Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju "Integriranog plana podrške za nuklearnu bezbjednost (2019–2023)"

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa članom 9. stav (1) Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), na prijedlog Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 174. sjednici, održanoj 02.07.2019. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU "INTEGRIRANOG PLANA PODRŠKE ZA NUKLEARNU BEZBJEDNOST (2019–2023)"

Član 1.Predmet odluke

Ovom odlukom usvaja se "Integrirani plan podrške za nuklearnu bezbjednost (2019–2023)", koji je sastavni dio ove odluke.

Član 2.Stupanje na snagu

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 105/19
02. jula 2019. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.

Integrirani plan
podrške nuklearnoj bezbjednosti

Bosna i Hercegovina (2019 – 2023) Datum verzije: Mart 2018. Revizija: 1.5

Funkcionalna oblast 1: Zakonodavni i regulatorni okvir 1.A Zadatak – Poštovati pravno obavezujuće međunarodne instrumente i donijeti domaće zakone relevantne za nuklearnu bezbjedn

 

Postupak države

Nadležni organ(i) / Nosilac

Status /

Referenca

Predviđeni završetak

 

Napomene

1.A.1

Postati strana potpisnica i unijeti u domaće zakonodavstvo obaveze država potpisnica iz "Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala" (CPNNM)

Vijeće ministara BiH

Okončano

Sukcesija: 30.06.1998.

 

Krivični zakon BiH, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima BiH i "Pravilnik o bezbjednosti nuklearnog materijala i radioaktivnih izvora" odražavaju odredbe konvencije CPPNM i Amandmana na CPNNM.

1.A.2

Postati strana potpisnica i unijeti u domaće zakonodavstvo obaveze država potpisnica iz "Amandmana na Konvenciju o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala" (CPNNME)

Vijeće ministara BiH

Okončano

Ratifikacija:

21.06.2010.

 

Vidi 1.A.1

1.A.3

Postati strana potpisnica i unijeti u domaće zakonodavstvo obaveze država potpisnica iz "Konvencije o ranom obavještavanju o nuklearnoj nesreći" (NOT)

Vijeće ministara BiH

Okončano

Sukcesija:

30.06.1998.

 

Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u BiH iz 2007. godine odražava odredbe konvencije NOT i "Konvencije o pomoći u slučaju nuklearne nesreće ili radiološke opasnosti" (ASSIST).

Državni plan za odgovor na vanredne događaje je sačinjen i usvojen 2015. godine.

1.A.4

Postati strana potpisnica i unijeti u domaće zakonodavstvo obaveze država potpisnica iz "Konvencije o pomoći u slučaju nuklearne nesreće ili radiološke opasnosti" (ASSIST)

Vijeće ministara BiH

Okončano

Sukcesija:

30.06.1998.

 

 

1.A.5

Postati strana potpisnica i unijeti u domaće zakonodavstvo obaveze država potpisnica iz "Međunarodne konvencije o sprečavanju akata nuklearnog terorizma" (ICSANT ili Konvencija o nuklearnom terorizmu)

Vijeće ministara BiH

Okončano

Ratifikacija: 29.06.2017.

 

Član 194. Krivičnog zakona BiH se odnosi i na nuklearni materijal i na drugi radioaktivni materijal. Predviđena krivična djela uključuju krađu, nezakonitu nabavku, prijenos, obmanu, prijetnju ili drugi vid zastrašivanja u cilju stjecanja nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala.

Odredbe koje se odnose na opasni materijal su takođe relevantne. Sva krivična djela u vezi s terorizmom su obuhvaćena Krivičnim zakonom BiH.

1.A.6

Postati strana potpisnica i unijeti u domaće zakonodavstvo obaveze država potpisnica iz "Međunarodne konvencije o suzbijanju terorističkih bombaških napada" (Konvencija o terorističkim bombaškim napadima)

Vijeće ministara BiH

Okončano

Pristupanje: 11.08.2003.

 

 

1.A.7

Unijeti u domaće zakonodavstvo obaveze država potpisnica iz Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1373 "Prijetnje međunarodnom miru i bezbjednosti prouzrokovane terorističkim aktima", usvojene u skladu s Poglavljem VII Povelje UN-a

Vijeće ministara BiH

Ministarstvo sigurnosti BiH

Ministarstvo vanjskih poslova BiH (u daljem tekstu: MVP BiH)

Okončano

 

Redovno izvještavanje

BiH dostavlja redovne izvještaje o implementaciji Rezolucije 1373. Nakon 2006. godine su se izvještaji na osnovu te rezolucije prestali objavljivati.

Utvrđena je "Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma (2015–2020)". Krivični zakon BiH je sveobuhvatan i pokriva sva krivična djela u vezi s terorizmom. U skladu sa strategijom je osnovana i Operativna grupa za borbu protiv terorizma.

Vijeće ministara BiH je 9. novembra 2011. godine donijelo Odluku o provođenju restriktivnih mjera utvrđenih rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a (pored ostalih i Rezolucije 1373) prema članovima Al-Qaide, Osami Bin Ladenu, talibanima i drugim pojedincima i grupama, privrednim subjektima i organizacijama s njima u vezi. Navedena odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 103/11 od 27.12.2011. godine.

Vijeće ministara BiH je 28.09.2016. godine donijelo Odluku o provođenju Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti UN-a. Navedena odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 88/16 od 22.11.2016. godine.

1.A.8

Unijeti u domaće zakonodavstvo obaveze država potpisnica iz Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1540 "Zabrana širenja oružja za masovno uništenje", usvojene u skladu s Poglavljem VII Povelje UN-a

Vijeće ministara BiH

MVP BiH

U toku

Redovno izvještavanje

BiH implementira rezoluciju i dostavljala je izvještaje o implementaciji 2004., 2006., 2008. i 2012. godine.

BiH je u junu 2015. godine utvrdila "Akcioni plan za implementaciju Rezolucije 1540", koji uključuje spisak mjera u vezi sa sljedećim aspektima:

·      Mjere poduzete nakon zadnjeg državnog izvještaja podnesenog 2012. godine Komisiji za Rezoluciju 1540;

·      Jačanje dijaloga i saradnje na temu zabrane širenja oružja za masovno uništenje: razmatranje pune ratifikacije Pekinške konvencije (2010), Konvencije o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnosti pomorske plovidbe (SUA, 2005) i Protokola o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnosti stalnih platformi smještenih u epikontinentalnom pojasu (SUAPROT, 2005); pristupanje Aranžmanu iz Vasenara; aktivni angažman u Sigurnosnoj inicijativi zabrane širenja oružja za masovno uništenje (Proliferation Security Initiative; PSI); redovno dostavljanje ažuriranih informacija IAEA-i u cilju jačanja međusobne razmjene informacija.

·      Regionalna saradnja: jačanje regionalne saradnje u pogledu nuklearne sigurnosti i bezbjednosti, posebno na detekciji; bilateralne i regionalne radionice na temu razmjene dobrih praksi.

·      Domaće zakonodavstvo: popunjavanje praznina u domaćem zakonodavstvu usvajanjem novih zakona o kontroli izvoza robe dvojne namjene, provjeravanjem stanja u vezi sa zakonima o zabrani finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, uključujući i tehnologiju i nezakonito korištenu robu dvojne namjene, i poduzimanje neophodnih mjera.

·      Regulatorni okvir: izgradnja sveobuhvatnog regulatornog okvira jačanjem procesa kontrole izvoza putem dodatnih kontrola robe u tranzitu, osnivanja komisije za kontrolu vanjske trgovine, obuke o identifikaciji robe dvojne namjene i osnivanja regionalne mreže o takvoj identifikaciji uz naslanjanje na stručnost akademske zajednice.

·      Izvršne mjere: revidiranje zakonodavstva da bi se osigurala sveobuhvatna inkriminacija djela; jačanje obuke službenika carine i policije; dalje unapređenje saradnje sa susjednim državama u graničnoj i carinskoj kontroli; izgradnja i jačanje kapaciteta organa nadležnih za civilnu zaštitu i drugih relevantnih profesionalnih struktura za zaštitu i spašavanje stanovništva od efekata oružja za masovno uništenje; funkcionalna veza između centara za kontrolu zračenja sa sistemom ARGOS ili drugim sistemom za rano upozoravanje.

·      Akcioni plan naglašava potrebu dalje saradnje između aktera u državi u skladu sa INSSP-om.

Vijeće ministara BiH je 5. juna 2018. godine usvojilo "Strategiju BiH za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje" (u daljem tekstu: Strategija) i imenovalo Tijelo za nadzor nad provođenjem Strategije. MVP BiH će zajedno sa svim relevantnim institucijama i agencijama pripremiti akcioni plan za implementaciju Strategije, kao i akcioni plan za implementaciju Rezolucije 1540 za period 2018–2022. godine.

1.A.9

Postati strana potpisnica i unijeti u domaće zakonodavstvo obaveze država potpisnica iz drugih relevantnih obavezujućih međunarodnih pravnih instrumenata o nuklearnoj bezbjednosti, npr. Konvencije o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnosti pomorske plovidbe (SUA) i protokola na nju te konvencija Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO)

Napomena: Ti instrumenti su važni u svrhu inkriminacije djela.

Vijeće ministara BiH

Ministarstvo vanjskih poslova je izbrisano iz razloga što su dali komentar da "nisu nadležni za pokretanje postupka pristupanja navedenim međunarod-nim dokumen-tima kojih BiH još uvijek nije potpisnica, niti su nadležni za unošenje u domaće zakonodav-stvo obaveza iz svih navedenih dokumenata".

Stoga je potrebno razmotriti na sastanku budućeg Komiteta za nuklearnu bezbjednost koje institucije će pokrenuti inicijativu za pristupanje navedenim međunarod-nim ugovorima iz ove tačke.

Bit će pokrenuto

Konvencija SUA (1998)

Pristupanje: 28.07.2003.

Protokol SUAPROT (1998)

Pristupanje: 28.07.2003.

Bit će pokrenuto

za SUA 2005, SUAPROT 2005, SOLAS, Pekinšku konvenciju

 

Instrumenti Međunarodne pomorske organizacije:

·      Konvencija o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnosti pomorske plovidbe (konvencija SUA, 1988)

BiH je strana potpisnica konvencije SUA (1998).

·      Protokol o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnosti stalnih platformi smještenih u epikontinentalnom pojasu (SUAPROT; Protokol o fiksnim platformama, 1998)

BiH je strana potpisnica Protokola SUAPROT.

·      Protokol iz 2005. na Konvenciju SUA iz 1998. (SUA 2005)

BiH se potiče da postane strana potpisnica SUA-e 2005.

·      Protokol iz 2005. na Protokol o fiksnim platformama iz 1988. (SUAPROT 2005)

BiH se potiče da postane strana potpisnica SUAPROT-a 2005.

·      Međunarodni kodeks o sigurnosti brodova i lučkih prostora (ISPS) kao amandman na Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS 1974)

BiH se potiče da postane strana potpisnica SOLAS-a.

Instrumenti Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo:

·      Konvencija o suzbijanju nezakonitih akata uperenih protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva (2010) (Pekinška konvencija – još nije na snazi)

BiH se potiče da postane strana potpisnica Pekinške konvencije.

1.A.10

Pobrinuti se da su viši zvaničnici vlasti i zakonodavci upoznati sa međunarodnim instrumentima koji čine međunarodni pravni okvir za nuklearnu bezbjednost

Element održivosti: Dio nastojanja da se izgradi i održi opredjeljenje države za nuklearnu bezbjednost (vodič za implementaciju IAEA-e "Očuvanje nuklearne bezbjednosti" /u daljem tekstu: ONB/, tačka 2.1)

DRARNS

Zajednička komisija za odbranu isigurnost Parlamen-tarne skupštine BiH

Svi relevantni nadležni organi i druge zainteresi-rane strane

IAEA

Okončano

 

·      Sastanak visokih zvaničnika BiH u cilju jačanja svijesti o bezbjednosti nuklearnog materijala organiziran je u sjedištu IAEA-e u Beču 17–18. oktobra 2017. godine. Učesnici su bili članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost PS BiH te direktor, jedan zamjenik direktora i pravnik iz Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (u daljem tekstu: DRARNS).

·      Seminar za visoke zvaničnike BiH na temu jačanja svijesti o režimu nuklearne bezbjednosti organiziran je u Sarajevu 19. marta 2018. godine i bio je povezan sa radom Misije za pregled INSSP-a. Na seminaru su bili i donosioci odluka iz sljedećih državnih i ostalih aktera:

o  Ministarstvo sigurnosti BiH

o  Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

o  Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

o  Ministarstvo unutrašnjih poslova RS

o  Granična policija BiH

o  Uprava za indirektno oporezivanje BiH (u daljem tekstu: Carina)

o  Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH

o  Državna agencija za istrage i zaštitu

o  Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja

o  Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova

o  Policija Brčko distrikta BiH

o  Republička uprava civilne zaštite

o  Federalna uprava civilne zaštite

o  Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

o  Univerzitetski klinički centar Tuzla

o  Sveučilišna klinička bolnica Mostar

o  Međunarodni aerodrom Sarajevo

o  Međunarodni aerodrom Banja Luka

o  Međunarodni aerodrom Mostar

o  Zavod za javno zdravstvo FBiH

o  Institut za javno zdravstvo RS

o  Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost

o  Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Sarajevo

o  Fakultet bezbjednosnih nauka, Banja Luka

o  Misija OSCE-a u BiH

o  EUFOR u BiH

o  Centar za bezbjednosne studije (NVO)

S obzirom da su u Bosni i Hercegovini u oktobru 2018. godine održani izbori na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, te da je time došlo do određenih promjena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, potrebno je kontinuirano raditi na upoznavanju visokih zvaničnika o pitanjima nuklearne bezbjednosti. Naime, budući Komitet za nuklearnu bezbjednost može preuzeti ulogu u informiranju rukovodećih službenika o radu i djelokrugu komiteta. Takođe, potrebno je razmisliti i o ponovnom organiziranju seminara za visoke zvaničnike u saradnji sa IAEA-om ukoliko se to bude smatralo neophodnim.

1.B Zadatak – Primijeniti pravno neobavezujuće međunarodne instrumente

Funkcionalna oblast 4: Detekcija kriminalnih i neautoriziranih postupaka koji uključuju materijal van regulatorne kontrole

Ove mjere trebaju biti kreirane i implementirane bez obzira na to da li država ima program nuklearne energije. Bilo bi korisno za države koje kreću sa programom nuklearne energije ili ga proširuju da imaju mjere u funkciji što je ranije moguće, a prije upotrebe radioaktivnog materijala i prijema početnog goriva za prvu nuklearnu centralu ili istraživački reaktor.

4.A Zadatak – Donijeti odluku na državnom nivou o razvoju i implementaciji sistema i mjera detekcije u nuklearnoj bezbjednosti

Postupak države

Nadležni organ(i) / Nosilac

Status /

Referenca

Predviđeni završetak

Napomene

4.A.1

Ozvaničiti opredjeljenje države u cilju podrške razvoju i implementaciji sistema i mjera nuklearne bezbjednosti u skladu sa širom državnom politikom i strategijom bezbjednosti.

Element održivosti: Izgradnja i održavanje opredjeljenja države za nuklearnu bezbjednost (ONB, tačka 2.1)

To opredjeljenje može imati razne oblike (državna politika, bijela knjiga, državni zakon).

Vijeće ministara BiH

MVP BiH

Ministarstvo sigurnosti BiH

Granična policija BiH

DRARNS

Ref. 1.C.2, 2.A.1, 2.A.2 i 2.A.4

+

Funkcionalna oblast 1

U toku

 

Opredjeljenje države za uspostavljanje arhitekture detekcije u nuklearnoj bezbjednosti je uključeno u INSSP iz 2014. godine, kojeg je Vijeće ministara BiH usvojilo.

Strategija BiH za prevenciju širenja oružja za masovno uništenje (2018–2022) usvojena je od strane Vijeća ministara BiH.

Vijeće ministara BiH je usvojilo "Strategiju integriranog upravljanja granicom 2015–2018." (treba biti ažurirana za naredni period). Ona uključuje odredbe o prevenciji nezakonitog prometa opasnog materijala. DRARNS treba biti uključen u ovaj proces.

4.B Zadatak – Sačiniti državnu strategiju detekcije zasnovanu na informacijama o riziku

Postupak države

Nadležni organ(i) / Nosilac

Status/

Referenca

Predviđeni završetak

Napomene

4.B.1

Na osnovu ishoda procjene prijetnje i rizika, definirati zadatke, obim i prioritete državne strategije detekcije materijala van regulatorne kontrole. Definirati najvažnije uloge, odgovornosti i mehanizam koordinacije.

 

Komitet za nuklearnu bezbjednost u saradnji sa Tijelom za nadzor nad provođenjem Strategije

DRARNS

OSA BiH

Carina

Svi drugi relevantni nadležni organi pod koordinaci-jom Ministarstva sigurnosti BiH i DRARNS-a

Ref. 2.A.1, 2.A.2 i 2.A.4