Aktio

Državna regulativna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine

Pravilnik o uslovima za promet i korištenje izvora jonizirajućeg zračenja

Na osnovu člana 16. stav 1. Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07) i člana 61. stav 2. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost donosi

PRAVILNIK
O USLOVIMA ZA PROMET I KORIŠTENJE IZVORA JONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet

(1) Ovim pravilnikom propisuju se uslovi za promet i korištenje izvora jonizirajućeg zračenja (u daljem tekstu: izvori zračenja) i utvrđuju se:

  • a)
    uslovi koje mora ispunjavati prostor u kojem su smješteni ili se koriste izvori zračenja u skladu sa namjenom i mjestom korištenja;
  • b)
    tehničke karakteristike, osnovni zahtjevi za izvore zračenja i radni uslovi koje moraju ispunjavati s obzirom na agregatno stanje, građu, sastav, fizičke i hemijske karakteristike izvora zračenja;
  • c)
    uslovi izlaganja jonizirajućem zračenju (u daljem tekstu: zračenje) profesionalno izloženih lica i ostalih lica tokom obavljanja djelatnosti sa izvorima zračenja;
  • d)
    mjere zaštite od zračenja, vrsta, karakteristika i količina zaštitne opreme, te način njene upotrebe tokom korištenja izvora zračenja;
  • e)
    druge tehničke i organizacione mjere potrebne za unapređenje sigurnosti i zaštite od zračenja za obavljanje djelatnosti sa izvorima zračenja.

Član 2.Odgovornost

Za ispunjavanje uslova iz ovog pravilnika odgovoran je nosilac autorizacije.

Član 3.Osnovni pojmovi

(1) Izrazi koji se definišu u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:

  • a)
    Akcelerator je uređaj ili postrojenje u kome se ubrzavanjem naelektrisanih čestica proizvodi zračenje, čija je energija veća od 1 MeV.
  • b)
    Analitički rendgen uređaj je uređaj koji se koristi za određivanje mikroskopske strukture ili elementarne ili hemijske kompozicije materijala (uređaji za difrakciju X- zračenja, analizu fluorescencijom ili spektroskopiju).
  • c)
    Aplikator je naprava za određivanje veličine tretmanskog polja na datoj udaljenosti od virtuelnog izvora.
  • d)
    Blokada je uređaj koji automatski prekida emitovanje zračenja prilikom neovlaštenog ulaska osoblja u zonu zračenja.
  • e)
    Brahiterapija je tretman zračenjem pri kojem se izvori zračenja nalaze unutar tijela pacijenta ili u neposrednom kontaktu sa tijelom pacijenta.
  • f)
    Zračenje propuštanjem (eng. leakage) je zračenje emitovano sa dijagnostičkog ili terapijskog izvora izvan zračenja korisnog snopa i zračenje proizvedeno kada prekidači ekspozicije ili tajmer nisu aktivirani.
  • g)
    Defektoskop je uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom zračenja i služi za čuvanje, transport, dobijanje i korištenje definisanih snopova zračenja u industrijskoj radiografiji.
  • h)
    Fantom je objekt koji se ponaša slično tkivu uzimajući u obzir raspršenje i slabljenje zračenja. Ovo zahtijeva da efektivni atomski brojevi, elektronske gustoće (broj elektrona po jedinici mase) i masene gustoće (masa po jedinici zapremine) materijala od kojih se izgrađuju fantomi budu približno jednaki onom u tkivu.
  • i)
    Filter za izravnanje snopa je filter koji se koristi da bi se osigurala uniformnost raspodjele korisnog snopa X-zračenja proizvedenog u linearnom akceleratoru na datoj dubini.
  • j)
    Filter za raspršenje snopa (eng. electron scattering foil) je filter koji se koristi za raspršenje snopa elektrona.
  • k)
    Bezbjednost izvora je mjera za sprečavanje neovlaštenog pristupa izvoru ili sprečavanje oštećenja gubitka, krađe ili neovlaštenog transfera radioaktivnog izvora.
  • l)
    Fokus je površina na anodi rendgenske cijevi, bombardovana ubrzanim elektronima sa katode, gdje nastaje korisni snop zračenja.
  • m)
    Generatori zračenja su električni uređaji koji se koriste za proizvodnju rendgenskog zračenja, kao i jonskih, neutronskih ili elektronskih snopova.
  • n)
    Industrijsko ispitivanje bez razaranja (IBR) metodom radiografskog ispitivanja (RT) je postupak ispitivanja materijala bez njegovog razaranja, koji se u industriji primjenjuje korištenjem radioaktivnih izvora koji su ugrađeni u posebne uređaje (defektoskope) i uređaja koji proizvode zračenje u cilju istraživanja i otkrivanja diskontinuiteta i oštećenja u predmetu ispitivanja.
  • o)
    Kontrola kvaliteta (QC) je sastavni dio osiguranja kvaliteta. To je skup postupaka (programiranje, usklađivanje, provođenje) u svrhu održanja i unapređenja kvaliteta. Kontrola kvaliteta obuhvata ispitivanje, ocjenu i održanje svih provjerljivih i mjerljivih karakteristika sistema ili uređaja na propisanom nivou.
  • p)
    Kontrolisana zona je radijacijska zona u kojoj se zahtijeva primjena specifičnih zaštitnih mjera i poštovanje sigurnosnih procedura radi kontrole normalnog izlaganja zračenju i sprečavanja širenja kontaminacije u normalnim radnim uslovima, kao i prevenciju i ograničavanje potencijalnih izlaganja.
  • q)
    Nadgledana zona je radijacijska zona koja nije označena kao kontrolisana zona i u kojoj se ne zahtijeva primjena specijalnih zaštitnih mjera i poštovanje specijalnih sigurnosnih procedura, iako su uslovi profesionalnog izlaganja zračenju kontrolisani.
  • r)
    Osiguranje kvaliteta (QA) su sve planirane i sistemski provođene aktivnosti potrebne za osiguranje visokog stepena pouzdanosti da sistem, jedinica sistema ili proces zadovoljava uslove propisane odgovarajućim normama.
  • s)
    Otvoreni izvor je radioaktivni materijal u tečnom, gasovitom ili praškastom stanju, koji nije zaštićen i koji može izazvati kontaminaciju ljudi, životinja, životne sredine itd.
  • t)
    Radioterapijski tretman je postupak izlaganja pacijenta određenim dozama zračenja u svrhu liječenja, a može biti unutrašnje ili vanjsko.
  • u)
    Profesionalno izložena lica su lica koja rade sa izvorima zračenja ili se u procesu rada nalaze u poljima zračenja.
  • v)
    Promet izvora zračenja je uvoz, izvoz, prodaja, nabavka, čuvanje i drugi način prometa izvora zračenja.
  • w)
    Radijacijske zone su područja gdje postoji vjerovatnoća da vrijednost godišnje doze prekorači 1 mSv.
  • x)
    Radioaktivni izvor označava radioaktivni materijal koji je trajno zapečaćen u kapsuli ili čvrsto uvezan, u čvrstom obliku, a koji nije izuzet od regulatorne kontrole. On takođe označava svaki ispušteni radioaktivni materijal u slučaju da iz radioaktivnog izvora curi ili je on u kvaru, ali ne označava materijal stavljen u kapsulu u svrhu odlaganja, niti nuklearni materijal u okviru ciklusa nuklearnog goriva istraživačkih i energetskih reaktora.
  • y)
    Radioterapija je klinička specijalnost koja uključuje upotrebu zračenja u tretmanu pacijenata sa malignim neoplazmama, a može se koristiti sama ili u kombinaciji sa hirurgijom i /ili hemoterapijom.
  • z)
    Sistem za monitoring doze predstavlja sistem uređaja za detekciju, mjerenje i prikazivanje vrijednosti u jedinicama za mjerenje zračenja.
  • aa)
    Uređaji koji proizvode zračenje su električni uređaji koji tokom rada mogu proizvoditi ili emitovati zračenje.
  • bb)
    Uređaji sa zatvorenim izvorima zračenja su uređaji koji sadrže zatvoren izvor zračenja i služe za dobijanje i korištenje definisanih snopova zračenja (radiografski, kalibracioni, sterilizacioni, terapijski i drugi), kao i uređaji mjernoprocesne tehnike (debljinomjeri, gustinomjeri, nivomjeri, eliminatori statičkog elektriciteta i dr.).
  • cc)
    Zatvoreni izvor je radioaktivni materijal koji je hermetički zatvoren u kapsuli čija je konstrukcija takva da, pod normalnim uslovima korištenja, sprečava rasprostiranje radioaktivnog materijala u životnu sredinu.
  • dd)
    Zračnik je dio rendgenskog uređaja koji čini kućište sa otvorom za prolaz korisnog snopa rendgenskog zračenja i rendgenska cijev umetnuta u to kućište.

(2) Ostali termini i izrazi koji se koriste u ovom pravilniku definisani su Zakonom o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini.

Član 4.Opći uslovi za promet izvora zračenja

(1) Pravna lica koja vrše promet izvora zračenja moraju imati:

  • a)
    lice odgovorno za zaštitu od zračenja koje je osposobljeno za provođenje mjera zaštite od zračenja;
  • b)
    odgovarajuće prostorije za sigurno skladištenje i čuvanje izvora zračenja, osim ako se uvoz, odnosno nabavka izvora zračenja vrši po nalogu korisnika i neposredno isporučuje korisniku, bez prethodnog uskladištenja;
  • c)
    pisana pravila o mjerama zaštite od zračenja i postupak u slučaju akcidenta, vidno istaknute u prostoriji u kojoj se skladište i čuvaju izvori zračenja.

(2) Pravna lica iz stava (1) ovog člana moraju prije stavljanja u promet izvora zračenja Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (u daljem tekstu: Agencija) dostaviti dokumentaciju o ispunjenosti svih mjera zaštite od zračenja za stavljanje u promet tih izvora navedenih u ovom pravilniku.

(3) Agencija vrši autorizaciju pravnih lica koja ispunjavaju uslove iz stava (1) ovog člana.

(4) Agencija vodi registar o autorizovanim pravnim licima koja ispunjavaju uslove iz stava (1) ovog člana.

Član 5.Opći uslovi za korištenje izvora zračenja

(1) Pravna lica koje koriste izvore zračenja (u daljem tekstu: korisnik) moraju osigurati:

  • a)
    odgovarajuće prostorije propisane važećim standardom za siguran rad sa izvorima zračenja i za njihovo sigurno čuvanje;
  • b)
    zaposlena lica koja ispunjavaju propisane uslove za rad sa određenom vrstom izvora zračenja;
  • c)
    lice odgovorno za zaštitu od zračenja koje je osposobljeno za provođenje mjera zaštite od zračenja;
  • d)
    program za zaštitu od zračenja;
  • e)
    ličnu dozimetrijsku kontrolu profesionalno izloženih lica u propisanim periodima;
  • f)
    zdravstvene preglede profesionalno izloženih lica u propisanim periodima;
  • g)
    zaštitnu opremu za profesionalno izložena lica i pacijente;
  • h)
    monitor zračenja i kontaminacije, osim za izvore u rendgen dijagnostici, koji odgovara vrsti izvora zračenja i koji ispunjava propisane metrološke uslove za korištenje u zaštiti od zračenja.

(2) Rendgen uređaji, akceleratori i drugi uređaji koji proizvode zračenja ne mogu se koristiti u reklamne i druge svrhe ako pri takvom korištenju može doći do izlaganja lica i stanovništva zračenju iznad propisanih granica.

(3) Agencija vrši autorizaciju pravnih lica koja ispunjavaju uslove iz stava (1) ovog člana.

(4) Agencija vodi registar o autorizovanim pravnim licima koja ispunjavaju uslove iz stava (1) ovog člana.

Član 6.Lice odgovorno za zaštitu od zračenja

(1) Nosilac autorizacije mora postaviti najmanje jedno lice odgovorno za zaštitu od zračenja čije su dužnosti i obaveze jasno definisane i dokumentovane.

(2) Ovo lice mora imati ovlaštenje da zaustavi rad ako nisu preduzete sve potrebne mjere za zaštitu od zračenja.

(3) Lice odgovorno za zaštitu od zračenja mora biti osposobljeno za obavljanje poslova zaštite od zračenja.

(4) Sva lica profesionalno izložena zračenju dužna su da u pismenoj formi obavijeste lice odgovorno za zaštitu od zračenja i neposrednog rukovodioca o svim nepravilnostima i nedostacima koji mogu utjecati na radijacijsku sigurnost.

(5) U slučaju da se utvrdi da je narušena radijacijska sigurnost, lice odgovorno za zaštitu od zračenja o tome je dužno odmah obavijestiti u pismenoj formi vlasnika licence. Vlasnik licence je obavezan o tome u roku od 24 sata obavijestiti Agenciju.

(6) Dužnosti i obaveze lica odgovornog za zaštitu od zračenja trebaju obuhvatati:

  • a)
    nadziranje rada do nivoa koji je neophodan da se bude sigurno u pridržavanju procedura zaštite od zračenja i uslova autorizacije;
  • b)
    osiguranje da samo obučeno i certifikovano osoblje izvodi operacije i provodi procedure u vanrednim situacijama;
  • c)
    pripremu i reviziju pismenih procedura kako bi se osiguralo pridržavanje propisa i uslova iz autorizacije;
  • d)
    osiguranje da procjena sigurnosti i planovi za vanredne situacije budu pripremljeni;
  • e)
    osiguranje da je oprema za zaštitu osoblja od zračenja ispravna i održavana;
  • f)
    uspostavljanje neophodnih zaštitnih mjera i opreme koje kontrolišu prilaz prostorima za rad sa izvorima zračenja;
  • g)
    organizaciju i nadziranje obavljanja zdravstvenih pregleda i korištenja personalnih dozimetara i osiguranje da se sačuvaju zapisi istih;
  • h)
    osiguranje da postoji adekvatno nadgledanje radnih mjesta da bi se spriječila nepotrebna ekspozicija osoblja;
  • i)
    ažuriranje registra izvora zračenja sa osnovnim karakteristikama;
  • j)
    učestvovanje kod inspekcijskog pregleda i sa odgovornim licem izjašnjavanje na zapisnik inspektora.

Član 7.Prostorije

(1) Izvori zračenja se mogu koristiti samo u posebnim objektima ili prostorijama izgrađenim i opremljenim tako da brzine doza na vanjskoj površini objekta ili prostorija u kojoj se koriste ne smiju prouzrokovati izloženost pojedinca iznad dozvoljenih granica.

(2) Izvori zračenja mogu se koristiti u životnoj sredini ako se osigura da njihova upotreba ne izaziva povećanje brzine doza iznad dozvoljenih granica.

(3) Pravno lice koje namjerava obavljati djelatnost sa izvorima zračenja mora prije početka rada pribaviti procjenu radijacijske sigurnosti objekta u kome će obavljati djelatnost ili skladištiti izvor zračenja, sa proračunom debljine barijera koje je izradio autorizovani tehnički servis.

(4) Agencija prilikom dostavljanja procjene radijacijske sigurnosti objekta utvrđuje da li su izvršenom procjenom predviđene odgovarajuće mjere zaštite od zračenja u skladu sa vrstom i namjenom izvora zračenja.

(5) Procjena radijacijske sigurnosti iz st. (3) i (4) ovog člana mora se ponovo izvršiti poslije svakog građevinskog zahvata ili prenamjene, a kojima se može promijeniti kvalitet zaštite od zračenja unutar i izvan prostorije.

Član 8.Čuvanje izvora zračenja

(1) Zatvoreni i otvoreni izvori zračenja, kao i uređaji sa ugrađenim izvorima zračenja čuvaju se u spremištu u vrijeme kad se ne koriste.

(2) Spremišta moraju biti izgrađena tako da brzina doze zračenja na vanjskim površinama spremišta bude manja od vrijednosti koje mogu prouzrokovati izloženost pojedinca zračenju iznad propisanih graničnih doza.

(3) Lokacija i konstrukcija spremišta mora biti takva da ispunjava sve uslove za zaštitu od požara i da je mogućnost od poplava svedena na minimum.

(4) Ako se pri čuvanju izvora zračenja oslobađaju radioaktivni gasovi, pare i aerosoli, spremište mora imati ventilaciju sa odgovarajućim filterima.

(5) Izvori zračenja se ne mogu čuvati u prostorijama sa ostalim opasnim materijama.

Član 9.Pravila u spremištu

(1) Prilikom ostavljanja i uzimanja izvora zračenja iz spremišta, mora se osigurati da izlaganje zračenju od ostalih izvora zračenja bude svedeno na minimum.

(2) Pristup i boravak u spremištu dozvoljen je samo profesionalno izloženim licima koja su određena od strane korisnika i koja su osposobljena za provođenje mjera zaštite od zračenja.

(3) Ukupna aktivnost izvora zračenja u spremištu ne smije biti veća od aktivnosti utvrđene u rješenju za korištenje.

Član 10.Ambalaža

(1) Spremište, kontejneri, staklene i druge posude za čuvanje izvora zračenja trebaju se lako otvarati i zatvarati.

(2) Otvaranje posuda sa lako zapaljivim i isparljivim radioaktivnim materijama vrši se uz posebne mjere predostrožnosti.

(3) Staklene posude koje sadrže tečne radioaktivne rastvore moraju biti smještene u metalne ili plastične posude čija je zapremina dovoljna da, u slučaju razbijanja staklenih posuda, mogu prihvatiti cjelokupnu količinu tečnosti.

Član 11.Oznake upozorenja

(1) Osnovni znak za opasnost od zračenja je trougao sa ivicama crne boje u kome se nalazi znak radioaktivnosti crne boje na žutoj pozadini i dat je u Prilogu 1., koji je sastavni dio ovog pravilnika.

(2) Ispod znaka se nalazi tabla upozorenja sa natpisom "Pažnja jonizirajuće zračenje".

(3) Svaki radioaktivni izvor mora biti označen znakom iz stava (1) ovog člana.

(4) Prostor u kome se koriste izvori zračenja mora biti označen u skladu sa odredbama iz st. (1) i (2) ovog člana.

(5) Na granici radijacijskih zona tokom upotrebe uređaja u otvorenom prostoru mora biti vidljivo istaknut natpis upozorenja ili oznaka opasnosti od zračenja, svjetlosni ili zvučni signali, ili se na drugi način moraju upozoriti (trake, konopci itd.) i zaustaviti lica koja neovlašteno mogu ući u kontrolisanu zonu i biti izložena zračenju.

(6) Znakovi opasnosti od zračenja ne smiju se koristiti za druge svrhe, osim za označavanje radioaktivnih izvora i oblasti sa povišenim nivoima zračenja.

(7) Korisnik je dužan osigurati postavljanje znakova upozorenja i znakova opasnosti koji trebaju biti vidljivi i čitljivi.

Član 12.Radijacijske zone

(1) Prema riziku izloženosti osoblja, korisnik je obavezan odrediti i izvršiti obilježavanje kontrolisane i nadgledane radijacijske zone.

(2) Brzina doze na granici kontrolisane zone ne smije prekoračiti vrijednost od 3 "Sv/h usrednjenu na radno vrijeme u trajanju od 8 (osam) sati dnevno.

(3) Radijacijske zone za rendgen uređaj, niskoenergetski akcelerator ili drugi uređaj koji proizvodi zračenje postoje samo za vrijeme dok je uključena glavna sklopka i kada se uređaj priključuje na električnu mrežu.

(4) Za uređaje koji proizvode fotonski snop energije od 15 MV ili više (visokoenergetski akcelerator), zbog aktiviranja vazduha i materijala koji se nalaze na putu fotonskog snopa, radijacijska zona postoji najmanje jedan sat nakon završetka posljednje tretmanske seanse, bez obzira da li je glavna sklopka uključena ili ne.

Član 13.Obuka za maloljetna lica

(1) Za obuku lica starosti 16-18 godina koja se školuju za rad sa izvorima zračenja može se izdati odobrenje za obavljanje obuke u kontrolisanoj zoni.

(2) Obuka lica 16-18 godina koja se školuju za rad sa izvorima zračenja starosti može se organizovati samo ukoliko se osiguraju uslovi koji će garantovati primjenu granica doza za osoblje na obuci i studente.

(3) Obuka se vrši pod nadzorom odgovornog lica.

Član 14.Ostala lica

(1) Posjetioci mogu ući u kontrolisanu zonu samo u pratnji odgovornog lica.

(2) Ulazak posjetilaca u nadgledanu i kontrolisanu zonu mora odobriti lice odgovorno za zaštitu od zračenja.

Član 15.Prijenos i prijevoz

Radioaktivni izvori mogu se prenositi i prevoziti unutar i izvan prostorija nosioca autorizacije samo u kontejnerima koji slabe intenzitet zračenja do propisanog nivoa i sprečavaju oslobađanje (raspršivanje, isparavanje i slično) ili gubljenje radioaktivnog izvora.

Član 16.Pisana uputstva

(1) Korisnik mora imati pisano uputstvo za sigurno rukovanje izvorima zračenja, kao i uputstvo za djelovanje u hitnim situacijama u skladu sa procjenom zaštite i izloženosti profesionalno izloženih lica.

(2) Pisana uputstva moraju biti na jeziku koji profesionalno izložena lica razumiju i moraju sadržavati opis toka i sigurnosnih mjera za profesionalno izložena lica koja rade sa izvorima zračenja.

(3) Uputstva moraju biti dostupna na radnom mjestu i profesionalno izložena lica moraju djelovati u skladu sa ovim uputstvima.

(4) Za mobilne i stacionarne radioaktivne izvore kategorije 1, 2 i 3, pisana uputstva moraju obuhvatati mjere za sprečavanje neovlaštenog pristupa izvoru zračenja, gubitak izvora zračenja, njegove krađe ili oštećenja u slučaju požara.

(5) U pisanim uputstvima iz ovog člana moraju biti navedene i organizacije ili tijela koji trebaju biti informisani i konsultovani u hitnim slučajevima.

(6) Ova pisana uputstva se moraju redovno pregledati i ažurirati činjenicama i principima dobre prakse za siguran rad sa izvorima zračenja.

Član 17.Prestanak korištenja radioaktivnog izvora i nuklearnog materijala

(1) Ako korisnik radioaktivnog izvora i nuklearnog materijala ne planira njegovo dalje korištenje, obavještava Agenciju o tome.

(2) Radioaktivni izvor i nuklearni materijal iz stava (1) ovog člana korisnik u svom spremištu može čuvati najviše do 1 (jedne) godine.

(3) Ako ocijeni potrebnim, Agencija može produžiti rok iz stava (2) ovog člana.

Član 18.Program za zaštitu od zračenja

(1) Svaki korisnik mora posjedovati program za zaštitu od zračenja u pisanoj formi.

(2) U slučaju promjene uslova iz autorizacije, korisnik mora ocijeniti i po potrebi revidirati program za zaštitu od zračenja, njegov sadržaj i implementaciju.

Član 19.Sadržaj programa za zaštitu od zračenja

(1) Program za zaštitu od zračenja mora sadržavati sljedeće elemente:

  • a)
    plan organizacione strukture;
  • b)
    program za monitoring radnog mjesta;
  • c)
    program osiguranja kvaliteta (QA);
  • d)
    radne i sigurnosne procedure;
  • e)
    plan za vanredne situacije;
  • f)
    sistem evidencije podataka.

(2) Agencija u toku procesa autorizacije djelatnosti sa izvorima zračenja odobrava program za zaštitu od zračenja.

Član 20.Plan organizacione strukture

Plan organizacione strukture mora sadržavati:

  • a)
    opis organizacije i menadžmenta, uključujući podjelu odgovornosti vezane za radijacijsku sigurnost, a posebno: osoblje, selekciju opreme, obuku osoblja, čuvanje evidencije podataka;
  • b)
    identifikaciju lica koja rade sa izvorima zračenja i lica odgovornog za zaštitu od zračenja, njihovu obuku, kvalifikacije i radno iskustvo.

Član 21.Program monitoringa radnog mjesta

(1) Program monitoringa radnog mjesta za korisnika izvora zračenja sadrži:

  • a)
    radijacijske veličine koje će se mjeriti;
  • b)
    lokacije i vremenske periode obavljanja mjerenja;
  • c)
    metode mjerenja i procedure mjerenja;
  • d)
    referentne nivoe i akcije koje će biti preduzete ako oni budu prekoračeni.

(2) Monitoring radnog mjesta obavlja autorizovani tehnički servis, a vrši se periodično i u posebnim slučajevima.

  • a)
    Periodično:
    • 1)
      za izvore zračenja koji se koriste u medicini, stomatologiji i veterini, svake godine;
    • 2)
      za izvore zračenja koji se koriste u industriji, svake godine;
    • 3)
      za ostale izvore, svake dvije godine.
  • b)
    U posebnim slučajevima:
    • 1)
      prije početka rada novog uređaja i prilikom svake zamjene postojećeg izvora zračenja;
    • 2)
      uvijek kada je došlo do promjene zaštite u prostoriji u kojoj je smješten izvor zračenja, a koja može utjecati na promjene nivoa zračenja u okolnim prostorijama;
    • 3)
      nakon svake popravke ili intervencije na izvoru zračenja koja može rezultirati porastom nivoa zračenja.

Član 22.Izvještaj o monitoringu radnog mjesta

(1) Pravno lice mora posjedovati izvještaj o prvom monitoringu radnog mjesta, kojeg je sačinio autorizovani tehnički servis prije početka rada.

(2) Izvještaj o monitoringu mora sadržavati sljedeće:

  • a)
    Skicu prostorije, koja sadrži vrstu i debljinu materijala zidova, poda, stropa i vrata, i poziciju izvora zračenja:
    • 1)
      prikaz svake susjedne prostorije (kao i ispod i iznad);
    • 2)
      smjerove primarnog snopa zračenja;
    • 3)
      tačke u kojim su mjerenja izvršena i rezultate mjerenja;
    • 4)
      prikaz radijacijskih zona.
  • b)
    Procjenu godišnje doze za profesionalce i stanovništvo i evaluaciju adekvatnosti svake zaštitne barijere:
    • 1)
      ime i prezime lica koje je izvršilo kontrolu;
    • 2)
      datum kontrole;
    • 3)
      korišteni mjerni uređaj (proizvođač, model i serijski broj, datum posljednje kalibracije).

(3) U slučaju radijacijskih tehnika za snimanje pacijenta kod mjerenja nivoa raspršenog zračenja mora se koristiti fantom postavljen u poziciji pacijenta, sa standardnom radiološkom tehnikom.

(4) Mjerenja nivoa zračenja u okolnim prostorijama moraju se vršiti kod maksimalnog radnog opterećenja i najnepovoljnije orijentacije snopa zračenja.

Član 23.Program za osiguranje kvaliteta

(1) Svaki nosilac autorizacije mora posjedovati program za osiguranje kvaliteta.

(2) U slučaju promjene uslova iz autorizacije, nosilac autorizacije mora revidirati program za osiguranje kvaliteta, njegov sadržaj i implementaciju.

(3) Program osiguranja kvaliteta (QA) za korištenje izvora zračenja mora sadržavati sljedeće:

  • a)
    adekvatno osiguranje da su specificirani zahtjevi u vezi sa zaštitom od zračenja i radijacijskom sigurnošću zadovoljeni;
  • b)
    mehanizme kontrole kvaliteta i procedure za kontrolu i procjenu ukupne efektivnosti mjera zaštite i sigurnosti.

Član 24.Procedure u medicini

(1) Pisane radne i sigurnosne procedure moraju biti na raspolaganju svim licima koja rade sa izvorima zračenja.

(2) Procedure u medicinskoj primjeni moraju sadržavati sljedeće:

  • a)
    procedure za korištenje lične zaštitne opreme (za zaposlene i za pacijente);
  • b)
    personalni monitoring;
  • c)
    procedure za zaštitu trudnica i dojilja (pacijenata);
  • d)
    procedure za pridržavanje pacijenta i zaštitu operatera;
  • e)
    procedure za obuku novih zaposlenika;
  • f)
    procedure za vođenje evidencije;
  • g)
    procedure za bezbjednost izvora zračenja.

Član 25.Procedure u industriji

(1) Pisane radne i sigurnosne procedure moraju biti na raspolaganju svim operaterima.

(2) Procedure u industrijskoj primjeni moraju sadržavati sljedeće:

  • a)
    metode za provođenje kontrole izvora zračenja;
  • b)
    personalni monitoring;
  • c)
    metode za kontrolisani pristup radijacijskim zonama;
  • d)
    procedure za obuku novih zaposlenika;
  • e)
    procedure za vođenje evidencije;
  • f)
    procedure za bezbjednost izvora zračenja;

Član 26.Plan za vanredne situacije

(1) Plan za vanredne situacije mora sadržavati sljedeće:

  • a)
    predvidive incidente i akcidente i mjere postupanja;
  • b)
    lica odgovorna za preduzimanje akcija sa svim podacima i odgovornosti svakog pojedinca u tim situacijama;
  • c)
    opremu za provođenje procedura predviđenih za vanredne situacije;
  • d)
    obuku i periodičnu provjeru;
  • e)
    sistem evidencija i obavještavanja;
  • f)
    plan hitnih mjera da se izbjegnu nepotrebne i prekomjerne doze za pacijente, zaposlene i stanovništvo.

Član 27.Evidencije

(1) Sistem evidencije podataka mora sadržavati podatke:

  • a)
    o prijemu, transferu, korištenju i dispoziciji svih izvora zračenja;
  • b)
    o modelima i serijskim brojevima svih izvora zračenja, upravljačkih uređaja;
  • c)
    o rezultatima personalne dozimetrije;
  • d)
    o monitoringu radnog mjesta;
  • e)
    o rezultatima kontrole kvaliteta izvora zračenja;
  • f)
    o obuci zaposlenih;
  • g)
    o ispitivanjima, kalibracijama, održavanju i modifikacijama uređaja;
  • h)
    o testiranju sigurnosnih uređaja;
  • i)
    o kalibraciji mjernih instrumenata.

DIO DRUGI - POSEBNI ZAHTJEVI ZA MEDICINU

GLAVA I. - RADIOTERAPIJA

Odjeljak A. Prostor

Član 28.Lokacija

Radioterapijski blok se treba nalaziti u posebnom dijelu kompleksa bolnice radi lakšeg ispunjavanja uslova za sigurnost i bezbjednost izvora zračenja.

Član 29.Prostor

(1) Priprema i primjena zatvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste u teleterapiji i brahiterapiji obavlja se isključivo u prostorijama koje su namjenski izgrađene za te poslove.

(2) Prostor za teleterapiju se sastoji od tretmanske sobe, kontrolne sobe, sobe za simuliranje, sobe za modeliranje (radionica), sobe sa prostorom za planiranje i prostorom za evaluaciju radioterapijskog planiranja, zavisno od vrste uređaja koji se koriste.

(3) Prostor za brahiterapiju se sastoji od tretmanske sobe, kontrolne sobe sa prostorom za planiranje i pripremu i skladišta u kome će se izvori čuvati kada se ne koriste, zavisno od vrste uređaja koji se koriste.

(4) Radioterapijski uređaj i uređaj za simulaciju moraju biti smješteni u najmanje dvije odvojene prostorije, pri čemu u jednoj se prostoriji postavlja uređaj koji zrači, a u drugu prostoriju se postavlja upravljački uređaj.

(5) Odredbe stava (4) ovog člana ne primjenjuju se na rendgenske uređaje za terapiju čiji najveći napon ne prelazi 50 kV gdje je dovoljna jedna prostorija, pri čemu lice koje uključuje zračenje rendgenskog uređaja mora biti zaklonjeno zaštitnom kabinom ili paravanom.

(6) Sobe za smještaj radioterapijskih uređaja predstavljaju kontrolisanu zonu, a sve ostale prostorije predstavljaju nadgledanu zonu.

Član 30.Tretmanska soba

(1) Tretmanske sobe trebaju biti dovoljno velike da se omogući nesmetano kretanje oko tretmanskog stola u svim pravcima.

(2) Tretmanska soba u kojoj su smješteni uređaji sa radioaktivnim izvorima mora imati nezavisni monitoring zračenja i kontinuirano mjerenje brzine doze, koji je povezan sa uređajem za upozorenje za profesionalno izloženo licee da znaju da je uređaj aktivan ili je u stanju mirovanja.

(3) Prostorije u koje je smješten uređaj za radioterapiju moraju imati uređaj za provjetravanje ili kompletan uređaj za klimatizaciju. Kapacitet uređaja je uslovljen vrstom uređaja za terapiju (za fotonske snopove energija 15 MV i više potrebno je 10 izmjena zraka na sat, a za fotonske snopove energija ispod 15 MV potrebno je 4 izmjene zraka na sat).

(4) Rendgeni uređaj za terapiju maksimalnog napona 50 kV ne mora imati uređaj za provjetravanje.

(5) U jednu tretmansku sobu može biti postavljen samo jedan izvor zračenja, a izuzetno u jednoj prostoriji mogu biti smještena i dva radioterapijska uređaja pod uslovom da se električnim povezivanjem isključi mogućnost upotrebe oba izvora.

(6) Prostorije za radioterapijske uređaje preko 1 MV moraju imati lavirint.

(7) Lavirint treba biti izgrađen tako da je što duži i da ima što manji poprečni presjek.

(8) Minimalna širina lavirinta treba biti određena sa dimenzijama tretmanske jedinice koja će se koristiti i mogućnosti pristupa bolničkom krevetu.

Član 31.Sigurnosni sistemi

(1) Tretmanska soba mora imati bravu sa unutrašnjom blokadom na ulazu u lavirint ili na ulazu u sobu, za uređaje koji koriste radioaktivne izvore, dok kod ostalih radioterapijskih uređaja, ukoliko zbog dužine lavirinta vrata ne postoje, mora postojati sistem na bazi fotoćelije koji prekida zračenje u slučaju neovlaštenog ulaska.

(2) Vrata se moraju mehanički otvoriti u slučaju nestanka struje ili u slučaju opasnosti.

(3) Na vratima mora postojati prekidač koji sprečava rad u slučaju da su vrata otvorena i otvaranje vrata u slučaju da je radioterapijski tretman u toku.

(4) Na ulaznim vratima u tretmansku sobu ili na ulazu u lavirint, kao i u prostoriju gdje se vrši radioterapijski tretman, mora se postaviti svjetlosni indikator koji promjenom boje svjetla označava da je tretman u toku, a svjetlosni znakovi upozorenja trebaju imati dvije faze, pri čemu će jedan svjetlosni znak (zeleno svjetlo) označavati da je izvor u zatvorenom položaju i da se ne vrši ozračenje, dok će drugi svjetlosni znak (crveno svjetlo) označavati da je ozračenje u toku i da je zabranjen ulaz u terapijsku sobu.

(5) Prostorije u kojima su smješteni radioterapijski uređaji za vrijeme radnog vremena moraju biti pod stalnim nadzorom osoblja, potom se zaključavaju, a ključ se ostavlja na predviđenom mjestu. U slučaju da se radi o uređajima sa radioaktivnim izvorima, mora postojati i dodatno osiguranje pomoću alarm uređaja.

Član 32.Kontrola rada uređaja

(1) Upravljački uređaj se treba nalaziti u kontrolnoj sobi.

(2) Na upravljačkom uređaju trebaju biti ugrađeni prekidači koji onemogućavaju rad uređaja ako je otvoren bilo koji ulaz u prostoriju, kao i sigurnosni prekidač kojim se trenutno prekida zračenje.

(3) Na upravljačkom uređaju i prostoru za zračenje moraju biti ugrađeni pokazatelji početka, toka i završetka ozračenja.

(4) Nadgledanje prostora oko izvora zračenja i tretmana pacijenta mora se osigurati pomoću nadzornih kamera.

(5) Radioterapijski uređaji koji kao izvore zračenja koriste radioaktivni izvor, kao i uređaji za rendgen terapiju koji ne posjeduju ugrađene sisteme za mjerenje doze, moraju imati dvojni sistem za mjerenje vremena tretmana i prekidanje tretmana nakon isteka zadatog vremena.

(6) Radioterapijski uređaji koji posjeduju mjerne sisteme za prekidanje tretmana moraju imati dva nezavisna sistema koji funkcionišu tako da se u slučaju otkazivanja primarnog mjernog sistema aktivira drugi mjerni sistem i prekida tretman. Takođe mora postojati i dodatni vremenski prekidač koji osigurava prekid zračenja u slučaju otkazivanja dva prva.

(7) Da bi se osiguralo da su uslovi iz st. (5) i (6) ovog člana ispunjeni, svi uređaji koji se koriste za radioterapijski tretman moraju posjedovati CE markicu ili certifikat da zadovoljavaju odgovarajuće IEC standarde (uređaji), odnosno ISO standarde (radioaktivni izvori).

(8) Osim sigurnosnih sistema navedenih u stavu (5) ovog člana, u prostorijama u kojim je smješten radioterapijski uređaj moraju postojati blokade i sigurnosni prekidači, raspoređeni tako da je u svakom momentu moguće prekinuti zračenje bez obzira da li se operater nalazi u kontrolnoj ili tretmanskoj sobi.

Odjeljak B. Izvori zračenja

Član 33.Izvori zračenja u teleterapiji

(1) Uređaji koji se koriste u teleterapiji su:

  • a)
    rendgen terapijski uređaji;
  • b)
    supervoltažni radioterapijski uređaji (linearni elektronski akcelerator, akcelerator teških naelektrisanih čestica).

(2) Radioizotopski teleterapijski uređaji (telekobalt uređaj, teleizotopski uređaj za radiohirurgiju- "gama nož").

Član 34.Uređaji i pomagala za simulaciju u teleterapiji

(1) Za izvođenje i planiranje teleterapije koriste se slijedeći uređaji i pomagala:

  • a)
    rendgen radioterapijski simulator (konvencionalni);
  • b)
    CT radioterapijski simulatori;
  • c)
    pomagala za mobilizaciju pacijenta;
  • d)
    pomagala za izradu i modifikaciju zračnih polja i snopa;
  • e)
    pomagala za uzimanje konture pacijenta.

Član 35.Rendgen uređaji za teleterapiju

Rendgen terapijski uređaji dijele se na: uređaje za površinsku radioterapiju (maksimalni napon u cijevi 50-150 kV) i ortovoltažne uređaje (maksimalni napon u cijevi 300 kV).

Član 36.Dodatni filteri

(1) Rendgen uređaji za terapiju moraju imati dodatne filtere vidljivo obilježene, tako da se njihov sastav i debljina vide sa mjesta na kojem se nalazi lice koje upravlja rendgenskim uređajem i nadzire tok ozračenja.

(2) Mora postojati sigurnosni sistem koji osigurava da se ne može provesti terapija ako odgovarajući filter nije postavljen na za to predviđeno mjesto.

Član 37.Supervoltažni radioterapijski uređaji

(1) Supervoltažni uređaji su uređaji koji proizvode snopove zračenja energija većih od 1 MeV.

(2) U radioterapiji se upotrebljavaju linearni elektronski akceleratori (u daljem tekstu: akceleratori) energije fotonskog zračenja od 4 do 25 MV i monohromatskog elektronskog zračenja energije (od 4 do 25 MeV), kao i akceleratori koji ubrzavaju protone i teške jone (energija od 60 do 350 MeV).

Član 38.Telekobalt uređaj

(1) Zatvoreni radioaktivni izvor Co-60 početne aktivnosti je između 222 TBq i 370 TBq.

(2) Izvor kod telekobalt uređaja se mora zamijeniti novim prije nego brzina doze u izocentru za veličinu polja 10 cm x 10 cm bude 100 cGy/min.

(3) Brzina doze na udaljenosti 1 m od bilo koje tačke na oklopu uređaja ne smije biti viša od 20 "Gy/h.

Član 39.Uređaji za simulaciju

(1) Rendgen uređaj radi u dijagnostičkom režimu X-zračenja do 150 kV, a služi za simulaciju terapijskih polja, pozicioniranje pacijenta u odnosu na zračni snop i određivanje ulaza terapijskih polja u odnosu na kožu pacijenta, što je osnovni preduslov za pravilnu aplikaciju visokih terapijskih doza na metu-tumor.

(2) Radioterapijski simulatori mogu biti izvedeni kao konvencionalni rendgen uređaji sa mogućnošću radiografije i fluoroskopije ili kao savremeni CT radioterapijski simulatori koji imati mogućnost virtuelne simulacije (softver koji omogućava da se simuliraju tretmanska polja na "pacijentu", tj. 3D rekonstrukcija CT slojeva).

Član 40.Izvori zračenja u brahiterapiji

(1) U brahiterapiji su u upotrebi sljedeći radioaktivni izotopi:: Co-60, Cs-137, Ir-192, Au-198, I-125, Sr-90, Am-241, La-145, Yb-168 i Pd-103.

(2) Izotopi su emiteri gama, beta i alfa zračenja, koriste se kao zatvoreni izvori, a jedino se izotop Au-198 upotrebljava u koloidnom stanju.

Član 41.Osobine zatvorenih izvora i primjena u brahiterapiji

(1) Radioaktivni izotopi su smješteni u kapsule, igle ili tube, koji se prave od različitog materijala (čelika, aluminija, legura plemenitih metala, titanija, platine, stakla i plastike), zavisno od vrste izvora, jačine izvora i terapijske namjene izvora.

(2) U brahiterapiji se koriste različiti uređaji i različite tehnike primjene radioaktivnih izotopa, obzirom na mjesto aplikacije i dozu zračenja:

  • a)
    površinska brahiterapija, intrakavitarna brahiterapija, intersticijalna brahiterapija, interluminalna brahiterapija;
  • b)
    niska brzina terapijske doze (LDR), srednja brzina terapijske doze (MDR), visoka brzina terapijske doze (HDR), pulsno simulirana niska visina terapijske doze (PDR).

Odjeljak C. Procedure

Član 42.Način primjene brahiterapijskih izvora i načini postavljanja

(1) Brahiterapijski izvori se primjenjuju na tri načina: pomoću vanjskih aplikatora, intersticijalnih aplikatora (privremeni) i trajnih, intrakavitarnih aplikatora koji su podešeni i oblikovani prema šupljim organima.

(2) Brahiterapijski izvori mogu se postavljati ručno, ručnim naknadnim punjenjem, ručnim i daljinskim naknadnim punjenjem pomoću posebnih uređaja.

Član 43.Upotreba zatvorenih izvora zračenja

(1) Uređaji u kojima je smješten zatvoreni izvor moraju se koristiti prema tehničkim uputstvima proizvođača uz potrebnu dokumentaciju.

(2) Zabranjena je upotreba zatvorenih radioaktivnih izvora bez tehničke dokumentacije proizvođača, i onih koji imaju bilo kakvo oštećenje ili propuštaju nedozvoljeno zračenje.

(3) Kada se ne koriste, izvori koji se apliciraju ručno moraju biti smješteni u poseban kontejner i odloženi na odgovarajuće mjesto. Uzimanje izvora iz kontejnera i njegov povratak, kao i primjena moraju biti evidentirani.

Član 44.Prenošenje ili zamjena radioaktivnih izvora

(1) Za prenošenje ili zamjenu radioaktivnih izvora u uređaju za zračenje moraju postojati pisane procedure. Kod zamjene ili prenošenja izvora mora biti prisutno lice odgovorno za zaštitu od zračenja.

(2) Osoblje koje obavlja zamjenu mora nositi lične dozimetre i detektor sa zvučnim signalom da upozori na povećanje doze zračenja.

(3) Proceduru zamjene izvora smiju obavljati samo za to licencirana lica uz prisustvo lica odgovornog za zaštitu od zračenja.

Član 45.Bezbjednost radioaktivnih izvora

Nosilac autorizacije mora napraviti plan bezbjednosti radioaktivnih izvora pod pojačanim mjerama bezbjednosti, kao i plan bezbjednosti radioaktivnih izvora kod internog prometa premještaja i servisiranja.

GLAVA II. - NUKLEARNA MEDICINA

Odjeljak A. Prostor

Član 46.Opće napomene

(1) Zaštita od zračenja tokom prometa i korištenja otvorenih izvora zračenja odnosi se na zaštitu od vanjskog i unutrašnjeg izlaganja, te od radioaktivne kontaminacije prostorija, vazduha i lica.

(2) Pri radu sa otvorenim izvorima zračenja obavezno je sprečavanje širenja radioaktivnih materija u okolinu sa mjesta korištenja, te održavanje visokog stepena čistoće na radnom mjestu.

(3) Odredbe ovog poglavlja se odnose na:

  • a)
    otvorene izvore koji se apliciraju na pacijentu ("in vivo") ili se koriste u istraživanju dijagnostičkih tehnika;
  • b)
    otvorene izvore koji se koriste za "in vitro" testove u medicini;
  • c)
    otvorene izvore koji se koriste u radioterapijske svrhe.

Član 47.Prostor

(1) Pri projektovanju i izgradnji prostorija namijenjenih za rad sa otvorenim izvorima zračenja moraju se predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere, dovoljan broj i pravilan raspored prostorija, opreme u prostoriji, tehnološki postupak rada sa optimalnom organizacijom radnih mjesta i mjere održavanja lične čistoće osoblja, odgovarajući sistem ventilacije, te organizovan i siguran sistem sakupljanja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji nastaje u postupku rada.

(2) Čekaonice za pacijente koji čekaju na zdravstveni pregled i aplikaciju radionuklida moraju biti odvojene od čekaonica za bolesnike kojima su aplicirani radionuklidi.

(3) Prostorije u kojima se koriste otvoreni izvori zračenja trebaju biti izgrađene od materijala koji je otporan na utjecaj hemikalija i topline i koji ne upija vlagu.

(4) Podovi prostorija moraju biti izrađeni u cjelini, bez pukotina i prekida zbog što lakšeg održavanja.

(5) Ako se u postupku pripreme i rukovanja sa otvorenim izvorima zračenja očekuje oslobađanje radioaktivnih aerosola, radovi se moraju obavljati u uređajima koji su posebno dizajnirani za tu namjenu. Ako se radi sa radioaktivnim jodom, potrebno je ugraditi posebne ugljene filtere.

Član 48.Prostorije

(1) Prostor za dijagnostiku sastoji se od prostorije za pripremu, prostorije za aplikaciju, čekaonice za aktivne pacijente, čekaonice za pacijente koji čekaju za pregled i aplikaciju, te prostorije za skladištenje, prostorije sa gama kamerama, SPECT/CT i PET /CT uređajima.

(2) Prostor za terapiju se sastoji od prostorije za pripremu, prostorije za aplikaciju, čekaonice za pacijente koji čekaju za pregled i aplikaciju, prostorije za skladištenje i soba za pacijente.

(3) Prostorija za pripremu, prostorija za aplikaciju i prostorija za skladištenje, te prostorije u kojima su smješteni pacijenti za terapiju, prostorije u kojima se radi dijagnostika i čekaonica za aktivne pacijente predstavljaju kontrolisanu zonu.

(4) Sve ostale prostorije predstavljaju nadgledanu zonu.

Član 49.Oprema za prostorije

(1) Umivaonici za pranje ruku i sudoperi moraju biti postavljeni u svakoj prostoriji u kojoj se radi sa otvorenim izvorima zračenja blizu izlaznih vrata.

(2) U laboratorijima ili jedinicama koje pripadaju grupi srednjeg ili visokog rizika, slavina se mora moći uključiti bez korištenja šaka (npr. nožnim pritiskom na papučicu ispod umivaonika ili laktom), a za sušenje ruku treba ugraditi uređaje sa toplim vazduhom ili jednokratne upijajuće ručnike.

(3) U laboratoriji iz grupe srednje i visoke opasnosti potrebno je osigurati poseban odvodni sistem u specijalne komore za odležavanje tekućeg radioaktivnog otpada prije ispuštanja u kanalizaciju.

(4) Ako se koriste otvoreni izvori jonizirajućeg zračenja dugog vremena poluraspada, potrebno je takve odvode posebno označiti znakom upozorenja za zračenje radi upozorenja lica koja vrše popravke i održavanje.

(5) Radne površine za rad ili stolovi moraju imati glatke neprekinute površine koje su otporne na hemijske supstance i fizička oštećenja i koje se lako održavaju.

(6) Na radnim površinama koje pripadaju grupi srednjeg ili visokog rizika moraju biti postavljeni štitovi za zaštitu od zračenja profesionalno izloženih lica koji rukuju otvorenim radioaktivnim izvorima, te ostalih profesionalno izloženih lica u prostoriji.

(7) Ploča stola mora osigurati odgovarajuću zaštitu profesionalno izloženo liceu za dijelove tijela ispod pojasa, zavisno od vrste radionuklida i najvećoj aktivnosti na površini stola, i mora imati zaštitni učinak koji će oslabiti brzinu doze ispod stola najmanje hiljadu puta u odnosu na brzinu doze sa površine stola.

(8) U grupi srednjeg ili visokog rizika obavezan dio opreme su i instrument za mjerenje nivoa jonizirajućeg zračenja i uređaj za mjerenje površinskog radioaktivnog zagađenja (kontaminacije).

Član 50.Čuvanje izvora

(1) Otvoreni izvori zračenja mogu se čuvati i u prostorijama u kojima se koriste (poseban spremnik, sef, hladnjak i sl.), ali ako ispuštaju radioaktivne gasove, pare ili aerosole, u prostoru za njihovo čuvanje mora se osigurati uređaj za provjetravanje.

(2) Spremnik ili sef iz stava (2) ovog člana mora biti podijeljen u pretince sa jasnim oznakama vrste i aktivnosti radionuklida.

Član 51.Sistem za provjetravanje

(1) U prostorijama u kojima se pripremaju otvoreni izvori zračenja mora biti ugrađen samostalan sistem za umjetno provjetravanje.

(2) Uređaj za provjetravanje mora biti projektovan tako da vazduh iz prostorija u kojima se koriste radionuklidi ne recirkuliše ili se ne koristi u prostorijama u kojima se te tvari ne koriste.

(3) Ako se u više prostorija radi sa radionuklidima različitih aktivnosti, provjetravanjem treba osigurati da protok vazduha bude od prostorije niže prema prostorijama više aktivnosti.

Odjeljak B. Procedure

Član 52.Opće napomene

(1) Prostorije u kojima se pripremaju za primjenu ili se čuvaju otvoreni izvori zračenja prije korištenja smatraju se kontrolisanom radijacijskom zonom.

(2) U kontrolisanoj radijacijskoj zoni smiju biti samo lica čija je prisutnost neophodna zbog prirode posla.

(3) Profesionalno izložena lica u području izloženosti ne smiju uzimati hranu, piće, pušiti, te koristiti sredstva za uljepšavanje lica i tijela koja pri korištenju dolaze u neposredan dodir sa kožom i sluznicom.

(4) Profesionalno izloženo lice ne smije ući u područje izloženosti sa otvorenim ozljedama na koži. Prije ulaska u taj prostor, otvorene ozljede treba zaštititi vodonepropusnim pokrovom. Ako tokom rada sa otvorenim radioaktivnim izvorima profesionalno izloženo lice ozlijedi kožu, ranu treba odmah očistiti i provjeriti radioaktivnu kontaminaciju, te provesti čišćenje ako je potrebno.

Član 53.Prijem izvora

(1) Po prijemu spremnika sa otvorenim radioaktivnim izvorima od prijevoznika ili dobavljača treba provjeriti popratnu dokumentaciju o njegovom sadržaju i uporediti je sa narudžbom koja treba biti u skladu sa dozvolom za nabavku radioaktivnih izvora.

(2) Raspremanje treba obaviti uz obavezno korištenje rukavica i provjeru svakog pojedinog komada pošiljke.

(3) Zaprimljene radionuklide i aktivnosti treba odmah upisati u evidenciju i pohraniti u spremište.

Član 54.Evidencija

(1) O otvorenim izvorima zračenja koji se zaprimaju od dobavljača mora se voditi redovna i tačna evidencija.

(2) Korištenje i potrošnja, te čuvanje otvorenih izvora zračenja, mora biti popraćeno tačnim zapisima u knjizi utroška i prometa radionuklida.

Član 55.Apliciranje

(1) Šprica kojom se radioaktivni pripravci daju pacijentu prethodno se zbog zaštite profesionalno izloženih lica treba staviti u posebni štitnik od volframa, olova ili olovnog stakla ili drugih sličnih materijala kad god to procedura apliciranja dozvoljava.

(2) Prilikom aplikacije radioaktivnog pripravka ispod dijela tijela na kojem se vrši aplikacija, stavlja se podložak sa upijajućim materijalom tako da je onemogućena radioaktivna kontaminacija ako se manja količina radioaktivnog materijala prospe prilikom aplikacije.

(3) Poslije upotrebe, šprice i igle se moraju odložiti u posebnu posudu za radioaktivni otpad.

Član 56.Zaštita od kontaminacije

(1) Zbog opasnosti od kontaminacije tokom primjene radioaktivnog pripravka pacijentu, profesionalno izloženo lice mora nositi rukavice i zaštitnu radnu odjeću.

(2) Poslije obavljenog posla, profesionalno izloženo lice odlaže rukavice u posebnu posudu za odlaganje radioaktivnog otpada.

(3) Prije nego započne sa kakvim drugim poslom, profesionalno izloženo lice mora pažljivo oprati ruke i izvršiti mjerenja kontaminacije pomoću uređaja za mjerenje kontaminacije ruku, stopala i odjeće.

(4) Ako profesionalno izloženo lice pronađe ili utvrdi trag kontaminacije na rukama, tijelu ili odjeći, potrebno je bez napuštanja područja rada o istom obavijestiti odgovorno lice, a potom poduzeti dalje potrebne mjere sa ciljem uklanjanja radioaktivne kontaminacije.

Član 57.Grupe opasnosti

(1) Zaštita od otvorenih izvora zračenja zavisi od:

  • a)
    radiotoksičnosti;
  • b)
    težinskog faktora u odnosu na aktivnost;
  • c)
    težinskog faktora u odnosu na vrstu zračenja.

(2) Zavisno od radiotoksičnosti, otvoreni izvori zračenja mogu se podijeliti u:

  • a)
    Klasa A. Veoma visoka: Am-241, Cf-252;
  • b)
    Klasa B. Visoka: Na-22, Ca-45, Mn-54, Co-60, Sr-89, I-125, I-131, Yb-169, Gd-153;
  • c)
    Klasa C. Srednja: C-14, F-18, P-32, Cr-51, Co-57, Ga-67, Se-75, Mo-99, In-111, I-123, Au-198, Tl-201, Re-186, Re-188, Sc-47, Sn-117m, Ga-68, Y-90, Sm-153, Lu-177;
  • d)
    Klasa D. Niska: C-11, N-13, O-15, Tc-99m, Xe-133.

(3) Zavisno od aktivnosti, otvoreni izvori zračenja mogu se podijeliti u grupe:

  • a)
    Niskog rizika: aktivnost manja od 50 MBq;
  • b)
    Srednjeg rizika: aktivnost je veća od 50 MBq, a manja od 50 GBq;
  • c)
    Visokog rizika: aktivnost je veća od 50 GBq.

(4) Zavisno od vrste zračenja, otvoreni izvori zračenja spadaju u klase:

  • a)
    A - težinski koeficijent 100;
  • b)
    B - težinski koeficijent 1;
  • c)
    C - težinski koeficijent 0,1.

Član 58.Kontrola kontaminacije

(1) U prostorijama za rad sa otvorenim radioaktivnim izvorima, kontaminacija površina prostorije, radnih površina, odjeće i kože profesionalno izloženih lica ne smije prijeći granice iz tabele Priloga 2. ovog pravilnika koji je njegov sastavni dio.

(2) Povremena provjera kontaminacije provodi se izravnim mjerenjem pomoću posebnog uređaja za mjerenje površinske kontaminacije ili uzimanjem briseva sa odgovarajućih površina i naknadnim mjerenjem kojim se utvrđuje prisutnost i sadržaj radionuklida u brisu.

(3) Mjerenje kontaminacije odjeće ili kože profesionalno izloženih lica obavlja se na najpogodnijem mjestu na površini tijela veličine 100 cm". Ako se utvrđuje radioaktivna kontaminacija zidova, poda ili stropa prostorije, odabire se površina veličine do 1000 cm", a za druge površine dovoljna je površina od 300 cm".

Član 59.Uklanjanje radioaktivnog otpada

(1) Tekući i čvrsti radioaktivni otpad treba odmah ukloniti iz područja rada.

(2) Čvrsti otpad mora se razdvojiti po vrstama radionuklida u posebne spremnike.

(3) Spremnici čvrstog otpada moraju biti dovoljno čvrsti da se njihov sadržaj ne može prosipati i prouzročiti onečišćenje okoliša.

(4) Prije prijenosa u skladište, sve posude i vrećice sa čvrstim radioaktivnim otpadom moraju se zatvoriti i označiti oznakom sadržaja (radionuklida), datumom odlaganja i brzinom doze na površini u mSv/h.

(5) Ako se prijenos obavlja izvan područja izloženosti, dodatno treba poduzeti mjere kojima će se onemogućiti radioaktivnu kontaminaciju okoliša.

(6) Tekući radioaktivni otpad ispušta se kroz slivnike u posebne bazene za privremeno zadržavanje ili direktno u kanalizaciju uz obilato ispiranje tekućom vodom radi razrjeđenja.

(7) Način ispuštanja i količine radioaktivnog otpada moraju udovoljavati granicama u skladu sa posebnim propisom.

Član 60.Terapija

(1) Pacijenti koji su u toku terapije primili I-131 aktivnosti veće od 800 MBq moraju biti hospitalizovani.

(2) Pacijenti koji su u toku terapije primili I-131 aktivnosti veće od 1100 MBq moraju biti smješteni u jednokrevetnim bolesničkim sobama sa sanitarnim čvorom.

(3) Pacijenti koji su u toku terapije primili I-131 aktivnosti veće od 800 MBq, a manje od 1100 MBq, mogu biti smješteni u dvokrevetnu sobu, pod uslovom da se između pacijenata nalazi zaštitna pregrada koja osigurava da će doza koju pacijent primi usljed prisustva drugog pacijenta biti ispod graničnih doza za stanovništvo.

(4) Hospitalizovani pacijenti koji su primili terapiju sa I-131 mogu biti otpušteni iz bolnice kada aktivnost radionuklida u tijelu padne ispod 800 MBq.

(5) Pri terapiji sa radionuklidima P-32, Y-90, Re-186, Sm-153 i Sr-89 koji emituju beta zračenje i čije su aktivnosti manje od 200 MBq, pacijent može biti otpušten iz bolnice bez ograničavajućih mjera.

Član 61.Opći uslovi za otpuštanje iz bolnice

(1) Pacijent može biti otpušten iz bolnice ukoliko se osigura da:

  • a)
    bilo koji stanovnik neće primiti efektivnu dozu veću od 0,3 mSv na godišnjem nivou;
  • b)
    članovi domaćinstva pacijenta neće primiti efektivnu dozu veću od 1 mSv na godišnjem nivou;
  • c)
    članovi domaćinstva koji dobrovoljno vode brigu o pacijentu nakon otpuštanja iz bolnice, osim trudnica, neće primiti efektivnu dozu veću od 5 mSv na godišnjem nivou.

(2) Procjenu veličine doze iz prethodnog stava ovog člana vrši lice odgovorno za zaštitu od zračenja.

(3) Pacijenti koji su podvrgnuti terapiji radionuklidima prije izlaska iz bolnice moraju dobiti pisana uputstva i upozorenja kojih se moraju pridržavati da bi se smanjio rizik od vanjskog ozračenja ili radioaktivne kontaminacije drugih lica.

Član 62.Procedure u toku terapije pacijenta

(1) Neposredno poslije primjene radionuklida provodi se samo nužna njega pacijenta uz što kraće zadržavanje u njegovoj blizini i sa što je moguće veće udaljenosti.

(2) Pristup pacijentu dozvoljen je samo osoblju koje provodi njegu i liječenje, a samom pacijentu treba ograničiti kretanje.

(3) Pacijenti iz prethodnog stava ovog člana ne smiju napuštati bolesničke sobe bez odobrenja medicinskog osoblja odgovornog za terapiju, pri čemu se mora voditi evidencija o eventualnom napuštanju sobe.