Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o metodologiji izvještavanja u oblasti ljudskih prava
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 127. sjednici, održanoj 28.12.2017. godine, donijelo
ODLUKU
O METODOLOGIJI IZVJEŠTAVANJA U OBLASTI LJUDSKIH PRAVA
Član 1.Predmet Odluke
Ovom odlukom uspostavlja se mehanizam za izvještavanje u oblasti ljudskih prava koji predstavlja okvir za djelovanje Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i institucija koje su, u skladu sa svojim nadležnostima, uključene u proces izvještavanja u oblasti ljudskih prava.
Član 2.Cilj Metodologije
Metodologija izvještavanja u oblasti ljudskih prava (u daljnjem tekstu: Metodologija) predstavlja planski i instruktivni dokument namijenjen institucijama i njihovim predstavnicima koji učestvuju u procesu izrade izvještaja u oblasti ljudskih prava u svrhu operativnije koordinacije.
Član 3.Sastavni dio Odluke
Sastavni dio ove odluke je Metodologija.
Član 4.Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 331/2017
28. decembra 2017. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE
METODOLOGIJA IZVJEŠTAVANJA U OBLASTI LJUDSKIH PRAVA
Decembar 2017.
1. Svrha i namjena Metodologije izvještavanja u oblasti ljudskih prava
Metodologija izvještavanja u oblasti ljudskih prava (u daljnjem tekstu: Metodologija) predstavlja standardizaciju operativne prakse procesa izvještavanja koja omogućava precizno utvrđivanje elemenata interne i vanjske komunikacije Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: MLJPI), odgovarajuću podjelu poslova te, u konačnici, doprinosi efikasnoj i efektivnoj organizaciji rada na izvještavanju i povećanju upotrebne vrijednosti samih izvještaja.
Metodologija je instrument za pravovremeno i proaktivno upravljanje procesom izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava. Promocija i zaštita ljudskih prava osnovna je odrednica savremenog ustavnog poretka u Bosni i Hecegovini (u daljnjem tesktu: BiH), a opći principi međunarodnog prava u oblasti ljudskih prava sastavni su dio pravnog poretka BiH. Stoga izvještavanje o provođenju međunarodnih standarda u oblasti ljudskih prava zauzima centralno mjesto u sistemu ljudskih prava u BiH, tako što omogućava svojevrsnu samoprocjenu države u pogledu zaštite ljudskih prava i uvid u stvarno stanje ljudskih prava sistematskim prikupljanjem i analizom podataka, zakona i javnih politika. Dodatno, državni mehanizmi za izvještavanje doprinose razvoju svijesti o vlasništvu nad procesom zaštite ljudskih prava, osnažuju nadležna ministarstva ili državne institucije, unapređuju održivost ekspertize o ljudskim pravima, podstiču opću društvenu debatu o ljudskim pravima, međuinstitucionalnu komunikaciju u okviru sistema vlasti, te omogućavaju potrebnu institucionalizaciju, tj. formalno uređenje kontakata s institucijama izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, zvaničnim institucijama za zaštitu ljudskih prava i građanskim društvom.
Metodologija zadovoljava međunarodno uspostavljene standarde i potvrđene dobre prakse izvještavanja o ljudskim pravima na državnom nivou, s jedne strane, ali i društvenopolitički i ustavnopravni kontekst i specifičnosti BiH, te ljudske i materijalno-tehničke kapacitete njenih nadležnih institucija, s druge strane.
Metodologija je namijenjena prvenstveno MLJPI-u – državnoj instituciji nadležnoj za praćenje i provođenje brojnih međunarodnih konvencija i drugih dokumenata koje je potpisala BiH kao članica Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UN) i Vijeća Evrope (u daljnjem tekstu: VE), kao i za koordinaciju i pripremu izvještaja nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama o njihovom provođenju. Također, MLJPI će metodologiju staviti na raspolaganjesvim institucijama zakonodavne, sudske i izvršne vlasti u BiH, kao i organizacijama civilnog društva BiH.
2. Osnovni principi izvještavanja u oblasti ljudskih prava
Izvještavanje o ljudskim pravima je proces koji uključuje pregled prikupljenih informacija o određenom problemu ljudskih prava, njihovo organizirano i logično procesuiranje, analizu i procjenu, te izvođenje zaključaka i preporuka za buduće djelovanje. 1 Osnovni metodološki standardi izvještavanja o ljudskim pravima uključuju:
- činjenice i analize – izvještaji odražavaju činjenice i analize; zahtijeva se tačan prikaz činjenica zasnovan na prikupljenim informacijama, zasebna analiza, koja podrazumijeva i pravnu analizu i analizu odgovornosti, te procjena eventualnog kršenja ljudskih prava;
- povjerljivost i informirani pristanak – prikupljanje informacija zasnovano je na informiranom pristanku izvora informacija uz poštivanje principa povjerljivosti tamo gdje je to neophodno i zakonskih propisa koji se odnose na zaštitu ličnih podataka;
- potvrđene i dokazane informacije – izvještaji o ljudskim pravima zasnovani su isključivo na potvrđenim informacijama; iz ovog zahtjeva proizlazi i potreba da se u izvještajima predstavi korištena metodologija prikupljanja i provjere informacija, u svrhu odbrane integriteta izvještaja, izgradnje kredibiliteta njegovih izvora i potvrde validnosti sadržanih informacija;
- usmjerenje ka akciji – odražava se u pripremi preporuka za djelovanje namijenjenih ključnim akterima politika ljudskih prava, od domaćih vlasti do međunarodnih institucija, kao i praćenje napretka u provođenju ranije utvrđenih preporuka;
- rodna osjetljivost – izvještavanje o ljudskim pravima zahtijeva uključivanje rodne perspektive primjenom rodne analize koja procjenjuje rodne aspekte kršenja ljudskih prava, korištenje rodno osjetljivog jezika i rodne statistike.
Također, funkcionalan mehanizam koji pravovremeno i u potpunosti izvršava preuzete obaveze u pogledu izvještavanja i praćenja u oblasti ljudskih prava zahtijeva poštivanje sljedećih principa:
1. princip stalnosti
2. princip sveobuhvatnog formalnog mandata
3. princip političkog vlasništva
4. princip kapaciteta, i to, preciznije:
- kapaciteta za angažiranje;
- kapaciteta za koordiniranje;
- kapaciteta za konsultiranje;
- kapaciteta za upravljanje informacijama. 2
Princip stalnosti odnosi se na potrebu da uspostavljeni mehanizam izvještavanja i praćenja provođenja međunarodnih ugovora o ljudskim pravima djeluje kao trajna organizaciona struktura čije postojanje nije vremenski ograničeno na period izvještavanja po pojedinom ugovoru. Ako se zadovolji princip stalnosti, mehanizam izvještavanja ima mogućnost da u stalnoj interakciji uspostavi i održava intersektorske veze i mreže koje su neophodne u procesu izvještavanja.
Princip sveobuhvatnog formalnog mandata upućuje na potrebu da se mandat mehanizma za izvještavanje utvrdi odgovarajućim zakonskim okvirom, preciznije razradi u aktima izvršne vlasti, kao i odgovarajuće javne politike koje na prijedlog izvršnih vlasti usvajaju zakonodavni organi.
Princip političkog vlasništva zadovoljen je ako ključni akteri od kojih se očekuje značajan doprinos promociji i zaštiti ljudskih prava budu na odgovarajući, direktan način, uključeni u neke od procesa pripreme i donošenja odluka koje se odnose namehanizam izvještavanja u oblasti ljudskih prava.
Dodatno, princip četiri ključna kapaciteta preduslov je za funkcionalan sistem izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora o ljudskim pravima.
Kapacitet za angažiranje odnosi se na:
- angažiran odnos i saradnju s međunarodnim i regionalnim tijelima za ljudska prava u pogledu izvještavanja, interaktivnog dijaloga i podršku posjetama delegacija pomenutih tijela u sklopu posebnih procedura izvještavanja i monitoringa ljudskih prava;
- organizaciju i centraliziranu podršku izradi izvještaja namijenjenih međunarodnim i regionalnim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava, kao i pripremi odgovora na pitanja, preporuke, odluke i ostalu komunikaciju koja se ostvaruje s pomenutim mehanizmima.
U pogledu snaženja ovih kapaciteta UN preporučuje korištenje alata kao što su godišnje planiranje i korištenje standardiziranih vodiča i procedura za izvještavanje. 3
Koordinacija kao jedan od potrebnih kapaciteta mehanizma za izvještavanje procjenjuje se na osnovu njegovog autoriteta i osposobljenosti za organizaciju i koordinaciju prikupljanja informacija i podataka, te njihovu diseminaciju, u odnosu na ostale institucije vlasti i organe javne uprave. Koordinacioni kapacitet ogleda se u postojanju funkcionalne (prikupljanje informacija i podataka po standardiziranoj proceduri) mreže administrativnih izvora (focal points) za izvještavanje i praćenje ljudskih prava, kao i direktnoj participaciji najviših političkih zvaničnika (u rangu ministara) u nekoj od faza procesa izvještavanja, čime se direktno doprinosi vidljivosti i jedinstvenom razumijevanja uloge i značaja mehanizma za izvještavanje.
Kapacitet za konsultacije odnosi se na podsticanje i vođenje konsultacija s nacionalnim institucijama za ljudska prava i organizacijama civilnog društva u okviru mehanizma za izvještavanje. Ovdje treba naglasiti razliku između državnih mehanizama za izvještavanje i praćenje provođenja međunarodnih ugovora o ljudskim pravima i nacionalnih institucija za ljudska prava. Naime, nacionalne institucije za ljudska prava su nezavisne organizacije, koje su dio sistema javnog finansiranja, te imaju ustavni i zakonski mandat za promociju i zaštitu ljudskih prava u državi. S druge strane, mehanizam za izvještavanje u potpunosti je uključen u insitutucije vlasti s mandatom koji je isključivo usmjeren na izvještavanje i praćenje provođenja međunarodnih ugovora o ljudskim pravima. Ovo je mandat koji direktno proizlazi iz obaveze države da ispunjava i izvještava o ugovorenim obavezama i preporukama međunarodnih mehanizama u oblasti ljudskih prava. U tom smislu od vlasti se očekuje da se u pripremi svojih izvještaja o ljudskim pravima konsultira s nacionalnim institucijama za ljudska prava, ali se izričito odbija mogućnost da ove institucije, u ime vlade, pripremaju izvještaje o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava.
Kapacitet za upravljanje informacijama ogleda se u sposobnosti da se prati izdavanje preporuka i odluka međunarodnih mehanizama u oblasti ljudskih prava, uspostavi pregledna baza podataka s tematski kategoriziranim preporukama, s identificiranim institucijama u čijoj nadležnosti je njihovo provođenje, razvijaju planovi praćenja provođenja i odredbi međunarodnih ugovora o ljudskim pravima i samih preporuka koje se redovno dostavljaju državi.
3. Praktična primjena Metodologije izvještavanja u oblasti ljudskih prava
Suština metodologijeje planiranje. Ono se organizira na tri nivoa: strateškom, taktičkom i operativnom. Slika koja slijedi predstavlja grafički prikaz nivoa u planiranju izvještavanja u oblasti ljudskih prava.
SLIKA STRANA 4.
SLIKA STRANA 5.
Strateški, petogodišnji, nivo planiranja najprije obuhvata analize međunarodnih i regionalnih ugovora o ljudskim pravima čija je BiH potpisnica, aktuelnih strateških dokumenata u oblasti ljudskih prava, prethodnih izvještaja koje je BiH podnijela međunarodnim mehanizmima nadležnim za ljudska prava, kao i povratnih informacija, tj. preporuka koje je dobila nakon njihovog podnošenja.
Sve navedeno dokumentacijski je osnov iz kojeg se izvodi jedan opći pregled stanja ljudskih prava u BiH, na kojeg se nadovezuje precizna SWOT analiza unutrašnjih faktora, tj. snaga i slabosti postojećeg sistema zaštite i promocije ljudskih prava u BiH, te vanjskih okolnosti, tj. prijetnji i prilika, koje ga okružuju.
I opći pregled stanja ljudskih prava i SWOT analiza sistema zaštite i promocije ljudskih prava uvod su u definiranje vizije i strateških ciljeva samog procesa izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava. I vizija i strateški ciljevi utvrđuju se u odnosu na pozitivne pomake koji se očekuju od funkcionalnih i efikasnih sistema izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava, koji se najčešće odnose na:
- kritičku samoprocjenu i monitoring napretka u oblasti ljudskih prava;
- identifikaciju izazova i nedostataka u primjeni međunarodnih ugovora;
- preciznu identifikaciju marginaliziranih i ugroženih grupa;
- planiranje i razvoj zakonskog okvira i javnih politika u oblasti ljudskih prava;
- uspostavljanje strateškog nacionalnog partnerstva s nacionalnim institucijama za ljudska prava, ali i s civilnim društvom;
- dostupnost međunarodnih preporuka zasnovanih na komparativnim iskustvima. 4
Bitno je da postavljena vizija i strateški ciljevi budu u što je mogućevećoj mjeri usklađeni s drugim strateškim dokumentima u oblasti ljudskih prava, ali i općim razvojnim dokumentima države.
Sastavni dio strateškog okvira jeste i petogodišnji kalendar izvještavanja po osnovu međunarodnih i regionalnih ugovora o ljudskim pravima, te kumulativni pregled aktuelnih preporuka u oblasti ljudskih prava, indikatora ljudskih prava, te administrativnih izvora, tj. izvještajnih jedinica koje su u posjedu informacija i podataka koji predstavljaju indikatore ljudskih prava u BiH. Naravno, strateški okvir sadrži i pregled svih pojedinačnih međunarodnih i regionalnih ugovora iz oblasti ljudskih prava koji obavezuju BiH.
Na prelazu između strateškog i taktičkog nivoa planiranja je i centralna baza podataka koja opslužuje sistem iz koje se povlače podaci za pripremu okvirnog programa, ali i pojedinačnih planova izvještavanja. U bazi su sistematizirani svi podaci relevantni za sistem izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora, i to u rasponu od opisa samih ugovora, preko preporuka, indikatora, izvještajnih jedinica, do samih izvještaja koje je država pripremila i uputila prema međunarodnim mehanizmima u oblasti ljudskih prava. Nakon inicijalnog popunjavanja baze podataka, preostaje obaveza njenog redovnog održavanja i ažuriranja. Svaki novi izvještaj upućen međunarodnim mehanizmima, kao i preporuke upućene BiH obrađuju se, analiziraju i uključuju u bazu podataka. Ovo podrazumijeva i redovno ažuriranje indikatora ljudskih prava i administrativnih izvora koji ih dostavljaju. Dodatno, na godišnjem nivou prikupljaju se i prate bazni indikatori ljudskih prava u BiH i unose u bazu podataka.
Centralna baza podataka uspostavlja se kao relaciona baza podataka koja će olakšati unos podataka relevantnih za izvještavanje i omogućiti smanjenje grešaka pri unosu podataka uspostavom seta fiksnih metapodataka koje će biti moguće birati na padajućim menijima u mjeri u kojoj se to može, a dozvoliti slobodan unos teksta samo u slučaju unosa varijabilnog podatka (npr. indikatori, odgovor na preporuke itd.), ali će kategorije biti fiksne.
SLIKA STRANA 7
Na ovaj način bit će osigurano da se svi ključni procesi vezani za pojedinačne izvještaje preslikaju u IT okruženje kako bi se u što većoj mjeri provodile utvrđene procedure.
Baza podataka sastojala bi se od šest centralnih entiteta (Ugovori, Izvještaji, Preporuke, Zakoni, Indikatori i Institucije). Opcijom Napravi izvještaj trebalo bi odabrati ugovor o kojem se izvještava. Potom treba provjeriti da li postoji bazni izvještaj o tom ugovoru ili redovni izvještaji o tome koji zakoni se odnose na taj ugovor, postoje li preporuke ugovornih tijela vezane za taj ugovor, te indikatori koji se odnose na provođenje tog ugovora, kao i institucije koje su dostavile podatke o indikatorima. Na ovaj način bila bi omogućena ciljana izrada izvještaja kao i generiranje izvještaja po potrebi u svakom momentu.
Opis entiteta s metapodacima/deskriptorima
UGOVOR
(prema Pravilniku o načinu prikupljanja, korištenja i razmjene podataka o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini iz nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH; Prilog 1)
Naziv ugovora
Broj/simbol dokumenta (UNDoc Symbol, ETS No, itd.):
Datum stupanja na snagu ugovora:
Datum potpisivanja ugovora:
Datum ratifikacije ugovora:
Objavljivanje u službenom glasilu:
Rezervacije:
Obaveza izvještavanja / Periodizacija izvještavanja (godišnje, dvogodišnje...)
IZVJEŠTAJI
Tip izvještaja: bazni/redovni
Naziv izvještaja:
Ugovor po kojem se izvještava: (padajući meni vezan za entitet UGOVOR)
Simbol:
Rok za predaju izvještaja:
Izvještaj predat:
Izvještaj objavljen:
PREPORUKE
Država/Tijelo koje je izdalo preporuku:
Datum izdavanja preporuke:
Ciklus (samo za UPR)
Odgovor države:
Datum odgovora države:
ZAKONI
Naziv zakona:
Stupio na snagu:
Naziv službenog glasila u kojem je objavljen:
Broj službenog glasila u kojem je objavljen:
Izmjene i dopune zakona:
Prečišćeni tekst:
INDIKATORI
(prema Pravilniku o načinu prikupljanja, korištenja i razmjene podataka o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini iz nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH; Prilog 3)
Kategorija indikatora:
Kategorija podindikatora:
Indikator:
Administrativni izvor (institucija, s padajućeg menija iz entiteta INSTITUCIJA):
Datum/godina unosa indikatora:
Vrijednost indikatora (procenat, broj, i sl.):
INSTITUCIJA
(prema Pravilniku o načinu prikupljanja, korištenja i razmjene podataka o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini iz nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine; Prilog 2)
Naziv institucije:
Adresa:
Kontakt (email):
Kontakt osoba:
Modus operandi
U već pomenutom pripremnom dijelu metodologije bit će nužno unijeti sve ugovore, zakone, institucije, do sada pristigle preporuke i izvještaje.
Generiranje novog izlaznog izvještaja prema ugovornom tijelu bilo bi utvrđeno tako da se omogući kreiranje nove radne površine na koju bi se prebacivali (drag&drop) podaci nužni za njegovu izradu.
Tako bi novi izlazni izvještaj sadržavao sljedeće atribute:
Ugovor (odabir iz padajućeg menija), a potom prikaz svih atributa uz ugovor
Datum izrade novog izvještaja:
Datum slanja izvještaja ugovornom tijelu:
Listing ranijih izvještaja (odabirom iz padajućeg menija IZVJEŠTAJI) (uz funkciju dodaj +1, +2...+n)
Naziv izvještaja
Datum slanja izvještaja
Datum objavljivanja izvještaja
UNDoc Symbol / CoE Symbol
Koristeći ovu sekciju u sprezi s novim izvještajima bit će moguće generirati kalendar izvještajnih obaveza visoke strane ugovornice
Listing ranijih preporuka (ako ih ima) (odabirom iz padajućeg menija PREPORUKE) (uz funkciju dodaj +1, +2...+n)
Listing zakona koji se odnose na provođenje ugovora koji je predmet izvještavanja (odabirom iz padajućeg menija ZAKONI) (uz funkciju dodaj +1, +2)
Indikatori (odabirom iz padajućeg menija INDIKATORI) (uz funkciju dodaj +1, +2...+n) s unosom vrijednosti indikatora)
Osim toga, nakon određenog vremena kada se u bazu budu unosili podaci, centralna baza podataka sadržavat će podatke koje će u procesu izvještavanja biti potrebno dopuniti. Ipak, potrebno je predvidjeti resurse za autorizaciju i upoznavanje novih osoba s okruženjem baze kao i s načinom unosa podataka. U ovom procesu potrebno je razmotriti mogućnost angažiranja vanjske ekspertize u smislu obuka i procesa mentorstva za osoblje MLJPI-a.
Interpretacija podataka i izrada teksta izvještaja proces je koji se u najvećoj mjeri provodi u okviru MLJPI-a. Nacrti izvještaja predstavljaju se institucijama koje su dostavile podatke kako bi se osiguralo da je interpretacija podataka vjerodostojna. Osim toga, uloga MLJPI-a pomaže nadležnim institucijama i organizacijama da podaci koje dostavljaju budu u skladu s definiranim pitanjima i potrebnim indikatorima.
Pojedinačni planovi izvještavanja pripadaju taktičkom nivou planiranja, a njihov sadržaj generira se iz okvirnog programa i centralne baze podataka. Iako je svaki pojedinačni plan specifičan, njihova struktura je jedinstvena, u smislu da zahtijeva maksimalno usklađivanje s već pomenutim osnovnim principima izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava, što se u ovom slučaju najprije odnosi na kapacitete angažiranja, koordiniranja, konsultiranja i upravljanja informacijama. U tom smislu, svaki od pojedinačnih planova zahtijeva imenovanje tima koji je odgovoran za pripremu izvještaja, službenike MLJPI-a zadužene za pružanje stručne i administrativno – tehničke podrške procesu pripreme izvještaja, listu preporuka koje se odnose na provođenje konkretnog međunarodnog ugovora, listu s indikatorima koji daju informaciju o napretku u provođenju pomenutih preporuka, te listu administrativnih izvora/izvještajnih jedinica od kojih se očekuje da dostave pomenute indikatore. Također, zahtijeva se i utvrđivanje vremenskog okvira za svaku od faza pripreme pojedinačnog izvještaja. Vremenski okvir postavljen je tako da pruža realnu mogućnost za kvalitetnu realizaciju svake od faza izvještavanja.
Potrebno je osigurati da institucije od kojih se očekuje povratna informacija o indikatorima, dakle izvještajne jednice ili administrativni izvori, dobiju preciznu informaciju o procesu i jasno uputstvo o tome kakva se povratna informacija od njih očekuje, u pogledu forme, ali i u pogledu samog sadržaja.
Stručna osposobljenost i aktivno poznavanje metoda analize i sinteze kadrova MLJPI-a od presudnog je značaja za kvalitetnu taktičku pripremu procesa izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava. Naime, kvalitetna analiza preporuka vodi ka utvrđivanju jasnih i preciznih indikatora. Nakon prikupljanja indikatora slijedi faza sinteze pristiglih nalaza i njihovog predstavljanja u formi koherentnog izvještaja koji pruža što objektivniji uvid u stanje ljudskih prava u predmetnoj oblasti izvještaja. Kada je riječ o kapacitetu kadrova, njihova stručnost i autoritet znanja posebno su važni u procesima konsultacija o izvještajima, kao i njihove validacije od različitih institucija.
Kvalitetna realizacija strateškog i taktičkog nivoa planiranja omogućava da se utvrđivanje godišnjeg plana izvještavanja svede na puko hronološko redanje aktivnosti iz pojedinačnih planova izvještavanja koje su predviđene za datu kalendarsku godinu. Za svaku od aktivnosti utvrđuju se potrebi finansijski, ljudski i organizacioni resursi. Finansijski resursi, naravno, zahtijevaju podatak o finansijskim izvorima, u odnosu na to da li se radi o budžetskim sredstvima ili nekom drugom vanbudžetskom izvoru finansiranja.
Operativni nivo je istovremeno i nivo na kojem se planiraju obuke i edukacije za širok spektar aktera koji učestvuju u procesu izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora. Ovo se naročito odnosi na spomenuti zahtjev u pogledu stručne osposobljenosti i poznavanja metoda analize i sinteze za kadrove MLJPI-a, te nešto šireg spektra znanja i vještina koje se očekuju od kadrova u institucijama koje su administrativni izvori indikatora ljudskih prava ili se, pak, od njih očekuje aktivno djelovanje na provođenju preporuka međunarodnih i regionalnih mehanizama iz oblasti ljudskih prava.
Naravno, Metodologija ne bi bila potpuna i bez svojevrsne procjene vremenskog okvira koji je potreban za sve pojedinačne elemente različitih faza planiranja. Stoga slijedi i tabela u kojoj jedat okvirni pregled vremena potrebnog za utvrđivanje svakog od elemenata različitih faza planiranja.
|
Nivo planiranja |
Naziv |
Trajanje (sedmica) |
|
|
|
|||
|
Priprema |
Zvanično počinjanje procesa |
3 - 4 |
|
|
Ekipiranje i priprema tima MLJPI-a |
2 - 3 |
||
|
Utvrđivanje i potvrđivanje liste sastavnih elemenata centralne baze podataka |
2 |
||
|
Utvrđivanje i potvrđivanje liste pojedinačnih elemenata svih sastavnih elemenata centralne baze podataka |
2 |
||
|
Inicijalno popunjavanje centralne baze podataka |
4 - 6 |
||
|
Informiranje izvještajnih jedinica/administrativnih izvora o početku procesa planiranja |
1 |
||
|
|
|||
|
Strateški nivo |
Opći pregled stanja ljudskih prava |
4 |
|
|
SWOT analiza sistema zaštite i promocije ljudskih prava u BiH |
1 |
||
|
Vizija i strateški ciljevi okvirnog programa |
1 |
||
|
Pregled planova izvještavanja o provođenju pojedinačnih međunarodnih ugovora o ljudskim pravima |
3 |
||
|
Petogodišnji kalendar izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora o ljudskim pravima |
1 |
||
|
Lista preporuka u oblasti ljudskih prava upućenih BiH putem procedura izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava |
2 |
||
|
Lista indikatora ljudskih prava u BiH potrebnih za izvještavanje o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava |
3 |
||
|
Lista izvještajnih jedinica/administrativnih izvora podataka neophodnih za izvještavanje o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava |
3 |
||
|
|
|||
|
Taktički nivo |
Izrada i usvajanje plana za izradu izvještaja |
4 |
|
|
Imenovanje članova radne grupe |
4 |
||
|
Rad radne grupe |
6-8 |
||
|
Proces validacije nacrta izvještaja s nadležnim institucijama i organizacijama |
2 |
||
|
Odobravanje nacrta izvještaja od strane ministra |
2 |
||
|
Provođenje javnih konsultacija |
4 |
||
|
Usvajanje izvještaja u Vijeću ministara BiH |
2-3 |
||
|
Dostavljanje izvještaja tijelu za nadzor nad primjenom međunarodnog ugovora |
1 |
||
|
|
|||
|
Operativni nivo |
Hronološki pregled planiranih aktivnosti |
2 |
|
|
Plan aktivnosti namijenjenih razvoju organizacionih i ljudskih kapaciteta neophodnih za provođenje Okvirnog programa |
2 |
||
|
Godišnji finansijski plan |
2 |
||
|
|
Značajan dio aktivnosti planiranja i pripreme naveden u prethodnoj tabeli realizira se istovremeno. Za hronološko slaganje aktivnosti bitno je napomenuti da planiranje na operativnom, godišnjem, nivou mora pratiti budžetski ciklus i ne smije početi nakon septembra tekuće godine, što znači da aktivnosti planiranja na strateškom i taktičkom nivou, na početku svakog petogodišnjeg ciklusa planiranja, treba da počnu najmanje šest mjeseci ranije.
3.1. Pripremni nivo
Pripremni nivo obuhvata niz aktivnosti koje omogućavaju uspostavljanje procesa sistematskog izvještavanja o provođenju međunarodnih i regionalnih ugovora u oblasti ljudskih prava u BiH. Ovo je faza kojom se postavljaju temelji za kvalitetno planiranje na strateškom, taktičkom i operativnom nivou.
Metodologija predviđa realizaciju aktivnosti kako slijedi u tabelarnom pregledu:
|
Faza |
Koraci |
Metode i alati |
Učesnici |
Rezultati |
|
Pripremna faza |
Iniciranje procesa sistematskog izvještavanja |
Pravilnik, Metodologija, odluka o pripremi i provođenju okvirnog programa izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora o ljudskim pravima (Obrazac br. 1) |
Ministar, kabinet ministra, pomoćnik ministra |
Proces je započet donošenjem zvanične odluke MLJPI-a o pripremi i provođenju procesa sistematskog izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava. |
|
Ekipiranje i priprema tima MLJPI-a zaduženog za provođenje procesa sistematskog izvještavanja |
Pravilnik, Metodologija, rješenje o imenovanju radne grupe MLJPI-a za pripremu i provođenje okvirnog programa (Obrazac br. 2), poziv za radionicu (Obrazac br. 3) i opis jednodnevne pripremne radionice za radnu grupu MLJPI-a (Obrazac br. 4) |
Ministar, kabinet, pomoćnici ministra, službenici sektora, Agencije za ravnopravnost spolova i Ureda predstavnika pred Sudom, radna grupa MLJPI-a |
Usaglašen je sastav i zvaničnim rješenjem je formirana radna grupa za koju se organizira i provodi jednodnevna radionica o korištenju utvrđene metodologije. |
|
|
Utvrđivanje i potvrđivanje liste sastavnih elemenata i njihovih podelemenata u okviru centralne baze podataka |
Pravilnik, Metodologija, Uputstvo za korisnike centralne baze podataka |
Radna grupa MLJPI-a, IT tim |
Na nivou radne grupe potvrđeni su svi sastavni elementi centralne baze podataka sa listama njihovih podelemenata, te utvrđene, ako su potrebne, izmjene i dopune Uputstva za korisnike centralne baze podataka. |
|
|
Popunjavanje centralne baze podataka |
Pravilnik, Metodologija, Uputstvo za korisnike centralne baze podataka, Kompilacija preporuka UN-a, Indikatori ljudskih prava u BiH |
Radna grupa MLJPI-a, IT tim, službenici MLJPI-a zaduženi za unos i obradu podataka |
Centralna baza podataka sadrži podatke o međunarodnim i regionalnim ugovorima o ljudskim pravima, pregled predatih i predstojećih izvještaja o provođenju međunarodnih i regionalnih ugovora o ljudskim pravima, pregled preporuka koje su upućene BiH i pregled indikatora ljudskih prava u BiH (strukturalnih, procesnih i indikatora ishoda, tj. baznih i posebnih), kao i opis administrativnih izvora, tj. izvještajnih jedinica koje dostavljaju potrebne indikatore. |
|
|
Inicijalno informiranje izvještajnih jedinica ili administrativnih izvora o započinjanju procesa |
Prijedlog zvaničnog dopisa najave pripreme i provođenja okvirnog programa izvještavanja o provođenju međunarodnih ugovora o ljudskim pravima s prilozima (Obrazac br. 5), uključujući i upitnik za izvještajne jedinice/ administrativne izvore indikatora ljudskih prava (Obrazac br. 6) |
Ministar, kabinet, radna grupa MLJPI-a |
Sve institucije koje su preliminarno, u centralnoj bazi podataka, identificirane kao izvještajne jedinice ili administrativni izvori podataka obaviještene su o započinjanju procesa, te imaju mogućnost da dostave svoje komentare, sugestije i prijedloge u odnosu na preliminarne liste indikatora ljudskih prava u BiH putem kojih će se, između ostalog, pratiti provođenje međunarodnih i regionalnih ugovora o ljudskim pravima. |