Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Okvira interoperabilnosti Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Strategije reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini usvojene na 125. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanoj 27. 7. 2006. godine, i cilja 4.2., tačka 4.2.2., DIO ŠEST e-UPRAVA Revidiranog Akcionog plana 1 usvojenog na 153. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanoj 14. 6. 2011. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 146. sjednici održanoj 18. juna 2018. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU OKVIRA INTEROPERABILNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom usvaja se Okvir interoperabilnosti Bosne i Hercegovine s ciljem osiguranja kompatibilnosti informacionih sistema i procesa te pružanja objedinjenih i korisnički usmjerenih usluga iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i čini njen sastavni dio.
Član 2.Obim primjene
(1) Okvir interoperabilnosti Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: Okvir interoperabilnosti), koji je sastavni dio ove Odluke, primjenjuje se u svim institucijama Bosne i Hercegovine, osim u onom dijelu i poslovima koji nisu u suprotnosti sa važećim zakonskim propisima kojima se uređuje njihov rad i nadležnost.
(2) Izuzetno od stava (1), Okvir interoperabilnosti ne primjenjuje se u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Sudu Bosne i Hercegovine, Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.
Član 3.Svrha
Ovom Odlukom Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: VMBiH) prihvata preporuke i odrednice Evropskog okvira interoperabilnosti 2.0 (European Interoperability Framework 2.0) kao osnovu Okvira interoperabilnosti, radi postizanja sljedeće svrhe:
- a)razmjene elektronskih dokumenata i elektronske usluge između organa uprave istog nivoa (vlastita interoperabilnost),
- b)elektronske razmjene podataka između organa uprave različitog nivoa (zajednička interoperabilnost),
- c)razmjene elektronskih dokumenata i podataka s institucijama Evropske unije i vlada drugih država.
Član 4.Koristi od primjene Okvira interoperabilnosti
Usvajanjem Okvira interoperabilnosti kroz pravnu, procesno-organizacionu, semantičku i tehničku interoperabilnost stvaraju se pretpostavke za razvoj i pružanje elektronskih usluga organa uprave za građane i privredne subjekte, lokalnu samoupravu i ostale grupe korisnika usluga organa uprave u Bosni i Hercegovini.
Član 5.Vremenski okviri modernizacije javnih registara
(1) Od nadležnih organa institucija Bosne i Hercegovine traži se da stvore uvjete za pružanje elektronskih usluga iz svoje nadležnosti u periodu od 2019. do 2021. godine uspostavljanjem registara kao osnove za pružanje elektronskih usluga.
(2) Traži se od nadležnih organa entiteta da, shodno usvojenim okvirima interoperabilnosti, stvore uvjete za pružanje elektronskih usluga u sljedećem vremenskom okviru:
- a)2019. godine 1. faza: registar privrednih subjekata i pravnih lica;
- b)2019. godine 2. faza: o stanovništvu i matične knjige (2019-2020);
- c)2021. godine 3. faza: podaci o prostoru, objektima i GIS karte (geografski informacioni sistem) (2019-2021).
Član 6.Sporazumi i protokoli o interoperabilnosti
(1) Pri primjeni trogodišnjih provedbenih planova, odnosno pripadajućih projekata, institucije iz člana 2. ove Odluke dužne su zaključivati međusobne sporazume i protokole o interoperabilnosti, kao i sa organima uprave na svim nivoima.
(2) U cilju uspješnog razvoja i održavanja elektronskih usluga, institucije pravilnicima uređuju sadržaj usluga, podatke koji se stavljaju na korištenje, komunikacione kanale, sigurnosne preduvjete, visinu naknada (ukoliko je ista predviđena drugim propisima), kao i ostala pitanja koja se odnose na elektronske javne servise.
Član 7.Koordinacija za interoperabilnost
(1) U svrhu provođenja ove Odluke, VMBiH osniva Koordinaciju za interoperabilnost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: Koordinacija za interoperabilnost), kao stručni i savjetodavni organ VMBiH za oblast provođenja servisa i usluga iz nadležnosti VMBiH.
(2) VMBiH posebnom odlukom imenuje članove Koordinacije za interoperabilnost, a na prijedlog Generalnog sekretarijata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: Generalni sekretarijat VMBiH).
(3) Koordinaciju za interoperabilnost čine:
- a)dva predstavnika iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine,
- b)dva predstavnika iz Uprave za indirektno – neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine,
- c)dva predstavnika iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine,
- d)dva predstavnika iz Generalnog sekretarijata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Odsjek za eVladu),
- e)dva predstavnika iz Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: Ministarstvo),
- f)dva predstavnika Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.
(4) Zadaci Koordinacije za interoperabilnost su:
- a)pripremanje i usaglašavanje nacrta i prijedloga dokumenata iz nadležnosti VMBiH u vezi sa interoperabilnošću,
- b)usaglašavanje prijedloga planskih i provedbenih dokumenata koje usvaja VMBiH u vezi sa interoperabilnošću,
- c)aktivno učestvovanje u praćenju provođenja planiranih aktivnosti u cilju uspostavljanja i održavanja Okvira interoperabilnosti,
- d)koordiniranje provođenja Okvira interoperabilnosti između institucija te unutar vlastitih organizacija,
- e)koordiniranje aktivnosti i projekata institucija iz oblasti interoperabilnosti,
- f)poticanje i razvijanje svijesti o potrebi primjene i provođenja Okvira interoperabilnosti,
- g)godišnje izvještavanje VMBiH, uključujući i dostavljanje informacija o stanju razvijenosti interoperabilnosti institucija,
- h)uspostavljanje, održavanje i korištenje biblioteke strateških i provedbenih dokumenata interoperabilnosti, metodoloških dokumenata, kataloga tehničkih normi i sl.,
- i)koordiniranje uspostavljanja i prilagođavanja informaciono-komunikacione infrastrukture s ciljem postizanja interoperabilnosti i uspostavljanja usluga u institucijama Bosne i Hercegovine.
(5) Koordinacija za interoperabilnost, po potrebi, u svoj rad uključuje predstavnike drugih zainteresiranih institucija, stručnjake iz informaciono-komunikaciono-tehnološke industrije i akademske zajednice.
Član 8.Interresorna radna grupa
(1) VMBiH posebnom odlukom imenuje Interresornu radnu grupu za interoperabilnost Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: Interresorna radna grupa), na prijedlog Ministarstva.
(2) Interresornu radnu grupu čine:
- a)po četiri predstavnika entiteta Bosne i Hercegovine, koja predlažu entitetske vlade,
- b)četiri predstavnika Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: Brčko distrikt BiH), koja predlaže Vlada Brčko distrikta BiH,
- c)četiri predstavnika VMBiH, koja predlaže VMBiH.
(3) Zadaci Interresorne radne grupe su:
- a)saradnja s nadležnim organima Evropske unije u vezi sa razvojem okvira evropskih javnih usluga,
- b)uspostavljanje i prilagođavanje informaciono-komunikacione infrastrukture s ciljem postizanja interoperabilnosti i uspostavljanja usluga u organima uprave na svim nivoima,
- c)izrada pravnih akata kojima se uređuje interoperabilnost usluga javne uprave,
- d)utvrđivanje područja i načina povezivanja zajedničkih i vlastitih infrastruktura interoperabilnosti,
- e)koordinacija aktivnosti prilikom realizacije usluga iz člana 5. ove Odluke,
- f)izvještavanje o realizaciji usluga iz člana 5. ove Odluke,
- g)podizanje svijesti javnosti o interoperabilnosti i mogućnostima korištenja elektronskih usluga u radu organa uprave.
(4) Sve odluke Interresorna radna grupa donosi konsenzusom.
Član 9.Zaduženja institucija za interoperabilnost na nivou institucija Bosne i Hercegovine
(1) Na nivou institucija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo je zaduženo za:
- a)pripremanje odluke o imenovanju članova u Interresornu radnu grupu,
- b)izradu prijedloga i nacrta trogodišnjeg programa na nivou VMBiH,
- c)prikupljanje zahtjeva za budžetiranje projekata/investicija u infrastrukture interoperabilnosti,
- d)predlaganje propisa i odluka u vezi sa interoperabilnošću,
- e)bilježenje dobre prakse i populariziranje efekata,
- f)pružanje stručne i administrativne pomoći predstavnicima organa uprave svih nivoa u Interresornoj radnoj grupi,
- g)objedinjavanje rezultata praćenja organa uprave svih nivoa u svrhu praćenja i izvještavanja o razvoju elektronskih usluga, elektronskih javnih registara i primjeni interoperabilnosti u Bosni i Hercegovini,
- h)stručnu podršku za održavanje Okvira interoperabilnosti.
(2) Na nivou institucija Bosne i Hercegovine, Generalni sekretarijat VMBiH je zadužen za:
- a)izgradnju i održavanje infrastrukture interoperabilnosti,
- b)pružanje tehničke podrške Koordinaciji za interoperabilnost i mjerenje uspješnosti primjene interoperabilnosti,
- c)izradu godišnjih operativnih planova za provođenje trogodišnjeg plana interoperabilnosti,
- d)objavljivanje relevantnih standarda, preporuka i arhitektura u skladu sa važećim pravnim propisima,
- e)pružanje stručne pomoći institucijama u pripremi projekata, izradi pravilnika, pripremi tenderske dokumentacije i dizajnu rješenja, uz korištenje standarda i preporuka Okvira interoperabilnosti,
- f)provođenje projekata razvoja i primjene tipskih sporazuma i protokola za interoperabilnost,
- g)razvijanje, održavanje i nadziranje infrastrukture interoperabilnosti, kao što su: biblioteka dokumenata interoperabilnosti, repozitorij poslovnih procesa, metarječnik i rječnik podataka, biblioteke XML (EXtensible Markup Language - prošireni označeni jezik) shema dokumenata, servisne sabirnice javne uprave, PKI infrastruktura (Public Key Infrastructure - infrastruktura javnih ključeva), katalog javnih registara i elektronskih usluga, portal dobrih e-praksi,
- h)učestvovanje u održavanju Okvira interoperabilnosti,
- i)pružanje stručne i administrativne pomoći u radu Koordinacije za interoperabilnost,
- j)stručnu podršku za održavanje Okvira interoperabilnosti i vlastitih specifičnosti (procesne, semantičke, tehničke) u institucijama Bosne i Hercegovine,
- k)praćenje rezultata i provođenje mjerenja prema aktuelnom radnom okviru Evropske unije,
- l)praćenje razvoja elektronskih usluga, elektronskih javnih registara i primjene interoperabilnosti.
Član 10.Realizacija Odluke
Za realizaciju ove Odluke i uspostavljanje mehanizma saradnje sa Koordinacijom za interoperabilnost iz člana 7. ove Odluke i Interresornom radnom grupom iz člana 8. ove Odluke zadužuje se Ministarstvo i Generalni sekretarijat VMBiH.
Član 11.Naknada za rad u Interresornoj radnoj grupi
Troškove naknade za rad imenovanih predstavnika u Interresornoj radnoj grupi snosi institucija koja ih je imenovala.
Član 12.Provedbeni planovi
Ministarstvo podnosi Vijeću ministara BiH na usvajanje trogodišnji provedbeni plan, u roku od 60 dana od stupanja ove Odluke na snagu, čime se postavljaju okviri projektima interoperabilnosti za institucije iz člana 2. ove Odluke.
Član 13.Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u ''Službenom glasniku BiH''.
VM broj 114/18
18. juna 2018. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.
Naziv projekta: "Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka"
OKVIR INTEROPERABILNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE
Projekat implementira: Infodom d.o.o. INFODOM Projekat finansira: Fond za reformu javne uprave u BiH
Istorija verzija:
|
Datum |
Verzija |
Opis |
|
18-01-2012 |
1.0 |
Inicijalna verzija |
|
14-08-2012 |
1.1 |
Usklađivanje s izmjenama u isporuci K1.2. |
|
12-9-2012 |
1.2 |
Usklađivanje poglavlja 5 i 6 prema komentarima RS sa sastanka IT 6.9.2012., |
|
02-10-2012 |
1.3 |
Usklađivanje dokumenta prema komentarima SM, DBBiH |
|
04-10-2012 |
2.0 |
Usklađivanje nakon zajedničkog sastanka Implementacionog i Nadzornog tima 3.10.2012. |
|
12-10-2012 |
2.1 |
Poboljšanja, novo poglavlje 2.7, redizajn poglavlja 6. Pojašnjenje pojma "vlada" |
|
20-11-2012 |
2.2 |
Stilska usklađivanja, usklađivanje dokumenta prema komentarima Vijeća ministara BiH, promjena imena Radne grupe u Interresornu radnu grupu |
BOSNA I HERCEGOVINA
OKVIR INTEROPERABILNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE
Sarajevo,
SKRAĆENICE
|
SKRAĆENICA |
OPIS |
|
BiH |
Bosna i Hercegovina |
|
EU |
Evropska unija |
|
DG |
Opštih uprava Evropske komisije (eng. Directorate General) |
|
IKT |
Informaciono komunikaciona tehnologija |
|
XML |
EXtensible Markup Language |
|
EIF |
European Interoperability Framework |
|
UN/CEFACT |
UN Centre for Trade Facilitation and Electronic Business |
|
CCTS |
Core Components Technical Specification |
|
CCL |
Core Components Library |
|
GSB |
Servisna sabirnica (eng. Government Service Bus) |
|
PKI |
Infrastruktura javnog ključa (eng. Public Key Infrastructure) |
|
GPM |
mjerenje uspješnosti uprave (eng. Government Performance Management) |
|
KPI |
ključni pokazaoci uspješnosti (eng. Key Performance Indicators) |
|
EVROSTAT |
the Statistical Office of the European Communities (Statistička kancelarija Evropske unije) |
|
vlada |
U ovom dokumentu, ukoliko nije drugačije precizirano, pojam "vlada" odnosi se na Vijeće ministara BiH, entitetsku vladu, Vladu Brčko Distrikta ili jednu od vlada ostalih upravnih nivoa. |
1. Uvod
Ubrzanje razvoja Bosne i Hercegovine vezano je i za daljnju modernizaciju rada organa i institucija javne uprave.
Zakonima i drugim propisima utvrđeno je da su podaci iz registara i evidencija službeni, i kao takvi, trebaju biti stavljeni u službu za usluge prema građanima, privredi i društvu općenito.
U nastojanju da svoje građane, privredne subjekte i druge subjekte društva posluže što suvremenijim elektronskim uslugama, Vijeću ministara BiH i vladama ostalih upravnih nivoa trebaju podaci koji nastaju ne samo u opsegu njihovih ovlasti, nego i podaci koji nastaju temeljem ovlasti ostalih upravnih nivoa jer niti Vijeće ministara BiH niti vlade ostalih upravnih nivoa nemaju sve podatke koji im trebaju da bi u potpunosti pružili elektronske usluge svojim građanima. Takve situacije nastaju zbog različitih mjesta rođenja građana, promjena prebivališta stanovništva ili promjena sjedišta kompanija.
Stoga, Vijeće ministara BiH i vlade ostalih upravnih nivoa moraju za podatke iz svojih izvornih javnih registara organizirati javnu upotrebu temeljenu na zakonima i drugim propisima. Pored toga što Vijeće ministara BiH i vlade ostalih upravnih nivoa moraju organizirati i propisati rad organa iz svoje nadležnosti, istovremeno je bitno, a one su i odgovorne da, kroz planove i financijska sredstva, omoguće sinkronicitet spremnosti elektronski dostupnih javnih registara tako da svi subjekti javne uprave u Bosni i Hercegovini na svim administrativnim nivoima omoguće razmjenu službenih podataka na pravno prihvatljiv način.
Uspješnom primjenom interoperabilnosti i novih elektronskih usluga, baziranih na elektronski dostupnim javnim registrima, očekuje se značajno povećanje zadovoljstva građana, privrednih subjekata i drugih sastavnica društva.
Interoperabilnost podrazumijeva sposobnost da se elektronski dokumenti i poruke razmjene, a podaci iz njih upotrebe i pohrane na pravno prihvatljiv način. Korisnost i efekti interoperabilnosti vezani su za:
- elektronske usluge i razmjenu podataka između institucija jednog upravnog nivoa
(vlastita interoperabilnost),
- razmjenu podataka među institucijama različitih upravnih nivoa
(zajednička interoperabilnost),
- razmjenu dokumenata i podataka s institucijama Evropske unije i vlada drugih država.
Svrha ovog dokumenta je predložiti koncept, pravila i standarde koji će kroz implementaciju interoperabilnosti:
1. Povećati efektivnost javne uprave.
2. Povećati kvalitetu usluga javne uprave.
3. Smanjiti troškove javne uprave.
4. Optimizovati IKT integraciju javne uprave.
Interoperabilnost je zajedničko pitanje u Bosni i Hercegovini te infrastrukturno dobro koje će omogućiti da se na osnovu naučno-tehnološkog razvoja, na efektivan način, upotrijebe najnovije metode i modeli poslovanja bazirani na modernim informaciono-komunikacionim tehnologijama. Uspostava i održavanje interoperabilnosti zahtjeva multidisciplinarni pristup koji uključuje primjenu multidisciplinarnih naučnih metoda i modernih tehnologija. Posebno su važni instrumenti za implementaciju interoperabilnosti i elektronsko poslovanje, uređeni posebnim propisima: elektronski potpis, elektronski identitet, elektronski dokument i slični.
Usaglašeni sadržaji (modeli, standardi, rječnici, XML šeme, itd.) predstavljaju javno dobro, od posebne vrijednosti, kojemu pravo pristupa ima svako fizičko i pravno lice u Bosni i Hercegovini te će biti javno objavljeni.
Nakon usvajanja ovoga Okvira interoperabilnosti u Bosni i Hercegovini, Vijeće ministara BiH i vlade ostalih upravnih nivoa odlučiće o dinamici implementacije interoperabilnosti i finansiranju kroz dugoročne razvojne programe i projekte, na način da će se:
- postaviti institucionalne nadležnosti i osigurati institucionalni radni kapaciteti,
- izgraditi infrastrukture interoperabilnosti te
- paralelno modernizovati javne registre i
- razvijati elektronske usluge prema građanima, privrednim subjektima, lokalnoj samoupravi i ostalim društvenim subjektima.
Implementacija Okvira interoperabilnosti BiH regulisat će se sporazumima o interoperabilnosti između institucija koje učestvuju u pružanju određene elektronske usluge javne uprave, a za svaku pojedinu elektronsku uslugu, institucije će zaključiti protokole o interoperabilnosti koji će sadržavati detaljne specifikacije vezane za pravnu, procesnu, semantičku i tehnološku interoperabilnost.
Okvir interoperabilnosti u BiH zasniva se na Evropskom okviru interoperabilnosti EIF 2.0, koji se prihvata kao ishodište.
2. Okvir interoperabilnosti BiH 2.1 Definicija i cilj
Interoperabilnost 1 predstavlja sposobnost različitih i raznovrsnih organizacija za interakciju u skladu sa zajedničkim korisnim i usaglašenim ciljevima. Sposobnost zasebnih i različitih organizacija da međusobno djeluju u smjeru postizanja dogovorenih ciljeva uključuje razmjenu podataka, informacija i znanja, povezivanje poslovnih procesa i korištenje informaciono- komunikacione tehnologije.
Okvir interoperabilnosti 2 predstavlja pristup uspostavi interoperabilnosti između institucija javne uprave, koje imaju potrebu zajednički raditi na pružanju usluga javne uprave građanima, privrednim subjektima i drugim institucijama javne uprave, usaglašen između svih upravnih nivoa. Okvir sadrži specifikaciju usaglašenih elemenata interoperabilnosti poput modela, standarda, rječnika, koncepata, principa, zajedničkih politika i vodilja.
U fokusu Okvira interoperabilnosti jesu:
- elektronske usluge za građane i privredne subjekte,
- povezivanje poslovnih procesa na kojima se zasniva pružanje usluga javne uprave,
- razmjene podataka iz javnih registara za elektronske usluge,
- mjerenje performansi javne uprave u odnosu na komunikaciju s građanima, privrednim i drugim subjektima,
- mjerenje performansi javne uprave u odnosu na komunikaciju s drugim organima javne uprave.
Okvir interoperabilnosti podržava postojeće ciljeve reforme javne uprave sa zajedničkim ciljem stvaranja:
- efektnije i efikasnije javne uprave (državne, entitetske, kantonalne, lokalne) odgovorne za posao koji obavljaju,
- javne uprave koja služi građanima/privrednim subjektima na bolji način za manje novca,
- javne uprave koja radi na osnovu transparentnih i otvorenih procedura,
- javne uprave koja ispunjava uslove potrebne za evropske integracije,
- javne uprave koja omogućava kontinuirani i održivi društveno-ekonomski razvoj.
U skladu sa strateškim opredjeljenjem Bosne i Hercegovine za pridruživanje Evropskoj uniji, javna uprava treba, kod uspostave okvira za upravljanje aktivnostima iz oblasti interoperabilnosti, uzeti u obzir i okvir Evropske unije (EIF 2.0 iz 2010. godine), posebno standardnu podjelu pregovaračkih oblasti te ustavne ovlasti svih nivoa vlasti, a kako bi se postupak pridruživanja mogao kvalitetno provoditi.
2.2 Svrha
Okvir interoperabilnosti BiH definiše strateška polazišta za provedbu političke volje Vijeća ministara BiH i vlada ostalih upravnih nivoa za postizanje interoperabilnosti između institucija javne uprave, kako unutar istog upravnog nivoa, tako i između institucija različitih upravnih nivoa.
U fokusu interoperabilnosti jesu elektronske usluge prema građanima i privrednim subjektima. Bosna i Hercegovina u procesu pristupanja Evropskoj uniji fokusira se na usluge iz Evropskog okvira interoperabilnosti EIF 2.0:
Poslovanje
1 Registracija preduzeća
2 Javna nabava
3 Prijava patenata i žigova
4 Zaštita potrošača, označavanje, pakiranje
Dozvole i potvrde
5 Izvodi iz matica rođenih i vjenčanih
6 Vozačke dozvole
7 Pasoši i vize
8 Radne dozvole, dozvole boravka
9 Registracija vozila
Obrazovanje
10 Osnivanje škola i fakulteta
11 Stipendije
Porezi za građane
12 On-line prijava poreza
Socijalno osiguranje
13 Informacije o uslugama u sistemu socijalnih osiguranja
14 Olakšice za nezaposlene
15 Dječji doplatak
16 Penzije
17 Zdravstveno osiguranje
Prikupljanje statističkih podataka
18 Porezi za poslovne subjekte
19 Povrat PDV-a
20 Informacije o poreznim poticajima
21 Deklaracija trošarina roba
Rad
22 Priznavanje kvalifikacija i diploma
23 Traženje posla
Potrošači
24 Informacije o carinskim obavezama
25 Carinske deklaracije.
Glavne vodilje u izgradnji interoperabilnosti jesu:
- Svijest o značenju i efektima interoperabilnosti.
- Politička volja za podršku i ubrzano uvođenje.
- U mjeri u kojoj je to moguće, liberalizacija tržišta usluga informacionog društva baziranih na potrebnim facilitatorima.
- Uspostava organizacionog kapaciteta koji će:
- pripremati donošenje odluka o interoperabilnosti,
- provoditi/implementirati interoperabilnosti (IT službe institucija javne uprave),
- eksploatisati interoperabilnost za javne registre,
- biti odgovoran za elemente interoperabilnosti (elektronski potpis, rječnici, repozitoriji, tehnički standardi….).
- Uspostava cikličkog mehanizma donošenja novih elemenata interoperabilnosti te proces njihovog održavanja kroz izmjene i dopune.
- Ugradnja XML šema elektronskih obrazaca u nove propise tipa pravilnici, uputstva i slično.
- Uključivanje akademske zajednice (univerziteta) jer je interoperabilnost najsloženije pitanje u procesu modernizacije javne uprave i primjene IKT.
- Multidisciplinarnost i tehnološki aspekt interoperabilnosti pozicionira interoperabilnost i u oblast naučno-tehnološkog razvoja.
2.4 Zainteresovane strane
Zainteresovane strane u implementaciji okvira interoperabilnosti su sve institucije, organizacije i pojedinci koji učestvuju u upravljanju okvirom, održivosti interoperabilnosti i pružanju elektronskih usluga javne uprave građanima i privrednim subjektima:
- Vijeće ministara BiH,
- Vlada Federacije BiH,
- Vlada Republike Srpske,
- Vlada Brčko Distrikta BiH,
- ministarstva i druga tijela uprave na svim administrativnim nivoima,
- ostale institucije javne uprave na svim administrativnim nivoima, javni sektor.
Zainteresovane strane kroz sistem koordinacije razvijaju i održavaju usaglašeni model interoperabilnosti, standarde, preporuke, vodilje i ostale dokumente okvira kako bi omogućili pružanje elektronskih usluga javne uprave na interoperabilan način.
Pored navedenih, postoje i zainteresovane strane kojima se primjena Okvira interoperabilnosti BiH preporučuje jer se na taj način može postići interoperabilnost sa sistemima javne uprave:
- organi jedinica lokalne samouprave,
- javna preduzeća,
- pravna lica s javnim ovlastima,
- naučne, obrazovne i razvojne institucije.
U skladu sa dobrom poslovnom praksom, vrlo je važna primjena i adekvatna podrška Okvira interoperabilnosti BiH od strane struke (IKT sektor) koja sa svojim kapacitetima učestvuje u projektima primjene informacione i komunikacione tehnologije u javnoj upravi.
2.4 Konceptualni model okvira interoperabilnosti
Ishodište konceptualnog modela okvira interoperabilnosti jest pružanje elektronskih usluga javne uprave građanima, privrednim subjektima i institucijama javne uprave na svim nivoima čime će javna uprava:
- Modernizovati poslovanje.
- Povećati efikasnost.
- Sniziti troškove.
- Povećati transparentnost poslovanja.
- Povećati stepen zaštite i povjerenja u podatke koje vodi.
Svaka usluga javne uprave korisnicima (građanima, gospodarstvu, javnoj upravi) jest agregirana usluga javne uprave koja inicira pokretanje bazičnih usluga javne uprave. Konceptualni model pružanja usluga javne uprave ilustruje na koji način korisnici usluga dobivaju isporuku željenih (agregiranih) elektronskih usluga javne uprave na pouzdan način orkestracijom bazičnih usluga javne uprave uz pomoć sigurnih informacijsko-komunikacijskih infrastruktura. Bazične usluge javne uprave obuhvataju usluge povezane s vođenjem izvornih registara, korištenjem vanjskih usluga poput provjere valjanosti elektronskog potpisa i korištenjem facilitatora interoperabilnosti poput infrastrukture javnog ključa.
Slika 1. Konceptualni model pružanja usluga javne uprave 3
Uspješnost prelaska na elektronsku javnu upravu zasniva se na postupnom prelasku s pružanja usluga konvencionalnim putevima (šalter, pisarnica, pošta…) na elektronsko pružanje usluga (portali, elektronska pošta, razmjena podataka, mobilni uređaji…).
Dizajn i razvoj informacionih sistema na kojima se zasniva pružanje usluga javne uprave često zahvaća više institucija (moguće različitih administrativnih nivoa), stoga će institucije javne uprave svoje aktivnosti koordinisati s drugim institucijama (moguće različitih administrativnih nivoa) sa ciljem uspostave konzistentnog i održivog informaciono-komunikacionog ekosistema javne uprave u BiH. Kohezivni dio ovoga informacijsko komunikacijskog ekosistema sastoji se od minimalne zajedničke infrastrukture koja na svim nivoima interoperabilnosti osigurava sposobnost institucija da orkestriraju bazične usluge javne uprave pri pružanju agregiranih.
Minimalna zajednička infrastruktura interoperabilnosti nužan je preduslov uspješne implementacije Okvira interoperabilnosti, a čine ju:
- Model Okvira interoperabilnosti BiH sa bibliotekom dokumenata Okvira
- Interresorna radna grupa za interoperabilnost (stručnjaci iz svih upravnih nivoa).
- Međunarodna razmjena službenih elektronskih dokumenata i elektronskih poruka s institucijama Evropske unije.
- Zajednički popis nadležnih institucija javne uprave za pitanja interoperabilnosti (u cijelosti i po komponentama) uključujući i pitanje obavljanja administrativnih poslova za pojedine Koordinacije.
- Repozitorij semantičke interoperabilnosti sa distribuiranim rječnicima vlada pojedinih upravnih nivoa baziranih na tehničkoj specifikaciji UN/CEFACT CCTS i međunarodnoj biblioteci jezgrenih komponenti (UN/CEFACT CCL).
- Zajednička struktura kataloga javnih registara, institucije koje ih vode, prema kojim propisima ih vode, sadržaj registara prema propisima na transparentan način.
- Regulatorni okvir za interoperabilnost primjene elektronskog potpisa.
- Otvoreni katalog tehničkih standarda.
- Repozitorij generičkih poslovnih procesa javne uprave.
- Biblioteke softverskih komponenata - otvoreni kôd koji uključuje međunarodne komponente za specifične namjene (opcionalno).
- Portal dobre prakse (opcionalno).
Minimalna vlastita infrastruktura interoperabilnosti jednog upravnog nivoa u obimu je ista kao i zajednička. Za razliku od zajedničke Interresorne radne grupe za interoperabilnost, koordinacioni mehanizam jednog upravnog nivoa počiva na Koordinaciji za interoperabilnost tog upravnog nivoa.
Dodatno, na pojedinom upravnom nivou, uspostavljaju se resursi za planiranje i praćenje razvoja elektronskih usluga iz domena tog upravnog nivoa:
- Katalog javnih registara i baza podataka kao podatkovne imovine koja je najvrijedniji resurs javne uprave.
- Katalog usluga, elektronskih i konvencionalnih, kao osnova za planiranje i praćenje napretka.
- Repozitorij poslovnih procesa kao osnove za organizaciono i procesno poravnavanje institucija pružaoca usluga.
- Servisne sabirnice javne uprave
- Katalog upravnih tarifa/taksi za pokretanje i provođenje upravnih i drugih postupaka.
2.5 Scenariji pružanja usluga
Pružanje usluga javne uprave odvija se kroz nekoliko mogućih scenarija. Svi scenariji na jednoj strani imaju građane i privredne subjekte, a na drugoj institucije pojedinih administrativnih nivoa. Zavisno od životne situacije u kojoj se nalaze, građani i privredni subjekti koriste usluge različitih administrativnih nivoa.
Slika 2. Scenariji komunikacije građana/privrednih subjekata sa institucijama javne uprave 4
Implementacijom Okvira interoperabilnosti građani i privrednici Bosne i Hercegovine imaju mogućnost kroz jedinstveni elektronski pristup dobiti bilo koju elektronsku uslugu javne uprave u Bosni Hercegovini:
1. građanin unutar jednog upravnog nivoa traži i dobiva uslugu, pri čemu se usluga pruža ili unutar jedne institucije ili orkestracijom bazičnih usluga institucija istog upravnog nivoa,
2. građanin unutar jednog upravnog nivoa traži i dobiva uslugu pri čemu se usluga pruža orkestracijom bazičnih usluga institucija dvaju ili više upravnih nivoa,
3. građanin traži uslugu drugog upravnog nivoa, i dobiva ju od drugog upravnog nivoa
Obzirom da građani i privredni subjekti primarmo pokreću agregirane usluge, njihovo je očekivanje da institucije javne uprave prikupe dokumentaciju/podatke od drugih institucija javne uprave po službenoj dužnosti kada za to postoji potreba u skladu sa propisima. Stoga će institucije osigurati ostalim institucijama javne uprave elektronski pristup i/ili razmjenu podataka po službenoj dužnosti, u skladu s propisima, bez obzira na upravni nivo kojem pripadaju. Građani i privredni subjekti vlasnici su svojih podataka, i zakonito je njihove podatke primijeniti samo za propisanu svrhu. U skladu sa propisima o zaštiti ličnih podataka, zabranjeno je skladištenje i naknadna upotreba njihovih podataka izvan propisanog obima i svrhe za koju su pribavljeni.
Institucije će pružanje agregovanih usluga zasnivati na orkestraciji interoperabilnih osnovnih usluga javne uprave različitih administrativnih nivoa. Pri tome, institucije javne uprave, kao vlasnici podataka u registrima iz svoje nadležnosti, smiju skladištiti podatke samo u obimu i za svrhu propisanu pravnim okvirom i ne smiju raditi redundantne kopije podataka iz nadležnosti drugih institucija.
2.6 Struktura Okvira interoperabilnosti BiH
Vijeće ministara BiH i vlade ostalih upravnih nivoa harmonizuju sistem interoperabilnosti u Bosni i Hercegovini donošenjem sljedećih regulatornih i provedbenih akata:
- Odluke o usvajanju Okvira interoperabilnosti BiH,
- Okvir interoperabilnosti BiH,
- Dugoročni razvojni programi interoperabilnosti,
- Sporazumi o interoperabilnosti sa uslovima razmjene elektronskih dokumenata i poruka,
- Uputstva o primjeni vodilja, preporuka i standarda.
Odluke o usvajanju Okvira interoperabilnosti BiH predstavljaju političku odluku jednog administrativnog nivoa za implementaciju interoperabilnosti u javnoj upravi.
Odluke o usvajanju Okvira interoperabilnosti BiH definiraju odnos Okvira interoperabilnosti prema reformi javne uprave i prelasku na elektronsku javnu upravu te sadrže dugoročne planove uspostave interoperabilnosti, institucije nadležne za pitanja i infrastrukturu interoperabilnosti uključujući semantičke i tehnološke standarde, vlastite koordinacione mehanizme te predstavnike u zajedničkoj Interresornoj radnoj grupi za interoperabilnost.
2.7 Sporazumi i protokoli o interoperabilnosti
Institucije uključene u pružanje agregovane elektronske usluge formalizovaće međusobnu saradnju sklapanjem sporazuma i protokola, koji će regulisati svaki nivo interoperabilnosti za svaku uslugu: pravni, procesni, semantički i tehnički. Uobičajeno je da se sporazumi sklapaju u formi memoranduma o razumijevanju, a da se protokoli baziraju na sporazumima o razmjeni elektronskih dokumenata i poruka. Sporazumima će se dinamički dodavati pripadni protokoli sa detaljnim podacima o razmjeni, a vezani za svaku pojedinačnu elektronsku uslugu (između pojedinačnih ministarstava i/ili institucija).
Sporazumi i/ili protokoli moraju biti pisani sa dovoljno detalja da se osigura postizanje cilja: pružanje agregovanih elektronskih usluga, uz ostavljanje maksimalne interne autonomije svake uključene institucije, zato će u njihovu izradu biti uključene nadležne institucije javne uprave za pitanja interoperabilnosti.
Na pravnom nivou, sporazumi o interoperabilnosti determinirani su specifičnim i obavezujućim pravnim okvirima kojima su regulirane usluge (uključujući direktive Evropske komisije i njihovu transpoziciju u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine), te bilateralnim i/ili multilateralnim sporazumima.
Na organizacionom/procesnom nivou, sporazumi o interoperabilnosti specificiraju obaveze svake strane u poslovnim procesima i upotrebi podataka iz elektronskih usluga. Sporazumi na organizacionom nivou definiraju očekivani nivo usluge, procedure eskalacije i podrške, kontaktne podatke i slično, pozivajući se kad je potrebno na semantičku i tehničku interoperabilnost.
Na semantičkom nivou, sporazumi o interoperabilnosti trebaju koristiti referentne taksonomije, šeme, kodne liste (šifrarnike), rječnike podataka, biblioteke XML šema dokumenata…, a detaljno specificiraju podatke i njihovu upotrebu u elektronskoj usluzi (isključivo prema svrsi definiranoj propisima).
Na tehničkom nivou, sporazumi o interoperabilnosti uključuju specifikacije sučelja, komunikacione protokole, specifikacije razmjene poruka, formate podataka, sigurnosne specifikacije i ostale specifikacije usluge.
U kontekstu pravne i procesne interoperabilnosti, sporazumi, a po potrebi i protokoli, o interoperabilnosti biće vrlo specifični u sadržaju. U kontekstu tehničke interoperabilnosti, a u manjoj mjeri i u semantičkoj interoperabilnosti, protokoli o interoperabilnosti trebaju koristiti postojeće formalizirane specifikacije.
3. Načela interoperabilnosti 3.1 Koordinativnost i razmjernost
Provedbene odluke o primjeni Okvira interoperabilnosti i njegovih pripadnih standardizacionih dokumenata donose se na administrativnim nivoima koji su najbliži građanima i koji mogu učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene im poslove. Stoga svaki upravni nivo i svaka institucija okvir primjenjuju u odnosu na vlastite ustavne nadležnosti i s fokusom na usluge koje pružaju građanima i privrednim subjektima.
3.2 Korisnik u centru
Okvir interoperabilnosti zasniva se na načelima korisnicima usmjerene uprave u skladu s društvenim potrebama i prioritetima te potrebama korisnika. Vijeće ministara BiH i vlade ostalih upravnih nivoa teže ispunjenju očekivanja građana i privrednih subjekata: