Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine za period 2018 - 2022. godine

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 156. sjednici, održanoj 05.11.2018. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU GENDER AKCIONOG PLANA BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2018 - 2022. GODINE

Član 1.Predmet Odluke

Ovom Odlukom usvaja se Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2018 - 2022. godine (u daljnjem tekstu: Gender akcioni plan).

Član 2.Praćenje realizacije

Za praćenje realizacije Gender akcionog plana zadužuje se Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Član 3.Izvještavanje

Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine jednom godišnje podnosi izvještaj Vijeću ministara Bosne i Hercegovine o realizaciji Gender akcionog plana.

Član 4.Sastavni dio Odluke

Sastavni dio ove Odluke je Gender akcioni plan.

Član 5.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 226/18
05. novembra 2018. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.

Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period od 2018. do 2022. godine
Oktobar 2018. godine

SKRAĆENICE

ARSMLJPIBiH

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

AP UNSCR 1325 u BiH

Akcioni plan za primjenu UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini

BiH

Bosna i Hercegovina

BDBiH

Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine

BHAS

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

CIKBiH

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine

CEDAW

Konvencija UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena

DEIBiH

Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine

EK

Evropska komisija

EU

Evropska unija

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

FIGAP

Finansijski mehanizam za provođenje Gender akcionog plana

GCFBiH

Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine

GCRS

Gender centar Republike Srpske

GAP BiH

Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine 2013 - 2017.

IOM

Međunarodna organizacija za migracije

KO

Koordinacioni odbor

KORS

Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

MCPBiH

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine

MFTBiH

Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine

MICS

Istraživanje višestrukih pokazatelja

MSBiH

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine

MVTEOBiH

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

MPBiH

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine

MVPBiH

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine

MKPBiH

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

MLJPIBiH

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

NVO

Nevladina organizacija

OSBiH

Oružane snage Bosne i Hercegovine

OSCE

Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi

PSBiH

Parlamentarna skupština BiH

PDPSBiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH

RS

Republika Srpska

SIPA

Državna agencija za istrage i zaštitu

SIDA

Švedska agencija za međunarodni razvoj

UN

Ujedinjeni narodi

UNDP

Razvojni program Ujedinjenih naroda

UNFPA

Populacijski fond Ujedinjenih naroda

UNICEF

Fond Ujedinjenih naroda za djecu

UNSCR 1325

Rezolucija UN-a Vijeća sigurnosti "Žene, mir, sigurnost"

UN WOMEN

Agencija Ujedinjenih naroda za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena

USAID

Agencija za međunarodni razvoj Vlade SAD-a

VE

Vijeće Evrope

VMBiH

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

VSTV

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine

ZoRS BiH

Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini

UVOD

Gender akcioni plan BiH (GAPBiH) za period od 2013. do 2017. usvojen je u septembru 2013. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 98/13). Vijeće ministara BiH (u daljnjem tekstu: VMBiH) zadužilo je Agenciju za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: ARSMLJPIBiH) da koordinira njegovim provođenjem, kao i sve nadležne institucije da se aktivno uključe u realizaciju planiranih aktivnosti.
VMBiH je, na prijedlog MLJPIBiH, usvojio dva izvještaja o realizaciji GAP-a BiH 2013-2017: Izvještaj o realizaciji GAP-a BiH za 2014. godinu, usvojen na 41. sjednici VMBiH, održanoj 28.1.2016, i Izvještaj o provođenju GAP-a BiH za 2015. i 2016. godinu, usvojen na 98. sjednici VMBiH, održanoj 12.4.2017. Završni izvještaj o realizaciji GAP-a BiH izrađen je u toku 2017. godine.
Nakon uspješnog provođenja GAP-a BiH za period od 2013. do 2017. godine, pristupilo se izradi novog, trećeg po redu, GAP-a BiH za period od 2018. do 2022, kao strateškog dokumenta koji sadrži ciljeve, programe i mjere za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim oblastima društvenog života i rada, u javnoj i privatnoj sferi.
Obaveza Bosne i Hercegovine da izradi GAPBiH proizlazi iz domaćih dokumenata, kao i međunarodnih obaveza, koje je BiH preuzela ratifikacijom konvencija iz oblasti ravnopravnosti spolova, kao što su:
- Konvencija UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979. godine u čl. 2, 3. i 4. utvrđuje obaveze država potpisnica s ciljem eliminiranja diskriminacije, razvoja i napretka žena, te ubrzavanja ostvarivanja jednakosti među ženama i muškarcima. Te obaveze, između ostalog, uključuju sljedeće:
- Države potpisnice trebale bi preduzeti u svim oblastima, naročito u političkim, socijalnim, ekonomskim i oblastima kulture, sve odgovarajuće mjere, uključujući zakonodavne, kako bi osigurale puni razvoj i napredak žena, garantirajući im uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda zasnovano na jednakosti s muškarcima.
- S ciljem ubrzavanja ostvarivanja jednakosti među ženama i muškarcima, usvajanje privremenih mjera u državama potpisnicama koje su imale za cilj ubrzavanje de facto jednakosti među ženama i muškarcima ne treba se smatrati diskriminacijom kao što je definirano u sadašnjoj konvenciji, ali ne treba ni na koji način zahtijevati, kao posljedicu, održavanje nejednakih ili odvojenih standarda; ove mjere treba da budu ukinute kada se postignu ciljevi jednakih mogućnosti i tretmana.
- Pekinška deklaracija i Platforma za akciju iz 1995. godine u poglavlju IV, "Strateški ciljevi i akcije" predlaže da se u "...svakoj od kritičnih oblasti koje izazivaju zabrinutost, dijagnosticira problem i predlože strateški ciljevi s konkretnim akcijama koje trebaju preduzeti različiti akteri da bi se unaprijedio položaj svih žena, a posebnu pažnju treba obratiti grupama koje su najugroženije.
- Platforma za akciju konstatira da se žene suočavaju s preprekama ka potpunoj jednakosti i napretku zbog faktora kao što su: rasa, životna dob, jezik, nacionalnost, kultura, vjeroispovijest ili invalidnost, zbog toga što pripadaju urođeničkim narodima ili zbog nekog drugog statusa. Mnoge žene nailaze na specifične prepreke koje su u vezi s njihovim porodičnim statusom, posebno ako su jedini roditelji svojoj djeci; kao i u vezi s njihovim društveno-ekonomskim statusom, uključujući tu i životne uslove u ruralnim izoliranim ili siromašnim oblastima.
- Postoje i dodatne prepreke za žene izbjeglice, druge raseljene žene, uključujući i interno raseljene žene imigrante ili migrante, čak i neke žene koje migriraju zbog zaposlenja. Mnoge žene su također posebno ugrožene ekološkim katastrofama, teškim i zaraznim bolestima i različitim oblicima nasilja.
- U Preporuci CM/Rec (2007)17 Komiteta ministara Vijeća Evrope "Standardi i mehanizmi za ravnopravnost spolova" naglašava se da je ravnopravnost spolova briga i odgovornost društva u cjelini. U poglavlju ove preporuke, koje se odnosi na strategije, mehanizme i sredstva za ostvarivanje ravnopravnost spolova, obaveza država-članica, između ostalog, je:
- usvajanje i provođenje efikasnog periodičnog državnog akcionog plana za ravnopravnost spolova, kao i pokazatelja pomoću kojih bi se mjerili ishod i postignuti napredak tokom pomenutog provođenja, pružala podrška sistematičnom i redovnom izvještavanju i, ako je to neophodno, vršila revizija akcija i strategije kako bi se ciljevi u sklopu spomenutih akcionih planova što bolje ostvarili.
- Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini - prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10) u članu 26. tač. c) i d) u kojima se definiraju obaveze ARSMLJPIBiH da u okviru svojih nadležnosti "inicira i koordinira izradu gender akcionog plana Bosne i Hercegovine, u saradnji s entitetskim gender centrima, a koji usvaja Vijeće ministara Bosne i Hercegovine", a u tački d) da "prati primjenu i koordinira aktivnosti sa svim relevantnim subjektima u procesu provođenja Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine iz člana 24. stav (2) ovog zakona;"

Struktura GAP-a BiH za period od 2018. do 2022.

Struktura GAP-a BiH za period od 2018. do 2022. oslanja se na strateške ciljeve, prioritete i mjere prethodnog GAP-a BiH za period od 2013. do 2017. godine, državnu i entitetske strategije razvoja, Strategiju za ravnopravnost muškaraca i žena Evropske unije i druge relevantne strateške dokumente Vijeća Evrope, Evropske unije i Ujedinjenih naroda. To je okvirni strateški dokumenat kojim se daju smjernice za izradu operativnih planova institucija na svim nivoima organizacije vlasti u BiH. Ovim strateškim dokumentom obuhvaćene su sve oblasti društvenog života, ali su utvrđene prioritetne i transverzalne (engl. cross-cuting) oblasti, kao i one koje se odnose na jačanje sistema, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova, te jačanje saradnje i partnerstva. Na ovaj način jasnije su definirane obaveze institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, te obaveze i odgovornosti resornih ministarstva u svakoj prioritetnoj oblasti.
Za period od 2018. do 2022. GAPBiH sadrži tri strateška cilja u okviru kojih su definirane prioritetne oblasti djelovanja, odnosno programi i mjere potrebni za ostvarivanje tog cilja.

STRATEŠKI CILJ 1. Izrada, provođenje i praćenje programa mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova u institucijama vlasti, po prioritetnim oblastima

Prioritetne oblasti:

I.1. Sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima
I.2. Javni život i donošenje odluka
I.3. Rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima
I.4. Obrazovanje, nauka, kultura i sport
I.5. Zdravlje, prevencija i zaštita
I.6. Socijalna zaštita
I.7. Rod i sigurnost

STRATEŠKI CILJ 2. Izgradnja i jačanje sistema, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova

Prioritetne oblasti:

II.1. Koordinacija provođenja i nadzor nad provođenjem GAP-a BiH
II.2. Praćenje i unapređenje primjene međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova
II.3. Jačanje i saradnja institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova
II.4. Podizanje svijesti o ravnopravnosti spolova u svim segmentima društva
II.5. Podrška institucionalnim i vaninstitucionalnim partnerima u procesu uključivanja principa ravnopravnosti spolova
II.6. Praćenje i ocjena napretka u postizanju ravnopravnosti spolova

STRATEŠKI CILJ 3. Uspostavljanje i jačanje saradnje i partnerstva

Prioritetne oblasti:

III.1. Saradnja na regionalnom i međunarodnom nivou
III.2. Saradnja s organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima, akademskom zajednicom
Svaka oblast u svakom strateškom cilju sadržavat će:
- kratku analizu stanja, uključujući i važeće domaće i međunarodne propise i dokumente;
- programe mjera u skladu sa ZoRS-om BiH;
- nadležne nosioce odgovornosti i rokove. Primarni nosioci odgovornosti u strateškim ciljevima 2. i 3. su institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova, a u strateškom cilju 1. primarni nosioci odgovornosti su nadležna tijela državne uprave u skladu sa zakonom utvrđenim djelokrugom;
- obavezu izvještavanja.
Za postizanje sva tri strateška cilja jednako su značajne i transverzalne oblasti, koje predstavljaju integralni dio svih navedenih prioritetnih oblasti. Međutim, planiranju i provođenju aktivnosti i mjera djelovanja u ovim oblastima također će se pristupati strateški, sistemski i multisektorski.

Transverzalne oblasti su:

  • -
    Mediji
  • -
    Unapređenje položaja višestruko marginaliziranih grupa žena i muškaraca
  • -
    Uloga muškaraca
  • -
    Usklađivanje privatnog i profesionalnog života

STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI

I. STRATEŠKI CILJ 1. Izrada, provođenje i praćenje programa mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova u institucijama vlasti, po prioritetnim oblastima

Uvod

Članom 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH (ZoRSBiH) utvrđene su obaveze svih institucija vlasti za preduzimanje odgovarajućih mjera radi provođenja odredbi propisanih ovim zakonom i GAP-om BiH.
Da bi preuzete obaveze bile ispunjene, institucije vlasti moraju uspostaviti i provoditi aktivne javne politike i strateške mjere za postizanje ravnopravnosti spolova. Integracija standarda ravnopravnosti spolova u sve oblasti društvenog života (gender mainstreaming) nije samo obaveza institucija za ravnopravnost spolova, već svih nadležnih institucija koje su dužne uvoditi i primjenjivati ove standarde u svom djelokrugu.
U strateškom cilju 1. definirane su obaveze nadležnih institucija vlasti u prioritetnim oblastima u skladu sa ZoRS-om i međunarodnim dokumentima za ravnopravnost spolova. U njima su navedene mjere koje su nadležne vlasti dužne preduzeti u periodu provođenja GAP-a BiH. Rokovi kao i nosioci aktivnosti bit će utvrđeni godišnjim operativnim planovima koji će biti definirani u skladu s nadležnostima institucija propisanim odgovarajućim zakonskim okvirom.
ARSMLJPIBiH, Gender centar FBiH (GCFBiH) i Gender centar RS-a (GCRS) nastavit će pružati stručnu podršku nadležnim institucijama vlasti u provođenju aktivnosti. Aktivnosti ARSMLJPIBiH, GCFBiH i GCRS bit će dodatno definirane u strateškom cilju 2.

Strateški cilj 1. uključuje mjere i aktivnosti u sedam prioritetnih oblasti:

  • 1.
    sprečavanje i suzbijanje nasilja na osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima;
  • 2.
    javni život i donošenje odluka;
  • 3.
    rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima;
  • 4.
    obrazovanje, nauka, kultura i sport;
  • 5.
    zdravlje;
  • 6.
    socijalna zaštita;
  • 7.
    rod i sigurnost.

Mjere u navedenim oblastima definiraju se prema sljedećoj strukturi:

  • -
    uvođenje i primjena međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova, kao obaveza kojima se direktno ili indirektno reguliraju pitanja ravnopravnosti spolova;
  • -
    provođenje analiza sa aspekta ravnopravnosti spolova (gender analiza) zakona, strategija, akcionih planova, programa i drugih akata;
  • -
    vođenje statističke evidencije, analiza i redovno objavljivanje podataka, razvrstanih prema spolu;
  • -
    izrada i provođenje mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova u institucijama u skladu s obavezama iz ZoRS-a BiH;
  • -
    provođenje obuka o ravnopravnosti spolova;
  • -
    provođenje promotivnih aktivnosti, informacionih i kampanja za podizanje svijesti javnosti o ravnopravnosti spolova;
  • -
    redovno praćenje i izvještavanje o napretku institucija u primjeni međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova.

Principi za definiranje mjera i aktivnosti institucija:

  • -
    Princip korištenja međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova
    Prilikom osmišljavanja i provođenja aktivnosti institucije koriste međunarodne standarde u oblasti ravnopravnosti spolova, a posebno standarde koji proizlaze iz dokumenata Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope i Evropske unije. U svakoj oblasti GAP-a BiH nabrojani su osnovni dokumenti iz kojih proizlaze međunarodni standardi.
  • -
    Princip usklađivanja propisa sa ZoRS-om BiH
    U skladu s članom 24. stav (3) ZoRS-a BiH, svi zakoni, podzakonski akti, strategije i akcioni planovi moraju se usklađivati s odredbama ovog zakona i s međunarodnim standardima u oblasti ravnopravnosti. Usvojeni međunarodni dokumenti zahtijevaju uvođenje odredbi za postizanje ravnopravnosti splova i zabranu diskriminacije na osnovu spola u pravni sistem, a ne samo u zakone kojima se direktno reguliraju pitanja ravnopravnosti spolova i diskriminacije.
  • -
    Princip otklanjanja diskriminacije na osnovu spola
    Aktivnosti institucija bit će usmjerene na otklanjanje uzroka koji dovode do diskriminacije na osnovu spola, koja nastaje zbog bioloških razlika između osoba ženskog i muškog spola, ali i onih sociološki i kulturološki uslovljenih razlika između muškaraca i žena.
  • -
    Princip ravnopravnosti spolova
    U skladu s potrebama, aktivnosti iz GAP-a BiH trebalo bi da budu usmjerene na postizanje ravnopravnosti spolova kako bi se osiguralo da osobe muškog i ženskog spola imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, jednaku korist od ostvarenih rezultata, te da su jednako prisutne u svim oblastima javnog i privatnog života. Aktivnosti GAP-a BiH bit će usmjerene na osnaživanje žena u onim oblastima u kojima su one posebno isključena grupa uvođenjem posebnih mjera predviđenih ZoRS-om BiH.
  • -
    Princip saradnje sa institucijama za ravnopravnost spolova
    Prilikom osmišljavanja i provođenja aktivnosti iz GAP-a BiH bilo bi neophodno da institucije kontinuirano sarađuju s institucijama za ravnopravnost spolova (ARSMLJPIBiH, GCFBiH i GCRS) kako bi se međusobni kapaciteti koristili za postizanje efikasnih, efektivnih i održivih rezultata.
  • -
    Princip analize uticaja budžeta na različite potrebe žena i muškaraca (rodno odgovorno budžetiranje)
    Prilikom planiranja aktivnosti i izrade analiza stanja u pojedinačnim oblastima neophodno je da svaki bužetski korisnik izvrši analizu kako bi se ocijenio uticaj postojećih budžetskih sredstava na zadovoljavanje različitih potreba žena i muškaraca. Ova analiza trebalo bi da posluži kao osnov za planiranje aktivnosti po oblastima GAP-a BiH.
  • -
    Princip saradnje s nevladinim organizacijama
    U planiranju i provođenju aktivnosti nadležne institucije bi, po potrebi, trebalo da sarađuju s nevladinim organizacijama u onim oblastima u kojima su nevladine organizacije izgradile kapacitete za rad na pitanjima ravnopravnosti spolova. Nevladine organizacije koje rade s krajnjim korisnicima imaju informacije o potrebama tih grupa i mogu doprinijeti efikasnijem provođenju aktivnosti iz GAP-a BiH.
  • -
    Princip unapređenja održivosti aktivnosti
    Prilikom kreiranja i provođenja aktivnosti iz GAP-a BiH u institucijama, svi nosioci odgovornosti dužni su preduzeti odgovarajuće mjere definirane članom 24. ZoRS-a BiH. Ovo uključuje:
  • -
    donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti,
  • -
    donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja s odredbama ovog zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova,
  • -
    provođenje aktivnosti i mjera iz GAP-a BiH kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava,
  • -
    osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu.
    Svi nosioci aktivnosti dužni su, prilikom izrade prijedloga aktivnosti za provođenje GAP-a BiH, analizirati stanje spolova u određenoj oblasti te predložiti mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u toj oblasti.
  • -
    Princip uključivanja transverzalnih oblasti
    Prilikom planiranja aktivnosti u institucijama, neophodno je uključivati oblasti koje su transverzalne, odnosno koje se prožimaju kao integralni dio svake prioritetne oblasti.
    Transverzalne oblasti su:
  • -
    Mediji
    Stereotipi i predrasude su osnovni uzrok neravnopravnosti spolova i diskriminacije na osnovu spola, te bi sve aktivnosti trebalo da budu usmjerene na promjenu svijesti o ravnopravnosti spolova kod šire i stručne javnosti. S obzirom na to da mediji imaju veliki uticaj na društvene promjene, medijska promocija ravnopravnosti spolova, kao principa ljudskih prava, može ubrzati strukturalne promjene ka ravnopravnosti spolova.
  • -
    Unapređenje položaja višestruko marginaliziranih grupa žena i muškaraca
    Otežavajuća okolnost za ostvarivanje prava je diskriminacija i isključenost po više različitih osnova kao što su: spol i dob, spol i pripadnost nacionalnoj manjini, spol i imovno stanje, spol i invaliditet, seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike. Prilikom planiranja aktivnosti potrebno je posebnu pažnju obratiti na specifične potrebe višestruko isključenih grupa, odnosno osoba izloženih višestrukoj diskriminaciji, uključujući rodne aspekte i probleme.
  • -
    Uloga muškaraca
    Neravnopravnost spolova i diskriminacija na osnovu spola su pitanja koja utiču na ostvarivanje prava i žena i muškaraca. Radi efikasnog rada na otklanjanju neravnopravnosti spolova i diskriminacije na osnovu spola, neophodno je podsticati veće uključivanje muškaraca kao prirodnih partnera. Uključivanje muškaraca i dječaka u sve segmente ravnopravnosti spolova dovodi do smanjenja nasilja u kojima su počinioci muškarci, vodi ka unapređenju partnerskih i porodičnih veza, jača inicijative ženskog pokreta, utiče na poboljšanje zdravlja i žena i muškaraca, dječaka i djevojčica, te dovodi do ubrzanja i efikasnosti svih drugih intervencija na polju ravnopravnosti spolova.
  • -
    Usklađivanje privatnog i profesionalnog života
    Rodni stereotipi i podjela na rodne uloge utiču na društvene modele koji ženu često drže odgovornom za porodični i privatni život (za neplaćeni rad), a muškarca za javnu sferu i poslovni život (za plaćeni rad). Ovo rezultira nejednakom podjelom domaćih i porodičnih obaveza, što je jedan od glavnih razloga za diskriminaciju žena na tržištu rada, ograničavajući njihovo političko i društveno učešće. Zbog toga je potrebno podsticati mjere za usklađivanje privatnog i profesionalnog života kao što je, između ostalog, razvoj poslovne prakse koja uvažava porodični život i jednako je dostupna ženama i muškarcima.
  • -
    Princip koordinacije, saradnje i poštivanja ustavom ustanovljene podjele nadležnosti
    ARSMLJPIBiH, GCRS i GCFBiH će u postupku izrade i provođenja GAP-a BiH poštivati princip koordinacije, saradnje i poštivanja ustavima ustanovljene podjele nadležnosti. Pritom, ARSMLJPIBiH koordinira procesom izrade i provođenja ovog plana tako da u tom procesu ostvaruje saradnju sa GCRS-om i GCFBiH, koji preuzimaju koordinaciju i saradnju s institucionalnim i vaninstitucionalnim partnerima na nivou entiteta i lokalnih zajednica u oblastima koje su u nadležnosti entiteta i lokalnih samouprava. U ovom procesu uzimaju se u obzir važeći zakoni, politike, strategije i prioriteti entiteta kako u planiranju ciljeva, mjera i aktivnosti, tako i prilikom izvještavanja. GCRS i GCFBiH imaju obavezu poštivati nadležnosti ustanovljene na nivou Bosne i Hercegovine. Planovi i izvještaji o napretku realizacije GAP-a BiH podnosit će se na usvajanje nadležnim organima Bosne i Hercegovine, RS-a i Federacije BiH. Ovaj princip podrazumijeva i obavezu razmjene informacija, međusobnog izvještavanja o napretku i preprekama, te promociju i razmjenu iskustava i dobrih praksi u Bosni i Hercegovini, regiji i na međunarodnom nivou.

Prioritetne oblasti u okviru strateškog cilja 1.

I.1. Sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima

Uvod

Bosna i Hercegovina, čiji je cilj da se u narednom periodu priključi evropskim integracijama, ima zadatak da uskladi svoje propise s međunarodnim dokumentima kojima se regulira pitanje nasilja i trgovine ljudima (trafficking). Ovi dokumenti su mnogobrojni, a najvažnije je istaći sljedeće: CEDAW; Deklaraciju UN-a o eliminaciji nasilja nad ženama (A/RES/48/104, 20.12.1993); Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 - Žene, mir i sigurnost"; Pekinšku deklaraciju i platformu za akciju, usvojenu na Četvrtoj svjetskoj konferenciji žena u Pekingu 1995. godine, Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici i Preporuku Vijeća Evrope Rec (2002)5. Vijeće Evropske unije je 8. 12. 2008. usvojilo Smjernice Evropske unije o suzbijanju nasilja i svih oblika diskriminacije žena i djevojčica 1.
Država Bosna i Hercegovina je po članu II. Ustava obavezna osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustav Bosne i Hercegovine pruža zaštitu od zlostavljanja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (stav 3 (b)); pravo na fer suđenje u građanskim i krivičnim postupcima (stav 3 (e)); pravo na privatni i porodični život i smještaj (stav 3 (f)).
Ustav Bosne i Hercegovine garantira najviši stepen međunarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda time što je u njega inkorporirano 15 najvažnijih instrumenata za zaštitu ljudskih prava. Obaveza Bosne i Hercegovine da primijeni najviše međunarodnopriznate standarde ljudskih prava proizlazi i iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. U Ustavu Bosne i Hercegovine predviđa se da su "opći principi međunarodnog prava sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta".
Također, zabranjuje se diskriminacija, te garantira uživanje prava i sloboda predviđenih ovim dokumentom svim licima bez razlike po bilo kojem osnovu, uključujući i spol. Stoga, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, država mora osigurati prava i slobode. Nasilje nad ženama, kao izraz neravnoteže moći i neravnopravnosti spolova, prisutno je vijekovima u svim fazama historijskog razvoja, u svim društvima bez obzira na politički i ekonomski sistem, bogatstvo, rasu ili kulturu. Od rođenja do smrti žene se suočavaju s diskriminacijom i nasiljem od države, zajednice i porodice. Najmanje svaka treća žena na svijetu tokom svog života bit će žrtva nasilja.
Prema ZoRS-u BiH, nasilje na osnovu spola je "svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanesena fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputava osobu ili grupu osoba da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi života". Definicije nasilja u porodici date su u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske i Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH.
U Bosni i Hercegovini veliki broj žena suočava se s problemom porodičnog nasilja. Naše društvo izgrađeno je na duboko patrijarhalnim temeljima, tako da žene žrtve nasilja ne uživaju podršku društva i suočene su s tradicionalnim predrasudama i nerijetko nastavljaju život s nasilnom osobom, prvenstveno zbog ekonomske zavisnosti i straha za djecu.
Trgovina ljudima, naročito trgovina ženama radi prostitucije, problem je koji je posljednjih godina izuzetno aktuelan u Bosni i Hercegovini. Naime, otvaranje državnih granica, prelazak na tržišnu ekonomiju, povećanje nezaposlenosti i siromaštva, raspad državne strukture i smanjenje kontrole kretanja u nekim dijelovima Evrope, stvorili su povoljne uslove za razvoj ilegalne trgovine, a posebno trgovine ljudima radi seksualnog iskorištavanja i na teritoriji naše države.

Ocjena stanja

U periodu provođenja GAP-a BiH za period od 2013. do 2017. postignut je napredak u domenu uspostavljanja zakonodavnog, strateškog i institucionalno-operativnog okvira za zaštitu i prevenciju sprečavanja i suzbijanja nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici, kao i trgovinu ljudima.

Nasilje na osnovu spola

BiH je 7. 11. 2013. postala šesta zemlja članica Vijeća Evrope (VE) koja je ratificirala Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija). U skladu s obavezama preuzetim ratificiranjem Konvencije, VMBiH je 23. 7. 2015, donio Odluku o usvajanju Okvirne strategije za provođenje Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini za period od 2015. do 2018. godine. 2 Osim toga, u RS-u i FBiH donesene su i provode se entitetske strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici. U RS-u se provodi Strategija za suzbijanje nasilja u porodici u RS-u (2014-2019), čijim provođenjem koordinira Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a. Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i samom Strategijom uspostavljen je Savjet za borbu protiv nasilja u porodici RS-a, kao mehanizam za praćenje primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici RS-a i ove strategije. Vlada Federacije BiH donijela je Strategiju za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) 3 u okviru koje se provode i obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela ratifikacijom Istanbulske konvencije. Za izradu i praćenje provođenja Strategije Vlada FBiH je formirala i stručni tim u kojem su predstavnici i predstavnice svih nadležnih institucija i nevladinih organizacija predstavljenih kroz Sigurnu mrežu, te jednog broja eksperata. Stručni tim, osim što je izradio tekst Strategije, priprema izvještaje i godišnje akcione planove s aktivnostima koje postaju sastavni dio planova rada nadležnih institucija.
Izvještaj o provođenju Okvirne strategije za 2015/2016. bilježi napredak u ostvarivanju ciljeva i mjera. Izazov u provođenju Okvirne strategije jeste činjenica da Vlada RS-a nije prihvatila njeno provođenje na teritoriji ovog entiteta. Iz istih razloga ni planirano Koordinaciono tijelo za provođenje Strategije nije formirano, tako da tu ulogu obavlja ARSMLJPIBiH. Činjenica da Okvirna strategija nije prepoznata u RS-u kao obavezujuća javna politika onemogućava njenu konzistentnu, efikasnu i koordiniranu primjenu na teritoriji cijele BiH. Naime, Vlada RS-a nije dala saglasnost za provođenje Okvirne strategije uz obrazloženje da je, prema ustavnoj podjeli nadležnosti u BiH, nasilje nad ženama i nasilje u porodici u nadležnosti entiteta, ali preduzima sve neophodne mjere za direktnu primjenu Istanbulske konvencije u RS-u.
S ciljem provođenja obaveza iz Istanbulske konvencije, Vlada RS-a zadužila je GCRS kao koordinaciono tijelo RS-a za provođenje, praćenje provođenja i izvještavanje Vlade RS-a o programima i mjerama prema Konvenciji, uključujući saradnju s organima i organizacijama u RS-u, BiH i Vijeću Evrope u vezi s ovom konvencijom. Istovremeno, zadužena su sva ministarstva i republički organi i organizacije da sarađuju sa GCRS-om na ispunjavanju obaveza iz Konvencije.
Na inicijativu GCRS-a, novi krivični zakon RS-a usaglašen je sa Istanbulskom konvencijom uvođenjem novih krivičnih djela predviđenih ovom konvencijom. Također, definira se krivično djelo iz mržnje, koje uključuje i seksualnu orijentaciju kao jedan od osnova. Krivično djelo povrede ravnopravnosti građana uključuje seksualnu orijentaciju kao osnov za razlikovanje. Krivično djelo javnog izazivanja i podsticanja nasilja i mržnje također uključuje seksualno opredjeljenje kao jedan od osnova za krivičnu odgovornost i sankcioniranje. Usaglašen je Krivični zakonik RS-a s Preporukom CM/Rec 2010(5) Komiteta ministara Vijeća Evrope o mjerama borbe protiv diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, tako što je u obilježju krivičnog djela učinjenog iz mržnje, kao i krivičnog djela javnog izazivanja i podsticanja nasilja i mržnje sadržana, između ostalog, seksualna orijentacija i rodni identitet.
Godine 2016. usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH u kojem je data definicija krivičnog djela iz mržnje, uključujući i ona učinjena zbog spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe, gdje će se takvo postupanje uzimati kao otežavajuća okolnost, ako ovim zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje za kvalificirani oblik krivičnog djela učinjenog iz mržnje. Za kvalificirane oblike krivičnih djela ubistva, teške tjelesne ozljede i silovanja, učinjenih iz mržnje, propisane su odgovarajuće kazne zatvora, a za kvalificirani oblik krivičnog djela oštećenja tuđe stvari učinjenog iz mržnje propisana je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Ovo su pozitivni koraci u nastojanju da se krivična djela počinjena iz mržnje prepoznaju i sankcioniraju.
Usvojen je novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH 4 te Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS 5. Dodatno je unaprijeđena zaštita žrtava nasilja u porodici, kao i koordinirano i efikasno djelovanje subjekata zaštite. Ovi zakoni su u značajnoj mjeri usklađeni sa Istanbulskom konvencijom. U okviru provođenja Zakona u FBiH predviđeno je donošenje šest pravilnika, a do sada su donesena četiri.
S ciljem osiguranja ujednačenog pristupa pravnoj pomoći, 2016. godine usvojen je Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći BiH 6. Ovim zakonom propisuju se oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, subjekti za pružanje i korisnici besplatne pravne pomoći, uslovi i način za njeno ostvarivanje, finansiranje i kontrolu, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona. Na entitetskom nivou usvojen je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći RS 7, dok se pravni okvir u Federaciji BiH sastoji od devet zakona o pružanju besplatne pravne pomoći na nivou kantona. Samo u Srednjobosanskom kantonu još uvijek nije regulirana ova oblast. Također, osim zavoda, besplatnu pravnu pomoć nude i nevladine organizacije. Pri Apelacionom sudu BDBiH primjenjuje se Zakon o kancelariji za pravnu pomoć 8.
Provođenjem GAP-a BiH u periodu od 2013. do 2017, te entitetskih strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici uspostavljene su osnove za održivost multidisciplinarnog pristupa zaštiti i prevenciji rodno zasnovanog nasilja. Entitetskim zakonima o zaštiti od nasilja u porodici uspostavljena je obaveza formiranja koordinacionih tijela, multisektorskih timova i potpisivanja protokola o saradnji na nivou općina, odnosno kantona u FBiH. U RS-u od 2013. godine djeluje Opći protokol o postupanju u slučajevima nasilja u porodici. U FBiH su, osim potpisanih protokola i uspostavljenih koordinacionih tijela, doneseni i kantonalni programi mjera, provode se kontinuirane obuke profesionalaca u relevantnim oblastima, kao i državnih službenika u nadležnim institucijama. Intenziviran je rad s počiniocima nasilja. Pokrenute su aktivnosti na uvođenju sistemskog načina prikupljanja podataka i elektronsklih evidencija.
GCFBiH je uspostavio elektronsku bazu podataka o prijavljivanju slučajeva nasilja u porodici u policiji, praćenju zaštitnih mjera koje obavljaju centri za socijalni rad, smještaju u sigurne kuće što obavljaju nevladine organizacije koje imaju ovaj oblik smještaja i prijavljivanje na SOS telefon 1265. Provedene su obuke i upotreba baze podataka je počela. GCFBiH redovno prikuplja i statističke podatke pravosudnih organa u FBiH o krivičnim djelima s elementima nasilja na osnovu spola. U RS-u također postoji inicijativa za uspostavljanje elektronske baze podataka, u saradnji s Misijom OSCE-a u BiH. Aktivnost je planirana za 2018. godinu, a MUPRS-a iskazao je interes i spremnost da uđe u ovaj proces.
U RS-u nadležnost za praćenje primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ima Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a, kojem svi subjekti zaštite dostavljaju podatke i izvještaje o slučajevima nasilja u porodici, a u skladu s Pravilnikom o sadržaju evidencije i izvještaja o nasilju u porodici. GCRS u okviru svoje nadležnosti prikuplja statističke podatke, te redovno prati i analizira stanje rodno zasnovanog nasilja na području RS-a.
Raspoloživi statistički podaci i različito regulirani načini njihovog prikupljana na nivou entiteta potvrđuju činjenicu da u BiH još uvijek ne postoji jedinstvena metodologija prikupljanja podataka o rodno zasnovanom nasilju, kako bi se mogli prikazati podaci za nivo BiH, posebno u svhu izvještavanja prema međunarodnim obavezama kojima se regulira ova oblast.
U izvještajnom periodu 2013. godine provedeno je Istraživanje o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja nad ženama u BiH, kao prvo anketno istraživanje na reprezentativnom uzorku u BiH. U toku je provođenje Ankete o dobrobiti i sigurnosti žena u državama članicama OSCE-a, uključujući u BiH, s akcentom na rodno zasnovanom nasilju, tokom 2017. i 2018. godine. Upoređivanje podataka i nalaza ova dva istraživanja trebalo bi da omoguće ocjenu stanja, odnosno da li je došlo do promjena u periodu od 2013. do 2017. Nadalje, anketom će biti osigurani dokazi i podaci koji će pomoći predstavnicima vlasti da unaprijede svoje politike rada, usluge pružanja pomoći, te povećaju sigurnost žena u BiH.
MLJPIBiH i USAID potpisali su u septembru 2015. godine Sporazum o grantu u iznosu od 1,75 miliona dolara, u okviru kojeg je 750.000 dolara predviđeno za rješavanje pitanja rodno zasnovanog nasilja. ARSMLJPIBiH je, s ciljem promptne realizacije pomenutog granta, odmah po potpisivanju izvršio analizu i procjenu potreba u sektoru, realizirao opsežne i kontinuirane konsultacije s relevantnim akterima, a posebno gender mehanizmima u vezi s identifikacijom prioriteta i modaliteta provođenja. Cilj projekta, čije je provođenje počelo 2017. godine, jeste povećanje kvaliteta usluga i jednak pristup svih žrtava prevenciji i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja u BiH. Provođenje projekta počelo je 1. 6. 2017, a završetak je planiran za kraj 2019. godine.