Ministartstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine
Pravilnik o dobroj proizvodnoj praksi (GMP) za lijekove
Na osnovu člana 58. stav (9) Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 58/08), ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na prijedlog Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, donosi
PRAVILNIK
O DOBROJ PROIZVODNOJ PRAKSI (GMP) ZA LIJEKOVE
DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se zahtjevi dobre proizvodne prakse koje moraju primjenjivati proizvođači gotovih lijekova namijenjenih za stavljanje u promet u Bosni i Hercegovini te lijekova namijenjenih kliničkom ispitivanju u Bosni i Hercegovini.
Član 2.
Pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
- a)Proizvođač lijeka je pravno lice navedeno u članu 2. tački rr) Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (u daljnjem tekstu: Zakon).
- b)Farmaceutsko osiguranje kvaliteta čini ukupni sistem organiziranih radnji i postupaka kojima se osigurava da kvalitet gotovih lijekova i lijekova za ispitivanje bude u skladu sa zahtjevima kvaliteta za predviđenu upotrebu.
- c)Dobra proizvodna praksa je dio sistema osiguranja kvaliteta kojim se postiže da se lijekovi dosljedno i trajno proizvode i provjeravaju prema odgovarajućim standardima kvaliteta u skladu s njihovom namjenom.
- d)Lijek namijenjen ispitivanju je farmaceutski oblik aktivne supstance ili placebo koji se ispituje ili koristi kao usporedni lijek u kliničkom ispitivanju, kao i lijek koji ima dozvolu za stavljanje u promet ako se koristi ili oprema na način drukčiji od odobrenog ili kada se koristi u novoj indikaciji, odnosno u svrhu dobivanja dodatnih podataka o odobrenom obliku.
- e)Maskiranje je namjerno prikrivanje identiteta lijeka namijenjenog ispitivanju u skladu s uputama naručioca ispitivanja.
- f)Otkrivanje identiteta lijeka namijenjenog ispitivanju je postupak ponovne identifikacije lijeka kojem je identitet bio maskiran.
DIO DRUGI - PRAVA I OBAVEZE
Član 3.
POGLAVLJE I - Kontrola primjene Pravilnika
Provođenjem nadzora, farmaceutska inspekcija osigurava da proizvođač obavlja proizvodnju lijeka u skladu sa načelima i smjernicama dobre proizvodne prakse propisanim ovim Pravilnikom kao i uvjetima na osnovu kojih je izdana proizvodna dozvola.
POGLAVLJE II - Prava i obaveze proizvođača lijekova u proizvodnim postupcima
Član 4.
(1) Proizvođač lijeka obvezan je osigurati da se svi proizvodni postupci za lijekove izvode u skladu s dobrom proizvodnom praksom i proizvodnom dozvolom uključujući i lijekove koji su namijenjeni samo za izvoz.
(2) Za gotove lijekove uvezene u BiH na osnovu člana 65. Zakona, uvoznik je odgovoran za kvalitet uvezenih lijekova, te da su proizvedeni prema standardima koji su jednaki načelima i smjernicama dobre proizvodne prakse propisanim ovim Pravilnikom.
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana uvoznik gotovog lijeka obavezan je na zahtjev nadležnog tijela osigurati dokaz da je gotov lijek proizveden od proizvođača koji ima proizvodnu dozvolu.
(4) Ako je uvezeni lijek namijenjen kliničkom ispitivanju, nosilac prethodne dozvole obvezan je dokazati da je lijek proizveden od proizvođača koji je prijavljen nadležnom tijelu države u kojoj je lijek proizveden i da ima njegovu dozvolu za tu svrhu.
Član 5.
(1) Proizvođač lijeka obvezan je osigurati da se svi proizvodni postupci za određeni lijek izvode u skladu s podacima dostavljenim Agenciji za lijekove i medicinska sredstva (u daljnjem tekstu: Agencija) u postupku izdavanja dozvole za stavljanje gotovog lijeka u promet.
(2) U slučaju lijeka namijenjenog ispitivanju, proizvođač je obavezan osigurati da se svi proizvodni postupci provode u skladu s podacima nosioca prethodne dozvole navedenim u zahtjevu za prethodnu saglasnost za provođenje kliničkog ispitivanja.
(3) Proizvođač je obavezan redovno ocjenjivati vlastite proizvodne metode s ciljem njihovog prilagođavanja znanstveno-tehničkom razvoju.
(4) Ako je potrebna izmjena u dokumentaciji o lijeku na osnovu koje je dobivena dozvola za stavljanje gotovog lijeka u promet ili dodatak zahtjevu za dobivanje dozvole za klinička ispitivanja, nosilac dozvole ili podnosilac zahtjeva za kliničko ispitivanje obavezan je pokrenuti postupak izmjene odobrenja.
Član 6.
(1) Različite proizvodne postupke treba provoditi prema unaprijed postavljenim pisanim uputama i procedurama, te u skladu s dobrom proizvodnom praksom. Za provođenje i proces provjere moraju se osigurati primjerena i odgovarajuća sredstva. Sva odstupanja od postupaka i oštećenja proizvoda moraju biti na odgovarajući način dokumentirana i temeljito istražena.
(2) S ciljem sprječavanja unakrsne kontaminacije treba poduzeti sve potrebne tehničke, odnosno organizacijske mjere. U slučaju lijeka namijenjenog ispitivanju, posebna pažnja mora se obratiti na rukovanje lijekom tokom i nakon bilo kojeg postupka maskiranja identiteta lijeka.
(3) Svaki novi proizvodni postupak ili važniju izmjenu postojećeg proizvodnog postupka potrebno je validirati. Kritične faze proizvodnog postupka treba obavezno revalidirati u određenim vremenskim periodima.
(4) Za lijek namijenjen ispitivanju, proizvodni proces treba validirati u potpunosti, uzimajući u obzir stepen razvoja proizvoda. Svakako moraju biti validirane kritične faze procesa, kao što je sterilizacija. Sve faze dizajna i razvoja proizvodnog procesa moraju biti u potpunosti dokumentirane.
POGLAVLJE III - Prava i obaveze proizvođača lijekova u pogledu osoblja i proizvodnih pogona
Član 7.
Proizvođač je obavezan uspostaviti i provoditi djelotvoran sistem farmaceutskog osiguranja kvaliteta aktivnim učešćem rukovodećeg osoblja kao i radnika svih pratećih službi.
Član 8.
Na svakom mjestu proizvodnje proizvođač je obavezan osigurati dovoljan broj odgovarajuće osposobljenih radnika za postizanje ciljeva farmaceutskog osiguranja kvaliteta i to:
- a)zaposlenu odgovornu osobu za stavljanje serije lijeka u promet - magistra farmacije sa specijalizacijom iz ispitivanja i kontrole lijekova, a po čijem odobrenju se pojedine serije gotovog lijeka mogu staviti u promet,
- b)zaposlenu odgovornu osobu za proizvodnju gotovoga lijeka - magistra farmacije sa specijalizacijom iz farmaceutske tehnologije ili s najmanje pet godina iskustva na poslovima proizvodnje lijekova,
- c)zaposlenog magistra farmacije s odobrenjem za samostalan rad pod čijim nadzorom se obavlja skladištenje i isporučivanje gotovih lijekova,
- d)zapošljavati radnike visoke stručne spreme - magistre farmacije, diplomirane inžinjere hemije ili druge srodne struke, najmanje s jednogodišnjim radnim iskustvom pod čijim nadzorom se obavlja skladištenje i izdavanje ljekovitih tvari,
- e)zapošljavati radnike visoke stručne spreme odgovarajućeg usmjerenja najmanje s jednogodišnjim iskustvom, pod čijim nadzorom se proizvode gotovi lijekovi te obavlja ulazna, in-proces i završna provjera kvaliteta,
- f)zapošljavati radnike srednje stručne spreme odgovarajućeg usmjerenja, kao i radnike najmanje II i III stepena stručne spreme odgovarajućeg usmjerenja, osposobljene za poslove tehničara i pomoćne tehničke poslove u vezi s neposrednom proizvodnjom i provjerom kvaliteta lijekova.
Član 9.
(1) Obaveze i zadaci rukovodećeg i nadzornog osoblja koje je odgovorno za primjenu i provođenje dobre proizvodne prakse, uključujući i odgovorne osobe iz člana 10. ovog Pravilnika, moraju biti navedeni u opisima njihovih poslova.
(2) Odnosi nadređenosti osoba iz stava 1. ovog člana trebaju se utvrditi organizacijskom shemom. Organizacijska shema i opisi poslova moraju biti u skladu s propisanim unutarnjim postupcima proizvođača.
(3) Proizvođač je obavezan radnicima iz stava 1. ovog člana dati potrebna ovlaštenja, a u svrhu cjelovitog obavljanja poslova za koje su odgovorni i zaduženi.
(4) Proizvođač je obavezan osigurati provođenje osnovne i trajne, teoretske i praktične obuke za osoblje s ciljem upoznavanja ukupnog sistema osiguranja kvaliteta i primjene načela dobre proizvodne prakse.
(5) Proizvođač je obavezan pripremiti, provoditi i pratiti odgovarajuće higijensko-zdravstvene programe uključujući i korištenje zaštitne i radne odjeće.
Član 10.
(1) Odgovorna osoba iz člana 8. stava 1. ovog Pravilnika obavezna je osigurati da je svaka serija gotovog lijeka proizvedena i provjerena u skladu sa zakonskim propisima koji su na snazi u BiH i podacima navedenim u dokumentaciji priloženoj uz zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje gotovog lijeka u promet u BiH.
(2) Odgovorna osoba iz stava 1. ovog člana svojim potpisom u posebnom registru odobrava stavljanje pojedine serije lijeka u promet.
Član 11.
(1) Proizvodni pogoni i oprema trebaju biti izvedeni, smješteni i održavani tako da odgovaraju postupcima koji se u njima provode.
(2) Raspored, izvedba i rukovanje opremom mora biti takvo da na najmanju moguću mjeru svede opasnost od pogreške i da omogući djelotvorno čišćenje i održavanje s ciljem sprječavanja kontaminacije, unakrsne kontaminacije i svaki nepoželjni uticaj na kvalitet proizvoda.
(3) Proizvodni pogoni i oprema koji se koriste u proizvodnim postupcima, a kritični su za kvalitet proizvoda, trebaju biti na odgovarajući način kvalificirani i validirani.
POGLAVLJE IV - Prava i obaveze proizvođača lijekova u pogledu evidencije, nadzora i ispitivanja lijekova
Član 12.
(1) Proizvođač mora osigurati sistem vođenja dokumentacije koji se temelji na zahtjevima kvaliteta proizvoda, proizvodnoj recepturi, uputama za proizvodnju i procedurama opremanja gotovog proizvoda, te radnim procedurama i zapisima koji pokrivaju različite proizvodne aktivnosti. Dokumentacija mora biti jasna i ažurirana.
(2) Dokumentacija iz stava 1. ovog člana mora omogućiti uvid u tok proizvodnih postupaka svake proizvedene serije lijeka kao i promjene tokom razvoja lijeka namijenjenog ispitivanju.
(3) Dokumentaciju o seriji lijeka treba držati arhiviranu najmanje godinu dana nakon isteka roka valjanosti serije na koju se odnosi ili pet godina nakon stavljanja serije lijeka u promet, ovisno o tome koji je period duži.
(4) Proizvođač lijeka namijenjenog ispitivanju, dokumentaciju o seriji lijeka namijenjenog ispitivanju mora čuvati najmanje pet godina nakon završetka posljednjega kliničkog ispitivanja u kojem je serija lijeka korištena.
(5) Ako se koriste elektronski, fotografski ili neki drugi sistem arhiviranja podataka, proizvođač mora validirati sistem dokazujući da će podaci biti sačuvani tokom predviđenog roka. Kada se koriste elektronski zapisi, mora postojati zaštita od neovlaštenog ulaska u bazu podataka te neizbrisivi zapis svakog unosa ili pregleda baze s podatkom o osobi koja je taj posao obavljala.
(6) Podatke evidentirane na način opisan u stavu 5. ovog člana potrebno je zaštititi od gubitka ili oštećenja izradom kopija ili prijenosom u drugi sistem arhiviranja podataka, a podaci o provedenom postupku trebaju se arhivirati.
(7) Podaci koji su arhivirani na način opisan u ovom članu trebaju biti dostupni i čitljivi i moraju se dostaviti nadležnom tijelu na njegov zahtjev.
Član 13.
(1) Proizvođač mora uspostaviti i održavati sistem kontrole kvaliteta, a pod rukovođenjem osobe koja ima potrebne kvalifikacije i neovisna je od proizvodnje.
(2) Osoba iz stava 1. ovog člana mora raspolagati s jednim ili više laboratorija kontrole kvaliteta s odgovarajućim osobljem i opremom za provođenje potrebnih ispitivanja (polaznih sirovina i pakovnih materijala, međuproizvoda i gotovih proizvoda). U te svrhe mogu se koristiti i usluge drugih za to osposobljenih laboratorija, koji za obavljanje djelatnosti imaju odobrenje nadležnog tijela, a s kojima proizvođač ima sklopljen važeći pisani ugovor.
(3) U okviru završne provjere gotovih lijekova, prije nego što odobri stavljanje serije gotovog lijeka u promet ili korištenje u kliničkim ispitivanjima, organizacijska jedinica odgovorna za kvalitet mora uz analitičke rezultate razmotriti i ostale bitne podatke kao što su uvjeti proizvodnje, rezultati in proces provjere, provjera proizvodne dokumentacije i udovoljavanje lijeka postavljenim zahtjevima kvaliteta u specifikaciji, uključujući i završno pakovanje lijeka.
(4) Uzorke svake serije gotovog lijeka proizvođač treba čuvati najmanje godinu dana nakon isteka roka valjanosti. Za lijek za ispitivanje potrebno je čuvati dovoljno uzoraka svake serije, kao i ključnih komponenti pakovnog materijala koji je korišten za svaku seriju lijeka, najmanje dvije godine nakon završetka ili prekida posljednjeg kliničkog ispitivanja u kojem je korištena pojedina serija, ovisno o tome koji je period duži. Svi navedeni uzorci moraju biti na raspolaganju nadležnom tijelu.
(5) Uzorke sirovina (osim rastvarača, plinova i vode) korištene za proizvodnju proizvođač treba čuvati najmanje dvije godine nakon stavljanja lijeka u promet. Ovaj se period može skratiti za sirovine koje nisu stabilne, a što mora biti navedeno u odgovarajućim zahtjevima kvaliteta. Svi navedeni uzorci moraju biti na raspolaganju nadležnom tijelu.
(6) Za polazne sirovine i proizvode koji se proizvode pojedinačno ili u malim količinama ili njihovo čuvanje može izazvati posebne poteškoće, dogovorno s nadležnim tijelom mogu se utvrditi drugi uvjeti uzorkovanja i čuvanja.
Član 14.
(1) Za obavljanje bilo kojeg proizvodnog postupka ili poslova vezanih uz proizvodnju, a koje za proizvođača lijeka obavlja druga pravna osoba, proizvođač lijeka obvezan je sklopiti pisani ugovor.
(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana mora jasno utvrditi odgovornost svake strane, te posebno pridržavanje načela dobre proizvodne prakse od strane izvršioca ugovora na način koji će osoba odgovorna za stavljanje pojedine serije gotovog lijeka u promet u potpunosti ispuniti svoje obveze.
(3) Izvršilac proizvodnog postupka ili poslova iz stava 1. ovog člana ne smije sklapati ugovor za povjereni posao s trećom pravnom osobom bez pisanog odobrenja naručioca.
(4) Izvršilac mora primjenjivati načela i smjernice dobre proizvodne prakse i omogućiti nadležnom tijelu provođenje nadzora nad njegovim radom.
Član 15.
(1) Proizvođač lijeka obavezan je postaviti i primjenjivati sistem evidentiranja i ocjenjivanja svih dobivenih prigovora kao i djelotvoran sistem za brzo povlačenje gotovog lijeka koji se nalazi u prometu.
(2) Proizvođač lijeka obavezan je evidentirati i ispitati svaki prigovor koji se odnosi na manjkavost lijeka.
(3) Proizvođač lijeka obavezan je obavijestiti farmaceutsku inspekciju i Agenciju o svakom nedostatku koji može imati za posljedicu povlačenje lijeka iz prometa ili neuobičajena ograničenja u primjeni lijeka.
(4) U slučajevima iz stava 3. ovog člana proizvođač lijeka obavezan je poduzeti mjere koje odredi farmaceutska inspekcija i/ili Agencija.
Član 16.
Proizvođač u okviru provođenja sistema osiguranja kvaliteta obavezan je provoditi samoinspekcije s ciljem praćenja i nadgledanja, primjene i poštivanja dobre proizvodne prakse, te predlaganja potrebnih mjera za poboljšanje sistema osiguranja kvaliteta. O provođenju samoinspekcije i potom provedenih korektivnih aktivnosti potrebno je voditi evidenciju.
Član 17.
(1) U slučaju lijeka namijenjenog ispitivanju, proizvođač je u saradnji s nosiocem prethodne dozvole obavezan uspostaviti i primjenjivati sistem evidentiranja i ocjenjivanja svih prigovora na ispitivani lijek, kao i djelotvoran sistem za brzo povlačenje lijeka.
(2) Proizvođač lijeka obavezan je evidentirati i ispitati svaki prigovor koji se odnosi na manjkavost lijeka iz stava 1. ovog člana te mora obavijestiti Agenciju o svakom nedostatku koji može imati za posljedicu povlačenje ili neuobičajena ograničenja u primjeni lijeka.
(3) Ako lijek namijenjen ispitivanju ima dozvolu za stavljanje u promet, nosilac prethodne dozvole obavezan je obavijestiti nosioca dozvole i Agenciju o svakom nedostatku koji može biti povezan s tim lijekom.
(4) Nosilac prethodne dozvole obavezan je uspostaviti mehanizam koji omogućuje brzu identifikaciju lijeka maskiranog za kliničko ispitivanje u slučajevima kada je neophodno hitno povlačenje lijeka.
(5) Nositelj prethodne dozvole osigurat će da identifikacija maskiranog lijeka bude provedena samo u onoj mjeri u kojoj je potrebo za zaštitu ispitanika.
Član 18.
Označavanje lijeka za ispitivanje mora biti takvo da osigura zaštitu ispitanika i omogući sljedivost, da omogući identifikaciju lijeka i kliničkog ispitivanja, te da olakša ispravnu primjenu ispitivanog lijeka.
DIO TREĆI - PRIMJENA ODREDBI
Član 19.
U proizvodnji lijekova u BiH na odgovarajući način se primjenjuju Načela i smjernice dobre proizvodne prakse za lijekove, date u "Prilogu 1. ovog Pravilnika" i čine njegov sastavni dio.
Član 20.
Dodatne odredbe dobre proizvodne prakse za pojedine postupke i oblike lijekova propisane su Dodacima 1. do 14. koji su sastavni dio Načela i smjernica dobre proizvodne prakse, kao dijela ovog Pravilnika.
Član 21.
Pravna lica koja se bave proizvodnjom lijekova, dužna su svoje poslovanje i organizaciju usaglasiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
DIO ČETVRTI - PRIJELAZNE ODREDBE
Član 22.
Gramatička terminologija korištena muškog roda u ovom Pravilniku podrazumijeva uključivanje oba spola.
Član 23.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika vršit će se na način i po postupku za njegovo donošenje.
DIO PETI-ZAVRŠNE ODREDBE
Član 24.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se do usvajanja propisa o preuzimanju odgovarajućih direktiva Evropske unije.
Broj 08-31-3-795-1-JD/10
8. marta 2010. godine
Ministar
Mr. Sredoje Nović, s. r.
PRILOG 1 PRAVILNIKA
NAČELA I SMJERNICE DOBRE PROIZVODNE PRAKSE (GMP) ZA LIJEKOVE
Uvod
Farmaceutska industrija u Evropskoj uniji (EU) održava visok standard osiguranja kvaliteta u razvoju, proizvodnji i kontroli lijekova. Postupkom za izdavanje dozvola za stavljanje lijeka u promet osigurana je usaglašenost lijekova sa važećim zahtjevima u pogledu sigurnosti, kvaliteta i efikasnosti, koju procjenjuju nadležne institucije.
Postupkom za izdavanje dozvola za proizvodnju osigurano je da svi lijekovi koji imaju dozvolu za stavljanje u promet na evropskom tržištu budu proizvedeni od strane proizvođača koji posjeduju dozvolu za proizvodnju i koji su redovno kontrolirani od strane nadležnih inspekcija.
Dozvola za proizvodnju neophodna je svim proizvođačima lijekova na teritoriju EU, bez obzira da li je lijek u prometu u EU ili van nje.
Od strane Komisije EU usvojene su dvije direktive koje propisuju načela i smjernice Dobre proizvodne prakse (GMP) za lijekove.
Direktiva 2003/94/ES se odnosi na lijekove u humanoj medicini i Direktiva 91/412/EES koja se odnosi na lijekove u veterinarskoj medicini.
U skladu sa ovim direktivama objavljene su smjernice GMP koje se koriste pri procjeni dokumentacije za izdavanje dozvola za proizvodnju lijekova i kao osnova za inspekciju proizvođača lijekova.
Načela Dobre proizvodne prakse i detaljne smjernice se odnose na sve proizvodne postupke za koje je potrebna dozvola prema članu 40. Direktive 2001/83/ES i članu 44. Direktive 2001/82/ES izmjenjene i dopunjene Direktivom 2004/27/EES, odnosno 2004/28/ES.
Smjernice Dobre proizvodne prakse odnose se i na sve ostale farmaceutske proizvodne postupke, kao što su proizvodnja lijekova u bolnicama i proizvodnja lijekova namijenjenih za klinička ispitivanja.
Smjernice Dobre proizvodne prakse se sastoje od dva dijela - osnovnih zahtjeva i posebnih dodataka.
Prvi dio daje načela Dobre proizvodne prakse za lijekove. U drugom dijelu su date smjernice Dobre proizvodne prakse za aktivne supstance koje se koriste kao polazni materijali u proizvodnji lijekova.
Rječnik nekih termina koji se koriste u smjernicama Dobre proizvodne prakse nalazi se iza dodataka.
Smjernice Dobre proizvodne prakse ne obuhvataju aspekte sigurnosti osoblja zaposlenog u proizvodnji, što je od izuzetnog značaja u proizvodnji nekih lijekova kao što su visoko reaktivni, biološki i radioaktivni lijekovi. Ova pitanja posebno su definisana drugim propisima EU ili nacionalnim propisima.
Smjernice Dobre proizvodne prakse podrazumijevaju da su, od strane proizvođača, zahtjevi iz dozvole za stavljanje lijeka u promet koji se odnose na sigurnost, kvalitet i efikasnost, sistemski inkorporirani u sve proizvode , kontrolne i postupke odobravanja serije lijeka za promet.
Proizvodnja lijekova se tokom dugog perioda obavljala u skladu sa smjernicama Dobre proizvodne prakse, tako da ona nije regulirana CEN/ISO standardima. Harmonizovane standarde, usvojene od strane Evropske organizacije za standardizaciju CEN/ISO, industrija može da koristi prema ličnom izboru, kao instrument za uvođenje sistema kvaliteta u farmaceutski sektor.
Smjernicama Dobre proizvodne prakse uzeto je u obzir da postoje prihvatljive metode, osim onih koje su u njima pisane, kojima se mogu dostići načela osiguranja kvaliteta. Smjernicama se ne želi spriječiti razvoj novih pristupa ili novih tehnologija koje su validirane i koje osiguravaju zadovoljavajući nivo osiguranja kvaliteta, a minimalno isti kao onaj zahtjevan smjernicama.
Smjernice Dobre proizvodne prakse se redovno ažuriraju.
1. DIO - OSNOVNI ZAHTJEVI ZA PROIZVODNJU LIJEKOVA
POGLAVLJE I - UPRAVLJANJE KVALITETOM
Načela
Nosilac dozvole (rješenja) za proizvodnju lijekova mora proizvoditi medicinske proizvode tako da osigura:
- -da proizvodi odgovaraju naznačenoj namjeni;
- -da su u skladu sa zahtjevima iz dozvole (rješenja) za stavljanje lijeka u promet;
- -da ne predstavljaju rizik za pacijente zbog neodgovarajuće neškodljivosti, kvaliteta ili djelotvornosti.
Za ispunjenje svih zahtjeva kvaliteta odgovorno je rukovodstvo proizvođača, a u njihovoj realizaciji aktivno učestvuje osoblje iz različitih organizacionih dijelova i različitih nivoa odgovornosti, kao i svi dobavljači i distributeri koji sarađuju sa proizvođačima.
Da bi se navedeni ciljevi kvaliteta postigli mora postojati sveobuhvatno dizajniran i korektno primjenjen sistem osiguranja kvaliteta (u daljnjem tekstu: OK) koji obuhvata Dobru proizvodnu praksu (u daljnjem tekstu: GMP, a samim tim i kontrolu kvaliteta (KK).
Sistem osiguranja kvaliteta treba u potpunosti biti dokumentovan, a njegova efikasnost se treba redovno pratiti. Svi dijelovi sistema osiguranja kvaliteta trebaju imati odgovarajuće resurse - kompetentno osoblje, dovoljan broj odgovarajućih prostorija, uslove i opremu.
Postoje dodatne zakonske obaveze za nosioca dozvole (rješenja) za proizvodnju i za odgovorno lice za puštanje serije lijeka u promet (u daljnjem tekstu: QP).
1.1 Osnovni koncepti OK, GMP i KK su međusobno povezani. Oni su ovdje opisani sa namjerom da se naglasi njihova povezanost i njihov presudan značaj u proizvodnji i kontroli kvaliteta lijekova.
Osiguranje kvaliteta
1.2 Osiguranje kvaliteta je široko raširen koncept koji obuhvata sve elemente koji individualno ili kolektivno utiču na kvalitet proizvoda. To je suma svih organizovanih aktivnosti koje se poduzimaju da bi se osiguralo da su lijekovi takvog kvaliteta kakav se zahtijeva za njihovu namjenu. Zbog toga OK uključuje GMP kao i druge faktore izvan obima ovog vodiča.
Sistem OK u proizvodnji lijekova treba da osigura:
I. da su razvoj i formulacija farmaceutskog oblika lijeka dizajnirani u skladu sa zahtjevima GMP i Dobre laboratorijske prakse (u daljnjem tekstu: GLP);
II. da su proizvodni postupci i operacije kontrole kvaliteta jasno definisane i usklađene sa GMP;
III. da su odgovornosti rukovodstva jasno definisane;
IV. da su izvršene pripreme za proizvodnju, nabavu i upotrebu ispravnih polaznih supstanci i pakovnih materijala;
V. da su obavljene sve neophodne kontrole međuproizvoda, kontrole u toku procesa i validacije;
VI. da se finalni proizvod proizvodi na odgovarajući način i kontroliše, u skladu sa definisanim postupcima;
VII. da se lijekovi ne prodaju niti isporučuju prije nego što QP ne potvrdi da je svaka serija lijeka proizvedena i kontrolisana u skladu sa zahtjevima dozvole (rješenja) za stavljanje lijeka u promet i svim drugim zahtjevima bitnim za proizvodnju, kontrolu kvaliteta i odobravanje serije lijeka za promet;
VIII. da postoje odgovorajući uslovi koji, koliko god je moguće, osiguravaju da se lijekovi skladište, distribuiraju i da se sa njima rukuje na način koji ne narušava njihov kvalitet tokom cijelog roka valjanosti;
IX. da postoje postupci za internu inspekciju i/ili pregled kvaliteta kojim se redovno procjenjuje djelotvornost i primjena sistema osiguranja kvaliteta.
Dobra proizvodna praksa za lijekove
1.3 GMP je onaj dio Osiguranja kvaliteta koji osigurava da se proizvod konstantno proizvodi i kontroliše prema standardima kvaliteta koji odgovaraju namjeni proizvoda i zahtjevima iz dozvole (rješenja) za stavljanje lijeka u promet i specifikaciji proizvoda.
GMP uključuje proizvodnju i kontrolu kvaliteta a osnovni zahtjevi GMP su slijedeći:
- 1)svi proizvodni procesi trebaju biti jasno definisani, sistematski provjeravani na osnovu stečenog iskustva i moraju osigurati konstantnu proizvodnju lijekova zahtjevanog kvaliteta koja odgovara njihovoj specifikaciji,
- 2)kritične faze proizvodnog procesa i značajne promjene procesa moraju biti vrednovane (validirane);
- 3)moraju biti osigurani svi neophodni resursi za GMP, uključujući:
- -odgovarajuće obrazovano i obučeno osoblje;
- -odgovarajući prostor;
- -odgovarajuću opremu i održavanje;
- -ispravne polazne materijale i pakovne materijale;
- -odobrene postupke i upute;
- -odgovarajuće skladištenje i transport;
- -
- 4)procedure i uputstva moraju biti napisani u formi instrukcija, jasnim i nedvosmislenim jezikom i primjenjivi su u datim uslovima,
- 5)osoblje mora biti obučeno za pravilno obavljanje posla,
- 6)da se tokom proizvodnje vode zapisi, ručno i/ili automatski koji dokazuju da su sve faze u skladu sa definiranim postupcima i uputama, te da je kvalitet i količina proizvoda u skladu s očekivanom. Značajna odstupanja trebaju biti evidentirana i temeljito istražena,
- 7)zapisi o proizvodnji, uključujući i zapise o distribuciji (svi ostali zapisi) koji omogućuju da se prati kompletna istorija serije, trebaju biti čitljivi i razumljivi, da isporučivanje (promet na veliko) lijeka svodi promjene u kvalitetu lijeka na najmanju moguću mjeru,
- 8)da je osiguran sistem za opoziv svake serije lijeka iz prometa,
- 9)da se ispituju reklamacije na lijekove iz prometa, uzroci nastanka neusklađenosti kvaliteta se istražuju i poduzimaju se odgovarajuće mjere koje će spriječiti ponavljanje istih neusklađenosti.
Kontrola kvaliteta
1.4 Kontrola kvaliteta je onaj dio GMP koji se bavi uzorkovanjem, specifikacijama, testiranjem, kao i postupcima organizovanja, dokumentovanja i odobravanja, koji osiguravaju da se izvode neophodni i odgovarajući testovi, te da se polazni materijali ne odobravaju za upotrebu, niti proizvodi za prodaju sve dok se ne potvrdi da je njihov kvalitet zadovoljavajući.
Osnovni zahtjevi kontrole kvaliteta su slijedeći:
I. Da su na raspolaganju odgovarajući prostor i oprema, obučeno osoblje i odobreni postupci za uzorkovanje, kontrolu i ispitivanje polaznih i pakovnih materijala, međuproizvoda, poluproizvoda i gotovih proizvoda i ako je potrebno za praćenje uslova u prostoru u svrhu GMP,
II. Uzorkovanje polaznih i pakovnih materijala, međuproizvoda, poluproizvoda i gotovih proizvoda vrši obučeno osoblje prema metodama koje je odobrila kontrola kvaliteta,
III. Da su test metode validirane,
IV. Da se vode zapisi ručno i/ili automatski koji dokazuju da se svi zahtjevani postupci uzorkovanja i testiranja redovno izvode. Sve devijacije (odstupanja) moraju se u potpunosti zabilježiti i istražiti,
V. U gotovom proizvodu kvalitativni i kvantitativni sastav aktivne komponente kao i njegova čistoća moraju biti u skladu sa dozvolom (rješenjem) za stavljanje lijeka u promet, upakovan u odgovarajući pakovni materijal te ispravno označen,
VI. O rezultatima testiranja se vode zapisi, te se testiranja materijala, međuproizvoda, poluproizvoda i gotovih proizvoda formalno procjenjuje prema specifikaciji,
VII. Procjena proizvoda uključuje pregled i procjenu relevantne proizvodne dokumentacije i procjenu odstupanja od specificiranih postupaka,
VIII. Da se niti jedan proizvod neće staviti u promet prije nego što QP certifikatom ne potvrdi da proizvod odgovara zahtjevima iz dozvole (rješenja) za stavljanje lijeka u promet,
IX. Da se čuva dovoljan broj referentnih uzoraka polaznih materijala i gotovog proizvoda za slučaj da je potrebno izvršiti dodatna ispitivanja proizvoda i da se ti proizvodi čuvaju u konačnom pakovanju, osim u slučajevima kada se proizvode u izrazito velikim pakovanjima.
Pregled kvaliteta proizvoda
1.5 S ciljem potvrde da se postojeći proizvodni proces dosljedno održava kao i s ciljem potvrde usaglašenosti kvaliteta polaznih materijala i gotovih proizvoda trebaju se provoditi redovni ili periodični pregledi kvaliteta svih proizvoda koji imaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet uključujući i one namijenjene izvozu. Izvještajima se treba potvrditi adekvatnost važećih specifikacija, kako za ulazne materijale tako i za gotove proizvode, što podrazumijeva praćenje trenda i identifikaciju poboljšanja kvaliteta proizvoda ili procesa. Takvi pregledi se trebaju obavljati i dokumentirati na godišnjem nivou i trebaju obuhvatiti minimalno:
- 1)pregled polaznih i pakovnih materijala korištenih u proizvodnji, posebno u slučaju promjene proizvođača;
- 2)pregled kritičnih kontrola tokom procesa i rezultata ispitivanja gotovih proizvoda;
- 3)pregled svih serija proizvoda koje nisu odgovarale utvrđenoj specifikaciji;
- 4)pregled svih značajnih odstupanja ili neusklađenosti i odgovarajućih ispitivanja i efikasnost provedenih korektivnih i preventivnih mjera;
- 5)pregled svih izmjena u procesima ili analitičkim metodama;
- 6)pregled varijacija dozvole (rješenja) za stavljanje lijeka u promet podnesenih/odobrenih/odbijenih, uključujući i one u registracionim dosjeima za treće zemalje;
- 7)pregled rezultata programa praćenja stabilnosti sa prikazom bilo kakvih nepovoljnih trendova;
- 8)pregled svih povrata, reklamacija i opoziva vezanih zbog neodgovarajućeg kvaliteta, kao i pravovremeno sprovedenih ispitivanja;
- 9)pregled opravdanosti prethodno sprovedenih korektivnih akcija u vezi sa proizvodnim procesom ili opremom;
- 10)za nove dozvole (rješenja) za stavljanje lijeka u promet i varijacije dozvola za stavljanje lijeka u promet, pregled ispunjavanja obaveza vezanih za kvaliteta lijeka poslije puštanja lijeka u promet;
- 11)pregled statusa kvalificiranosti relevantne opreme i pomoćnih sistema za proizvodnju npr. HVAC, sistemi za vodu, sistem za komprimirane gasove, i sl.;
- 12)pregled tehničkih ugovora s ciljem potvrde njihove ažuriranosti.
Proizvođač i nosilac dozvole (rješenja) za stavljanje lijeka u promet, ako nisu isto pravno lice, trebaju analizirati rezultate ovih pregleda i izvršiti procjenu treba li preduzeti korektivne ili preventivne akcije ili treba izvršiti bilo kakvu revalidaciju. Razlozi za takve korektivne akcije trebaju biti dokumentovani. Odobrene korektivne i preventivne akcije trebaju biti sprovedene blagovremeno i na efikasan način. Treba postojati procedura za kontinuirano upravljanje i izvještavanje o ovim akcijama, a efikasnost te procedure treba se provjeriti tokom internih inspekcija. Pregledi kvaliteta proizvoda mogu biti grupisani po vrsti proizvoda ili farmaceutskim oblicima, npr. čvrste dozirane forme, tečni dozirani oblici, sterilni proizvodi, itd. Tamo gdje nosilac dozvole (rješenja) za stavljanje lijeka u promet nije proizvođač, mora da postoji tehnički ugovor koji definiše odgovornosti svake od ugovornih strana u pripremi pregleda kvaliteta. QP odgovorno za puštanje serije lijeka u promet, zajedno sa nosiocima dozvole (rješenja) za stavljanje lijeka u promet garantuje da je pregled kvaliteta proizvoda urađen blagovremeno i da je tačan.
POGLAVLJE II
OSOBLJE
Načela
Uspostavljanje i održavanje odgovarajućeg sistema kvaliteta u proizvodnji lijekova uveliko ovisi od ljudi. Zbog toga proizvođač mora angažovati dovoljan broj kvalifikovanog osoblja za izvođenje svih zadataka za koje je odgovoran. Sve dužnosti trebaju biti dokumentovane, a osoblje treba da ih u potpunosti razumije. Cjelokupno osoblje treba da se upozna sa GMP načelima vezanim za njihov posao i da se uključi u osnovnu i kontinuiranu obuku, uključujući uputstva o higijeni bitna za obavljanje njihovih zadataka.
Opći dio
2.1 Proizvođač mora raspolagati dovoljnim brojem uposlenih odgovarajuće kvalifikacije i iskustva. Obim dodjeljenih zadataka jednoj osobi ne treba biti toliko širok da predstavlja rizik za kvalitet.
2.2 Proizvođač mora da ima organizacionu shemu. Osobe na odgovornim pozicijama treba da imaju definisane odgovornosti u pisanim opisima poslova i da posjeduju odgovarajuća ovlaštenja za izvođenje poslova. Njihove dužnosti mogu se delegirati određenim izvršiocima, ali samo onima koji posjeduju odgovarajuću kvalifikaciju. Ne smije da bude praznina ili neobjašnjivih preklapanja u odgovornostima osoblja zaduženog za primjenu GMP.
Ključno osoblje
2.3 Ključno osoblje su rukovodilac proizvodnje i rukovodilac kontrole kvaliteta, a ako niti jedna od ovih osoba nije odgovorna za dužnosti odgovorne osobe za puštanje serije lijeka u promet (navedene u članu 51. Direktive 2001/83/EC), tada se kao ključna osoba navodi i odgovorna osoba za puštanje serije lijeka u promet-QP. Ključne pozicije treba da zauzima osoblje koje radi puno radno vrijeme. Rukovodilac proizvodnje i rukovodilac kontrole kvaliteta moraju biti međusobno nezavisni. U velikim organizacijama, zaduženja predviđena tačkama 2.5, 2.6 i 2.7 ovih smjernica mogu da se prenesu na druge osobe.
2.4 Dužnosti QP su u potpunosti iznesene u članu 51. Direktive 2001/83/EC i mogu se sažeti u slijedeće:
- a)odgovorna osoba mora osigurati da je svaka serija lijeka koji se proizvodi u BiH proizvedena i ispitana/provjerena u skladu sa zakonskim propisima i dozvolom za promet;
- b)u slučaju kada je gotovi lijek proizveden izvan BiH, QP mora osigurati provjeru svake uvezene serije;
- c)QP mora, certifikatom ili odobrenjem za stavljanje lijeka u promet, da potvrdi da proizvedena serija lijeka odgovara zahtjevima specifikacije odobrene u postupku stavljanja lijeka u promet, kao i da su sva neophodna ispitivanja izvršena prije stavljanja lijeka u promet.
Osobe zadužene za provedbu ovih zadataka moraju imati odgovarajuće kvalifikacije i moraju zbog izvršavanja obaveza nosiocu proizvodne dozvole biti stalno na raspolaganju. Obaveze se mogu prenijeti, ali samo na drugu odgovornu osobu (QP).
2. 5 Odgovornosti rukovodioca proizvodnje su slijedeće:
- 1)osigurati da su proizvodi proizvedeni i uskladišteni u skladu sa odgovarajućom dokumentacijom, kako bi se dobio željeni kvalitet lijeka,
- 2)odobravati uputstva koja se odnose na proizvodne postupke i osigurati njihovu dosljednu primjenu,
- 3)osigurati da ovlaštena osoba evaluira i potpiše protokole proizvodnje serije prije nego što budu dostavljeni odjeljenju kontrole kvaliteta,
- 4)kontrolirati održavanje odjeljenja, prostora i opreme,
- 5)osigurati provođenje potrebnih validacija,
- 6)osigurati izvođenje početne i kontinuirane obuke proizvodnog osoblja i da je obuka prilagođena potrebama.
2.6 Rukovodilac odjeljenja kontole kvaliteta ima slijedeće odgovornosti:
- 1)da odobri ili odbije polazne materijale, pakovne materijale, međuproizvode, poluproizvode i gotove proizvode ako nisu u skladu sa specifikacijama;
- 2)da procijeni dokumentaciju svake serije lijeka;
- 3)da osigura da se izvode sva potrebna testiranja;
- 4)da odobri specifikacije, uputstva za uzorkovanje, test metode i druge postupke kontrole kvaliteta;
- 5)da odobri i prati rad svih analitičara pod ugovorom;
- 6)da kontrolira održavanje odjeljenja, prostora i opreme;
- 7)da osigura provođenje potrebnih validacija;
- 8)da osigura da se izvodi početna i kontinuirana obuka osoblja u odjeljenju i da je obuka prilagođena potrebama.
Druge dužnosti odjeljenja kontrole kvaliteta su navedene u Poglavlju 6.
2.7 Rukovodioci proizvodnje i kontrole kvaliteta odgovorni su za kvalitet koji međusobno dijele:
- 1)odobravanje pisanih procedura i drugih dokumenata, uključujući i njihove dopune;
- 2)praćenje i kontrolu uvjeta u proizvodnji;
- 3)čišćenje i higijenu proizvodnih pogona;
- 4)validaciju procesa;
- 5)obuku;
- 6)odobravanje i provjeru dobavljača materijala;
- 7)odobravanje i kontrolu ugovornih proizvođača;
- 8)definiranje i kontrolu uslova skladištenja za materijale i proizvode;
- 9)čuvanje zapisa;
- 10)praćenje usklađenosti sa zahtjevima GMP;
- 11)testiranje, istraživanje i uzorkovanje s ciljem praćenja faktora koji mogu uticati na kvalitet proizvoda.
Obuka
2.8 Proizvođač treba da osigura obuku za svo osoblje koje u skladu sa radnim zadacima dolazi u proizvodne prostore ili kontrolne laboratorije (uključujuči tehičko osoblje, osoblje zaduženo za održavanje i čišćenje) kao i drugo osoblje čije aktivnosti mogu uticati na kvalitet proizvoda.
2.9 Pored osnovne obuke o teoriji i primjeni GMP, novozaposleno osoblje treba da završi obuku vezanu za poslove koje obavlja kao i kontinuiranu obuku, a njenu efikasnost u praksi treba periodično provjeravati. Moraju postojati programi obuke odobreni od rukovodioca proizvodnje ili kontrole, zavisno od vrste obuke. Zapisi o obuci se trebaju čuvati.
2.10 Osoblje zaposleno u prostorima gdje je visok rizik od kontaminacije, npr. sterilni prostori ili prostori gdje se rukuje sa visokoaktivnim, toksičnim, infektivnim ili senzibilizirajućim materijalima, treba da bude obuhvaćeno specifičnim obukama.
2.11 Preporučljivo je da posjetioci i osoblje koje nije prošlo obuku ne ulazi u prostore proizvodnje i kontrole. Ako se ulazak ne može izbjeći, posjetiocima treba dati upute o ličnoj higijeni i propisanoj zaštitnoj odjeći. Njihov ulazak treba se nadgledati.
2.12 Koncept osiguranja kvaliteta i sve mjere za njegovo razumijevanje i primjenu trebaju biti u potpunosti razjašnjenen tokom obuke.
Lična higijena
2.13 Trebaju postojati detaljni programi higijene prilagođeni različitim potrebama unutar fabrike. Oni trebaju uključivati procedure vezane za zdravlje, primjenu higijene i zaštitnu odjeću osoblja. Ove procedure trebaju bit razumljive i svaka osoba koja je zaposlena u proizvodnim i kontrolnim prostorima treba ih striktno slijediti. Program higijene treba da podržava rukovodstvo (direktori, rukovodioci, poslovođe i sl.) i treba biti razmatran tokom obuke zaposlenika.
2.14 Svo osoblje treba da se podvrgne zdravstvenom pregledu prije zapošljavanja. Proizvođač je obavezan da upozna osoblje sa zdravstvenim uslovima koji mogu uticati na kvalitet proizvoda. Nakon prvog zdravstvenog pregleda, pregledi treba da se usklade sa potrebama radnog mjesta i ličnog zdravlja. Proizvođač mora osigurati sistem obavještavanja o promjeni zdravstvenog stanja zaposlenika koja može utjecati na kvalitet proizvoda.
2.15 Potrebno je poduzeti sve mjere da u proizvodnji lijeka ne sudjeluje osoblje koja boluje od zaraznih bolesti ili osoblje sa otvorenim ranama na izloženim površinama tijela.
2.16 Svaka osoba koja ulazi u proizvodne prostore treba da nosi zaštitnu odjeću koja odgovara operaciji koja se izvodi.
2.17 Jelo, piće, žvakanje, pušenje, ili ostavljanje hrane, pića, pribora za pušenje ili ličnih lijekova u proizvodnim ili skladištnim prostorima treba se zabraniti. Općenito, unutar proizvodnih pogona ili drugih prostora, gdje može doći do neželjenog učinka na proizvod, potrebno je zabraniti svaku nehigijensku aktivnost.
2.18 Direktni kontakt ruku operatora i otvorenog proizvoda, isto kao i kontakti ruku i dijelova opreme koji dolazi u kontakt sa proizvodom, trebaju se izbjegavati.
2.19 Osoblje treba obučiti da koristi aparate za pranje ruku.
2.20 Svi posebni zahtjevi za proizvodnju specifičnih grupa proizvoda, na primjer sterilnih proizvoda, dati su u prilozima.
POGLAVLJE III
PROSTORI I OPREMA
Prostor i oprema moraju biti smješteni, opremljeni, izvedeni, prilagođeni i održavani na način koji odgovara postupcima za koje se koriste. Njihov raspored i oprema moraju biti takvi da smanjuju na minimum mogućnost greške i omogućava efikasno čišćenje i održavanje radi sprečavanja unakrsne kontaminacije, sakupljanja prašine ili nečistoće, općenito neželjenog uticaja na kvalitet proizvoda.
Prostori
Opći dio
3.1 Prostori treba da budu smješteni u takvoj sredini koja opasnost od kontaminacije materijala ili proizvoda svodi na najmanju moguću mjeru.
3.2 Prostore treba pažljivo održavati, osiguravajući da popravci i održavanje ne predstavljaju opasnost za kvalitet proizvoda. Trebaju se čistiti, a gdje je primjenjivo provoditi dezinfekciju, prema pisanim uputama.
3.3 Osvjetljenje, temperatura, vlažnost i ventilacija treba da su prikladni i da su takvi da ne utiču štetno, direktno ili indirektno, niti na lijekove tokom njhove proizvodnje ili skladištenja, niti na rad opreme.
3.4 Prostori treba da su izvedeni i opremljeni tako da se postigne maksimalna zaštita od ulaska insekata ili drugih životinja.
3.5 Trebaju da se predvide sve neophodne mjere za sprječavanje ulaska neovlaštenih osoba. Prostori proizvodnje, skladišta i kontrole ne treba da se koriste kao putevi prolaska osoblja koje ne radi u njima.
Proizvodni prostori
3.6 Da bi se rizik od kroskontaminacije sveo na minimum, za proizvodnju pojedinih grupa lijekova, kao što su visoko senzibilizirajući materijali (npr. penicilin) ili biološki lijekovi (npr. iz živih mikroorganizama) moraju se osigurati namjenski i izolovani prostori. Određene vrste antibiotika, hormoni, citostatici, visokoaktivni lijekovi i drugi proizvodi (ne lijekovi), ne smiju se proizvoditi u istim proizvodnim prostorima s drugim lijekovima. U iznimnim slučajevima za takve se proizvode mogu koristiti isti prostori uz primjenu kampanjske proizvodnje, uz uvjet da se primjenjuju posebne mjere predostrožnosti i provedu potrebne validacije. U pogonima u kojima se proizvode lijekovi ne smiju se proizvoditi otrovi kao što su pesticidi i herbicidi.
3.7 Prostorije trebaju biti raspoređene tako da se operacije proizvodnje odvijaju povezanim logičnim slijedom i na potrebnom nivou čistoće.
3.8 Proizvodni i skladišni prostor u pogonu mora omogućavati smještaj opreme i materijala koji osigurava da se rizik zamjene lijekova ili njihovih sastojaka smanji na najmanju moguću mjeru, te da se izbjegne mogućnost unakrsne kontaminacije.
3.9 U slučajevima kad su polazni materijali, primarni pakovni materijali, međuproizvodi ili poluproizvodi izloženi direktnom uticaju okoline, unutrašnje površine (zidovi, podovi, plafoni) treba da budu glatke, bez pukotina i otvorenih spojeva i ne smiju otpuštati čestice. Ovi se prostori moraju lako i efikasno čistiti, a prema potrebi i dezinficirati.
3.10 Cjevovodi, električni uređaji, ventilacija i sl. trebaju biti opremljeni i smješteni tako da se izbjegne stvaranje udubljenja koja se teško čiste. U svrhu održavanja pristup navedenim uređajima mora biti moguć s vanjske strane proizvodnog prostora.
3.11 Kanalizacija mora biti odgovarajućih dimenzija s ugrađenim sifonom (npr. u obliku U cijevi). Potrebno je izbjegavati otvorene kanale, ali ako su nužni isti moraju biti plitki radi lakšeg čišćenja i dezinfekcije.
3.12 Proizvodni prostori moraju imati djelotvornu ventilaciju uz opremu za praćenje kvalitete zraka (temperatura i kada je potrebno vlaga i filtracija) koja je u skladu s proizvodom i primjenjivanim proizvodnim postupcima i vanjskom okolinom.
3.13 Polazne materijale treba vagati u posebnim za to namijenjenim prostorima.
3.14 Kod operacija koje uzrokuju stvaranje prašine (uzorkovanje, vaganje, miješanje, proizvodnja i opremanje suhih proizvoda) potrebno je poduzeti posebne mjere u svrhu sprečavanja unakrsne kontaminacije i omogućavanja čišćenja.
3.15 Prostori za pakovanje lijekova trebaju biti posebno izvedeni i raspoređeni na način da se izbjegne zamjena i kroskontaminacija.
3.16 Proizvodni prostori moraju biti dobro osvijetljeni, a posebno oni gdje se vrši vizualna kontrola na samoj liniji.
3.17 Procesna kontrola može se izvoditi unutar proizvodnog prostora, uz uvjet da ne predstavlja nikakav rizik za proizvodnju.
Skladišni prostori
3.18 Skladišni prostori moraju biti odgovarajućeg kapaciteta, da omoguće pravilno skladištenje različitih vrsta materijala i proizvoda, polaznih i pakovnih materijala, međuproizvoda, poluproizvoda i gotovih proizvoda, proizvoda u karantenu, te odobrenih, odbijenih, vraćenih ili proizvoda opozvanih iz prometa.
3.19 Skladišni prostori moraju biti tako izvedeni da osiguravaju dobre uvjete skladištenja posebno da budu čisti, suhi i održavani unutar prihvatljivih temperaturnih granica. Kada se zahtijevaju posebni uvjeti skladištenja (npr. temperatura, vlaga) potrebno ih je osigurati, kontrolirati i pratiti.
3.20 Prilazi za prijem i isporuku materijala i proizvoda trebaju biti natkriveni kako bi se materijali i proizvodi zaštitili od padavina. Prostori za prijem treba da budu dizajnirani i opremljeni tako da je omogućeno čišćenje vanjske ambalaže ulaznog materijala prije skladištenja, kada je to potrebno.
3.21 Kada je status karantena osiguran skladištenjem u odvojenim prostorima, ti prostori moraju biti jasno označeni, a pristup prostorima ograničen samo na ovlašteno osoblje. Bilo kakav drugi sistem koji zamjenjuje fizičku karantenu mora osiguravati istu sigurnost.
3.22 Uzorkovanje polaznih materijala treba se izvoditi u odvojenom prostoru. Ako se uzorkovanje izvodi u skladišnom prostoru, treba da se izvodi tako da se spriječi kontaminacija ili kroskontaminacija.
3.23 Potrebno je osigurati odvojene skladišne prostore za odbijene, opozvane ili vraćene materijale ili proizvode.
3.24 Visokoaktivni materijali ili proizvodi treba da se skladište u sigurnim i dobro čuvanim prostorima.
3.25 Štampani materijali se smatraju kritičnim GMP parametrom, tako da posebnu pažnju treba posvetiti sigurnom i bezbjednom čuvanju ovih materijala.
Prostori kontrole kvaliteta
3.26 Laboratorije kontrole kvaliteta trebaju, u pravilu, biti odvojene od proizvodnih prostora. Ovo se posebno odnosi na laboratorije za kontrolu bioloških, mikrobioloških proizvoda i radioizotopa, koji također trebaju biti međusobno odvojeni.
3.27 Kontrolni laboratoriji trebaju biti opremljeni tako da su prikladni za postupke koji će se u njima obavljati. Potrebno je osigurati dovoljno prostora za izbjegavanje zamjena i unakrsne kontaminacije. Laboratorije trebaju imati odgovarajući prostor za čuvanje uzoraka i zapisa.
3.28 Laboratorije trebaju imati odgovarajući prostor za zaštitu instrumenata osjetljivih na vibraciju, električnu interferenciju, vlagu, itd.
3.29 Za laboratorije u kojima se rukuje s biološkim i radioaktivnim materijalima potrebni su i dodatni zahtjevi prema važećim propisima.
Pomoćni prostori
3.30 Prostori za odmor i osvježenje treba da budu odvojeni od ostalih prostora.
3.31 Prostori za presvlačenje, pranje i sanitarni čvorovi trebaju biti pristupačni i u broju koji odgovara broju korisnika. Sanitarni čvor ne smije biti u direktnoj vezi s proizvodnim ili skladišnim prostorom.
3.32 Radionice za održavanje trebaju biti, koliko god je moguće, odvojene od proizvodnih prostora. Kada se dijelovi mašina ili alati skladište u proizvodnom prostoru, moraju se čuvati u ormarima namijenjenim za takvu upotrebu ili u posebnoj prostoriji.
3.33 Staništa za životinje moraju biti izolirana od drugih prostora, sa odvojenim ulazima (za životinje) i uređajima za ventilaciju.
Oprema
3.34 Proizvodna oprema mora biti izvedena, smještena i održavana na način koji odgovara njenoj namjeni.
3.35 Popravke i održavanje opreme ne smiju ugrožavati kvalitet proizvoda.
3.36 Oprema za proizvodnju mora biti izvedena tako da omogućava lako i temeljito čišćenje. Čišćenje treba provesti prema pisanim uputama, a opremu treba čuvati u čistom i suhom stanju.
3.37 Oprema za pranje i čišćenje treba se izabrati i koristiti tako da ne predstavlja izvor kontaminacije.
3.38 Oprema mora biti instalirana na način koji sprečava opasnost od greške ili kontaminacije.
3.39 Dijelovi proizvodne opreme koji dolaze u kontakt s proizvodom ne smiju biti reaktivni, aditivni ili apsorptivni do granice koja može uticati na kvalitet proizvoda.
3.40 Za postupke proizvodnje i kontrole potrebno je osigurati vage i mjernu opremu odgovarajućeg mjernog područja i preciznosti.
3.41 Opremu za mjerenje, evidentiranje, vaganje i kontrolu treba kalibrisati i kontrolirati u određenim vremenskim periodima. O izvršenim kalibracijama moraju se čuvati zapisi.
3.42 Fiksni cjevovodi trebaju se jasno označiti s navedenim sadržajem, i po mogućnosti, smjerom toka.
3.43 Sanitacija cijevi za destilovanu, dejonizovanu i ako je potrebno, drugu vodu treba se obavljati u skladu sa pisanim procedurama u kojima su navedeni akcioni limiti za mikrobiološku čistoću i mjere koje se moraju poduzeti u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti.
3.44 Ako je moguće, neispravnu opremu treba ukloniti iz proizvodnje i kontrole kvaliteta, ili barem jasno označiti kao neispravnu.
POGLAVLJE IV
DOKUMENTACIJA
Dokumentacija predstavlja osnovni dio sistema osiguranja kvaliteta. Jasno napisani dokumenti i odgovarajuće vođena dokumentacija sprečavaju pojavu grešaka koje mogu nastati u usmenoj komunikaciji i omogućavaju sljedivost (praćenje historije serije). Specifikacije, proizvodne formule (recepture) uputstva, procedure i zapisi moraju biti bez grešaka i dostupni u pisanom obliku. Čitljivost dokumentacije je od izuzetne važnosti.
Opći dio
4.1 Specifikacije sadrže detaljne zahtjeve kvaliteta kojima trebaju odgovarati proizvodi ili polazni materijali korišteni ili dobiveni tokom proizvodnje. Specifikacije služe kao osnova za procjenu kvaliteta.
Proizvodna formula, uputstvo za izradu i pakovanje navode sve korištene polazne materijale i opisuju sve faze proizvodnje i pakovanja proizvoda.
Procedure sadrže upute za obavljanje određenih radnji, npr. čišćenje, presvlačenje, kontrolu uvjeta, uzorkovanje, ispitivanje, rukovanje opremom itd.
Zapisi omogućuju praćenje svake proizvedene serije lijeka, uključujući i njegovo isporučivanje, kao i druge okolnosti koje se odnose na kvalitetu gotovih proizvoda.
4.2 Dokumente treba pažljivo osmisliti, izraditi, pregledati i distribuirati, a isti moraju biti u skladu s odgovarajućim dijelovima registracijskog dosjea.
4.3 Dokumenti moraju da budu odobreni, potpisani i datirani od strane odgovornih i ovlaštenih osoba.
4.4 Svaki dokument mora imati nedovosmislen sadržaj. Naziv, svrha i namjena trebaju biti nedvosmisleno navedeni. Dokumenti trebaju biti sistematično navedeni i jednostavni za pregled. Kopije dokumenata moraju biti jasne i čitljive i onemogućiti pogrešnu primjenu kopija.
4.5 Dokumente treba pregledavati i periodično obnavljati (revidirati). Kod revizije dokumenata treba primijeniti sistem sprečavanja nehotične upotrebe poništenih (nevažećih) dokumenata.
4.6 Dokumenti ne smiju biti pisani rukom, a u slučajevima kada je potrebno upisivati podatke, upisivanje se mora obaviti jasnim, čitkim rukopisom, nebrisivom tintom. U takvim dokumentima treba predvidjeti dovoljno prostora za unos podataka.
4.7 Svaka izmjena podataka unesenih u dokument mora biti potpisana i datirana, a izmjena se mora unijeti tako da se može pročitati originalna informacija. U slučajevima gdje je to potrebno treba da se zabilježi razlog izmjene.
4.8 Podatke treba zapisivati u vrijeme kada se aktivnost izvodi i na takav način da se mogu pratiti sve značajne aktivnosti vezane za proizvodnju lijeka.
Zapise treba čuvati najmanje jednu godinu nakon isteka roka valjanosti gotovog proizvoda.
4.9 Podaci se mogu upisivati primjenom sistema elektronske obrade podataka, fotografski, ili na neki drugi odgovarajući način, ali potrebne su detaljne upute u vezi upotrijebljenog sistema, a tačnost podataka treba kontrolirati. Samo ovlaštene osobe smiju imati pristup ili mogu mijenjati podatke u računaru, a o navedenom treba voditi evidenciju, pristup treba biti ograničen šifrom ili na drugi prikladan način, a upis kritičnih podataka potrebno je odvojeno kontrolirati. Cjelovitu dokumentaciju o seriji, elektronski pohranjenu, treba zaštititi prijenosom na magnetsku vrpcu, mikrofilm, papir ili sl. Od posebne je važnosti dostupnost ovih podataka tokom cijelog perioda čuvanja.
Potrebni dokumenti
Specifikacije
4.10 Za polazne i pakovne materijale kao i gotove proizvode trebaju postojati specifikacije odobrene i datirane od odgovornih osoba; gdje je primjenjivo trebaju postojati specifikacije međuproizvoda i poluproizvoda.
Specifikacije polaznih i pakovnih materijala
4.11 Specifikacije polaznih materijala, unutrašnje ambalaže i štampanog pakovnog materijala trebaju, kada je to primjenjivo, uključivati:
- a)opis materijala:
- -naziv i interna šifra;
- -veza/referenca, ako postoji, na farmakopeju;
- -naziv odobrenog/ih dobavljača i ako je moguće proizvođača;
- -uzorke štampanih materijala;
- -
- b)postupak uzorkovanja i ispitivanja ili veza/referenca na te postupke;
- c)kvalitativne i kvantitativne zahtjeve s postavljenim granicama;
- d)uslove skladištenja i mjere predostrožnosti;
- e)vrijeme čuvanja prije ponovnog ispitivanja (rekontrole).
Specifikacije međuproizvoda i poluproizvoda
4.12 Specifikacije međuproizvoda i poluproizvoda potrebne su u slučajevima njihove nabave ili prodaje, ili ako se podaci vezani uz međuproizvode koriste u procjeni gotovog proizvoda, a sadrže iste podatke kao i specifikacije polaznih materijala ili gotovih proizvoda ako je primjenjivo.
Specifikacije gotovih prizvoda
4.13 Specifikacije gotovih proizvoda trebaju uključivati: