Aktio

KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE

Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka a), u vezi člana 4. stav (1) tačka b) i d) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i članova 105. i 108. Zakona o upravnom postupku (''Službeni glasnik BiH'', br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16) i člana 62. Zakona o upravnim sporovima ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), u postupku pokrenutom po Zahtjevu Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH, Hasana Brkića 2, 71000 Sarajevo, zastupan po punomoćniku, advokatu Almiru A. Selimoviću, Maršala Tita 29/II, 71000 Sarajevo protiv Vlade Kantona Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71000 Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav 1. tačka b) i d) Zakona o konkurenciji, zaprimljenog pod brojem: 05-26-3-025-II/16 dana 15.07.2016. godine, a postupajući po Presudi Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 3 U 025836 17 U od 24.01.2019. godine, Konkurencijsko vijeće na 52. (pedestdrugoj) sjednici održanoj dana 07.05.2019. godine, je donijelo

RJEŠENJE

  • 1.
    Odbija se Zahtjev podnesen od strane Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH, Hasana Brkića 2, 71000 Sarajevo, podnesen protiv Vlade Kantona Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tačke b) i d) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.
  • 2.
    Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u ''Službenom glasniku BiH'', službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje

Ovim Rješenjem izvršava se Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 U 025836 17 U od 24.01.2019. godine (u daljem tekstu: Presuda), kojom je Sud Bosne i Hercegovine uvažio Tužbu Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH, Hasana Brkića 2, 71 000 Sarajevo (u daljem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili Udruženje) i poništio Rješenje Konkurencijskog vijeća, broj: 05-26-3-025-40-II/16 od 07.06.2017. godine (u daljem tekstu: Rješenje), te predmet vratio Konkurencijskom vijeću na ponovno rješavanje.

Konkurencijsko vijeće je presudu zaprimilo dana 29.01.2019. godine pod brojem: 05-26-3-025-49-II/16 u kojoj je Konkurencijskom vijeću naloženo da u ponovnom postupku donese rješenje u ovom predmetu.

Prema članu 62. Zakona o upravnim sporovima ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), kada sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, te je pri donošenju novog rješenja vezan pravnim shvatanjima i primjedbama suda u vezi s postupkom.

Konkurencijsko vijeće je dana 07.06.2017. godine, donijelo rješenje broj: 05-26-3-025-40-II/16, kojim se odbija Zahtjev Podnosioca zahtjeva podnesen protiv Vlade Kantona Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (daljem tekstu: Vlada KS), radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tačke b) i d) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan te odbija se prijedlog za donošenje rješenja o privremenoj mjeri i nalaže Podnosiocu zahtjeva da na ime troškova postupka Vladi KS plati iznos od 631,80 KM, što je Podnosilac zahtjeva i izvršio.

1. Pokretanje postupka

Konkurencijsko vijeće je dana 15.07.2016. godine zaprimilo Zahtjev za pokretanje postupka pod brojem: 05-26-3-025-II/16 Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH, Hasana Brkića 2, 71000 Sarajevo (u daljem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili Udruženje) podnesen putem advokata Almira A. Selimovića, Maršala Tita 29/II, 71000 Sarajevo protiv Vlade Kantona Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71000 Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada KS) radi utvrđivanja usuglašenosti Odluke o pozitivnoj bolničkoj i magistralnoj listi lijekova Kantona Sarajevo broj: 02-05-22664/16 od 01.06.2016. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/2016) (u daljem tekstu: Odluka) sa Zakonom o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), (u daljem tekstu: Zakon), a radi ocjene postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav 1. tačka b) i d) Zakona kao i donošenja Rješenja o privremenoj mjeri u smislu člana 40. Zakona.

Uvidom u podneseni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije kompletan i uredan, u smislu člana 28. Zakona, te je zatražilo dopunu istog aktom broj: 05-26-3-025-1-II/16 dana 19.07.2016. godine.

Dana 16.08.2016. godine Konkurencijsko vijeće je uputilo obavijest broj: 05-26-3-025-2-II/16 informišući Podnosioca zahtjeva da s obzirom da nisu dostavili traženu dokumentaciju u zakonom utvrđenom roku niti su tražili produženje roka, smatra se da su odustali od zahtjeva u skladu sa članom 31. stav (2) Zakona.

Podnosilac Zahtjeva je dopunio isti i traženu dokumentaciju dostavio dana 23.08.2016. godine podneskom broj 05-26-3-025-3-II/16, koju je Konkurencijsko vijeće odlučilo prihvatiti, imajući u vidu da je dana 01.10.2016. godine usljed isteka zakonskog mandata, došlo do promjene vijećnika Konkurencijskog vijeća koji je zadužio predmetni spis.

S obzirom da Zahtjev i dalje nije bio kompletan, ponovo je upućen Zahtjev za dopunom broj: 05-26-3-025-4-II/16 dana 18.10. 2016. godine sa ciljem da se isti kompletira i nastavi sa daljim postupkom u skladu sa Zakonom.

Dana 04.11.2016. godine Konkurencijsko vijeće je zaprimilo zahtjev Podnosioca zahtjeva broj: 05-26-3-025-5-II/16 kojim se traži produženje roka za dostavom tražene dopune, koji imajući u vidu sve okolnosti nije ocjenjen opravdanim te su o istom obavješteni aktom broj: 05-26-3-025-6-II/16 dana 10.11.2016. godine;

Dana 16.11.2016. godine Konkurencijsko vijeće je zaprimilo dopunu Zahtjeva broj: 05-26-3-025-7-II/16 koju je Konkurencijsko vijeće prihvatilo, s obzirom da u trenutku zaprimanja dopune Zahtjeva, nismo zaprimili dokaz (povratnicu) da je Podnosilac zahtjeva zaprimio Obavijest broj: 05-26-3-025-6-II/16 od 10.11.2016. godine.

Podnosilac zahtjeva dopisom broj: 05-26-3-025-9-II/16 od 29.11.2016. godine dostavio je dokaz o uplati administrativne takse, na osnovu zahtjeva Konkurencijskog vijeća broj: 05-26-3-025-8-II/16 od 17.11.2016. godine.

Konkurencijsko vijeće je dana 14. decembra 2016. godine pod brojem: 05-26-3-025-10-II/16 shodno članu 28. stav (3) Zakona, Podnosiocu zahtjeva izdalo Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva.

2. Stranke u postupku

Stranke u postupku su Udruženje predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH, ul. Hasana Brkića 2, 71000 Sarajevo i Vlada Kantona Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71000 Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada KS).

2.1. Udruženje predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH

Udruženje predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH je registrovano dana 31.5.2002. godine u Registru udruženja Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, pod registarskim brojem: RU-2/02, knjiga I Registra. Sjedište Udruženja je u Sarajevu, ul. Hasana Brkića br. 2, a lice odgovorno za zastupanje je dr. Nedžad Kečo.

2.2. Vlada Kantona Sarajevo

Vlada Kantona Sarajevo je organ uprave koji je donio spornu Odluku i na kojeg se u skladu s članom 2. stav (1) tačka b) Zakona primjenjuju odredbe istog, kada svojim djelovanjem posredno ili neposredno učestvuje ili utiče na tržište Bosne i Hercegovine.

3. Pravni okvir predmetnog postupka

Konkurencijsko vijeće je u toku postupka primijenilo odredbe Zakona, Zakona o upravnom postupku i Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10).

Također, Konkurencijsko vijeće je uzelo u obzir i odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/08), Zakona o lijekovima FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12), Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 82/11), Pravilnika o postupku i načinu izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet ("Službeni glasnik BiH", br. 75/11), Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obavezama Ministarstva zdravlja, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i distributera lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13), Odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine čiji sastavni dio je Lista esencijalnih lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 56/13, 74/14 i 94/15), i Odlukom o izmjeni i dopuni odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 94/15).

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njegovih država članica, s jedne strane i Bosne i Hercegovine s druge strane ("Službeni glasnik BiH - međunarodni ugovori" br. 10/08), (u daljem tekstu: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) odredba čl. 71. o primjeni kriterija i pravne stečevine Evropske unije, te člana 43. stav (1) Zakona, koje omogućuje Konkurencijskom vijeću u svrhu ocjene datog slučaja, da se može koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije.

4. Relevantno tržište

Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 33/10) čini tržište određenih proizvoda/usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu.

Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim s obzirom na njihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe.

Prema odredbi člana 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno geografsko tržište obuhvaća cjelokupnu ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantne usluge pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima.

Relevantno tržište predmetnog postupka je uvrštavanje lijekova na esencijalnu Listu lijekova za 2016.godinu koji se izdaju na recept, u skladu sa Odlukom o Listi lijekova za 2016. godinu donesene od strane Vlade KS.

Relevantno geografsko tržište je teritorija Kantona Sarajevo, budući da se Odluka o listi lijekova za 2016. godinu primjenjuje u Kantonu Sarajevo.

U ovom postupku je utvrđeno kako je predmet postupka uvrštavanje lijekova na esencijalnu Listu lijekova u 2016. godini koji se izdaju na recept temeljem subvencije od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, na teritoriji Kantona Sarajevo.

5. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka

U Zahtjevu Podnosilac zahtjeva opisuje činjenično stanje i okolnosti koje su razlog za podnošenje Zahtjeva, te ukratko navodi slijedeće:

  • -
    da je Podnosilac zahtjeva pravno lice registrovano kao udruženje u Registru udruženja Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine pod registarskim brojem RU-2/02, knjiga I Registra, dana 31.05.2002. godine, sa sjedištem u Sarajevu, ul. Hasana Brkića broj 2, dok je odgovorno lice za zastupanje udruženja je dr. Nedžad Kečo;
  • -
    da je među ciljevima udruženja i zastupanje interesa članica udruženja, čiji interesi Odlukom Vlade KS, koja je predmet zahtjeva za utvrđivanje usaglašenosti sa Zakonom o konkurenciji, itekako mogu biti narušeni, čak do tog stepena da pojedine članice udruženja može dovesti do upitnosti ekonomske opravdanosti dalje egzistencije na BiH tržištu;
  • -
    da pokreću postupak protiv Vlade KS, sa sjedištem u Sarajevu, ulica Reisa Džemaludina Čauševića broj 1, koju zastupa Kantonalno pravobranilaštvo Kantona Sarajevo, sa sjedištem u Sarajevu, ulica Branilaca Sarajeva broj 21, kao donosioca Odluke čije utvrđivanje usaglašenosti sa Zakonom o konkurenciji se traži;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva smatra da Vlade KS, Odlukom o pozitivnoj, bolničkoj i magistralnoj listi lijekova Kantona Sarajevo broj 02-05-22664/16 od 01.06.2016. godine (Službene novine Kantona Sarajevo, broj: 27/16 od 7.6.2016.godine) (u daljem tekstu: Odluka), sprečava i narušava tržišnu konkurenciju na tržištu izdavanja lijekova koji se izdaju na teret zdravstvenog osiguranja Kantona u smislu člana 4. stav 1. tačka b) i tačka d) Zakona o konkurenciji;
  • -
    da na pozitivnu listu A i B lijekova koji se izdaju na teret zdravstvenog osiguranja nisu uvršteni svi proizvođači lijekova koji ispunjavaju uslove za uvrštavanje na istu, kako u pogledu ispunjavanja uslova za prometovanje lijekovima u BiH, tako i u pogledu prihvatanja ponuđene cijene lijekova od strane Vlade, te ostalih uslova propisanih Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13 od 12.06.2013. godine), a koji su uredno podnijeli aplikacije za uvrštavanje njihovih lijekova na listu, među kojima su i članice Podnosioca zahtjeva;
  • -
    da su na istu listu lijekova uvršteni samo tzv. domaći proizvođači lijekova istog generičkog sastava, oblika i pakovanja, izuzev u pogledu lijekova koje ne proizvode ili ne pakuju, uz gotovo beznačajne izuzetke, a sve tobože radi zaštite domaće "proizvodnje" lijekova, iako su u više navrata od strane Udruženja upozoravani da bi donošenjem takve liste, koju su prije donošenja najavljivali u medijima, došlo do kršenja pozitivnih zakonskih propisa i relevantnih Odluka Konkurencijskog vijeća BiH;
  • -
    da su članice udruženja, Podnosioca zahtjeva, iz reda najjačih svjetskih kompanija iz ove oblasti, da su dugi niz godina na tržištu lijekova BiH sa neupitnim kvalitetom proizvoda, za razliku od nekih proizvođača koji su uvršteni na listu, te da je velikom broju korisnika zdravstvenog osiguranja koji su do donošenja ove Odluke koristili lijekove koji sada nisu uvršteni na listu, odnosno koji su "skinuti" sa liste, a koji uzgred pune budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja i radi kojih Zavod, kao i Ministarstvo zdravlja Vlade kantona i postoje, uskraćeno pravo korištenja lijekova na koje su navikli, koji im odgovaraju i koje im je ljekar propisivao;
  • -
    da je identičan slučaj već bio predmetom rasprave Konkurencijskog vijeća po zahtjevu Unifarm d.o.o. Lukavac protiv Odluka Vlade Tuzlanskog kantona o pozitivnoj listi lijekova broj: 02/1-37-003419 od 03.03.2015. godine i 02/1-37-23485/15 od 29.10.2015. godine;
  • -
    da je Konkurencijsko vijeće donijelo Rješenje broj: 02-26-3-014-22- II/15 kojim je utvrdilo da se predmetnim Odlukama sprječava, ograničava i narušava tržišna konkurencija na tržištu uvrštavanja lijekova na pozitivnu listu lijekova koji se propisuju i izdaju osiguranim osobama na teret Zavoda zdravsvenog osiguranja Tuzlanskog kantona, ograničavanjem i kontrolom tržišta što predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji;
  • -
    da su o navedenom rješenju Konkurencijskog vijeća upoznali Premijera Vlade KS i ministricu zdravstva, koji su se oglušili na isto;
  • -
    da je Konkurencijsko vijeće BiH i po Zahtjevu Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH u postupku protiv Vlade KS radi utvrđivanja usaglašenosti Odluke o listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ("SI. Novine FBiH" br. 75/11), sa Zakonom o konkurenciji, donijelo Rješenje pod brojem 01-01-26-048-36-II/07 od 22.10.2008. godine, kojim je utvrđeno da je odredba čl. 20. Odluke o listi lijekova koji se izdaju na teret zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, u suprotnosti sa odredbama čl. 4. Zakona o konkurenciji, upravo iz razloga diskriminacije i stavljanja u neravnopravan položaj strane proizvođače lijekova;
  • -
    da je po Zahtjevu Udruženja protiv Odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o esencijalnoj listi lijekova koji se izdaju na teret zdravstvenog osiguranje po kojem je Konkurencijsko vijeće donijelo Rješenje broj 04-26-3-027-38-II/11 od 04. oktobra 2012. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 85/2012), te Rješenje broj 04-26-3-027-65-II/11 od 27.05.2015. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 56/2015), u kojem je utvrdilo da ograničenjem broja zaštićenih naziva lijekova koji imaju isti generički naziv, oblik, jačinu i pakovanje ograničava i narušava tržišna konkurencija (str. 14, alineja 2. Rješenja);
  • -
    da iako nije u nadležnosti Konkurencijskog vijeća da utvrđuje usaglašenost predmetne Odluke sa federalnim propisima, treba istaći da je ista i u suprotnosti sa članom 14. Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13 od 12.06.2013. godine), kojom odredbom su striktno određeni uslovi pod kojim se može ograničiti stavljanje i propisivanje lijeka na listu lijekova zaštićenog naziva, odnosno proizvođača;
  • -
    dostavljen je i tabelarni pregled lijekova koji nisu uvršteni na pozitivnu listu A i B lijekova koje proizvode članice Udruženja (Pliva d.o.o. Hrvatska, Farmal, Berlin-Chemie, Alkaloid, ALVOGEN, BIOFARMA, DEVA, ERIS, REPLEK PHARM, Lek, Nobel Ilac, BGP Products, PRO.MED.CS, Bilim, JADRAN);
  • -
    da je neosporno da će primjena sporne odluke Vlade KS svakako dovesti do direktnog štetnog uticaja na privredne subjekte, proizvođače lijekova koji nisu uvršteni na listu lijekova koji se izdaju na teret zdravstvenog osiguranja kantona iako za to ispunjavaju sve zakonske uslove, da će doći do poremećaja na jedinstvenom tržištu lijekova u BiH zbog različitih uslova poslovanja, te enormnog profita "privilegovanih" proizvođača među kojima je i ZADA Pharmaceuticals d.o.o. Tuzla, privredno društvo koje već godinama ima sve blokirane transakcijske račune i nije jasno na koji način uopšte posluje.

Imajući u vidu izneseno Podnosilac zahtjeva smatra opravdanim da Konkurencijsko vijeće BiH, u što kraćem roku, pokrene postupak po ovom zahtjevu, u kojem će utvrditi da li je Vlada KS, Odlukom o pozitivnoj, bolničkoj i magistralnoj listi lijekova Kantona Sarajevo broj 02-05-22664/16 od 01.06.2016. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/16), narušila tržišnu konkurenciju na teritoriji BiH, donese Rješenje o privremenoj mjeri kojim će suspendovati primjenu Odluke do okončanja postupka, a sve u cilju zaštite i promocije tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini i sprječavanja nastanka štetnih posljedica kako za pojedine privredne subjekte, tako i za društvenu zajednicu uopšte.

Podnosilac Zahtjeva je dopunio isti i traženu dokumentaciju dostavio dana 23.08.2016. godine podneskom broj 05-26-3-025-3-II/16, koju je Konkurencijsko vijeće odlučilo prihvatiti, imajući u vidu da je dana 01.10.2016. godine usljed isteka zakonskog mandata, došlo do promjene vijećnika Konkurencijskog vijeća koji je zadužio predmetni spis.

U dostavljenoj dopuni, Podnosilac zahtjeva u bitnom navodi pojašnjenja koja se odnose na spornu Odluku, i to da sastavni dio Odluke čini prilog sa listom lijekova na kojoj se nalazi i tzv. A i B lista. Razlika između ove dvije liste je to da se lijekovi iz A liste u cijelosti finansiraju iz sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO), dok se lijekovi sa B liste djelimično finansiraju od strane ZZO, a djelimično od strane osiguranika.

Također, navodi da u predmetnoj listi su taksativno navedeni lijekovi koji se izdaju na teret ZZO kantona po tvorničkom nazivu lijeka i proizvođaču istog, šifri lijeka, generičkom sastava lijeka, obliku pakovanja, jačini, učešću zavoda u finansiranju i sl. Federalnom listom lijekova je utvrđeno koji se lijekovi nalaze na listama lijekova u Federaciji BiH, a koja je obavezujuća za kantone u FBiH, prema svim navedenim kategorijama izuzev po kategoriji tvorničkog naziva lijeka i proizvođača.

Nadalje, navodi da Federalna lista utvrđuje generički sastav lijeka, oblik pakovanja, jačinu i sl., ali ne navodi koji lijekovi prema proizvođačima istih, a koji ispunjavaju pomenute kriterije, će se naći na listama u kantonima. Međutim Federalnim propisima je utvrđena i procedura i uslovi za stavljanje određenog lijeka pojedinačnog proizvođača na listu, kao i pod kojim uslovima se neki lijek može ne uvrstiti, odnosno "skinuti" sa liste. Prema istim propisma svaki proizvođač lijeka čiji lijek ispunjava sve zakonske uslove u pogledu odobrenja za prometovanje, izvršene kontrole prve serije i sl. i koji aplicira i prihvati uslove za stavljanje lijeka na listu, mora biti uvršten na istu pod jednakim uslovima uz izuzetak da lijek tog proizvođača u zakonitoj proceduri bude izostavljen sa liste, što nijedan od lijekova članica Udruženja sa kojim su aplicirali na listu Kantona Sarajevo nije.

Također, nesporno proizilazi da je ne uvrštavanjem lijekova članica Udruženja na listu Kantona Sarajevo koji ispunjavaju sve uslove i sa kojim su članice Udruženja aplicirale na listu, predstavlja ograničavanje tržišta lijekova na području Kantona Sarajevo i dovođenje proizvođača i distributera istih u nepovoljan položaj u odnosu na proizvođače, uglavnom tzv "domaće proizvođače" (iz razloga što su isti pretežno u vlasništvu stranih pravnih ili fizičkih lica i što uglavnom samo pakuju, a ne proizvode lijekove).

Relevantno tržište na koje se odnosi sporna Odluka je tržište na prostoru koji obuhvata Kanton Sarajevo. U posljednih 12 mjeseci na tržištu kantona prometovano je lijekova u ukupnoj vrijednosti od 70.614.636,00 EUR, od čega 65.250.138,00 EUR otpada na lijekove koji se izdaju na liječnički recept.

Udio finansiranja ZZO Kantona Sarajevo u finansiranju lijekova u ovom periodu je oko 80.000.000,00 KM sa uračunatim PDV-om i troškovima usluga izdavanja lijekova, čijim umanjenjem se dođe do realnih 65.000.000,00 KM koji se odnose na plaćanje lijekova proizvođačima, odnosno distributerima lijekova od strane Zavoda.

Listu lijekova po generičkom sastavu koji se izdaju na teret ZZO u kantonima FBiH donosi Vlada Federacije na prijedlog Ministarstva zdravlja FBiH i iste su se obavezne pridržavati Vlade kantona koje određuju konkretne liste lijekova po proizvođačima istih koji apliciraju za uvrštavanje na liste i koji ispunjavaju propisane uslove u pogledu generičkog sastava lijeka, jačine i oblika pakovanja, odobrenja za prometovanje lijekom u BiH, izvršenom kontrolom prve serije itd, te koje pristaju na uslove u pogledu cijene i sl.

Način aplikacije za uvrštavanje na listu u Kantonu Sarajevu određen je tačkom VII. Odluke kojom je utvrđeno da nosioci odobrenja za prometovanje lijekova koji su po generičkom sastavu, pakovanju i obliku lijeka uvršteni na Federalnu listu, potrebnu dokumentaciju sa aplikacijom dostavljaju putem zaštićene web aplikacije Ministarstva zdravstva kantona.

Na tržištu lijekova u BiH, pa tako i u Kantonu Sarajevo, su u prethodnim godinama domaći proizvođači sudjelovali sa 19 %, odnosno strani proizvođači sa 81%. Na sadašnjoj listi Kantona Sarajevo je udio domaćih proizvođača 39 %, uz napomenu da strani proizvođači u ostalom dijelu od 41% skora da i nemaju domaćih ekvivalenata. Iako je nezahvalno u ovom trenutku praviti procjenu štete koja će nastati za strane proizvođače, imajući u vidu ranije iznesene podatke o relevantnom tržitu, šteta će u svakom slučaju biti veća od 1.000.000,00 KM na mjesečnom nivou.

U dostavljenoj dopuni Zahtjeva broj: 05-26-3-025-7-II/16, Podnosilac zahtjeva je između ostalog dao dodatna pojašnjenja koja se odnose na lijek istog generičkog sastava i imena, pakovanja, težine i oblika u odnosu na liste lijekova FBiH koju su dužni primjeniti svi Kantoni/Županije FBiH, odnosno svi proizvođači koji imaju takav lijek bez obzira na njihovo zaštićeno ime, a koji pored toga imaju odobrenje za prometovanje u BiH i koji pristaju na ponuđenu cijenu lijeka i apliciraju na listu, trebaju imati ravnopravan tretman.

Također, Podnosilac zahtjeva navodi da nikakav finansijski odraz na budžet ZZO Kantona Sarajevo nema, da li će na listi recimo navedenog generičkog lijeka biti jedan ili deset proizvođača istih lijekova različitog zaštićenog imena. Isti je broj pacijenata kojima je potreban npr. ranitidin, ista je cijena lijeka i iz budžeta će se za isti izdvojiti ista sredstva bez obzira koliko proizvođača će učestvovati u prodaji tog lijeka.

Na osnovu gore navedenog, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da povrede Zakona, na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, nije moguće utvrditi bez provođenja postupka, te je u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, na 136. sjednici održanoj dana 21. decembra 2016. godine, donijelo Zaključak o pokretanju postupka, broj: 05-26-3-025-12-II/16 (u daljem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja postojanja zabranjenih konkurencijskih djelovanja u smislu člana 4. stav (1) tačke b) i d) Zakona.

Konkurencijsko vijeće, u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, je dostavilo Zahtjev i Zaključak na odgovor protivnoj strani u postupku, Vladi KS, Reisa Džemaludina Čauševića 1., 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, aktom broj: 05-26-3-025-17-II/16 dana 22. decembra 2016. godine.

Konkurencijsko vijeće je dostavilo Zaključak Podnosiocu zahtjeva, aktom broj: 05-26-3-025-16-II/16 dana 22. decembra 2016. godine.

Dana 06.01.2017. godine zaprimljen je Zahtjev za produženje roka za dostavu odgovora na zaključak o pokretanju postupka broj: 05-26-3-025-18-II/16 od strane Vlade KS, radi kompleksnosti predmeta.

Dana 11.01.2017. godine, Konkurencijsko vijeće je Vladi KS aktom broj: 05-26-3-025-19-II/16, odobrilo dodatni rok od 30 dana za dostavu traženog odgovora.

Vlada KS je u odobrenom roku dostavila odgovor na Zahtjev i Zaključak Konkurencijskom vijeću, u smislu člana 33. stav (3) Zakona, aktom broj: 05-26-3-025-20-II/16 dana 10.februara 2017. godine, u kojem osporava Zahtjev, te smatra da isti treba odbiti kao neosnovan, te u vezi sa pojedinačnim navodima Podnosioca zahtjeva, u bitnom navodi slijedeće:

  • -
    da su potpuno netačni i neosnovani navodi Podnosioca zahtjeva da je Vlada KS donoseći Odluku o pozitivnoj, bolničkoj i magistralnoj listi lijekova broj 02-05-22664/16 od 01.06.2016. godine (u daljem tekstu: Pozitivna lista lijekova), postupala protivno federalnim propisima, odnosno Zakonu o lijekovima FBiH i provedbenim aktima;
  • -
    da su Pozitivnu listu lijekova donijeli na osnovu ovlaštenja i obaveze utvrđene u čl. 33. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine F BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08, 48/11 i 100/14) i čl. 8. Zakona o lijekovima FBiH ("SI. novine FBiH" br. 109/12);
  • -
    da je odredbom čl. 33. Zakona o zdravstvenom osiguranju izričito predviđeno pravo osiguranih osoba na korištenje lijekova koje je odobrila Vlada Federacije, a koji se osiguranicima mogu propisivati na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. Istom odredbom je utvrđeno da se kantonalnim propisima određuje obim prava na korištenje lijekova, koji se propisuju na teret sredstava kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja;
  • -
    da je odredbom čl. 8. Zakona o lijekovima utvrđeno da listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona (pozitivna lista lijekova kantona) donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva;
  • -
    da je članom 9. istog zakona propisano da se na pozitivnu listu lijekova, na području kantona, uvrštavaju samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uslove propisane državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona, kao i da se može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova na pozitivnoj listi kantona;
  • -
    da je navedenom zakonskom odredbom propisano da se pozitivna lista lijekova sačinjava u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa Liste lijekova u Federaciji (iskustvom u terapijskoj primjeni kod pacijenata za dati zaštićeni naziv lijeka; sigurnosti snabdijevanja lijekovima uzimajući u obzir historijske podatke, u smislu (ne)redovnog snabdijevanja lijekovima u FBiH; postojanjem evidentnih nuspojava za specifičan zaštićeni lijek; kvalitetom i vjerodostojnošću podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih izvora; statusom zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenim sistemima država EU i slično);
  • -
    da donoseći pozitivnu listu lijekova Vlada KS postupa kao organ javne (izvršne) vlasti, u skladu sa zakonom utvrđenim nadležnostima i obavezama;
  • -
    da je isključiva svrha donošenja pozitivne liste lijekova ostvarivanje prava osiguranika na korištenje lijekova koji se propisuju na teret socijalnog osiguranja odnosno da se sredstva socijalnog osiguranja formiraju na principu solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti kao i da se pozitivna lista lijekova utvrđuje isključivo na bazi medicinske nauke i struke;
  • -
    da pozivanje Podnosioca zahtjeva na neke od ranijih odluka Konkurencijskog vijeća, u predmetima sa navodno sličnom problematikom, ne predstavlja relevantan argument. Naime, Konkurencijsko vijeće je, prije svega, dužno postupati po zakonu, što u konkretnom slučaju - pored Zakona o konkurenciji, obuhvata i pravila i praksu Evropske komisije i Evropskog suda pravde (a što je primjenjivo s obzirom na odredbe čl. 43. st. 7. Zakona o konkurenciji i čl. 71. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju);
  • -
    da u pogledu rješenja Konkurencijskog vijeća, za koja Podnosilac zahtjeva tendenciozno tvrdi da se radi o analognim predmetima, Vlada KS ističe da predmeti na koje se poziva Podnosilac zahtjeva, uopšte nisu analogni, što se jednostavnim uvidom u navedene predmete može utvrditi. Svaki od predmeta, na koji se poziva Podnosilac zahtjeva, bio je baziran na različitom činjeničnom stanju i na propisima koji su važili u određenom periodu;
  • -
    da za konkretni slučaj koji se vodi pred Konkurencijskim vijećem, veliki značaj ima relevantna činjenica da su izvršene bitne promjene u zakonskoj regulativi u ovoj oblasti, kao i da je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji BiH obavezuje na primjenu pravila i prakse EU;
  • -
    da je novi Zakon o lijekovima FBiH iz 2012. godine ovlastio kantonalne vlade da mogu ograničiti broj zaštićenih lijekova (član 9. stav 2.), i nametnuo obavezu da se na pozitivnu listu lijekova kantona obavezno uvrštavaju i lijekovi domaćih proizvođača (član 9. stav 3.);
  • -
    da navedene zakonske odredbe nisu bile na snazi, u vrijeme kada je Konkurencijsko vijeće donosilo odluke na koje se Podnosilac zahtjeva poziva, - ili stranke u tim postupcima nisu ukazivale na odgovarajuće propise, - niti je u tim postupcima korištena pravna argumentacija koja se koristi u ovom postupku;
  • -
    da su netačni navodi Podnosioca zahtjeva da je Vlada KS određen broj lijekova stranih proizvođača "skinula" sa liste. Naime, Vlada KS je donijela novu listu lijekova, radi usklađivanja sa zakonom, a nije "skidala" bilo koje lijekove sa ranije liste. Pod "skidanjem lijeka sa liste" smatra se uklanjanje lijeka sa tekuće - važeće liste, iz razloga koji su propisani zakonom (na primjer, neredovno snabdijevanje lijekom);
  • -
    da kod utvrđivanja nove liste, lijekovi se uvrštavaju na listu na način i pod uslovima koji su utvrđeni propisima i u skladu sa stanovištima i standardima struke i nauke, te potrebama zaštite zdravlja stanovništva;
  • -
    da je Vlada Kantona, na osnovu člana 9. Zakona o lijekovima, izričito ovlaštena da može ograničiti broj zaštićenih lijekova na pozitivnoj listi;
  • -
    da Vlada Kantona Sarajevo ukazuje na to da se na Pozitivnoj listi nalazi veliki broj lijekova stranih proizvođača i da njihovo finansijsko učešće na listi višestruko premašuje finansijski iznos koji zbirno ostvaruju svi domaći proizvođači uvršteni na pozitivnu listu, što oni u svom Zahtjevu i ne spore. Preciznije, finansijsko učešće stranih proizvođača po osnovu utrošenih sredstava za finansiranje Pozitivne liste u 2016.godini iznosi preko 2/3 (dvije trećine);
  • -
    Također ističu da se Podnosilac zahtjeva nije jasno opredijelio za relevantno tržište, ali iz konteksta njegovog zahtjeva proizilazi da kao relevantno tržište smatra područje Kantona Sarajevo, što je neodrživo, jer u stvarnosti jedino relevantno tržište lijekova predstavlja teritorija Bosne i Hercegovine;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva grubo manipuliše podacima i netačno prezentira činjenično stanje. Prema definiciji, relevantno tržište lijekova obuhvata sve lijekove koje pacijenti i zavodi kao potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu njihov sastav, kvalitetu koja se dokazuje registracijom, indikaciono područje tj. namjenu, način upotrebe ili doziranje, uslove prodaje (koji zavise od volje proizvođača), kao i kontinuirane opskrbe sa lijekom i cijene lijeka;
  • -
    da prema zvaničnim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH vrijednost tržišta lijekova Bosne i Hercegovine u 2015. godine je iznosila 597.097.794 KM, od čega su strani proizvođači imali udio u iznosu od 494.339.400 KM ili 82,8%, dok su domaći ostvarili promet od 102.758.394 KM koji ima udio od 17,2% u ukupnom tržištu lijekova BiH;
  • -
    da podaci o tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini za 2016. godinu nisu još uvijek konačno obrađeni, ali se procjenjuje da je ukupna vrijednost plasiranih lijekova iznosila 576.300.000 KM, od čega je udio stranih proizvođača iznosio 459.000.000,00 KM ili 79,6%. Navedeni podaci, pored ostalog, pokazuju apsolutnu netačnost tvrdnje Podnosioca zahtjeva, o neravnopravnom i nepovoljnom položaju stranih proizvođača lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine. Naprotiv, prema svim pokazateljima, strani proizvođači lijekova imaju izrazito dominantan položaj u odnosu na domaće proizvođače lijekova;
  • -
    da primjenjujući odredbe Zakona o konkurenciji, kao i pravna pravila i praksu relevantnih institucija Evropske unije [koja je, prema članu 43. stav 7. Zakona o konkurenciji, Konkurencijsko vijeće uvijek moglo koristiti, a čija primjena je postala obavezna stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) zaključenog između EU i BiH], za donošenje odluke, u konkretnom postupku;
  • -
    da u vezi navedenog očigledno da je Vlada KS postupala kao organ javne vlasti izvršavajući svoje zakonom utvrđene nadležnosti i obaveze, i da u njenom postupanju nema niti jednog obilježja koje bi ukazivalo na to da je Vlada Kantona djelovala kao privredni subjekt;
  • -
    da donošenje Odluke o pozitivnoj listi lijekova ne predstavlja ekonomsku aktivnost i da Pozitivna lista lijekova definitivno nije roba ili usluga, nego propis koji je Vlada Kantona donijela, kao organ javne vlasti u skladu sa zakonskim ovlaštenjima;
  • -
    da je neosporno da ne postoje drugi subjekti koji bi, djelujući na tržištu, mogli - umjesto Vlade KS obavljati istu aktivnost, odnosno donijeti odluku o pozitivnoj listi lijekova. Konačno, neosporno je da donošenjem pozitivne liste lijekova Vlada KS ne ostvaruje prihode ili rashode, odnosno profit ili gubitak i da, u tom pogledu, ne snosi bilo kakav rizik poslovanja na tržištu;
  • -
    da kako bi se uspostavio balans između potreba da se zaštiti konkurencija i potreba da se zaštite ovlaštenja institucija države, nacionalni sudovi u EU, kao i Evropski sud pravde i Evropska komisija, su zauzeli stanovišta da se pravila konkurencije ne primjenjuju u situacijama kada država provodi svoja suverena ovlaštenja, odnosno kada obavlja zadatke u javnom interesu ili vrši administrativne funkcije;
  • -
    da Vlada KS ukazuje na odluke Evropskog suda pravde donesene u slučajevima Wouters (C-309/99), Poucet & Pistre (C-159/91 i 160/91), FEN IN (C-205/3), Firma Ambulanz Glockner v. Landkreis SUdwestpfalz (C-475/99), Albany International BV v. Stichting Bedrijfspensioenfonds Textielindustrie (C-67/96) i AOK Bundesverband, Bundesverband der Betriebskrankenkassen, Bundesverband der Innungskrankenkassen, Bundesverband der landwirschaftlichen Krankenkassen, Verband der Angestelltenkrankenkassen e.V., Verband der Arbeiter-Ersatzkassen, Bundesknappschaft, See-Krankenkasse v Ichthyol-Gesellschaft Cordes (C- 264/01) Mimdipharma GmbH (C-306/01) Godecke Aktiengesellschaft (C-354/01) Inter san (C- 355/01).
  • -
    da pravnim stanovištima evropskih institucija, opredijeljeni su slijedeći bitni kriteriji, prilikom odgovora na pitanje šta predstavlja ekonomsku aktivnost u smislu konkurencijskog prava: "Poduzetnik mora nuditi dobra ili usluge na tržištu [Vidjeti npr. Odluku C-475/99, Firma Ambulanz Glockner v. Landkreis SUdwestpfalz (C-475/99)]; snositi ekonomski ili finansijski rizik poslovanja i imati mogućnost ostvarivanja profita [Vidjeti Presudu Albany International BV v. Stichting Bedrijfspensioenfonds Textielindustrie (C-67/96)]";
  • -
    da u konkretnom slučaju, Podnosilac zahtjeva za pokretanje postupka protiv Vlade KS treba da dokaže da je Vlada Kantona aktivni učesnik na tržištu roba ili usluga tj. da donošenje Odluke o pozitivnoj, bolničkoj i magistralnoj listi lijekova Kantona Sarajevo predstavlja robu ili uslugu koju Vlada Kantona aktivno nudi na tržištu;
  • -
    da u pogledu prirode aktivnosti subjekta, odnosno utvrđivanja da li subjekt obavlja ekonomsku aktivnost ili obavlja funkciju javne prirode, prema regulativi i pravnim stanovištima institucija EU, bitno je utvrditi da li takvu aktivnost može vršiti privatna firma sa ciljem ostvarivanja profita. S tim u vezi, Evropski sud pravde je zauzeo slijedeće stanovište: " Ukoliko ne postoji mogućnost da privatna firma vrši istu aktivnost, tada nema svrhe primjenjivati pravila konkurencije" [AOK Bundesverband, Bundesverband der Betriebsbxmkenkassen, Bundesverband der Innungsh'ankenkassen, Bundesverband der landwirschaftlichen Krankenkassen, Verband der Angestelltenkrankenkassen e.V, Verband der Arbeiter-Ersatzkassen, Bundesknappschaft, See- Krankenkasse v Ichthyol-Gesellschaft Cordes (C-264/01) Mundiphcirma GmbH (C-3 06/01) Godecke Aktiengesellschaft (C-354/01) Intersan (C-355/01)]";
  • -
    da u ovom kontekstu, značajna okolnost je da odgovarajućim odredbama Zakona o lijekovima i Zakona o zdravstvenom osiguranju, izričito propisano da samo kantonalne vlade (u konkretnom slučaju Vlada KS) mogu i moraju donijeti, za područje kantona, odluke o pozitivnoj listi lijekova koji se propisuju na teret sredstava zajedničkog osiguranja. Dakle, radi se o ovlaštenju javne prirode i bio bi potpuno neosnovan zaključak da takvu aktivnost, odnosno odluku o pozitivnoj listi lijekova može obaviti odnosno donijeti privatna firma koja posluje sa ciljem ostvarivanja profita. Stoga je u cijelosti bez osnova insistiranje da se, u konkretnom slučaju, na aktivnosti Vlade KS, primjenjuju pravila o konkurenciji;
  • -
    da je od bitnog značaja i činjenica da se pozitivna lista lijekova utvrđuje isključivo u svrhu ostvarivanja prava osiguranih osoba iz osnova zdravstvenog osiguranja. Dakle, svrha pozitivne liste je ostvarivanje prava osiguranih osoba na korištenje lijekova na teret sredstava zdravstvenog osiguranja. Ta sredstva su namijenjena osiguranicima i njihova svrha je ostvarivanje prava osiguranika. Ne radi se o sredstvima koja su namijenjena industriji lijekova i njihova svrha nije profit proizvođača lijekova. S tim u vezi, upravo je relevantna odluka Evropskog suda pravde u slučaju Poucet & Pistre (C-l59/91 i 160/91), u kojoj je izraženo slijedeće stanovište: "Zdravstveni fondovi i organizacije uključene u upravljanje javnim sistemom socijalne zaštite vrše isključivo društvenu funkciju. To se djelovanje temelji na načelu nacionalne solidarnosti i potpuno je neprofitno.";
  • -
    da jednako je relevantno i stanovište Evropskog suda pravde u slučaju FENIN (C-205/3), kojim je izričito utvrđeno da,,SNS upravljačka tijela (26 javnih tijela, uključujući i tri ministarstva Španjolske vlade, koja vode nacionalni zdravstveni sistem) ne djeluju kao preduzeća (privredni subjekti u smislu prava konkurencije) kada učestvuju u menadžmentu nacionalnih zdravstvenih usluga, te da njihov kapacitet kao kupaca ne može biti razdvojen od upotrebe medicinskih sredstava i opreme nakon njihove kupovine. Shodno tome ta tijela ne djeluju kao preduzeća u smislu prava konkurencije Evropske unije kada kupuju medicinska dobra i opremu i članovi 81. i 82. EC nisu primjenljivi na njih. ";
  • -
    da naprijed navedena pravila i na njima zasnovana stanovišta evropskih institucija izražavaju jedan veoma razuman, argumentovan i izbalansiran pristup, odnosno predstavljaju pozitivnu praksu koju je Konkurencijsko vijeće moglo primjenjivati na osnovu člana 43. st. 7. Zakona o konkurenciji, nezavisno o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SPP). Međutim, prema članu 71. SPP-a, koji je stupio na snagu 01.06.2015. godine, nastala je obaveza da se svaka praksa procjenjuje "na osnovu kriterija koji proizilaze iz primjene konkurencijskih pravila važećih u Zajednici, posebno 51. 81; 82.; 86.; i 87. Ugovora o EZ i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice.". Pritom je, nedvojbeno, da SPP, kao međunarodni ugovor, ima prioritet nad domaćim zakonom, ukoliko postoje razlike između domaćeg zakona i pravnih pravila i stanovišta institucija Zajednice;
  • -
    da Vlada KS i Ministarstvo zdravstva imaju ustavne i zakonske nadležnosti, ali i odgovornosti za stanje u oblasti zdravstva i za ostvarivanje prava iz osnova zdravstvenog osiguranja. Vlada KS snosi odgovornost za posljedice svojih odluka. Ta odgovornost nije samo politička, jer eventualne negativne posljedice takvih odluka na zdravlje stanovništva i na ostvarivanje prava osiguranika, mogu podlijegati i drugim sankcijama osim političkih. Upravo zbog takve odgovornosti, Vlada KS mora imati i odgovarajući stepen samostalnosti u donošenju svojih odluka. Ukoliko bi bilo koja druga institucija proširivala, sužavala, mijenjala ili ukidala pozitivnu listu lijekova, u tom slučaju ona bi morala preuzeti i odgovornost za sve posljedice u ostvarivanju zdravstvene politike i zaštite prava osiguranika iz osnova zdravstvenog osiguranja;
  • -
    da Odlukom o Pozitivnoj listi lijekova, Vlada KS ni na koji način nije zabranila promet lijekova bilo kojeg proizvođača lijekova, uključujući i strane proizvođače lijekova, čiji lijekovi su, i nakon donošenja Odluke o Pozitivnoj listi, i dalje prisutni na tržištu lijekova i dostupni su potrošačima;
  • -
    da je u cijelosti neosnovan prijedlog Podnosioca zahtjeva kojim se traži donošenje rješenja o privremenoj mjeri obustave primjene Odluke Vlade KS, te da Podnosilac zahtjeva svoj prijedlog temelji na potpuno netačnim, krajnje hipotetičnim konstrukcijama i insinuacijama;
  • -
    da eventualnim donošenjem privremene mjere Konkurencijsko vijeće bi faktički stavilo van snage važeću pozitivnu listu lijekova Kantona Sarajevo, a to bi za posljedicu imalo da za vrijeme trajanja privremene mjere ne bi uopšte postojao osnov za ostvarivanje jednog od najbitnijih segmenata zdravstvene zaštite stanovništva, a to je osiguranje dostupnosti stanovništvu, odnosno osiguranicima, lijekova sa pozitivne liste;
  • -
    da obustavom primjene Odluke nastupile bi nesagledive štetne posljedice po funkcionisanje sistema zdravstva u cjelini, a naročito bi direktno bili ugroženi pacijenti čije zdravstveno stanje odnosno liječenje zavisi od dostupnosti lijekova sa pozitivne liste lijekova;
  • -
    da lijekovi sa pozitivne liste nisu obična roba široke potrošnje i ishitreno formiranje, mijenjanje ili bilo kakav drugi uticaj na pozitivnu listu imalo bi izuzetno teške posljedice na kvalitetnu i sigurnu zaštitu zdravlja stanovništva i ostvarivanje zajamčenih prava osiguranika. Pored toga, postoji zakonska obaveza da se pozitivne liste kantona usklade sa esencijalnom listom FBiH, pa bi suspendovanje Pozitivne liste lijekova u Kantonu Sarajevo, imalo za posljedicu izravno kršenje navedene zakonske obaveze;
  • -
    da obzirom da se pred Konkurencijskim vijećem protiv Vlade KS vodi postupak pokrenut od strane privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. Sarajevo i Krka, tovarna zdravil d.d. Novo Mesto, Republika Slovenija radi utvrđivanja postojanja zabranjenih konkurencijskih djelovanja u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku donošenja Odluke o pozitivnoj, bolničkoj i magistralnoj listi lijekova Kantona Sarajevo, mišljenja su da bi bilo opravdano i svrsishodno objediniti ova dva postupka.

Konkurencijsko vijeće je dana 14.02.2017. godine pod brojem: 05-26-3-025-21-II/16 poslalo odgovor Vlade KS, Podnosiocu zahtjeva koji se nije izjasnio po istom.

6. Prikupljanje podataka od trećih lica

U toku postupka radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica, u smislu člana 35. stav (1) tačke a) i c) Zakona, Konkurencijsko vijeće je prikupljalo podatke i dokumentaciju i od drugih tijela /institucija koje nisu stranke u postupku.

Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je u cilju sagledavanja predmetne problematike zatražilo aktom broj: 05-26-3-025-22-II/16 dana 14.02.2017. godine od Ministarstva zdravstva i socijalne politike Srednjo-bosanskog (SBK) Kantona, Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog (Ze-Do) Kantona, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike Posavskog kantona i Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Herceg-bosanskog kantona (Kanton 10) informaciju/podatke na koji način se utvrđuje cijena lijekova i na koji način se formira Lista lijekova u njihovim kantonima, te kako se određuje subvencija određenog lijeka.

Dana 22.02.2017.godine, zaprimljen je odgovor Ministarstva zdravstva i socijalne politike SBK broj: 05-26-3-025-23-II/16 u kojem između ostalog navode da prilikom formiranja prijedloga kantonalne Liste lijekova, Ministarstvo ni na koji način ne sudjeluje u formiranju cijena lijekova jer su one već utvrđene Odlukom o Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH, kao i da je prilikom predlaganja Liste lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava ZZO SBK, na kojoj su zastupljeni lijekovi sa "A" federalne liste lijekova, Ministarstvo u potpunosti ispoštovalo član 2. predmetne Odluke, jer se radi o lijekovima za koje nije moguće utvrđivati neposredno učešće osiguranika, odnosno učešće za navedene lijekove je učešće zavoda u 100% iznosu.

Nadalje navode, da se uvrštavanje pojedinih proizvođača lijekova na Listu lijekova koje se izdaju na teret ZZO kantona vrši po kriterijumima propisanih članovima 8.,9.,10. i 11. Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obavezama Ministarstva zdravlja, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i distributera lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova, kao i da na spomenutoj Listi lijekova ne postoje ograničenja koja se odnose na broj zaštićenih naziva lijekova, odnosno proizvođača za pomenuti lijek.

Dana 27.02.2017.godine, zaprimljen je odgovor Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Herceg-bosanskog kantona broj: 05-26-3-025-24-II/16 u kojem između ostalog navode da se cijena lijeka na Pozitivnoj listi ovog kantona utvrđuje na način da se prihvata cijena lijeka koja je određena federalnom listom lijekova, s tim da proizvođači lijekova/nosioci dozvole za stavljanje lijeka u promet mogu predložiti i nižu cijenu od određene federalnom listom lijekova, te se u tom slučaju kontaktiraju ostali proizvođači i zastupnici lijekova koji mogu pristati na nižu cijenu lijeka, ostati pri cijeni određenoj federalnom listom ili ponuditi višu cijenu lijeka. Nadalje navode, da zavod priznaje najnižu cijenu lijeka, te ukoliko proizvođači lijekova/nosioci dozvole za stavljanje lijeka u promet, ne prihvate najnižu cijenu generičkog oblika lijeka, tada razliku u cijeni koja nastaje između različitih zaštićenih naziva istoga generičkog oblika snosi korisnik lijeka.

Također, visinu subvencije lijekova na Pozitivnoj listi ovog kantona utvrđuju Povjerenstvo za stavljanje i skidanje lijekova na Liste lijekova Herceg-bosanskog kantona vodeći računa da se lijekovi s Federalne A liste lijekova nalaze i u Pozitivnoj listi lijekova Herceg-bosanskog kantona uzimajući u obzir finansijska sredstva kojima raspolaže Zavod za tu namjenu. Proizvođači lijekova/ nosioci dozvole za stavljanje lijeka u promet podnose nadležnom ministarstvu zahtjev sa odgovarajućom dokumentacijom za stavljanje lijeka/ova na kantonalne liste lijekova o kojima raspravlja Povjerenstvo za stavljanje i skidanje lijekova na liste lijekova Herceg-bosanskog kantona. Svi proizvođači lijekova/ nosioci dozvole za stavljanje lijeka u promet koji dostave urednu dokumentaciju i zadovaljavaju uslove za stavljanje lijeka na listu lijekova bit će stavljeni na istu prilikom godišnje revizije liste lijekova.

Dana 02.03.2017.godine, zaprimljen je odgovor Ministarstva zdravstva Ze-Do Kantona broj: 05-26-3-025-25-II/16 u kojem između ostalog navode da se cijena lijeka utvrđuje na osnovu člana 3. tačke 2), 3), i 4) Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH, te da subvencija u troškovima sporadičnog broja lijekova vrši se od strane ZZO kantona samo za lijekove za koje je ponuđač ponudio veću cijenu u odnosu na maksimalnu cijenu određenu Federalnom listom lijekova, i ide samo u iznosu koji je utvrđen važećom federalnom listom lijekova. Takva lista je izdvojena iz A liste lijekova i na području Ze-Do kantona nosi nazvi "C lista lijekova".

Komisija za izradu Liste lijekova Ze-Do kantona, imenovana od strane Ministarstva postupa isključivo u skladu sa Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obavezama Ministarstva zdravlja, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i distributera lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova, te svi ponuđači (zaštićeni nazivi lijekova i proizvođači) koji su ispunjavali kriterije iz člana 9. Pravilnika su uvršteni na važeće liste lijekova Ze-Do kantona.

Dana 15.03.2017.godine, zaprimljen je odgovor Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike Posavskog kantona broj: 05-26-3-025-26-II/16 u kojem između ostalog navode da se za utvrđivanje esencijalne liste lijekova u Posavskom kantonu primjenju svi važeći propisi kojima je uređena oblast lijekova u FBiH, kao i da svi postupci koji su sprovedeni u navedenom kantonu su bili u skladu sa Zakonom o lijekovima FBiH, podzakonskim aktima za izradu esencijalnih lista lijekova, njihovoj potrošnji i izvještavanju.

Konkurencijsko vijeće je u cilju sagledavanja predmetne problematike zatražilo i aktom broj: 05-26-3-025-31-II/16 dana 11.04.2017. godine od Zavoda zdravstvenog osiguranja KS podatke o broju ugovornih apoteka na području Kantona Sarajevo koje izdaju lijekove sa Liste lijekova na teret zdravstvenog osiguranja, te poslalo urgenciju broj: 05-26-3-025-35-II/16 dana 11.05.2017.godine.

Zavod zdravstvenog osiguranja KS aktom broj: 05-26-3-025-38-II/16 dana 18.05.2017. godine je dostavio podatke koje se odnose na broj ugovornih apoteka na području Kantona Sarajevo, odnosno da je riječ o 107 apoteka koji izdaju lijekove sa Liste lijekova na teret zdravstvenog osiguranja na području navedenog kantona.

Ministarstvo zdravlja KS

Konkurencijsko vijeće poslalo je dopis i Ministarstvu zdravlja KS broj: 05-26-3-025-27-II/16 od 21.3.2017. godine kojim je zatraženo da se objasni na koji način je formiran Prijedlog za Listu lijekova i kojim kriterijumima su se rukovodili, na koji način je vršen izbor proizvođača prilikom formiranja iste, podatke o broju stranih i domaćih proizvođača lijekova koji su uvršteni na Listu lijekova Kantona Sarajevo za 2016. godinu, odnosno procentu njihove zastupljenosti na istim.

Dana 05.04.2017. godine zaprimljen je odgovor Ministarstva zdravlja KS broj: 05-26-3-025-30-II/16 u kojem između ostalog navode sljedeće:

  • -
    da je Ministarstvo zdravstva KS, na prijedlog Komisije za lijekove, svojim aktom broj: 10-05-3885-4/16 od 30.06.2016. godine, od 30.06.2016.godine uputilo Vladi KS Prijedlog Odluke o pozitivnoj, bolničkoj i magistralnoj Listi lijekova Kantona Sarajevo na razmatranje i usvajanje sa njenim sastavnim dijelovima (A Lista lijekova Kantona Sarajevo u dvije verzije sa utvrđenim smjernicama za pravilnu primjenu lijekova-Prilog 1, B Lista lijekova Kantona Sarajevo sa utvrđenim smjernicama za pravilnu primjenu lijekova- Prilog 2, Bolnička Lista lijekova Kantona Sarajevo - Prilog 3, Magistralna lista lijekova Kantona Sarajevo-Prilog 4, Obrazac terapijskog lista bolničkog pacijenta-Prilog 5, Obrazac izdavanja lijeka pacijentu nakon otpusta-Prilog 6, Obrazloženje, Akt Ministarstva zdravstva upućen Vijeću Ministara BiH, Ministarstva civinih poslova BiH, Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH i Federalnom ministarstvu zdravstva, Odgovor Federalnog ministarstva zdravstva, Izvod iz propisa kojima je regulirana oblast izrade listi lijekova;
  • -
    da je Komisija za lijekove, prije početka rada na izradi Liste lijekova, detaljno upoznata sa propisima kojima je regulisana ova oblast, načinom rada, javnim pozivom, kao i uslovima koje proizvođači i prometnici lijekova trebaju ispuniti u smislu kvalifikacije za uvrštavanje na Listu lijekova;
  • -
    da je Komisija u toku svog rada konstatovala da Lista lijekova Federacije BiH sa kojom se trebaju uskladiti kantonalne liste lijekova, sadrži obavezujuće fiksne cijene, kako je definisano Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13), a što je u suprotnosti sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima Bosne i Hercegovine i Zakonom o lijekovima Federacije BiH koji propisuju maksimalne cijene lijekova;
  • -
    da je Komisija za lijekove KS predložila Vladi KS da pokrene pitanje zakonitosti donošenja liste lijekova na nivou FBiH, imajući u vidu odredbe gore navedenih zakona;
  • -
    da uvažavajući gore navedeni prijedlog Komisije, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo je 4.3.2016.godine uputilo akt broj: 10-37-3885/16 Vijeću Ministara BiH, Ministarstvu civinih poslova BiH, Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH i Federalnom ministarstvu zdravstva, kojim je traženo tumačenje odredbi zakona i pravilnika, odnosno usklađenosti Pravilnika sa državnim i federalnim zakonom;
  • -
    da je odgovor dostavilo jedino Ministarstvo zdravstva FBiH, ali u istom nisu data jasna tumačenja i upute kojim bi se Komisija mogla rukovoditi u svom radu prilikom izrade listi lijekova;
  • -
    da su sa navedenim aktima upoznali i Vladu KS, jer su isti dostavljeni kao prilog materijalu Prijedloga Odluke o pozitivnoj, bolničkoj i magistralnoj Listi lijekova Kantona Sarajevo;
  • -
    da je Komisija za lijekove sačinila prijedlog A Liste lijekova u dvije verzije koju su upućene Vladi KS na razmatranje i obje verzije su sadržavale sve lijekove koji su obuhvaćeni u A listi lijekova FBiH;
  • -
    da je Vlada KS na svojoj 35. vanrednoj sjednici održanoj 01.06.2016.godine donijela Odluku o pozitivnoj, bolničkoj i magistralnoj Listi lijekova Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo broj 27/16), kojom je prihvaćena druga verzija A liste, a ostale liste su prihvaćene prema pripremljenom prijedlogu Komisije za lijekove;
  • -
    da usvojena A lista lijekova sadrži 153 lijeka, u 605 oblika jačina i pakovanja i 6 lijekova za koje će se vršiti refundacija troškova do visine utvrđene federalne cijene, a što čini ukupno 611 oblika jačina i pakovanja sadržanih u A listi lijekova Kantona Sarajevo;
  • -
    da usvojena lista sadržava sve lijekove koji su obuhvaćeni u A listi lijekova FBiH;
  • -
    da usvojena B lista lijekova sadrži 98 oblika jačina i pakovanja lijekova i 2 oblika jačine i pakovanja lijekova za koje će se vršiti refundacija troškova do visine utvrđene federalne cijene, 5 oblika jačina i pakovanja koji će se finansirati kroz poseban program i 4 oblika jačine i pakovanja koja se obazbjeđuju putem programa, a što čini ukupno 109 oblika jačina i pakovanja sadržanih u B listi lijekova Kantona Sarajevo;
  • -
    da prema podacima dostavljenim od Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, u periodu primjene Liste, učešće domaćih proizvođača na A i B listi lijekova, prema finansijskom udjelu u ukupnom prometu lijekova na ovim listama je znatno niže u odnosu na strane proizvođače;
  • -
    da od ukupnog iznosa prometa lijekova sa Liste, u periodu od 15.7.-31.12.2016.godine, na A i B Listi lijekova, procenat finansijskog učešća domaćih proizvođača iznosio je 35,50%, a u periodu od 01.01. do 31.03.2017. godine 36,80%;
  • -
    da je Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo 13.01.2016. godine svim proizvođačima i nosiocima dozvole za prometovanje lijekova, uputilo javni poziv za dostavu zakonom propisane dokumentacije za stavljanje lijeka/ova na liste lijekova Kantona Sarajevo, putem web aplikacije koja je za tu svrhu dizajnirana od strane Zavoda za informatiku Kantona Sarajevo i u funkciji je od februara 2014. godine. Javni poziv je objavljen i na web stranici Ministarstva zdravstva;
  • -
    da sa istekom roka za prijem dokumentacije, izvršena kontrola 1.711 zaprimljenih aplikacija, a koja je sadržavala kontrolu rješenja o registraciji lijeka, nalaze kontrole kvaliteta lijeka, sažetak karakteristika lijeka, cijenu lijeka, te izjave o statusu lijeka u drugim zemljama, o povlačenju lijeka u slučaju potrebe, kontinuiranom snabdjevanju i etičkom oglašavanju lijeka, za svaki lijek, oblik, jačinu i pakovanje posebno, a što je u skladu sa članom 20. pomenutog Pravilnika;
  • -
    da je nakon izvršene kontrole, sačinjena analiza dostavljenih aplikacija i dostavljena Komisiji za lijekove na razmatranje;
  • -
    da je po okončanju rada Komisija za lijekove sačinila Prijedlog Odluke o pozitivnoj, bolničkoj i magistralnoj listi lijekova Kantona Sarajevo koji je upućen Vladi Kantona Sarajevo na razmatranje i usvajanje, a kako je navedeno Pozitivna A lista lijekova je predložena u dvije verzije;
  • -
    da je Ministarstvo pravde i uprave KS dalo mišljenje na Prijedlog Odluke, da nije u suprotnosti sa odredbama Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao ni sa drugim pravnim aktima kojima se štite ljudska prava, niti su povrijeđena prava zaštićena ovom konvencijom.

7. Usmena rasprava

S obzirom da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim interesima, u svrhu prikupljanja novih dokaza i pružanja mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima, koje su od važnosti za donošenje konačnog rješenja, Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa članom 39. Zakona, zakazalo usmenu raspravu za dan 26.4.2017. godine. (poziv dostavljen punomoćniku Podnosioca zahtjeva aktom broj: 05-26-3-025-28-II/16 i Vladi KS aktom broj: 05-26-3-025-29-II/16, od dana 22.03.2017. godine).

Dana 20.04.2017. godine zaprimljena je obavijest od strane Vlade KS o nemogućnosti sudjelovanja na usmenoj raspravi, pa je slijedom istog Konkurencijsko vijeće odgodilo održavanje usmene rasprave, za dan 12.05.2017. godine (poziv dostavljen Podnosiocu zahtjeva aktom broj: 05-26-3-025-34-II/16 i Vladi KS aktom broj: 05-26-3-025-33-II/16 od dana 21.04. 2017. godine).