je proizvela Izvještaj sa preporukama, na osnovu kojih je Gender Centar F BiH pripremio Informaciju o rezultatima gender analize propisa koji reguliraju budžetski proces s preporukama, na način da su preporuke predložene Vladi Federacije BiH u formi prijedloga zaključaka.

Radna grupa se fokusirala na analizu Zakona o budžetima u FBiH, Zakona o izvršenju budžeta u F BiH, Zakona o računovodstvu i reviziji u F BiH, Zakona o reviziji institucija u FBiH, Budžetskih instrukcija 1,2,3, šablona DOB-a - dokumentacije programskog budžeta i Pravilnika o finansijskom izvještavanju i godišnjem obračunu budžeta u F BiH. Analizom svakog od njih utvrđena je potreba za gender intervencijom, ali istovremeno je konstatirano da Srednjoročni okvir planiranja i izrade budžeta u "10 koraka" pruža adekvatan temelj za pokretanje inicijative za uvođenje gender odgovornih budžeta u F BiH, odnosno, programsko i gender odgovorno budžetiranje su komplementarni procesi, te se u Federaciji BiH reformom u oblasti javnih finansija postavio okvir koji je adekvatan pokretanju inicijative za gender odgovorno budžetiranje.

Budući da javni budžeti ne predstavljaju tek prosta ekonomska sredstva, već svode politike na novčanu mjeru i odraz su političkih prioriteta, samim tim budžeti će biti gender odgovorni u onoj mjeri koliko su to i finansirane politički prioritetne politike. S tim u svezi, direktno ovise o nivou postignute gender odgovornosti svih aktera budžetskog procesa. Iz tog razloga, grupa je uradila i analizu ključnih propisa koji reguliraju mandate aktera i to: zakona o vladama na svim nivoima, zakona o federalnim/kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne/kantonalne uprave, Zakona o organizaciji organa uprave u F BiH, Zakona o principima lokalne samouprave u F BiH i statuta općina/gradova u F BiH. Analiza je pokazala potrebu gender intervencije i u ovim propisima, kako bi se u potpunosti zaokružilo pitanje gender odgovornih politika, strategija i aktivnosti koje se finansiraju gender odgovornim budžetima.

Rukovodeći se obavezama iz domaćih i međunarodnih dokumenata, te dosadašnjih aktivnosti Gender Centra F BiH i međunarodnih faktora koji su uključeni u reformu javnih finansija jačanjem gender odgovornih budžeta u BiH, ekspertna grupa je uz analizu dala i preporuke s ciljem poduzimanja narednih koraka i preuzimanja liderske pozicije Federalnog ministarstva finansija u partnerstvu sa Gender Centrom, u procesu uvođenja gender odgovornih budžeta u Federaciji BiH.

U skladu s preporukama, Vlada F BiH je usvojila Zaključke (V. broj 538/09 od 23.07.2009. g.), kojima se nalaže izrada Akcionog plana za uvođenje gender odgovornih budžeta u F BiH (2010-2012) radeći analize i razvijajući model u pilot oblasti "Rad i zapošljavanje". Zadatak je da se u "pilot oblasti" razvije metodologija i indikatori za gender odgovorno budžetiranje, koji će se u narednim koracima kao "naučene lekcije" ugraditi u propise koji reguliraju budžetski proces u Federaciji BiH i primjenjivati u svim drugim sektorima i na svim nivoima vlasti. U skladu s opredjeljenjima Vlade F BiH ("Politike djelovanja Vlade F BiH u mandatnom periodu 2007.-2010. g.) i Sporazumom socijalnih partnera u Ekonomskom socijalnom vijeću F BiH ("Program mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize 2009.-2010."), Gender Centar F BiH je predložio Vladi F BiH oblast rada i zapošljavanja kao pilot oblast, te kao partnere u tom procesu Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo razvoja, obrta i poduzetništva, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Federalni zavod za zapošljavanje. Razradom sektorskih prioriteta i radom federalnih institucija, organa i organizacija na način da se svako u svom djelokrugu rada pobrine da strategije, politike i budžetska sredstva budu orijentirani ka povećanju zapošljavanja, Gender Centar F BiH je predložio upravo ova ministarstva i zavod jer su u njihovim programima rada i budžetskim transferima upravo najzastupljeniji. Osim toga, izabrana ministarstva i zavod odranije imaju dobru suradnju sa Gender Centrom F BiH u aktivnostima uvođenja principa ravnopravnosti spolova u njihov svakodnevni rad, određeni broj državnih službenika/ica su već dovoljno gender senzibilni za rad na razvijanju specifičnog modela GOB-a za Federaciju BiH, i što je najvažnije, do sada su izabrana ministarstva i zavod imali iskustvo sa uvođenjem "specijalnih mjera" za žene, koje je Vlada F BiH prihvatala i nekoliko godina zaredom finansirala iz Budžeta F BiH i raspoloživih finansijskih sredstava Federalnog zavoda za zapošljavanje.

IV. Analiza stanja

Jačanje veze između politika i raspodjele budžetskih sredstava je glavni cilj budžetske reforme koja se provodi u BiH. Proces reforme primarno podržava Ured Vlade Velike Britanije za međunarodni razvoj (DFID) putem programa za tehničku pomoć "Jačanje upravljanja javnim finansijama - (SPEM). Jedno od ključnih dosadašnjih potignuća reforme je uvođenje jednostavnog okvira planiranja budžeta u "10 koraka". Ovaj pristup se zasniva na metodologiji srednjoročnog budžetiranja koja je posebno osmišljena da jača ovu ulogu putem pripreme, prezentiranja i prioritizacije raspodjele budžetskih sredstava na osnovu ciljeva politika, programa koji su osmišljeni za ostvarenje ovih ciljeva i mjerama učinka (kako bi se mjerili rezultati raspodjele budžetskih sredstava).

Ured UNIFEM-a u BiH već od 2006. g. u suradnji sa Gender Centrom FBiH radi na uvođenju principa GOB-a u započetu reformu javnih finansija. Jedan od rezultata zajedničke suradnje je dokument "Istraživanje odabranih sektora: Rodno odgovorno budžetiranje u FBiH (2009)Istraživanje je provela konsultantska kuća INNOVA, istraživači Belma Probić i Omer Čar a istraživanje finansirao UNIFEM.>". Nalazi i preporuke ovog dokumenta, zajedno sa nalazima i preporukama "Dokumenta za raspravu Br.5: Provedba gender osjetljivog budžetiranja u BiH (2008)Istraživanje finansirao DFID u okviru programskih aktivnosti SPAM 2 projekta.>" , korišteni su pri izradi AP GOP FBiH 2010-2012.

Iako su promjene uvođenja programskog budžetiranja značajne za uvođenje sistema budžetiranja zasnovanog na učincima, Vlada Federacije BiH nije još iskoristila sve mogućnosti koje može imati uspostavom ovakvog sistema, i predstoji prevazilaženje značajnih izazova kako bi se uspostavio način raspodjele budžetskih sredstava koji je isključivo zasnovan na dobro argumentiranim, sistematičnim programima. Prvo, čini se da postoji nedostatak strateškog donošenja politika "odozgo prema dolje", kako bi se odredili strateški prioriteti za dodjeljivanje sredstava iz budžeta. Drugo, čak i u slučajevima kada postoje strateški dokumenti koji mogu poslužiti za izradu programskih budžeta, slaba je stvarna veza sa postojećim praksama sastavljanja budžeta u većini vladinih institucija gdje se ovaj posao isključivo delegira zaposlenicima koji rade u finansijama/računovodstvu koji nemaju dovoljno uvida u strateške pravce njihovih institucija. Ovo nas dovodi do trećeg velikog izazova ove reforme, jer većina vladinih institucija ne vrši sistematski monitoring i evaluaciju programa koji se finansiraju, budući da ne postoji referenca kako bi se uspostavili objektivni kriteriji učinka za planiranje programa i njihovu implementaciju, tako da postoji malo informacija o učinku koje se mogu ugraditi u proces planiranja budžeta. Četvrto, iako je Federalno ministarstvo finansija bilo proaktivno u uvođenju novih procedura, oni nemaju dovoljno zaposlenika koji bi radili na analizi budžetskih zahtjeva, a naročito sa aspekta uključivanja principa ravnopravnosti spolova. Do sada nikada nije bio slučaj da je Vlada FBiH glasala za usvajanje nacrta budžeta na osnovu informacija o učinku, budući da su se prijedlozi pripremali u linijskom formatu.

Isto tako, dosadašnji tok reforme nije uzeo u obzir potrebe usaglašavanja propisa koji reguliraju budžetski proces u Federaciji BiH sa domaćim i međunarodnim pravnim okvirom iz oblasti ravnopravnosti spolova. To je razlog što još uvijek budžetne instrukcije i DOB nisu adekvatni zahtjevima GOB-a, odnosno, principi i instrumenti gender odgovornog budžetiranja još uvijek nisu ugrađeni u proces srednjoročnog planiranja i izrade budžeta. Kao direktnu posljedicu imamo situaciju da trenutno budžeti i budžetske politike i programi ne odražavaju različite potrebe žena i muškaraca, ne radi se prethodna gender analiza stanja u oblasti, ne koriste se gender razvrstani pokazatelji u procesu izrade budžeta, propisi koji uređuju oblast finansijskog izvještavanja nisu usklađeni sa zahtjevom čl.18. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, što opet rezultira nedostatkom gender statistike i mogućnosti praćenja realiziranih budžetskih sredstava prema korisnicima razdvojenim po spolu i praćenja učinaka na gender ravnopravnost.

Pilot ministarstva/zavod rade na uspostavi programskog budžetiranja i politika za gender ravnopravnost. Međutim, ove institucije još uvijek nemaju dovoljno znanja o gender konceptu, metodama i tehnikama gender mainstreaminga, kao ni o sačinjavanju i implementaciji budžeta zasnovanog na rezultatima. Zbog nedostatka prakse u uspostavi procedura programskog budžetiranja, GOB može poslužiti kao simulacija za uvođenje programskog budžetiranja, budući da se pri uspostavi GOB-a koriste osnovne tehnike programskog budžetiranja koje su orijentirane ka ciljevima gender ravnopravnosti.

Gender pitanja nisu trenutno razmatrana u budžetskim procesima pilot ministarstava/zavoda. Općenito, ove institucije nemaju uspostavljen gender mainstreaming u svojim budžetskim procesima, te i pored određenih programa za žene (koji čine manje od jednog procenta ukupnog budžeta), ne adresiraju pitanja gender ravnopravnosti. Stoga, moraju se sagledati mogućnosti uspostavljanja gender mainstreaming procesa unutar postojećeg internog budžetskog procesa od "10 koraka" kod svakog od budžetskih korisnika.

U programima pilot ministarstava/zavoda unazad nekoliko godina često je navedeno da ne postoji diskriminacija u raspodjeli sredstava ili "svi podnosioci zahtjeva za učešće u programu će biti jednako razmatrani bez obzira na spol" ili "svi, bez obzira na spol, mogu podnijeti zahtjev za učešće u programu" ili "svi imaju jednak pristup informacijama o svim raspoloživim programima". Međutim, ovakve izjave su često gender slijepe, te zbog nedostatka gender analize i korištenja gender pokazatelja navodno "gender neutralni programi" inercijom nastoje stvari održati onakvim kakve jesu, što dodatno pojačava nejednakost i diskriminatorne uloge i prakse. Analiza pojedinih programa koje su implementirali pilot ministarstva/zavod pokazuju da nisu uključili dimenziju gender ravnopravnosti, odnosno, u planiranju, implementaciji i evaluaciji ovih programa nije razmatrano pitanje: "Koji učinak ovi programi imaju na povećanje/ smanjenje gender ravnopravnosti?"

Pilot ministarstva/zavod imaju široki spektar odgovornosti. Ova analiza stanja je posebno usmjerena na programe čiji je cilj povećanje stope zaposlenosti i samozaposlenja u Federaciji BiH. Analiza nije mogla utvrditi specifične raspodjele budžetskih sredstava putem posmatranja budžeta za protekle tri godine, u formatu na koji se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Pored toga, postoji manjak informacija o načinu na koji i razlogu zbog kojeg su te raspodjele izvršene, budući da je analiza situacije i potreba sporadična.

Međutim, pilot ministarstva/zavod su postigli značajan napredak u utvrđivanju i obrazlaganju svojih ciljeva. To je vidljivo pri pregledu srednjoročnih razvojnih strategija ministarstava. Određeni, specifični ciljevi bi se mogli povezati sa adekvatnom raspodjelom sredstava u okviru institucija.

Naprimjer, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je prepoznalo činjenicu da je poljoprivredno zemljište u Federaciji BiH nerazvijeno, te da je mala površina prosječnih farmi osnovna prepreka poljoprivrednom razvoju. Iz tog razloga, ministarstvo je izradilo program s ciljem povećanja površine poljoprivrednih farmi. Iako postoje informacije o novčanim sredstvima dodijeljenim za taj program, teško je reći da li je taj iznos adekvatan za obim programa. Stoga, dok ostali relevantni dokumenti sadrže više informacija o programima i aktivnostima ministarstva i općeg pravca njegovog djelovanja, informacije se još uvijek predstavljaju na otvoren način, bez pozivanja na objektivno mjerljive kriterije učinka. Međutim, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ove godine namjerava uraditi detaljan program okrupnjavanja parcela u Federaciji BiH za period 2010.-2016. godina, u kojem će se detaljno izraditi ovaj program. Velika teškoća kod vlasništva zemljišta je tradicija nasljeđivanja zemljišta (muški članovi porodice su u većini slučajeva vlasnici porodičnog zemljišta).

Drugi primjer dolazi iz Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Ministarstvo je shvatilo da je neophodno uspostaviti poduzetničku infrastrukturu kako bi se razvio poduzetnički duh i dao poticaj malim i srednjim preduzećima. Ministarstvo je izradilo program s ciljem unapređenja poslovne infrastrukture. Pored toga, ovo ministarstvo je prepoznalo činjenicu da u poslovnom sektoru nema dovoljnog broja žena, te da podsticaj poduzetničkom duhu kod žena može smanjiti stopu nezaposlenosti i siromaštva. Ministarstvo je imalo program pod nazivom "Poticaj poduzetništvu žena". I u ovom slučaju nije jasno da li su sredstva dodijeljena za te programe adekvatna.

Iako Federalni zavod za zapošljavanje nije budžetski korisnik, ima važnu ulogu u podsticanju zapošljavanja, te može koristiti iste instrumente ROB-a kao i ministarstva. Zavod koordinira radom kantonalnih službi i između ostalog je prepoznao visok nivo nezaposlenosti među povratničkom populacijom. Stoga je Zavod pokrenuo program pod nazivom "Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika". U tom slučaju, prema informacijama Zavoda, sam program je neophodan, ali je iznos dodijeljenih sredstava nizak u odnosu na obim i važnost inicijative. Ne postoji detaljna studija kojom se utvrđuje odgovarajući iznos sredstava. U suradnji sa Gender Centrom F BiH, prepoznavši poteškoće u pronalaženju zaposlenja žena žrtava nasilja u porodici, Zavod je u 2009. g. imao podsticaj za zapošljavanje i samozapošljavanje ove kategorije nezaposlenih osoba. I dalje postoji potreba za uspostavljanjem jače veze između rodne jednakosti i aktivnosti ove ustanove, a posebno u smislu učinka rada zavoda na gender ravnopravnost.

Radeći na dokumentu AP GOB F BiH 2010-2012, članovi/ice Radne grupe, koje su imenovali ministri/direktori pilot institucija, na osnovu trenutno raspoloživih pokazatelja izradili su gender analize određenih programa, kako bi se potvrdila činjenica nedostatka uspostavljanja gender mainstreaming procesa unutar postojećeg internog procesa aktivnosti na "10 koraka" kod svakog od pilot ministarstava/zavoda. Analize ukazuju na sljedeće:

  • -
    Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta: U raspodjeli raspoloživih finansijskih sredstava žene su kroz program pod nazivom "Poticaj poduzetništvu žena" učestvovale u 2005. g. sa 10%, u 2006. g. sa 26%, u 2007. g. sa 41%, a u 2008. g. sa 23%. Odgovor na pitanje "Zašto se nakon trenda porasta učešća žena desio nagli pad u 2008. g.", ovom analizom nismo dobili zbog nedostatka dublje gender analize, koju nije bilo moguće ni izvršiti zbog nedovoljnog poznavanja instrumenata i tehnika za njeno izvršavanje unutar ministarstva. Analizom odobrenih projekata "ženskog poduzetništva" za period 2005.-2008. (ukupno dodijeljeno 1.722.950,00 KM) ustanovljen je prosjek od 51% odobrenih projekata od 100% aplikacija, te također bez dodatne dublje analize šta je tome razlog (zašto 49% aplikacija nije zadovoljilo uvjete/kriterije za dodjelu sredstava, odnosno, da li su oni bili realno postavljeni, u skladu s trenutnim "specifičnim potrebama" žena poduzetnica, da li se planiralo dovoljno sredstava u skladu s problemom koji rješava i sl.) Analiza pokazuje da u ovom četverogodišnjem periodu daleko najveći broj korisnica ovog programa je bio sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona, a najmanji sa područja Tuzlanskog kantona. Analiza nije dala odgovor šta je razlog za velike razlike u broju odobrenih programa, geografski posmatrano, što upućuje na potrebu dublje gender analize, kako u ovom ministarstvu, tako i u nadležnim ministarstvima na kantonalnom nivou. Od ukupne raspodjele raspoloživih finansijskih sredstava - budžetski transferi žene su učestvovale kroz transfere za poticanje poduzetništva kod žena u 2006. g. sa 12,85%, 2007. g. sa 7,60% i 2008. g. sa 3,98%.
  • -
    Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva: Gender analizom novčanih podrški u oblasti ruralnog razvoja za 2007, 2008. i 2009. g. se mogu pratiti trendovi stalne gender neravnopravnosti u raspodjeli sredstava, posmatrajući samo fizičke osobe kao korisnike tih sredstava. Analiza je pokazala u 2007. g. da su u šest finansiranih mjera u prosjeku žene učestvovale sa 8,73% odobrenih aplikacija u odnosu na muškarce. U mjeri "Ruralno naslijeđe" nije učestvovala ni jedna žena, na ostalim mjerama su učestvovale sa veoma niskim postotcima, dok su na mjeri "Dopunske djelatnosti" ostvarile najveće učešće u procentu od 25,60%. U 2008. g. se situacija neznatno promijenila nabolje, u prosjeku od finansiranih devet mjera, žene su koristile novčane podrške sa 12,36% odobrenih aplikacija u odnosu na muškarce. I ove godine su najveće učešće imale na mjeri "Dopunske aktivnosti" u procentu od 36,30%. U 2009. g. se pojačalo prosječno učešće žena, te su od ukupno finansiranih tri mjere, od kojih su na dvije mogle aplicirati fizičke osobe, žene u prosjeku učestvovale u korištenju novčanih podrški sa 25,54% odobrenih aplikacija. Na mjeri "Dopunske aktivnosti" su učestvovale sa 28%, što još jednom dokazuje da se radi o mjeri na kojoj žene najčešće ostvaruju novčane podrške. Analiza 2009. g. je pokazala da su žene aplicirale kao fizičke osobe ili kao udruženja žena (ukupno odobreno/finansirano 160 aplikacija) i na taj način ukupno dobile sredstva u iznosu od 134.304,00 KM što iznosi 16,7% ukupnih sredstava na tri mjere finansirane u okviru programa "Ruralni razvoj". Napominjemo da su u toku 2007. i 2008. g. kao prioritet prepoznati projekti koji podstiču aktivnost žena, mladih i invalida, te u ovom periodu nije odbijen nijedan zahtjev podnesen od žena. Razlog niskog procenta učešća žena treba tražiti dubljom gender analizom, a sada se u ministarstvu već prepoznaju kao neki od uzroka nedovoljna informiranost i moguće nerazumijevanje procedura za dobivanje sredstava.
  • -
    Federalni zavod za zapošljavanje: Prosječan broj nezaposlenih u 2009. g. iznosio je 347.146 i u odnosu na prosjek 2008. g. veći je za 1.765 ili 0,51%. Prosječna stopa nezaposlenosti u Federaciji BiH za prvih 11 mjeseci 2009. g. iznosila je 44,82% i ima blagu tendenciju rasta (0,32%) u odnosu na prethodnu godinu. Stopa nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2009. g. prema Anketi o radnoj snazi bila je 25,7% ( 24,4% za muškarce i 27,9% za žene), što je za 0,7% više u odnosu na 2008. g., dok je prema istraživanjima i procjenama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda između 17% i 23%. Gender analiza učešća žena u registriranoj nezaposlenosti pokazala je da je u 2009. g. prosječno 179.168 žena registrirano na evidenciji nezaposlenih u Federaciji BiH, što je više za 4.382 ili 2,51% u odnosu na prethodnu godinu kada je registrirano smanjenje stope nezaposlenosti žena. Posmatrano po kantonima, evidentirano je povećanje broja nezaposlenih žena u svim kantonima osim u Posavskom, gdje je broj žena manji za 30 (1,34%). Najveće povećanje zabilježeno je u Kantonu Sarajevo za 864 (2,24%), u Unsko-sanskom za 777 (4,34%) i Zeničko-dobojskom za 757 (2,42%) Nije urađena dublja gender analiza koja bi obrazložila ovaj pad nezaposlenosti, odnosno, nije data analiza u odnosu na muškarce, što potvrđuje nedovoljno poznavanje instrumenata i metoda gender analize i potrebe za dodatnim obukama u ovom smislu. Gender analiza programa aktivne politike zapošljavanja u 2008. g. je pokazala da od ukupno sedam programa samo za jedan program, odnosno, dio programa je bilo moguće izvršiti gender analizu korisnika, što ukazuje na potpuno odsustvo vođenja evidencije korisnika/ica novčanih podrški razdvojenih po spolu. U programu "Samozapošljavanje i zapošljavanje povratnika" analiza je pokazala da od ukupno 219 povratnika kojima su dodijeljena novčana sredstva za samozapošljavanje, 123 su bile žene povratnice (56,16%). Analizom istih programa u 2009. g. ustanovljeno je da od osam programa za dva programa u momentu izrade analize podaci opravdano još nisu dostupni, a za ostale se može uraditi gender analiza korisnika/ica. U okviru Programa samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika, od ukupno 91 povratnika/ice koji su dobili sredstva za samozapošljavanje pokretanjem vlastitog biznisa, 23% je žena (21 korisnica), ovim programom je i 179 pravnih osoba zaposlilo 344 povratnika za koje ne postoje podaci razvrstani po spolu. Program sufinansiranja zapošljavanja mladih bez radnog iskustva je podržao zapošljavanje 231 mlade osobe, od toga 130 žena (56,28%), Od 2006. g. do 2009. g. se Programom poticaja sufinansiranja zapošljavanja stručnih suradnika u kantonalnim službama za zapošljavanje zaposlilo ukupno 11 osoba, od toga 7 žena (63,63%), Programom zapošljavanja Roma je u 2009. g. podržano samozapošljavanje 18 osoba, od toga 50% žena, kao i zapošljavanje 8 osoba, od toga 5 žena. Programom pripreme za zapošljavanje "Uspjet ću" održana je obuka za 1749 nezaposlenih osoba, od toga je bilo 1.122 žena (64,15%). U 2010. g. planirana je realizacija istih programa aktivne politike zapošljavanja, uz dodatni program "Sufinansiranje zapošljavanja žena", kojim je predviđeno samozapošljavanje 100 osoba iz ciljne grupe i zapošljavanje 500 žena kod pravnih osoba.

Kao što se vidi iz ovih analiza, postoji manjak trendova koji se mogu identificirati, a koje koriste i prate budžetski korisnici u Federaciji BiH. Ipak, pilot ministarstva/zavod su poduzeli napredne korake u tom smislu. Dva ministarstva i zavod su pratili određenu gender statistiku. Iako se slažu da preostaje još mnogo posla u vezi sa manjkom podataka u njihovim institucijama, svijest o tim pitanjima i spremnost za praćenjem određenih rodnih trendova je ohrabrujuća.

V. Ciljevi i aktivnosti

Donošenjem ovog akcionog plana Vlada Federacije BiH iskazuje svoju spremnost da u oblast reforme javnih finansija uvede i potrebne promjene u skladu sa zahtjevima gender odgovornih budžeta. Na ovaj način će se stvoriti temelji za izgradnju specifičnog modela za Federaciju BiH, na način da međunarodna praksa i stečena iskustva, kao i preporuke Vijeća Evrope budu primijenjena na način koji je adekvatan našem budžetskom sistemu i u skladu s postojećom reformom javnih finansija.

1. Ciljevi i prioriteti

Dugoročni strateški cilj u oblasti uvođenja gender odgovornih budžeta u Federaciji BiH je:

"Gender odgovorni budžeti na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH se u svim fazama budžetskog procesa pripremaju, razmatraju, usvajaju i izvršavaju na osnovu propisa koji sadrže zahtjeve gender odgovornih budžeta, u skladu s okvirima programskih budžeta zasnovanih na rezultatima."

Osnovni prioriteti Akcionog plana za uvođenje gender odgovornih budžeta u Federaciji BiH 2010.-2012. u pilot oblasti "Rad i zapošljavanje", na osnovu kojih su određeni i ciljevi, su:

  • 1.
    Uspostaviti strukturu za provedbu i praćenje provedbe AP GOB F BiH 2010.-2012.
  • 2.
    Uskladiti proces strateškog planiranja u odabranim ministarstvima i zavodu sa zahtjevima GOB-a
  • 3.
    Proces planiranja i izrade budžeta "u 10 koraka", u odabranim ministarstvima i zavodu na odabranim programima/transferima/grantovima, prilagoditi zahtjevima GOB-a
  • 4.
    Procedure izvršenja odabranih programa/transfera/ grantova uskladiti sa zahtjevima GOB-a
  • 5.
    Ojačati kapacitete odabranih ministarstava, zavoda i Gender Centra F BiH za provedbu AP GOB F BiH 2010.-2012.
  • 6.
    Izraditi strategijski plan za naredni period

2. Aktivnosti

Cilj 1: Uspostavljena struktura za provedbu i praćenje provedbe AP GOB F BiH 2010-2012

Aktivnost 1.1. Uspostavljanje Koordinacione grupe (KG) za koordinaciju provedbe AP GOB F BiH 2010-2012

Izvor verifikacije: Rješenje o uspostavljanju KG objavljeno u "Službenim novinama Federacije BiH"

Nosilac aktivnosti: Gender Centar F BiH po Zaključku Vlade F BiH

Rok: I kvartal 2010. g.

Aktivnost 1.2. Izrada i usvajanje Poslovnika o radu Koordinacione grupe

Izvor verifikacije: Poslovnik o radu Koordinacione grupe

Nosilac aktivnosti: Koordinaciona grupa (KG)

Rok: I kvartal 2010. g.

Aktivnost 1.3. Uspostavljanje radnih grupa (RG) unutar ministarstava/zavoda za provedbu AP GOB F BiH 2010-2012

Izvor verifikacije: Rješenje o uspostavljanju RG doneseno od strane ministra/direktora

Nosilac aktivnosti: Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod za zapošljavanje

Rok: I-II kvartal 2010. g.

Aktivnost 1.4. Praćenje i periodično izvještavanje Vlade F BiH o provedbi AP GOB F BiH 2010-2012 Rezultati svih analiza sa preporukama koje nastaju kao rezultat provedbe bit će uvršteni u periodični izvještaj o napretku provođenja AP GOB F BiH 2010-2012. >

Izvor verifikacije: Periodični izvještaji s prijedlogom zaključaka

Nosilac aktivnosti: Koordinaciona grupa preko Gender Centra F BiH

Rok: po potrebi, najmanje jednom godišnje

Cilj 2: Usklađen proces planiranja sa zahtjevima GOB-a i odabrani pilot programi/transferi/grantovi unutar pilot ministarstava/zavoda

Aktivnost 2.1. Okvirna analiza postojećih programa/ transfera/grantova ministarstava/zavoda i ocjena njihove relevantnosti sa aspekta ravnopravnosti spolova

Izvor verifikacije: Izvještaj s rezultatima analize u dva ministarstva i zavodu

Nosilac aktivnosti: Radne grupe ministarstava/zavoda uz pomoć GC F BiH

Rok: III kvartal 2010. g.

Aktivnost 2.2. Identifikacija i odabiri pilot programa/ transfera/grantova za uvođenje GOB

Izvor verifikacije: Odluka radne grupe ministarstva/zavoda koja je potvrđena od KG

Nosilac aktivnosti: Radne grupe ministarstava/zavoda uz pomoć GC F BiH i KG

Rok: III-IV kvartal 2010. g.

Aktivnost 2.3. Gender analiza propisa/politika/strategija relevantnih za izabrane pilot programe/transfere/grantove

Izvor verifikacije: Izvještaji radnih grupa potvrđeni od KG, Periodični izvještaj s prijedlogom zaključaka prema Vladi F BiH

Nosilac aktivnosti: RG ministarstava/zavoda, KG, Gender Centar F BiH

Rok: IV kvartal 2010. g.- I kvartal 2011. g.

Cilj 3: Proces planiranja i izrade proračuna u 10 koraka, u odabranim ministarstvima i zavodu, na odabranim programima/transferima/grantovima, prilagođen zahtjevima GOB-a

Aktivnost 3.1. Analiza budžetnih instrukcija, šablona DOB-a i procedure za izradu finansijskog plana Federalnog zavoda sa aspekta učinka na gender (rodnu ravnopravnost) pilot programa/transfera/grantova finansiranih iz Budžeta FBiH i sredstava za rad Federalnog zavoda

Izvor verifikacije: Izvještaj o rezultatima analize, Periodični izvještaj KG prema Vladi F BiH

Nosilac aktivnosti: Koordinaciona grupa

Rok: II-IV kvartal 2011. g.

Aktivnost 3.2. Izrada preporuka za izmjenu i dopunu budžetnih instrukcija, procedura za izradu finansijskog plana Federalnog zavoda i šablona DOB-a u skladu sa zahtjevima GOB-a

Izvor verifikacije: Izrađene Preporuke za izmjenu i dopunu budžetnih instrukcija, instrukcija za izradu finansijskog plana i šablona DOB-a, u skladu sa zahtjevima GOB-a, Periodični izvještaj prema Vladi F BiH s prijedlogom zaključaka

Nosilac aktivnosti: Koordinaciona grupa, Gender Centar FBiH

Rok: II-IV kvartal 2011. g.

Aktivnost 3.3. Analiza/ocjena utjecaja pilot programa/ transfera/grantova na ravnopravnost spolova

Izvor verifikacije: Izvještaji radnih grupa potvrđeni od KG, Periodični izvještaj prema Vladi F BiH

Nosilac aktivnosti: RG ministarstava/zavoda, KG, Gender Centar F BiH

Rok: III-IV kvartal 2012. g.

Aktivnost 3.4. Izrada šablona DOB-a i prateće dokumentacije s informacijama o GOB-u u pilot programima/ transferima/grantovima

Izvor verifikacije: DOB

Nosilac aktivnosti: Federalno ministarstvo finansija

Rok: II kvartal 2012. g.

Cilj 4: Propisi i procedure izvršenja pilot programa/ transfera/grantova usklađene sa zahtjevima GOB

Aktivnost 4.1. Analiza procesa, procedura donošenja programa i sadržaja programa utroška sredstava u pilot programima/transferima/grantovima sa stanovišta GOB-a

Izvor verifikacije: Izvještaj o rezultatima analize, Periodični izvještaj prema Vladi F BiH sa prijedlogom zaključaka

Nosilac aktivnosti: Radne grupe ministarstava/zavoda, KG, Gender Centar F BiH

Rok: II-IV kvartal 2010. g.

Aktivnost 4.2. Izrada i usvajanje preporuka za izmjenu procesa i procedura donošenja programa utroška sredstava u pilot programima/transferima/grantovima u skladu sa zahtjevima GOB-a

Izvor verifikacije: Prijedlog preporuka radnih grupa, Preporuke KG, Periodični izvještaj prema Vladi F BiH s prijedlogom zaključaka

Nosilac aktivnosti: RG ministarstava/zavoda, KG, Gender Centar F BiH

Rok: II-IV kvartal 2010. g.

Aktivnost 4.3. Analiza procesa, procedura donošenja uputstava i sadržaja uputstava za ostvarenje odobrenih programa/transfera/grantova sa stanovišta GOB-a

Izvor verifikacije: Izvještaji o rezultatima analize, Periodični izvještaj prema Vladi F BiH s prijedlogom zaključaka

Nosilac aktivnosti: RG ministarstava/zavoda, KG, Gender Centar F BiH

Rok: II-IV kvartal 2010. g.

Aktivnost 4.4. Izrada preporuka za izmjenu procesa i procedura donošenja uputstava za ostvarenje pilot programa/transfera/grantova u skladu sa zahtjevima GOB-a

Izvor verifikacije: Prijedlog preporuka, Periodični izvještaj prema Vladi F BiH s prijedlogom zaključaka

Nosilac aktivnosti: KG, Gender Centar F BiH

Rok: II-IV kvartal 2010. g.

Aktivnost 4.5. Analiza procesa, procedura izvještavanja i sadržaja izvještaja o utrošku i kontroli utroška sredstava u pilot programima/transferima/grantovima sa stanovišta GOB-a i izrada preporuka za njihove izmjene

Izvor verifikacije: Izvještaj o rezultatima analize, Periodični izvještaj prema Vladi FBiH s prijedlogom zaključaka

Nosilac aktivnosti: RG ministarstava/zavoda, KG, Gender Centar F BiH

Rok: II-IV kvartal 2010. g.

Cilj 5: Ojačani kapaciteti pilot ministarstava/zavoda, Federalnog ministarstva finansija i Gender Centra F BiH za provedbu AP GOB F BiH 2010-2012

Aktivnost 5.1. Priprema modula i provedba obuke za ciljane grupe o gender konceptu i konceptu gender odgovornog budžetiranja u okviru programskog budžetiranja

Izvor verifikacije: Moduli za obuku, izvještaji o provedenim obukama, Periodični izvještaji prema Vladi F BIH

Nosilac aktivnosti: Gender Centar F BiH, ADSF BiH, uz pomoć SPEM III, UNIFEM, KG

Rok: I-II kvartal 2010. g.; II-III kvartal 2011. g.

Aktivnost 5.2. Priprema modula i provedba obuke za ciljanu grupu o metodama/tehnikama gender odgovornog budžetiranja (gender statistika, gender analiza zakona, situaciona gender analiza, gender indikatori, analiza učinka, itd.)

Izvor verifikacije: Moduli za obuku, Izvještaji o provedenim obukama, Periodični izvještaji prema Vladi F BiH

Nosilac aktivnosti: Gender Centar F BiH, KG, uz podršku projekta SPEM III, UNIFEM i drugih donatora za finansiranje konsultanata iz ove oblasti

Rok: I-II kvartal 2010. g.; II-III kvartal 2011. g.

Aktivnost 5.3. Izmjene i dopune pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva finansija i Gender Centra F BiH da bi se osigurala održivost i kontinuitet u radu na uvođenju GOB-a u Federaciji BiH

Izvor verifikacije: Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva finansija i Gender Centra F BiH

Nosilac aktivnosti: Federalno ministarstvo finansija, Gender Centar F BiH

Rok: IV kvartal 2012. g.

Cilj 6: Usvojen Strateški plan za naredni period

Aktivnost 6.1. Formiranje Radne grupe za izradu publikacije Iskustva Federacije BiH na uvođenju GOB-a provedbom AP GOB F BiH 2010.-2012. u pilot oblasti "Rad i zapošljavanje"

Izvor verifikacije: Rješenje o osnivanju RG

Nosilac aktivnosti: Gender Centar F BiH

Rok: III-IV kvartal 2012. g.

Aktivnost 6.2. Priprema i štampa promotivno/edukativne publikacije Iskustva Federacije BiH na uvođenju GOB-a provedbom AP GOB F BiH 2010.-2012. u pilot oblasti "Rad i zapošljavanje"

Izvor verifikacije: Publikacija, Izvještaj o radu Gender Centra F BiH

Nosilac aktivnosti: Gender Centar F BiH

Rok: III-IV kvartal 2012. g.

Aktivnost 6.3. Javno promoviranje rezultata provedbe AP GOB F BiH 2010.-2012.

Izvor verifikacije: Izvještaj sa promocije

Nosilac aktivnosti: KG, Gender Centar F BiH

Rok: III-IV kvartal 2012. g.

Aktivnosti 6.4. Formiranje RG za izradu SP GOB F BiH za naredni period

Izvor verifikacije: Zaključak Vlade F BiH, Rješenje o formiranju RG objavljeno u "Službenim novinama Federacije BiH"

Nosilac aktivnosti: Gender Centar F BiH u partnerstvu s Federalnim ministarstvom finansija

Rok: II-III kvartal 2012. g.

Aktivnosti 6.5. Izrada i usvajanje SP GOB F BiH za naredni period

Izvor verifikacije: Zaključak Vlade F BiH, SP GOB F BiH objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH"

Nosilac aktivnosti: Gender Centar F BiH u partnerstvu s Federalnim ministarstvom finansija

Rok: III-IV kvartal 2012. g.

3. Osnovni pokazatelji

U cilju praćenja uspjeha provedbe aktivnosti u oblasti gender odgovornih budžeta, Koordinaciona grupa za provedbu i praćenje provedbe AP GOB F BiH 2010.-2012. sačinit će listu temeljnih pokazatelja na kraju 2010. g. Lista će se dopunjavati s nastavkom provedbe AP GOB F BiH 2010.-2012. i bit će sastavni dio periodičnih/godišnjih izvještaja o provedbi AP GOB F BiH 2010.-2012., kao i završnog izvještaja s rezultatima praćenja i ocjene uspješnosti njegove implementacije.

VI. Akteri i struktura za provedbu AP GOB F BiH 2010.-2012.

Kao ključni akteri u ovom procesu prepoznati su Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod za zapošljavanje i Gender Centar Federacije BiH. Četiri federalna ministarstva i jedan zavod su izabrani kao "pilot sektori" u kojima će se implementaciojm AP GOB F BiH 2010.-2012. razviti specifični model Federacije BiH za uvođenje GOB-a u budžetski proces na izabranim pilot programima/transferima/grantovima.

Vlada Federacije BiH ima ključnu ulogu kada su u pitanju uspjeh i krajnji rezultati implementacije AP GOB F BiH 2010.-2012. Kako bi se postigao maksimalan efekat, ovaj proces u potpunosti mora biti podržan odlukama Vlade F BiH.

Potrebno je jasno definirati uloge različitih aktera. Podizanje svijesti i obuka državnih službenika/ica na svim nivoima neophodni su u sticanju potrebnih znanja. U našem slučaju, inicijativa za uvođenje GOB-a je potekla od Gender Centra Federacije BiH u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom finansija, ali njena uspješnost je uvjetovana i jasnim određivanjem zaduženja za samu implementaciju i upravljanje cijelim procesom. S obzirom da sve oblasti politike treba da budu predmet GOB-a, potrebna je predanost i učešće odabranih ministarstava i zavoda. Službenici/e zaduženi za budžet i politiku pri ministarstvima/ zavodu treba da međusobno surađuju i imaju pristup ekspertizi iz oblasti ravnopravnosti spolova. Ovi ključni akteri treba da vjeruju ne samo u vrijednost pristupa GOB, već i da je takav pristup moguć i da će unaprijediti postojeću praksu. Premda najbitnije odluke o budžetu donosi Vlada F BiH i najuži krug rukovodećih državnih službenika unutar ministarstava/ zavoda, značajna uloga pripada i višim državnim službenicima/cama čiji je posao izrada nacrta budžeta. Stoga je neophodno obuhvatiti obukom i aktivno uključiti u implementaciju ovaj sloj kadrova.

Gender Centar F BiH, kao stručna služba Vlade F BiH, treba svoja stručna znanja prenijeti ostalim akterima, podizati svijest i pružati informacije, vršiti promociju i koordinaciju uvođenja GOB-a, te stručno sa aspekta ravnopravnosti spolova pomagati proces izrade budžeta sa odabranim pilot programima/transferima/grantovima u pilot ministarstvima/zavodu. Koordinacijske aktivnosti podrazumijevaju i praćenje i izvještavanje o napretku provedbe AP GOB F BiH 2010-2012. Uspjeh ovih aktivnosti uveliko ovisi o kvalitetu suradnje s Federalnim ministarstvom finansija, ali u svakom slučaju Gender Centar F BiH ima ključnu ulogu u pružanju stručne pomoći i obuke, u koordinaciji, praćenju i izvještavanju, podizanju svijesti i izgradnji sposobnosti.

Federalno ministarstvo finansija, a naročito Sektor za budžet, kao nadležno ministarstvo koje priprema i finalizira prijedlog budžeta za Vladu F BiH, neizbježan je akter u svim ovim procesima. Prema zaključku Vlade F BiH, s vremenom treba preuzeti lidersku ulogu u ovim procesima, te se implementacijom AP GOB F BiH ojačati za preuzimanje te uloge. Iz tog razloga, od izuzetne je važnosti jačati partnerski odnos Gender Centra F BiH i Federalnog ministarstva finansija, te implementaciju AP GOB F BiH 2010.-2012. iskoristiti da "naučene lekcije" na "pilot programima/transferima/grantovima" u bliskoj budućnosti posluže za unapređenje pravnog okvira koji regulira budžetski proces, uvodeći zahtjeve GOB-a i u proces planiranja i izrade budžeta u "10 koraka"- u budžetske instrukcije i DOB. Time bi se stvorile pravne pretpostavke za uvođenje GOB-a na svim nivoima vlasti u BiH, kao i održivi sistem neophodnih obuka za "ključna radna mjesta" unutar budžetskih korisnika.

U skladu sa prije navedenim, AP GOB F BiH 2010.-2012. svojim aktivnostima predviđa formiranje Koordinacione grupe (KG) koju čine po jedan predstavnik/ica navedenih aktera (6 osoba), čiji će se rad regulirati Poslovnikom o radu. Osnovni zadatak Koordinacione grupe je upravljanje procesom uvođenja GOB-a u Federaciji BiH, koordinacija provedbe AP GOB F BiH 2010.-2012., donošenje odluka o potrebnim obukama učesnika u implementaciji, ostvarivanje partnerskih odnosa s drugim projektima međunarodnih organizacija koje podržavaju inicijative za GOB i gender mainstreaming uopće, donošenje preporuka i kreiranje prijedloga zaključaka za Vladu F BiH, praćenje i izvještavanje o stepenu provedbe, kreiranje osnovne liste indikatora i na osnovu stečenih iskustava kreiranje narednog plana aktivnosti. Posebno je važna uloga svakog od pojedinih članova/ica KG na poslovima koordinacije rada unutar sektorskih radnih grupa pilot ministarstava/zavoda, te izvještavanje o rezultatima njihovog rada. KG će se formirati na osnovu prijedloga ministara/direktora, te će Rješenje o formiranju KG donijeti direktorica Gender Centra F BiH, po zaključku Vlade F BiH, i objaviti ga u "Službenim novinama Federacije BiH."

Dakle, unutar pilot ministarstava/zavoda će se formirati sektorske radne grupe (RG), koje će direktno raditi na provedbi planiranih aktivnosti unutar ministarstava/zavoda. Broj osoba i sastav pojedinačnih RG će ovisiti o potrebi za učešćem pojedinih osoba koje se nalaze na "ključnim radnim mjestima", ovisno o tome o kojoj aktivnosti se radi, te u planiranom trogodišnjem periodu njihov broj i sastav može biti promjenjiv. Njihovo imenovanje se vrši rješenjem koje donosi ministar/direktor, na prijedlog člana/ice KG iz tog ministarstva/zavoda.

VII. Praćenje i izvještavanje

Nakon završetka svake od pojedinih aktivnosti nosilac aktivnosti sačinjava izvještaj koji se dostavlja KG na usvajanje.

Na osnovu pojedinačnih izvještaja, KG sačinjava prijedloge periodičnih izvještaja sa preporukama/prijedlogom zaključaka, upućuje ih Gender Centru F BiH koji ih, prema propisanoj proceduri, dostavlja Vladi F BiH na usvajanje. Periodični izvještaji se moraju dostaviti na Vladu Federacije BiH najmanje jednom godišnje, a po potrebi i češće.

Jednom godišnje, Gender Centar F BiH izvještava komisije za ravnopravnost spolova oba doma Parlamenta Federacije BiH o postignutim rezultatima, te kompilirane izvještaje svih aktera na godišnjem nivou uključuje u izvještaje o provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.

Najkasnije u decembru 2012. g. Gender Centar će sačiniti i Vladi F BiH uputiti Završni izvještaj s rezultatima praćenja i ocjene uspješnosti implementacije, s prijedlogom zaključaka.

VIII. Uloga međunarodnih organizacija, donatora i povezanost s drugim projektima koji su u oblasti reforme javnih finansija u Federaciji BiH

U vrijeme dok je Radna grupa, koju je oformio Gender Centar F BiH, radila na analizi propisa koji reguliraju budžetski proces u Federaciji BiH, na osnovu koje su doneseni zaključci Vlade F BiH za izradu AP GOB F BiH 2010.-2012., Razvojni fond Ujedinjenih naroda za žene (UNIFEM), Ured u Sarajevu, izrazio je spremnost za podršku trenutnim i narednim planiranim aktivnostima Gender Centra F BiH na uvođenju GOB u F BiH. Potpisan je Memorandum o sporazumijevanju ( 12.03.2009. g.), kojim je UNIFEM predvidio i podržao sljedeće aktivnosti: pružanje finansijske i organizacijske podrške sastancima Radne grupe koja je radila na analizi propisa koji reguliraju budžetski proces u F BiH, finansijska i organizacijska podrška sastancima Radne grupe koja je radila na izradi AP GOB F BiH 2010.-2012., upravno vodstvo u procesu ponude i odabira konsultantske kuće koja će izraditi Istraživački dokument- analizu postojećeg stanja, osiguravanje razmjene znanja i stečenih iskustava u procesima koji se odvijaju u Republici Srpskoj i pomoć pri ostvarivanju kontakata i pribavljanju informacija o aktivnostima koje drugi donatori provode u F BiH po pitanju reforme u oblasti javnih finansija. Osim toga, ekspertica za GOB Ureda UNIFEM Sarajevo je, kao ravnopravna članica, učestvovala u radu Radne grupe za izradu AP GOB F BiH 2010.-2012. Obećano je da će Ured UNIFEM-a Sarajevo pružiti podršku i u implementaciji AP GOB F BiH 2010.-2012., što će se bolje precizirati novim Memorandumom o sporazumijevanju.

Projekat "Jačanje upravljanja javnim rashodima 3 (SPEM 3)", finansiran od Odjeljenja za međunarodni razvoj UK (DFID), ima za svrhu sveobuhvatan, srednjoročni proces planiranja budžeta povezan s prioritetima vladine politike na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou, koji će pregledati i o kome će izvještavati parlamenti i građansko društvo. Kao prvi izvršni očekivani rezultat, ovaj projekat očekuje da će se produbiti srednjoročni, gender odgovoran proces pripreme budžeta koji je usklađen sa politikama. Iz tog razloga, Gender Centar je u rad Radne grupe na izradi AP GOB F BiH 2010.-2012. kao punopravnog člana uključio dva eksperta koji direktno rade na provedbi ovog projekta. Na taj način je osigurano da se aktivnosti naša dva projekta naslanjaju jedne na druge, da se dopunjuju i vode u partnerstvu. Dio projekta SPEM 3 koji se bavi GOB-om obuhvatit će kratkoročnu tehničku podršku državnom i entitetskom nivou vlasti kako bi se unaprijedilo razumijevanje i tehnike boljeg donošenja odluka o GOB politikama. Poseban je cilj podizanje nivoa svijesti o pitanjima gendera u upravljanju javnim finansijama, kao i razvoj Akcionog plana za moguće reforme u budžetskom procesu 2012.-2014. (od januara 2011.) kako bi se započeli koraci ka prikupljanju informacija o utjecaju programa i politika na žene i muškarce.