KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE
RJEŠENJE
Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka c), a u vezi s članom 10. stav (1) i (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), te člana 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka podnesenim od strane privrednog subjekta Telemach d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo, kojeg zastupa advokat Lana Deljkić, Trg djece Sarajeva 1, 71 000 Sarajevo, protiv privrednog subjekta BH Telecom d.d., Obala Kulina Bana 8, 71 000 Sarajevo, radi utvrđivanja kršenja odredbi člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji, Konkurencijsko vijeće, postupajući po presudi Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 019722 15 U od 14.02.2017. godine na 14. (četrnaestoj) sjednici održanoj dana 30. novembra 2017. godine, donijelo je
RJEŠENJE
- 1.Odbija se Zahtjev privrednog subjekta Telemach d.o.o. Sarajevo, podnesen protiv privrednog subjekta BH Telecom d.d. Sarajevo, radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.
- 2.Odbija se zahtjev za naknadu troškova zastupanja privrednog subjekta Telemach d.o.o. Sarajevo, kao neosnovan.
- 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće je dana 21.05.2014. godine pod brojem 06-26-2-012-II/14 zaprimilo Zahtjev za pokretanje postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) podnesen od strane privrednog subjekta Telemach d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo (u daljem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili Telemach), kojeg zastupa advokat Lana Deljkić, Trg djece Sarajeva 1, 71 000 Sarajevo, protiv privrednog subjekta BH Telecom d.d., Obala Kulina Bana 8, 71 000 Sarajevo (u daljem tekstu: BH Telecom) radi kršenja odredbi člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji (u daljem tekstu: Zakon).
Obzirom da je uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno da predmetni Zahtjev nije potpun, u skladu sa odredbom člana 28. stav (2) Zakona, Konkurencijsko vijeće je dana 06.06.2014. godine aktom broj 06-26-2-012-1-11/14 zatražilo dopunu Zahtjeva.
Podnosilac zahtjeva je dana 13.06.2014. godine podneskom broj 06-26-2-012-2-11/14 dostavio traženu dopunu.
Nakon kompletiranja Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je dana 25.09.2014. godine (akt broj 06-26-2- 012-3-II/14) Podnosiocu zahtjeva izdalo Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva, u smislu člana 28. stav (3) Zakona.
Na osnovu Zahtjeva i dostavljene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće utvrditi postojanje povreda Zakona na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka broj 06-26-2-012-5-II/14 dana 25.09.2014. godine.
Članom 41. stav (1) tačka c) Zakona je propisano da je nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka Konkurencijsko vijeće dužno donijeti konačno rješenje o utvrđivanju zloupotrebe dominantnog položaja u roku od 4 mjeseca. Nadalje, članom 11. stav (2) Zakona propisano je da ukoliko Konkurencijsko vijeće ne donese rješenje u roku iz člana 41. stav (1) tačka c), smatra se da se zaključenim sporazumom odnosno postupanjem privrednog subjekta ne zloupotrebljava dominantan položaj. Na poseban zahtjev privrednog subjekta, Konkurencijsko vijeće u skladu sa članom 11. stav (3) Zakona donosi rješenje da zaključenim sporazumom, odnosno postupanjem privredni subjekt ne zloupotrebljava dominantan položaj.
Konkurencijsko vijeće je aktom broj 06-26-2-012-72-II/14 od 29.05.2015. godine obavijestilo stranke u postupku da konačno rješenje u postupku nije doneseno iz razloga što se nisu mogli ispuniti zakonom propisani uslovi za njegovo donošenje, te se poučene o pravu iz člana 11. stav (3) Zakona.
Privredni subjekt Telemach d.o.o. Sarajevo je podnio Konkurencijskom vijeću poseban Zahtjev za donošenje rješenja u smislu člana 11. stav (3) Zakona dana 04.08.2015. godine pod brojem 06-26-2-012-73-II/14.
Postupajući po Zahtjevu za donošenje rješenja privrednog subjekta Telemach d.o.o. Sarajevo, a imajući u vidu naprijed navedeno, Konkurencijsko vijeće je konstatovalo da je rok za donošenje konačnog rješenja u smislu člana 41. stav (1) tačka c) Zakona protekao, te je u skladu sa članom 11. stav (3) Zakona donijelo Rješenje broj 06-26-2-012-75-II/14 dana 10.09.2015. godine prema kojem se smatra da zaključenim sporazumom, odnosno postupanjem privredni subjekt BH Telecom nije zloupotrijebio dominantni položaj.
Protiv navedenog Rješenja Konkurencijskog vijeća privredni subjekt Telemach je podnio tužbu Sudu Bosne i Hercegovine. Sud Bosne i Hercegovine, rješavajući po tužbi privrednog subjekta Telemach, je donio Presudu broj S1 3 U 019722 15 U od 14.02.2017. godine (u daljem tekstu: Presuda) kojom je uvažio tužbu i navedeno Rješenje Konkurencijskog vijeća poništio i vratio na ponovno odlučivanje.
Konkurencijsko vijeće je Presudu zaprimilo dana 17.02.2017. godine pod brojem 06-26-2-012-84-II/14.
Ovim Rješenjem izvršava se predmetna Presuda Suda BiH uzimajući u obzir da, prema članu 62. Zakona o upravnim sporovima ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), kada sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, te je pri donošenju novog rješenja vezan pravnim shvatanjima i primjedbama suda u vezi s postupkom.
1. Stranke u postupku
Stranke u postupku su privredni subjekti Telemach d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo i BH Telecom d.d., Franca Lehara 7, 71 000 Sarajevo.
1.1. Privredni subjekt Telemach d.o.o. Sarajevo, Podnosilac zahtjeva
Privredni subjekt "Telemach" Društvo za pružanje usluga u oblasti telekomunikacija d.o.o. Sarajevo-Ilidža, ulica Džemala Bijedića 126, Sarajevo, registrovan kod Općinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0620-08, čiji je osnivač BOSNIA BROADBAND S.a.r.l. iz Luksemburga i sa upisanim osnovnim kapitalom od 13.515.534,21 KM-a (100% osnivački kapital).
Telemach je privredno društvo koje je aktivno u pružanju telekomunikacionih usluga. Jedan je od telekomunikacionih operatera u Bosni i Hercegovini, koji distribuira medijski sadržaj preko kablovske tehničke platforme i pruža uslugu pristupa internetu i povezane usluge, kao i usluge fiksne telefonije pretplatnicima.
Telemach je u krajnjem vlasništvu fondova kojima upravljaju društva povezana sa društvom KKR & Co. L.P. 9 West 57th Street, Suite 4200, Njujork, Njujork 10019, Sjedinjene Američke Države.
1.2. Privredni subjekt BH Telecom d.d., Sarajevo, protivna strana
Privredni subjekt BH Telecom Sarajevo, dioničarsko društvo, Franca Lehara 7 (ranije Obala Kulina bana 8), 71 000 Sarajevo, registrovan je dana 8.1.2002. godine na Općinskom sudu Sarajevo, pod matičnim brojem subjekta 65-02-0012-10 (stari broj1-23391).
Osnivač i većinski vlasnik privrednog subjekta BH Telecom je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta BH Telecom je obavljanje telekomunikacijskih djelatnosti.
2. Pravni okvir predmetnog postupka
Konkurencijsko vijeće je tokom postupka primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10) i odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u smislu člana 26. Zakona.
Pored navedenog, Konkurencijsko vijeće je primijenilo i odredbe Zakona o komunikacijama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 31/3, 75/06 i 32/10), Referentne interkonekcijske ponude za povezivanje na fiksnu mrezu BH Telecoma, Pravila o interkonekciji broj 51/2010 ("Službeni glasnik BiH", broj 109/10), Pravila 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini, Pravilo RAK broj 20/2003 o utvrđivanju grančnih cijena iznajmljenih linija u Bosni i Hercegovini, Odluka o izmjenama i dopunama Pravilo RAK broj 20/2003 o utvrđivanju grančnih cijena iznajmljenih linija u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 41/03 i 85/05), Odluke o Politici sektora telekomunikacija Bosne i Herecgovine za period 2008.-2012. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 8/09), Dozvolu za javnog operatera fiksne telefonije, Listu operatora sa značajnom tržišnom snagom ("Službeni glasnik BiH", broj 05/10) te Analizu tržišta završavanja (terminaclje) poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji - veleprodajni nivo od 31.01.2014. godine.
Konkurencijsko vijeće u skladu sa članom 43. stav (7) Zakona može u svrhu ocjene datog slučaja koristiti sudsku praksu Evropskog suda pravde i odluke Evropske komisije.
3. Postupak pred Konkurencijskim vijećem
Podnosilac zahtjeva u Zahtjevu, u bitnom, navode sljedeće:
- -da je privredni subjekt Telemach operater digitalne i analogne kablovske televizije kao i jedan od vodećih pružatelja usluga širokopojasnog Interneta u Bosni i Hercegovini;
- -da je privredni subjekt BH Telecom, proglašen od strane Regulatorne agencije za komunikacije BiH (u daljem tekstu: RAK), jedan od tri dominantna operatera u Bosni i Hercegovini sa značajnom tržišnom snagom koji pruža sve telekomunikacije usluge i potpuno je vertikalno integriran; da privredni subjekt BH Telecom pored lokalne fiksne mreže, odnosno kablovske mreže koja povezuje centrale privrednog subjekta BH Telecom iz kojih se pružaju usluge domaćinstvima posjeduje i magistralnu mrežu kojom međusobno povezuje svoje centrale;
- -da alternativni operateri imaju na raspolaganju dva načina za pružanju fiksnih usluga krajnjim korisnicima i to: da sami izgrade svoju alternativnu lokalnu fiksnu mrežu ili da zaključe ugovor o povezivanju sa mrežom privrednog subjekta BH Telecom ili drugog dominantnog operatera;
- -da alternativni operater u slučaju izgradnje vlastite mreže, bilo lokalne ili magistralne, pored ulaganja u vlastitu infrastrukturu, mora da obezbijedi prethodnu saglasnost nadležnih državnih organa (ukoliko nastoji povezati dvije opštine ili dva grada), lokalne samouprave, privrednog subjekta BH Telecom čija je suglasnost neophodna za radove u blizini mreže privrednog subjekta BH Telecom kao i saglasnost stanara ukoliko je riječ o lokalnoj mreži;
- -da relevantnim tržištem proizvoda predmetnog postupka Podnosilac smatra dva tržišta i to tržište interkonekcije na fiksnu mrežu BH Telecoma kao i tržište pružanja fiksnih telekomunikacijskih usluga krajnjim korisnicima dok relevantnim geografskim tržištem smatra područje Federacije Bosne i Hercegovine obzirom da je privredni subjekat BH Telecom jedini učesnik koji pruža usluge interkonekcije na sopstvenu fiksnu mrežu te posjeduje najrazvijeniju mrežnu infrastrukturu na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine čime pokriva oko 95% domaćinstava na teritoriji gradova u kojima posjeduje mrežnu infrastrukturu.
Podnosilac zahtjeva u Zahtjevu ukazuje na kršenje odredbi člana 10. stav (2) pod a), c) i d) Zakona navodeći sljedeće:
- -da je, pored obaveze koja je propisana RIP dokumentom o uspostavljanju interkonekcije u roku od 90 dana, proteklo pet (5) mjeseci od zaključivanja ugovora privrednih subjekata Telemach i BH Telecom do uspostavljanja interkonekcije;
- -da je u međuvremenu privredni subjekt BH Telecom odlagao uspostavljanje interkonekcije navodeći brojne razloge kao što su određeni testovi za odabranu tehnologiju (ISDN testovi), godišnji odmori zaposlenih u privrednom subjektu BH Telecom ali i neodgovaranjem na poruke i zahtjeve Podnosioca zahtjeva;
- -da je interkonekcija uspostavljena u oktobru 2012. godine ali da je onemogućen normalni rad privrednog subjekta Telemach tako što je, uprkos činjenici da je značajno porasla tražnja u mreži Podnosioca zahtjeva za fiksnom telefonijom zbog porasta broja korisnika, privredni subjekt BH Telecom neosnovano odbijao zahtjeve privrednog subjekta Telemach za povećanjem kapaciteta linka;
- -da su privredni subjekti Telemach i BH Telecom te RAK u periodu od oktobra 2012. godine do aprila 2013. godine razmijenili znatan broj dopisa u vezi navedenog; privredni subjekt BH Telecom i RAK su navodili da ne postoji potreba za proširenjem kapaciteta interkonekcije uprkos brojnim prijavama i dokazima o preopterećenosti mreže privrednog subjekta Telemach te činjenici da je privredni subjekat Telemach bio primoran da plati naknadu za tranzitiranje do mreže privrednog subjekta BH Telecom po cijeni koja je znatno veća od tržišne;
- -da je danima privredni subjekt Telemach primao pritužbe svojih pretplatnika da ih ne mogu dobiti iz inostranstva dok je istovremeno od privrednog subjekta Telemach traženo da dokaže da je postojalo preopterećenje;
- -da postoji izričita odredba iz ugovora o interkonekciji koja predviđa povećanje kapaciteta u slučaju kada dolazi do povećanja prometa;
- -da je u čitavom ovom periodu privredni subjekt Telemach bio prinuđen da pronađe alternativne partnere kako bi usmjerio višak saobraćaja prema mreži privrednog subjekta BH Telecom te uz nedovoljne kapacitete imao povećani broj propalih poziva prema i od svojih pretplatnika prema mreži privrednog subjekta BH Telecom i međunarodnim mrežama, a tranzitom je bio primoran i plaćati znatno veće cijene po minuti poziva čime su oštećeni krajnji korisnici i ugled privrednog subjekta Telemach kako na tržištu fiksne telefonije, tako i ostalih usluga koje pruža u paketima; nakon više urgencija privredni subjekt BH Telecom je počeo da usmjerava međunarodni saobraćaj direktno do mreže privrednog subjekta Telemach;
- -da je nakon inicijalnog povećanja kapaciteta u januaru 2013. godine privredni subjekt BH Telecom odbio da omogući dalje povećanje kapaciteta u skladu sa trendovima povećanja, tvrdeći da ne postoje tehničke mogućnosti za proširenje kapaciteta; kao odgovor na zahtjev privrednog subjekta Telemach za proširenjem kapaciteta (upućenog februara 2013. godine) privredni subjekt BH Telecom se saglasio sa povećanjem kapaciteta ali sa oko 40% nižom propusnom moći od tražene.
Kapacitet je povećan 5. aprila 2013. godine i gotovo trenutno iskorišten; radi navedenog privredni subjekt Telemach redovno trpi štetu zbog odlaganja u postupku interkonekcije koja se odražava gubitkom korisnika, povećanim ukupnim troškovima interkonekcije (zbog tranzitiranja saobraćaja alternativnim rutama) kao i štete po ugled privrednog subjekta Telemach.
U Zahtjevu se dalje ukazuje na kršenje odredbi člana 10. stav (2) pod b) Zakona navodi sljedeće:
- -da je u skladu sa propisima Bosne i Hercegovine, ukoliko želi da obavlja radove na proširenju mreže, privredni subjekt Telemach u obavezi (kao i bilo koji drugi operater), da obezbijedi saglasnost javnih komunalnih preduzeća koja već posjeduju mrežu na istom prostoru. Kao razlog navedenom ističe se zaštita postojeće infrastrukture;
privredni subjekt Telemach izvodi radove kako bi u doglednoj budućnosti mogao da konkuriše privrednom subjektu BH Telecom tako što bi obezbijedio pristup do teritorije koju prethodno pokriva samo privredni subjekt BH Telecom. Obzirom da je na taj način privredni subjekt BH Telecom konkurent privrednom subjektu Telemach privredni subjekat BH Telecom zloupotrebljava navedeno pravo i redovno uskraćuje saglasnost Podnosiocu zahtjeva na izgradnju mreže. Tako je privredni subjekt BH Telecom uskratio saglasnost preko 12 mjeseci na radovima na teritoriji opštine Visoko kao i na teritoriji opštine Kakanj prilikom realizacije projekta izgradnje magistralne infrastrukture što je zbog sabotaže na mreži od strane N.N. lica u jednom trenutku dovelo do potpunog isključenja sa sistema brojnih dijelova mreže privrednog subjekta Telemach.
Podnosilac zahtjeva također ukazuje na povrede odredbi člana 10. stav (2) pod a) i d) Zakona putem vezane prodaje (bundling) tako što vezana prodaja usluga u paketu u slučaju telekomunikacija, koja se naziva dual ili triple play, podrazumijeva tri usluge - fiksna telefoniju, Internet i IPTV televizija. Kada se snizi cijena za paket navedenih usluga to podrazumijeva da se određena usluga pruža sa dodatnim popustom za svaku od usluga, a taj popust se ne odobrava korisniku koji bira samo neke od navedenih usluga. Navedena praksa privrednog subjekta BH Telecom dovodi do negativnih efekata za konkurenciju i krajnje potrošače tako što:
- -zahvaljujući razvijenoj fiksnoj mreži može uz izrazito niske troškove pružiti trostruku uslugu gotovo svakom korisniku u opštinama u kojima posjeduje mrežu;
- -posjeduje i mobilnu mrežu (za koju licencu posjeduju samo tri dominantna operatera), pa i pristup mobilnoj mreži veže za ostale pakete (paket pod nazivom "Premi");
- -u kombinaciji sa odbijanjem interkonekcije te odbijanjem povećanja kapaciteta privredni subjekt BH Telecom onemogućava Podnosiocu zahtjeva pružanje fiksne telefonije svojim korisnicima kablovske televizije te utiče negativno na kvalitet usluge fiksne telefonije što dovodi do posljedice da korisnici fiksne telefonije privrednog subjekta Telemach prelaze privrednom subjektu BH Telecom;
- -popust koji privredni subjekt BH Telecom daje u slučaju kombinovanja usluga uzrokuje da korisnici jedne usluge privrednog subjekata Telemach mogu da plaćaju manje novca mjesečno ako uzmu sve usluge od jednog dobavljača; imajući u vidu da je kvalitet fiksne telefonije privrednog subjekta Telemach upitan zbog raznih prekida navodi na preuzimanje korisnika privrednog subjekta Telemach za sve tri usluge;
- -da privredni subjekt BH Telecom daje dodatne pogodnosti u slučaju kombinovane usluge, u pojedinim slučajevima čak 50% u odnosu na odabir pojedinačnih usluga; pored ovih popusta na pretplatu postoje i dodatni popusti ukoliko se koristi BH Telecom voice usluga zajedno sa IPTV uslugom;
- -da se sa prosječnim brojem minuta (230 minuta) koje se ostvaruju mjesečno prema BH Telecom fiksnoj mreži (što predstavlja iskustvo privrednog subjekta Telemach sa flat konceptom) dodatno štedi cijena za 30 min (0,66 KM) (200 minuta uključenih u inicijalni telefonski paket koji se kupuje samostalno) i plus 50 minuta prema drugim fiksnim mrežama (što je također prosječan broj minuta privrednog subjekta Telemach po pretplatniku prema ostalim fiksnim mrežama) što košta dodatnih 1,5 KM u skladu sa cijenom po minuti terminiranja alternativnih operatera; s obzirom da je 1500 minuta prema svim fiksnim mrežama u BiH uključeno u Moja TV Phone+ i Moja TV Full+ pakete, korisnici kombinovanih usluga nemaju taj dodatni trošak kao što ga imaju pretplatnici na pojedinačnu voice uslugu privrednog subjekta BH Telecom;
- -da se u osnovnoj usluzi telefonije (uz pretplatu od 17,55 KM) dodatno naplaćuje i više od ovog obračunatog troška, s obzirom da je cijena prema krajnjim korisnicima prema službenom cjenovniku privrednog subjketa BH Telecom V4/2004 od 15.04.2014. godine znatno veća od troška; istih 50 minuta prema alternativnim fiksnim mrežama se pretplatnicima pojedinačne voice usluge naplaćuje 2,3 KM, u skladu sa zvaničnim cjenovnikom privrednog subjekta BH Telecom;
- -da cijena pretplate privrednog subjekta BH Telecom za osnovnu telefoniju od 17,55 KM uz dodatne benefite fiksne telefonije koji se daju u kombinaciji sa Moja TV paketom iznose 17,55 + 0,66 + 2,3 = 21,51 KM dok sama IPTV usluga za Moj TV Phone+ paket iznosi 26,33 - 21,51 = 4,82 KM.
Podnosilac zahtjeva, dostavljajući svoje procjene (obzirom da se smatra relevantim jer raspolaže sa relevenatnim podacima za cijelu regiju kao član United grupe), ističe da je trošak privrednog subjekta BH Telecom u osnovnom MojaTV paketu 13 KM po korisniku sa 154 kanala koje nude, čime su u direktnom gubitku (13 - 4,82 = 8,18 KM) po svakom korisniku mjesečno, ne računajući indirektne troškove i investiciju u razvoj i održavanje same IPTV usluge, a sve u odnosu na pojedinačnu reguliranu telefonsku uslugu kad je spoje s Moja TV paketom.
Isto tako, u kombinaciji sa paketom Moja TV cijena poziva prema BH Telecom fiksnoj mreži prema navedenom službenom cjenovniku privrednog subjekta BH Telecom je niža od one u reguliranom RIP dokumentu interkonekcije na lokalnom nivou, a koji nije ekonomski opravdan pa je preko 99% interkonekcija u Bosni i Hercegovini jednostruko ili dvostruko terminiranje gdje je maloprodajna cijena na nivou 50% veleprodajne i niže.
Na osnovu navedenog Podnosilac zahtjeva ukazuje na unakrsno subvencionisanje gde se privredni subjekt BH Telecom svojom snagom u jednoj usluzi u kojoj je izraženo dominantan (fiksna telefonija) odriče prihoda potpuno, odnosno čak i uz gubitak u odnosu na samostalnu uslugu fiksne telefonije da bi zadržao korisnike koji imaju mogućnost prelaska na alternativne operatore dok cijenu osnovnog fiksnog telefoniranja za one korisnike koji nemaju opciju prelaska na alternativne operatere niti su zainteresovani za uslugu Moja TV, drži na znatno višoj razini, kako bi razlikom finansirao nisku cijenu ostalih usluga u paketima.
Podnosilac zahtjeva dalje navodi da privredni subjekt BH Telecom ima mogućnosti pružanja usluga u preko 700.000 domaćinstava, a kompletna ostala kablovska industrija u manje od 350.000 domaćinstava od kojih je manje od 250.000 u Federaciji BiH koji mogu biti konkurentni privrednom subjektu BH Telecom. Tako je privredni subjekt BH Telecom nedavno povećao cijenu mjesečne pretplate najjeftinijeg - analognog telefonskog priključka za fizička lica (osnovni paket), u iznosu od 0,50 KM (uvećanje sa 9,80 KM na 10,30 KM). Imajući u vidu da najveći broj pretplatnika upravo koristi osnovnu ponudu, sa uvećanjem cijene toj kategoriji, privredni subjekt BH Telecom daje podsticaj korisnicima da koriste trostruku uslugu (triple play), budući da postojeću analognu ponudu čini manje atraktivnom ali i finansira subvencionisanje tržišta koja su konkurentnija, odnosno na kojima je moguće ugroziti njegov dominantni položaj.
Prema svemu navedenom Podnosilac zahtjeva ističe da privredni subjekt BH Telecom na ovaj način:
- -pretplatnike koji koriste najosnovniju ponudu privrednog subjekta BH Telecom zajedno sa uslugom nekog drugog operatera (npr. koristi analogni priključak privrednog subjekta BH Telecom-a i Internet od privrednog subjekta Telemach), ponudom koja je samo na usluzi fiksne telefonije značajno jeftinija od pojedinačne (uključen veliki broj minuta poziva uz pretplatu i dodatne fiksne usluge koje se inače naplaćuju), te usluge IPTV, samo nakon direktnih programskih troškova, podstiče da sa privrednim subjektom BH Telecom zaključe ugovor za obje usluge i time uštede novac;
- -može podizati cijenu usluge bez konkurencijskog pritiska obzirom da korisnici uglavnom nemaju mogućnost prelaska na konkurentnu ponudu - npr u Federaciji BiH uslugu fiksne telefonije rezidencijalnim korisnicima efektivno, preko vlastite infrastrukture, nude još svega dva operatera Telemach i M&H Company koji pokrivaju samo oko 30% domaćinstava, a imajući u vidu da podizanje cijene nema ekonomskog rezona sa stanovišta same fiksne telefonije ali da isto predstavlja način nadoknade gubitaka ostvarenih na tržištima koja jesu konkurentna;
- -umanjuje ekonomsku isplativost konsolidacije manjih kabel operatera, odnosno otežava samostalni ulazak novih kabel operatera (koji pokrivaju oko 20% domaćinstava na kojem djeluje privredni subjekt BH Telecom) na tržište fiksne telefonije te tako zadržava visokih 96,1% tržišta fiksne telefonije ograničavajući konkurentski pritisak samo na izdvojene zone koje pokrivaju privredni subjekti Telemach i M&H Company;
- -preko korisnika na tržištu gdje nema adekvatnu konkurenciju, povećanjem cijene obezbjeđuje dodatni finansijski prihod kojim može da finansira sniženu, čak potencijalno predatorsku cijenu triple play usluge.
Podnosilac zahtjeva dodaje da postoji opravdana sumnja da privredni subjekt BH Telecom namerava da korisnicima nudi besplatne usluge telefonije koje bi bile uslovljene njihovim vezivanjem za širokopojasnu uslugu privrednog subjekta BH Telecom kojom bi povratio dio gubitka preko korisnika koji isključivo koriste analogni telefonski priključak.
Ovakvim poslovanjem privredni subjekt BH Telecom bi istovremeno umanjio gubitak profita koji mu na tržištima telefonije nanose besplatna softverska rješenja, izvršio planirano restrukturiranje korisnika ka širokopojasnim (profitabilnijim/modernijim) uslugama i u potpunosti izbacio sa tržišta alternativne operatere, koji nisu u mogućnosti da nude besplatne usluge jer nemaju istu finansijsku snagu i opseg usluga kao privredni subjekt BH Telecom (a kojima je prethodno onemogućio razvoj koristeći svoj položaj kao neophodnog pružaoca infrastrukturnih usluga - odugovlačenjem interkonekcije, ometanjem usluga itd.).
Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da na osnovu Zahtjeva i dostavljene dokumentacije nije moguće utvrditi postojanje povreda Zakona na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka broj 06-26-2-012-5-II/14 dana 25.09.2014. godine (u daljem tekstu: Zaključak).
U skladu sa relevantim odredbama Zakona, Konkurencijsko vijeće je dostavilo Zaključak Podnosiocu zahtjeva, dana 29.09.2014. godine aktom broj 06-26-2-012-10-II/14, a u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona je dostavilo Zaključak i Zahtjev privrednom subjektu BH Telecom, dana 29.09.2014. godine aktom broj 06-26-2-012-9-II/14.
Privredni subjekt BH Telecom je u dva navrata uputio zahtjeve za produženjem roka za dostavu traženog odgovora i to podneskom koji je zaprimljen pod brojem 06-26-2-012-11-II/14 dana 02.10.2014. godine i podneskom broj 06-26-2-012-13-II/14 dana 14.10.2014. godine.
Konkurencijsko vijeće je oba puta ocijenilo opravdanim razloge zbog kojih je traženo produženje roka te iste odobrilo aktom broj 06-26-2-012-12-II/14 dana 03.10.2014. godine i aktom broj 06-26-2-012-14-II/14 dana 15.10.2014. godine.
U ostavljenom roku privredni subjekt BH Telecom je dostavio odgovor dana 21.10.2014. godine podneskom broj 06-26-2-012-15-II/14, a zatim i dopunu odgovora dana dana 22.10.2014. godine podneskom broj 06-26-2-012-16-II/14.
Konkurencijsko vijeće se aktom broj 06-26-2-012-17-II/14 dana 30.10.2014. godine dostavilo Podnosiocu zahtjeva očitovanje druge strane. Privredni subjekt Telemach je dana 04.11.2014. godine aktom broj 06-26-2-012-18-II/14 Konkurencijskom vijeću molbu za produženjem roka za dostavu očitovanja na dostavljeni podnesak na koji je Konkurencijsko vijeće odgovorilo pozitivno dana 07.11.2014. godine podneskom broj 06-26-2-012-19-II/14.
Podnosilac zahtjeva je dostavio izjašnjenje na navedeno dana 13.11.2014. godine podneskom broj 06-26-2-012-20-II/14.
Privredni subjekt BH Telecom u dostavljenom Odgovoru na Zahtjev navodi da Podnosilac zahtjeva nije iskoristio pravo i obavezu da pokrene postupak pred RAK-om obzirom da su Referentnom interkonekcijskom ponudom (u daljem tekstu: RIP dokument) uređeni odnosi strana u vezi sa rješavanjem sporova, da na tržištu fiksne telefonije ima 16 operatera te da niti jedan ne može samostalno pružati usluge telefonije bez uspostavljanja najmanje jedne interkonekcije putem koje mora mogućiti razmjenu poziva sa korisnicima drugih mreža te da je RAK u dokumentu Analiza tržišta završavanje (terminacije) poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji - veleprodajni nivou od 31.01.2014. godine utvrdio da Podnosilac zahtjeva, odnosno ukupno 10 alternativnih operatera imaju značajnu tržišnu snagu (SMP) na analiziranom tržištu.
Nadalje, u odgovoru na Zahtjev, ostalim podnescima kao i izjašnjenjima tokom usmene rasprave privredni subjekt BH Telecom, u bitnom, navodi:
- a)u vezi kašnjenja realizacije interkonekcije:
- -da prije realizacije svake interkonekcije sam proces testiranja i vrijeme završetka testova ovisi o tehničkom stepenu razvijenosti operatora i kapaciteta teničkog osoblja s obzirom da se u većini slučajeva mora obaviti međusobno usklađivanje i provjeriti kompatibilnost opreme kako bi svaka interkonekcija uspješno funkcionisala u korist krajnjih korisnika;
- -da je nakon dostavljanja nepotpunog Zahtjeva za interkonekciju privredni subjekt BH Telecom u dva navrata dana 20.02.2012. godine i dana 14.03.2012. godine uputio privrednom subjektu Telemach akt da uredi Zahtjev za interkonekciju što je isti učinio e-mailom, a zatim i službeno dana 02.03.2012. godine i dana 06.04.2012. godine nakon čega je privredni subjekt BH Telecom bez odlaganja prihvatio Zahtjev za interkonkciju i o tome pismenim putem obavijestio privredni subjekt Telemach čime je retroaktivno, odnosno ne čekajući protok roka koji je trebao teći od prijema urednog Zahtjeva za interkonekciju odredio početak pregovora za 26.03.2012. godine (dok je po roku koji je propisan RIP dokumentom početak testiranja trebao biti 13.04.2012. godine);
- -da je dana 27.03.2012. godine privredni subjekt BH Telecom uputio svojoj nadležnoj službi nalog za ispitivanje tehničke mogućnosti koja je okončana pozitivnim odgovorom te je Ugovor o interkonekciji potpisan dana 19.04.2012. godine koji je stupio na snagu nakon obostranog potpisivanja dana 23.04.2012. godine;
- -da je dogovoreni datum za početak testiranja nezvanično pojmeren na 12.06.2012. godine obzirom da su saradnici Podnosioca zahtjeva zaduženi za testiranje signalizacije mogli biti na raspolaganju samo u tom terminu; privredni subjekt BH Telecom je u tom periodu podigao E1 sisteme i to: 15.05.2012. godine na SS Baščaršija i dana 21.05.2012. godine SS Alipašino polje;
- -da je razlog drugog odlaganja bio kvar mjernog instrumenta na strani privrednog subjekta BH Telecom te je nakon uklonjenog problema dana 21.06.2012. godine završeno testiranje signalizacije po proceduri nivoa 2 i nivoa 3;
- -da se u periodu od 21.05.2012. godine do 25.06.2012. godine povezivanje privrednog subjekta Telemach na SS Alipašino polje nije moglo realizirati zbog problema na fizičkom nivou te zbog hardvertskog problema na jednom 2Mbps sistemu na strani privrednog subjekta Telemach; nakon što je na opremi privrednog subjekta Telemach izvršena neophodna rekonfiguracija i zamjena opreme, stvoreni su uslovi za početak testiranja signalizacije nivoa 4 - po preporuci Q.784;
- -da je dana 27.06.2012. godine ostvarena prva govorna veza prema privrednom subjektu Telemach;
- -da je privredni subjekt BH Telecom započeo testiranja sa svoje strane dana 03.07.2012. godine;
- -da je privredni subjekt Telemach ostvario prvu govornu vezu prema privrednom subjektu BH Telecom što je bio preduslov za nastavak testiranja poziva od privrednog subjekta Telemach;
- -da privredni subjekt Telemach nije uspješno izvršio izvođenje END.TO.END ISUP testova, po Q.788 standardu, ali je obavijestio privredni subjekt BH Telecom da je preduzeo mjere na promjeni konfiguracije svog sistema, kako bi testovi po Q.788 standardu u ponovljenom testiranju bili uspješno završeni; END TO END ISUP testovi su RlP dokumentu, između ostalog, obavezni te svi operatori moraju uspješno okončati ove kao i sve ostale testove;
- -da privredni subjekt Telemach neosnovano navodi da je privredni subjekt BH Telecom insistirao na neprimjenjivim testovima za odabranu tehnologiju te nije uspješno izvršio izvođenje ovih testova tvrdeći da oni nisu primjenjivi na Telemach mreži jer on kao operator ne pruža niti u budućnosti namjerava pružati usluge ISDN; navedeni testovi su uspješno realizovani sa svirn interkonektovanim operatorima, obzirom da alternativni operatori moraju obezbjediti realizaciju poziva prema mreži privrednog subjekta BH Telecom koja ima ISDN korisnike te su radi neometane komunikacije s njima ovi testovi neophodni; pored navedenog, navedeni testovi su jedan od uslova pristupa fisknoj mreži privrednog subjekta BH Telecom i obaveza svakog operatora koji potpiše Ugovor o interkonekciji;
- -da je privredni subjekt Telemach tako naknadno preduzeo mjere na promjeni konfiguracije svog sistema, kako bi testovi po Q.788 standardu u ponovljenom testiranju bili uspješno završeni; promjena konfiguracije je trebala trajati 2-5 radnih dana, kada se moglo nastaviti sa testovima; kako su strane uvidjele da se testiranje iz naprijed navedenih razloga koje leže na strani privrednog subjekta Telemach neće obaviti u predviđenom roku, u skladu sa članom 17. RlP-a, dana 26.07.2012. godine, strane su obostrano potpisale Saglasnost o pruduženju roka testiranja u kojom su sve naprijed navedene činjenice potvrdile te se saglasile da će se proces testiranja okončati u roku od 30 dana od dana obostranog potpisivanja saglasnosti i da navedeno produženje roka ne može predstavljati pravni osnov za pokretanje bilo kakvih sporova u budućnosti s bilo koje strane; testiranje je trebalo biti okončano 30 dana od obostranog potpisivanja, do 26.08.2012. godine, međutim, testovi su uspješno okončani sa desetak dana zakašnjenja, dana 04.09.2012. godine na pristupnoj komutaciji SS Baščaršija, odnosno 11.09.2012. godine za pristupnoj komutaciji SS Alipašino polje;
- -da je uspostavljanje interkonekcije mreža vrlo složen projekat, u tehničko- tehnološkom smislu; da se navedni period poklapa sa sezonom godišnjih odmora u privrednom subjektu BH Telecom kada je uobičajeno da se telefonskim putem zamoli operator za razumijevanje u kašnjenju od par dana za određenu aktivnost, što je i u konkretnoj situaciji vjerovatno bilo učinjeno; privredni subjekt BH Telecom je, s druge strane, imao razumijevanja kada je u toku samog procesa testiranja, dana 12.07.2012. godine došlo do promjene ovlaštenog lica za zastupanje privrednog subjekta Telemach; takve okolnosti koje odgađaju neke korake u saradnji za par dana smatraju je uobičajnom poslovnom praksom na koju partneri međusobno slobodno računaju;
- -da u periodu od 26.08.2012. godine (do kada je prema sporazumu trebalo biti okončano terstiranje) do 11.10.2012. godine (kada je interkonkecija uspostavljena), nakon promjene konfiguracije sistema privrednog subjekta Telemach obavljeno testiranje ispravnog rutiranja podataka na primjenjenu konfiguraciju digitalnih komutacija iz člana 10. Priloga 6 RlP-a, te testiranje načina obračuna iz člana 11. Piloga 6. RlP-a; pri tome su otkriveni određeni problemi na interfiling aplikaciji (aplikacija za obračun interkonekcijskog saobraćaja) na strani privrednog subjekta BH Telecoma, koji su otkonjeni u najkraćem roku, te je testitanje uspješno okončano dana 28.09.2012. godine, a interkonekcija uspostavljena nakon kumulativnog ispunjenja uslova iz člana 18. RIP dokumenta, dana 11.10.2012. godine.
- -
- b)u vezi povećanja interkonekcijskih linkova
- -da su tvrdnje Podnosioca zahtjeva da je privredni subjekt BH Telecom opstruirao rad istog odbijajući zahtjev za proširenje kapaciteta neosnovane; naime, u dijelu Priloga 4 - Planiranje i naručivanje kapaciteta RIP dokumenta se utvrđuje da se planiranje saobraćaja alternativnih operatora vrši na bazi kvartala, a dostavlja svakih pola godine; planovi se razmijene i usaglase putem e-mailova te privredni subjekt BH Telecom navedene planove analizira i odobrava u skladu sa trenutnom raspoloživošću kapaciteta na pristupnim komutacijama (TDM portovi). Po osnovu usaglašenih i odobrenih planova operator vrši njihovo naručivanje, privredni subjekt BH Telecom je obavezan izvršiti povećanje samo za one kapaciteta koje je prethodno odobrio, što u slučaju privrednog subjekta Telemach nije bio slučaj;
- -da je usluga interkonekcije operatora Telemach na fiksnu mrežu privrednog subjekta BH Telecoma realizirana 11.10.2012. godine, a privredni subjekt Telemach je proširenje kapaciteta zahtijevao odmah po proteku 7 dana od početka rada, 19.10.2012. godine; obzirom da je prema odredbama RlP dokumenta proširenje kapaciteta moguće početkom prvog narednog kvartala, u skladu sa odobrenim planom, privredni subjekt BH Telecom je isto prvo proširenje kapaciteta privrednog subjekta Telemach realizovao sa postojeća 4 na 7 E1 linkova odmah nakon što je nastupio naredni kvartal, u januaru 2013. godine; svaki idući kvartal operatoru Telemach realizovani su novi kapaciteti, u prosjeku za 3 E1 kvartalno, tako da u ovom trenutku privredni subjektTelemach koristi ukupno 20 E1 vodova te je novi zahtjev za proširenje upravo u fazi realizacije;
- -da je, povodom žalbi privrednog subjekta Telemach na preopterećenost linkova koje je upućivao privrednom subjektu BH Telecom, analizom utvrđeno da Telemach nije optimalno i ravnomjerno rutirao saobraćaj prema mrežama privrednog subjekta BH Telecom, budući da je od ukupno dvije tačke pristupa ostvarene preko dvije komutacije, privredni subjekt Telemach preko jedne komutacije rutirao svega 0,96 % ukupnog polaznog saobraćaja iz mreže privrednog subjekta Telemach u mrežu privrednog subjekta BH Telecom, u mjesecu oktobru 2012. godine, dok je za mjesec novembar ovaj postotak iznosio 3,68% ukupnog saobraćaja iz mreže privrednog subjektaTelemach u mrežu privrednog subjekta BH Telecom;
- -
privredni subjekt BH Telecom ne može uticati na način rutiranja saobraćaja od strane drugih operatora, a neoptimalno rutiranje može dovesti do zagušenja na linkovima; znatno je više saobraćaja slao preko komutacije SS Alipašino polje u odnosu na komutaciju SS Baščaršija, rizikujući na taj način pojavu zagušenja;
- -da je postupajući po žalbi privrednog subjekta Telemach RAK zatražio od privrednog subjekta BH Telecom očitovanje na navode; povodom zatraženog izjašnjenja isti je naveo i dokumentirao činjenično stanje na osnovu kojeg je RAK svojim dopisom broj 05-29-300-7/12 od 10.12.2012. godine dostavio popratni akt Proširenje postojećih interkonekcijskih kapaciteta broj 05-29-3000-6/12 od 07.12. 2012. godine te obavijestio privredne subjekte Telemach i BH Telecom, između ostalog, da je "Evidentno neravnomjerno opterećenje linkova kojima je Telemach priključen na mrežu BH Telecoma, tako da se problem zagušenja kojeg navodi Telemach može riješiti i u okviru postojećih linkova, prerutiranjem saobraćaja, što je odgovornost Telemacha, a ne BH Telecoma" te da RAK "smatra da je BH Telecom dužan da omogući realizaciju interkonekcijskih kapaciteta u skladu sa procedurama definisanim u Prilogu 4, te da se raspodjela kapaciteta odvija u skladu sa objektivnim TDM kapacitetima komutacija BH Telecoma pri čemu BH Telecom treba da vodi računa i o planovima proširenja interkonekcijskih kapaciteta drugih operatora. U takvim uslovima racionalno korištenje već postojećih kapaciteta predstavlja prvenstveno interes Telemacha."
- -da privredni subjekt Telemach nije jedini interkonektovani operator na mreži privrednog subjekta BH Telecom, kao i to da raspoloživi TDM portovi na pristupnim komutacijama privrednog subjekta BH Telecoma nisu neograničeni;
privredni subjekt BH Telecom konstantno vrši analizu planiranja kapaciteta svih osam alternativnih operatora i uz velike napore pokušava realizovati zahtjeve operatora za novim kapacitetima u skladu sa tehničkim mogućnostima i vlastitim potrebama za istim, što zahtijeva pravovremeno planiranje i preraspodjelu kapaciteta; već duži vremenski period privredni subjekt BH Telecom nema dovoljno kapaciteta da podmiri sve potrebe alterativnih operatora, što je evidentan problem za sve strane; trenutno je u fazi realizacije projekta, na osnovu kojeg će se u skladu sa nalogom RAK-a, RIP dokument dopuniti dijelom koji će regulisati obezbjeđenje interkonekcije na IP nivou, što će u budućnosti dovesti do rješenja problema nedostatka interkonekcijskih kapaciteta.
- c)u vezi preusmjeravanja dolaznog međunarodnog saobraćaja:
- -da je privredni subjekt Telemach je 10.01.2013. godine uputio privrednom subjektu BH Telecom pismeni akt - Preusmjeravanje saobraćaja, u kojem zahtijeva da međunarodni saobraćaj prema Podnosiocu zahtjeva privredni subjekt BH Telecom tranzitira putem privrednog subjekta HT Mostara umjesto preko operatora Aneks;
- -
uz ovaj akt je u prilogu dostavljen akt privrednog subjekta HT Mostar u kome isti izražava spremnost da prihvati dolazni međunarodni saobraćaj i terminira ga u mrežu privrednog subjekta Telemach direktnim interkonkcijskim nacionalnim i regionalnim linkovima;
Ovakav zahtjev, smatra privredni subjekt BH Telecom, nije bio u skladu sa principima interkonekcije obzirom da operator koji tranzitira međunarodni saobraćaj, u ovom slučaju BH Telecom, za mrežu nekog od operatora (u ovom slučaju privredni subjekt Telemach), sam odabire rutu za usmjeravanje na osnovu važećih ugovora i ponuđenih komercijalnih uvjeta pod kojima drugi operatori nude uslugu tranzitiranja i terminiranja međunarodnog saobraćaja u navedenu mrežu. Obzirom da u konkretnom slučaju navedeni zahtjev nije bio prihvatljiv za BH Telecom s komercijalnog aspekta privredni subjekt BH Telecom je odmah ponudio da se terminacija saobraćaja vrši direktno u mrežu privrednog subjektaTelemach te je ponudio zaključivanje odgovorajućeg dodatka Ugovora o interkonekciji koji je potpisan 11.01.2013. godine;
- -da je cijena terminiranja međunarodnih poziva u mreže privrednog subjekta BH Telecom i operatora u BiH predmet komercijalnog dogovora, u skladu sa odredbama RIP dokumenta;
tranzit i terminiranje međunarodnog saobraćaja u mreže privrednog subjekta BH Telecom, a tako i u mreže drugih operatora u BiH predstavlja komercijalni dogovor između strana i za iste RAK ne definiše cijene; navedene usluge podrazumjevaju komercijalni dogovor između operatora, a za realizaciju se moraju ispuniti 2 uslova:da postoje realizovani intekonekcijski linkovi za međunarodni saobraćaj i da je ponuđena cijena terminacije međunarodnog saobraćaja u mrežu operatora najniža na tržištu, kako bi operator tranziter međunarodnog saobraćaja (BH Telecom) imao poslovni interes da direktno usmjeri saobraćaj na mrežu u kojoj međunarodni poziv terminira;
Privredni subjekt BH Telecom u vremenskom periodu na koji se Podnosilac zahtjeva žali nije imao realizovan interkonekcijski link za međunarodni saobraćaj sa navedenim operatorom obzirom da Telemach prilikom podnošenja Zahtjeva za interkonekciju nije zahtjevao navedenu uslugu;
do momenta ugovaranja i uspostave interkonekcijskog linka za međunarodni saobraćaj BH Telecom je imao pravo da međunarodni saobraćaj za mrežu Telemacha rutira odnosno tranzitira preko onog operatora koji je na tržištu nudio najnižu cijenu terminacije međunarodnih poziva u Telemach mrežu, a sa kojim je BH Telecom imao raspoložive interkonekcijske kapacitete za međunarodni saobraćaj (u konkretnom slučaju to je bio privredni subjekt Europronet).
Zahtjev privrednog subjekta Telemach prema privrednom subjektu BH Telecom da se međunarodni saobraćaj za njegovu mrežu tranzitira preko operatora HT Mostar je u suprotnosti sa naprijed navedenim principima interkonekcije i poslovnom praksom koju imaju operatori koji posluju u ovom segmentu i isti je od strane privrednog subjekta BH Telecom odbijen. Pored navredenog, Telemach u to vrijeme nije imao zaključen ugovor o interkonekciji sa privrednim subjektom HT Eronet što se utvrđuje iz dokumenta RAK-a: Analiza tržišta završavanja (terminaclje) poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji - veleprodajni nivo od 31.01.2014. godine gdje se na strani 16. daje zvaničan pregled važećih ugovora o interkonekciji na dan 31.03.2013. godine obzirom da je preduslov da se privrednom subjektu Telemach vrši direktno tranzitiranje međunarodnog saobraćaja zaključivanje dodatka ugovora o interkonekciji kojim bi se regulisala usluga terminacije saobraćaja u mrežu Telemacha koja nije obavezna usluga prema RIP dokumentu nego se pruža ukoliko strane postignu komercijalni sporazum. Privredni subjekti Telemach i BH Telecom navedenu uslugu nisu imali ugovorenu u trenutku njegovog insistiranja da se izvrši prerutiranje saobraćaja; privredni subjekt BH Telecom je odmah izašao u susret Podnosiocu zahtjeva činjenicom da je isti dan nakon zaprimanja dopisa privrednog subjekta Telemach potpisao sa svoje strane Dodatak ugovora o interkonekciji kojim se ugovara navedena usluga.
Nadležna služba BH Telecoma uputila je nalog za implementaciju usluge iz Dodatka ugovora aktom Nalog za izmjenu rutiranja međunarodnog saobraćaja prema krajnjim korisnicima operatora Telemach broj 04.3-3.4-3296/18-12 AM, od 15.01.2013. godine;
u vezi istog, nadležno tehničko osoblje BH Telecoma je izvršilo provjere i ustanovljeno je da postojeća interkonekcija mreža BH Telecoma i Telemacha ne podržava ovakvu mogućnost jer privredni subjekt Telemach nije bio interkonektovan na odgovarajuće komutacije BH Telecoma te je dostavila pismeni akt: Izvještaj o realizaciji Naloga za izmjenu rutiranja međunarodnog saobraćaja za operatora Telemach broj 08.2.2-3-4-3296/19-12 HH od 18.01.2013. godine; nakon toga je izvršna direkcija za tehnologiju i razvoj servisa BH Telecoma, nakon prijema izvještaja, isti dan dostavila nadležnoj Direkciji BH Line pismeni akt - Nalog za izmjenu routing plana za međunarodni saobraćaj operatora Telemach, broj 04.3-3.4-3296/19-12 AM od 18.01. 2013. godine na koji način je obezbijeđeno da se premosti problem na način da se dolazni međunarodni saobraćaj prema krajnjim korisnicima Telemacha, koji se tranzitirao preko operatora Aneks, rutira preko operatora Europronet, što je nesumnjivo i nesporno sloboda izbora BH Telecoma;
e-mailom od 18.01.2013. godine obaviješten je Telemach (Esad Ćosović), da će se dolazni međunarodni saobraćaj dalje tranzitirati preko privrednog subjekta Europronet; kako bi se omogućio i ovaj vid interkonekcije na osnovu potpisanog Dodatka izvršena su potrebna testiranja, nabavka neophodnih uređaja i podešavanja na sistemima, sve u saradnji sa privrednim subjektom Telemach te je dana 08.05.2013. godine realizovana usluga prema potpisanom Dodatku ugovora koja uredno funkcioniše do danas;
problem kod uspostave međunarodnih poziva na koji se žalio Podnosilac zahtjeva je bio evidentiran i otklonjen u roku od par dana i radilo se isključivo o međunarodnim dolaznim pozivima na prenesene brojeve u Telemach mrežu, a problem je bio u partnereskoj mreži preko koje je BH Telecom trazitirao pozive prema privrednom subjektu Telemach;
Privredni subjekt BH Telecom smatra neutemeljim i tvrdnje Podnosioca zahtjeva da je Telemach usljed nedostatka kapaciteta bio prinuđen da pronađe alternativne partnere kako bi usmjerio višak saobraćaja prema i iz mreže BH Telecoma i da je zbog tranzita morao plaćati veće cijene poziva po minuti čime su oštećeni krajnji korisnici i ugled Telemacha obzirom da:
- -privredni subjekt BH Telecom nema nikakve direktne veze sa rutama putem kojih privredni subjekt Telemach vrši rutiranje svog saobraćaja jer je ta usluga predmet ugovora sklopljenih između Telemacha i trećih operatora; isključiva je odgovornost svakog operatora da svoj saobraćaj preusmjerava slobodnim rutama preko uspostavljenih interkonkecija sa drugim operatorima i tako sprječava propale pozive i štiti svoj ugled te se ni po kojem osnovu šteta po ugled Telemacha ne može staviti na teret BH Telecoma koji u datim momentima nije imao toliko linkova koliko je Telemach zahtijevao u količinama koje su prevazilazili raspoložive kapacitete niti su zahtjevi operatora za datom količinom linkova bili ranije odobreni usaglašenim planom; ako su pozivi privrednog subjekta Telemach propadali preko alternativnih operatora on je imao mogućnost da ih usmjeri i preko bilo kojeg od druga dva dominantna operatora HT Mostara ili Telekoma Srpske gdje je zasigurno garantovana premium kvaliteta te je mogao dobiti cijenu tranzita po istoj cijeni koja je regulisana RIP dokumentom i iznosi 0,01 KM. Pored ova dva dominantna, mogao je zahtjevati interkonekciju i tranzit sa bilo kojim od 7 interkonektovanih alternativnih operatora sa kojima BH Telecom ima interkonekciju;
Shodno navedenom tvrdnja da je Telemach morao plaćati znatno veću cijenu za tranzitiranje poziva od tržišne je netačna obzirom da je članom 4. Priloga 6 RIP dokumenta propisano da "U slučaju da Operator isporuči veću količinu saobraćaja od planirane BH Telecom ne može garantovati dogovoreni kvalitet usluga. U vezi sa kvalitetom usluga koje se daju ovim RIP-om Operator samostalno i u potpunosti odgovara za neodgovarajuće dimenzioniranje interkonekcijskih vodova. Operator se obavezuje dimenzionirati interkonekcijske vodove za maksimalne gubitke od 1% u toku glavnog saobraćajnog sata."
U Zahtjevu, prema navodima privrednog subjekta BH Telecom, nije jasna veza između oštećenja krajnjih korisnika i povećanja troškova Telemacha za tranzit budući da njegovi korisnici plaćaju maloprodajnu cijenu definisanu cjenovnikom Telemacha koja se ne mijenja nužno u direktnoj ovisnosti od povećanja njegovih troškova tranzita saobraćaja što potvrđuje činjenica da Telemach nije povećavao maloprodajne cijene svojim korisnicima. Privredni subjekt Telemach je mogao imati samo manju zaradu u razlici cijene ali je to "problem" svakog operatora koji svakodnevnim praćenjem ponuda rutira saobraćaj rutama koje su mu najisplativije.
Privredni subjekt BH Telecom smatra neutemeljenim navode da Podnosilac zahtjeva redovno trpi štetu koja se ogleda u gubitku korisnika povećanjem ukupnih troškova interkonekcije i štetom po ugled privrednog subjektaTelemach. U prilog tome privredni subjekt BH Telecom navodi činjenice da je u periodu interkonekcije na BH Telecom mrežu u mrežu Telemacha putem usluge Prenosivosti brojeva preneseno blizu 5000 brojeva dok je u obrnutom smjeru, iz mreže Telemacha u mrežu BH Telecoma, u istom periodu, preneseno ukupno 48 brojeva. Iz Analiza tržišta završavanja (terminacije) poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji od 31.01.2014. godine RAK je uvrdio da je u ukupnom prihodu ostvarenom od terminacije saobraćaja na kraju prvog kvartala 2013. godine najveći tržišni udio ostvario operator Telemach i to od zaključenja interkonekcije u prvoj polovini 2012. godine sa 0,19% na 0,95% u IQ 2013., te najveći tržišni udio (0,78%) prema količini terminiranog saobraćaja u vlastitu mrežu u odnosu na ukupni terminirani saobraćaj u Bosni i Hercegovini kao i prema broju priključaka ima operator Telemach, i to u prvoj polovini 2012. godine 0,15% popeo se na IQ 2013 0,78%.
Privredni subjekt BH Telecom kada je riječ o pružanju maloprodajnih usluga, između ostalog, navodi:
- -da privredni subjekt BH Telecom od 2011. godine konstantno bilježi pad učešća u domenu fiksne telefon te da je u 2013. godini zabilježio najveći pad kada se poredi sa učešćem u 2012. godini, i to za 1,86%; u periodu od 2011. godine do 2013. godine BH Telecom je izgubio ukupno 2,82% učešća u tržištu dok su u istom periodu alternativni operatori osvojili 3,74% tržišta; da alternativni operatori u istom razdoblju konstantno bilježe rast tržišnog učešća u domenu fiksne telefonije, tako je u 2013. godini zabilježen najveći rast u odnosu na 2012. godinu i to za 2,23%, što je gotovo jednako zbiru izgubljenog učešća dominantnih operatora;
- -da je kreiranje ogovarajućeg marketing miksa kombinacijom pojedinačnih produkata iz ponude, odnosno praksa paketiranja ("bundling") u razvoju novih produkata i unaprijeđenju porifolija usluga telekom operatora koja u telekomunikacijskoj industriji podrazumjeva kombiniranje usluga telefonije, TV-a i lnternet-a danas popularna i općeprihvaćena strategija čiji je primarni cilj smanjenje odliva korisnika; koncept se može koristiti kao alat predstavljanja tarifa i usluga telekom industrije općenito, (izvor, studija The Dynamic Effects of Triple Play Bundling in Telecommunications - Dinamički efekti paketiranja "triple play" usluga u telekomunikacijama, objavljeno u 2012. godini od autora Jeffrey Prince);
- -da u regionu svi operatori, koji su ujedno fiksni i mobilni, koriste iste principe kod kreiranja produkata - bundle 3play, 4play (T-Com, VIP, MTS; u BiH: M:tel, BlicNet);
- -da privredni subjekt BH Telecom (u skladu u sa licencama i drugim propisima) nudi mobilne telefonske usluge kroz pojedinačnu ponudu ali i kroz bundle u vidu MojaTV Premi paketa s ciljem da nagradi lojalnost korisnika i omogući im ostvarenje uštede troškova u slučaju da koriste više usluga BH Telecoma; korisnici nisu uslovljeni da koriste sve usluge u paketu, imaju pravo izbora usluge ili paketa koji odgovaraju njihovim potrebama i platežnoj moći;
- -da je praćenjem podataka o prenesenim brojevima u domenu fiksne telefonije, a prema izvoru http://192.168.31.40/main login.php, u periodu januar 2013. - septembar 2014, ukupno preneseno 5.544 brojeva u fiksnu telefoniju ostalih operatora koji nude uslugu fiksne telefonije; od toga 79% brojeva preneseno je u fiksnu telefoniju operatora Telemach, dok je za isti period u fiksnu telefoniju BH Telecoma preneseno samo 132 broja i to niti jedan iz fiksne telefonije operatora Telemach; tako BH Telecom prenese u drugu mrežu cca 42 broja za svaki broj koji preuzme u svoju fiksnu mrežu; za ostale dominantne operatore, iznos prenesenih brojeva znatno je veći od iznosa primljenih brojeva fiksne telefonije;
S druge strane svi alternativni operatori imaju pozitivan omjer prenesenih i primljenih brojeva fiksne telefonije (svi alternativni operatori preuzmu znatno više fiksnih brojeva nego što ih prenesu); najveći omjer ima privredni subjekt Telemach gdje se procjenjuje da za svaki preneseni broj primi preko 4.000 novih brojeva u svoju fiksnu telefoniju.
Privredni subjekt BH Telecom navodi, pozivajući se na godišnji izvještaj Regulatorne agencije za komunikacije BiH za 2013. godinu, koji je dostupan na web adresi http://Rak.ba/bos/index.php?uid=1272548129), da je na tržištu Bosne i Hercegovine zaključeno sa 2013. godinom djelovao je 69 davalac Internet usluga, 78 licenciranih mrežnih operatora što je povećanje za 11 operatora u odnosu na prethodnu godinu i 13 operatora sa dozvolom za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga, što je isto kao i prethodne godine ali za 2 više u odnosu na 2011. godinu. BH Telecom i Telemach imaju veliki broj konkurenata na različitim područjima koji se specijaliziraju za pružanje različitih usluga, iz čega je očigledno da je konkurentnost izuzetno visoka, sa tendencijom povećanja iz godine u godinu.
Privredni subjekt BH Telecom navodi da je Podnosilac zahtjeva prvi komercijalizirao flat princip u pružanju usluga Internet pristupa te i dalje diktira uslove na tržištu kontinuiranim aktivnostima na povećanju broja paketa usluge, povećanju brzina, po znatno povoljnijim cijenama. Pri ulasku na tržište fiksne telefonije Telemach je prvi ponudio fiksnu govornu telefonsku uslugu baziranu na "flat" principu.
Fiksnu telefonsku uslugu korisnici privrednog subjektaTelemach ne mogu koristiti kao zasebnu uslugu, tj. uslovljeni su korištenjem kablovske TV usluge (odvojeno ili u paketu) ili su uz korištenje fiksne telefonske usluge zasebno, u obavezi platiti naknadu u iznosu od 14,50 KM sa PDV koju privredni subjekt Telemach definiše kao naknadu za održavanje sistema. Razlika u cijeni mjesečne pretplate za fiksnu telefonsku uslugu (22,50 KM) i cijene pretplate za paket Duo Tel Grande (27,50 KM), koja uključuje telefonsku i TV usluge, je 5,00 KM. Na taj način privredni subjekt Telemach prodajnu politiku bazira na tome da pojedinačnu uslugu telefonije značajno "poskupljuje" dodatnom naknadom održavanja sistema te na taj način potencijalnim korisnicima sugeriše korištenje paketa usluga kao što su "Duo" paketi kako bi korisnici za dodatni "značajno mali iznos novca" dobili "značajno veće bonuse i uključene usluge/funkcionalnosti".
Privredni subjekt Telemach tako daje kroz bundle ponudu popust do 47% u odnosu na pojedinačno pružanje usluga. Popusti koje BH Telecom daje svojim korisnicima na usluge kroz bundle ponudu nisu 50% i znatno su niži u odnosu na popuste koje korisnicima daje Telemach. Popuste do nivoa 50% na mjesečnu naknadu za usluge BH Telecom daje u sklopu akcijskih ponuda na ograničeni vremenski period do tri mjeseca. Komercijalizacija akcijskih ponuda je u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima tj pravilima i odredbama RAK-a.
Telemach koristi istu metodologiju, kroz akcijske ponude stimuliše korisnike na korištenje usluga, ali subvencionira mjesečne nakande na znatno duži period (do 6 mjeseci), uz činjenicu da su akcijske ponude u slučaju Telemacha mnogo češće i višestruko radikalnije u smislu popusta koji se daju na iznos mjesečne nakande za usluge.
Nadalje, BH Telecom na području svog djelovanja koje je geografski regionalno koncentrisano oko centara u Sarajevu, Zenici, Mostaru, Tuzli, Travniku, Goraždu, Brčkom i Bihaću ima i dalje višestruko veći broj korisnika fiksne telefonske usluge (pojedinačno) nego korisnika multimedijalne usluge - bundle (IPTV, fiksna tel, internet). Na primjeru Sarajeva i Zenice, dakle na području preklapanja interesa BH Telecoma i Telemacha, broj korisnika BH Telecoma pokazuje da je omjer fiksne telefonske usluge i dalje značajno u prednosti u odnosu na broj korisnika IPTV usluge (u Sarajevu 81,35% fiksne u odnosu na 18,65% IPTV korisnika; u Zenici 64,35% fiksne u odnosu na 35,65% IPTV korisnika). Ovi podaci prema mišljenju privrednog subjekta BH Telecom demantuju da BH Telecom cijenu osnovnog fiksnog telefoniranja drži na znatno višoj razini, za one korisnike koji nemaju opciju prelaska na alternativne operatore, kako bi razlikom finansirao nisku cijenu ostalih usluga u paketima. Posmatrano sa aspekta ukupnog tržišnog potencijala, BH Telecom u segmentu TV usluga kroz ponudu multimedijalne usluge (bundle IPTV, fiks.tel, internet) na ovom području pokriva 13,5% tržišta u Sarajevu, odnosno 20% tržišta u Zenici (procjenjena veličina tržišta po broju domaćinstava na bazi podaka Federalnog zavoda za statistiku).
Ukupno tržišno učešće BH Telecoma u segmentu fiksne telefonske usluge je još uvijek značajno veće u odnosu na tržišno učešće u segmentu TV usluga (bundle ponude), prvenstveno iz razloga što je BH Telecom izvorno na tržištu nastupao kao operator fiksne, mobilne telefonske usluge i interneta, na kojem je Podnosilac zahtjeva već imao zanačajan tržišni udio u segmentu TV usluga zahvaljujući akvizicijama kablovskih operatera BH Cable Net, Global Net i Elob, koji su pokrivali većinski dio tržišta na područjima interesa na kojima privredni subjekt Telemach i danas djeluje. BH Telecom tako nema toliku progresiju u segmentu TV usluga, obzirom na već navedenu činjenicu da je BH Telecom na tržište TV usluga komercijalno ušao početkom 2010. godine, na kojem su već egzistirali kablovski i alternativni operatori sa IPTV uslugom.
Tržišno učešće BH Telecoma u segmentu TV usluga (multimedijalna usluga) prema procjeni BH Telecoma, na bazi broja domaćinstava u FBiH, je krajem 2013. godine iznosilo svega 12,9%;
U vezi sa cijenom pretplate privredni subjekt BH Telecom ističe da je posljednji od tri dominantna operatora koji je povećao cijenu mjesečne naknade osnovnog paketa fiskne telefonske usluge, koje je realizovano tek od 01.01.2014. godine, za razliku od druga dva dominanta operatora koji su cijenu osnovne telefonske pretplate podigli već od 2011. godine i dodatno 2013. godine.
Povećanje cijene osnovne telefonske pretplate na 10,30 KM je u okvirima cijena propisanih od strane regulatora i na istu je dobijena saglasnost RAK-a, što je i dalje ispod propisane granične cijene od 13 KM.
Cijene fiksne govorne telefonske usluge dominatnih operatora su regulisane, na način da svaka izmjena cjenovnika ovih usluga, prolazi proceduru pribavljanja saglasnosti RAK-a i javnog objavljivanja nove cijene, bez obzira da li se cijena povećava ili smanjuje, kao i uslovi za pružanje tih usluga.
Podnosilac zahtjeva u naknadno dostavljenim izjašnjenjima na podneske te tokom usmene rasprave, u bitnom, je istakao sljedeće:
- -činjenica da RAK odobrava cjenovnu politiku privrednog subjekta BH Telecom i primjenu RIP dokumenta nije od značaja za predmetni postupak;
- -da je relevantno veleprodajno tržište tržište proizvoda i/ili usluge interkonekcije na fiksnu mrežu privrednog subjekta BH Telecom, a ne samo tržište terminiranja poziva obzirom da interkonekcija podrazumijeva dva aspekta, generisanje poziva (engl. call origination) i terminaciju poziva (engl. call termination), a ne samo terminaciju poziva; BH Telecom u oba aspekta (i generisanju i terminaciji) ima dominantan položaj u smislu propisa o konkurenciji;
- -da na tržištu BiH, prema Analizi tržišta RAK-a, postoji 15 aktivnih operatora u fiksnoj telefoniji, od toga tri operatora (BH Telecom, Telekom RS, HT Mostar), historijski monopolisti, koja djeluju kao korisnici Dozvole za javnog operatora fiksne telefonije (infrastrukturni operatori), a 12 alternativnih operatora djeluju kao korisnici Dozvole za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga; od 15 operatora, samo su 3 operatora javni operatori u državnom vlasništvu sa historijski značajno jačom tržišnom pozicijom i snagom u odnosu na alternativne operatore, i to su: BH Telecom, Telekom RS, HT Mostar; ukupan tržišni udio javnih operatora u državnom vlasništvu u BiH, u smislu fiksnih priključaka, iznosi 96.5%.; izbor između konkretnog infrastrukturnog operatora prevashodno zavisi od dijela teritorije BiH na kojoj je i infrastrukturni, a i alternativni operator aktivan; za privredni subjekt Telemach koji je primarno aktivan na području Sarajeva, BH Telecom je jedini operator sa kojim može da se interkonektuje da bi došao do željenih korisnika; saradnja sa bilo kojim drugim infrastrukturnim operatorom (HT Mostarom) putem kojih Telemach može posredno da dođe do korisnika privrednog subjekta BH Telecom nije troškovno i ekonomski isplativa; primjera radi, ukoliko bi Telemach pozive prema korisnicima BH Telecoma u Sarajevu od svojih fiksnih pretplatnika u Sarajevu slao preko privrednog subjekta HT Mostar, preko glavne centrale u Mostaru, cijena minuta bila bi minimalno 50% viša, čime je Telemach onemogućen da uspješno konkuriše na vertikalno nižem maloprodajnom tržištu pružanja fiksnih telekomunikacionih usluga krajnjim korisnicima; u takvoj situaciji, Telemach bi morao da poveća svoje maloprodajne cijene uslijed čega bi izgubio korisnike u korist drugih fiksnih operatora;