Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
Odluka o proglašenju historijskog urbanog krajolika Mostara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija), na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 36. stav (1) Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ("Službeni glasnik BiH", broj 47/16), na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je
ODLUKU
O PROGLAŠENJU HISTORIJSKOG URBANOG KRAJOLIKA MOSTARA NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.Predmet zaštite
(1) Historijski urbani krajolik Mostara proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
(2) Nacionalni spomenik čini cjelovit prostor historijskog urbanog krajolika na području k.o. Mostar I i Mostar II, Grad Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina, u kome su, kroz historijske promjene u izvanrednom dijelu krajolika kanjona Neretve, razvijene karakteristične slike, strukture i oblici i na kome se nalazi koncentracija graditeljskih cjelina i pojedinačnih građevina izrazitih vrijednosti, odnosno historijska urbana zona definirana prema katastarskim česticama navedenim u Prilogu 1. dio 1. ove odluke koji čini njen sastavni dio.
(3) Shodno vrijednosti posebnih cijelina utvrđuju se sljedeći prostori unutar nacionalnog spomenika:
- 1.Prostor A: Prostor upisan na UNESCO listu Svjetske baštine (granice prostora definirane prema katastarskim česticama navedenim u Prilogu 1, dio 2. ove odluke koji čini njen sastavni dio);
- 2.Prostor B1: Prostori na kojem se nalaze nacionalni spomenici proglašeni pojedinačnim odlukama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) o proglašenju dobara nacionalnim spomenikom u granicama historijskog urbanog krajolika Mostara;
- 3.Prostor B2: Prostori na kojem se nalaze dobra sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 33/02);
- 4.Prostor C: prostor unutar granica utvrđenih u članu 1. stav 2. ove odluke, a koji nije obuhvaćen prostorima A, B1 i B2.
(3) Zaštitni pojas nacionalnog spomenika je prostor koji graniči sa zaštićenom zonom, a predstavlja prostor naslijeđenih vrijednosti i zonu kompozicionog i funkcionalnog povezivanja sa prostorom najvećeg stepena zaštite – prostor nacionalnog spomenika. To je dio grada manjeg urbanog i arhitektonskog integriteta, ali koji se prepoznaje kao jedinstveni urbani sistem, te kao takav zahtijeva oblike koordinirane intervencije, a definiran je katastarskim česticama navedenim u Prilogu 2. ove odluke koji čini njen sastavni dio.
(4) Unutar zaštitnog pojasa nacionalnog spomenika izdvajaju se sljedeći prostori:
- 1.Prostor Z1: Prostori na kojem se nalaze nacionalni spomenici proglašeni pojedinačnim odlukama Komisije o proglašenju dobara nacionalnim spomenikom,
- 2.Prostor Z2: Prostori na kojem se nalaze dobra sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine,
- 3.Prostor Z3: prostor unutar granica utvrđenih u član 1. stav 3. ove odluke, a koji nije obuhvaćen prostorima Z1 i Z2.
Član 2.Kategorizacija
U skladu sa Pravilnikom o kriterijima vrednovanja dobara, podjeli po predmetu pravne zaštite i postupku kategorizacije nacionalnih spomenika ("Službeni glasnik BiH", broj 47/18), i odluci Komiteta svjetske baštine UNESCO-a broj 29 COM 8B.49, nacionalni spomenik je svrstan u kategoriju "nacionalni spomenici od univerzalnog značaja u Bosni i Hercegovini".
Član 3.Mjere zaštite
A. Zona zaštite - prostor nacionalnog spomenika
(1) Na cijelom prostoru nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće opće mjere zaštite:
1.1 Plan upravljanja i prostorno planska dokumentacija
1.1.1. Grad Mostar se obavezuje da za cijeli prostor nacionalnog spomenika izradi ažurirani Plan upravljanja, a Federacija Bosne i Hercegovine ažuriranu prostorno-plansku dokumentaciju. Ažurirani plan upravljanja i prostorno-planska dokumentacija trebaju biti urađeni u skladu sa mjerama zaštite utvrđenim ovom Odlukom te smjernicama iz Priloga broj 3. Odluke ove odluke koji čini njen sastavni dio.
1.1.2. Dokumenti iz prethodne tačke, prije konačnog usvajanja od nadležnih institucija, prethodno se dostavljaju Komisiji radi ocjene njihove usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije.
1.1.3. Nosioci pripreme prostorno-planske dokumentacije, u svakoj fazi izrade, dužni su prije usvajanja dokumenta u toj fazi dostaviti ga Komisiji radi ocjene njegove usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije.
1.1.4. Do konačnog usvajanja ažurirane prostorno-planske dokumentacije i Plana upravljanjana svaki prijedlog intervencije na prostoru nacionalnog spomenika (intervencija predložena planom upravljanja, regulacionim planom ili drugim detaljnim provedbenim planom te pojedinačnim projektima ili drugim zahtjevom) mora imati prethodno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije.
1.1.5. Mišljenje o usaglašenosti predložene intervencije sa mjerama zaštite se daje na osnovi pojedinačnih zahtjeva nosioca pripreme dokumenata, vlasnika dobara/posjednika i drugih zainteresiranih lica.
1.1.6. Podnosilac zahtjeva dužan je, uz zahtjev Komisiji, predočiti dokumentaciju iz koje su vidljivi stepen i vrsta zahvata kao i utjecaj na prostor (studija utjecaja na naslijeđe i studija utjecaja na okoliš).
1.1.7. Intervenciju u prostoru nacionalnog spomenika za koju je prethodno izdato pozitivno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama odluke može biti izvođena samo uz odobrenje nadležnog ministarstva prostornog uređenja i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa.
1.1.8. Nakon usvajanja ažuriranog Plana upravljanja i prostorno-planske dokumentacije u čijoj izradi je, na prethodno navedeni način, pribavljeno pozitivno mišljenje Komisije, na snagu stupaju mjere zaštite utvrđene tim dokumentima.
1.2. Intervencije u prostoru (na pojedinačnim objektima i na površinama)
1.2.1. U cilju izrade ažurirane prostorno-planske dokumentacije neophodno je prethodno snimiti postojeće stanje svih objekata i javnih površina na prostoru nacionalnog spomenika koristeći ažuriranu geodetsku podlogu i podatke nadležnih institucija, izdata rješenja za građenje ili saglasnosti na tekuće odražavanje.
1.2.2. Intervencije identificirane snimkom i analizom postojećeg stanja, bez odgovarajućih dozvola i saglasnosti nadležnih institucija, uklanjaju se u skladu sa važećim zakonskim propisima.
1.2.3. Pri izradi ažurirane prostorno-planske dokumentacije posebnu pažnju obratiti na zauzetost parcele (ne smije biti veći od zatečenog stanja na terenu), prostorno organiziranje građevinske parcele, uključujući rješenje internog i saobraćaja u mirovanju na parceli u vlasništvu, objekte i cjeline koji imaju izražen identitet, potencijal za razvoj i značaj za lokalnu zajednicu.
1.2.4. Na prostoru C nacionalnog spomenika treba zadržati predominantnu stambenu namjenu u odnosu na sve ostale namjene (ugostiteljska, trgovačka, naučna, obrazovna, kulturne svrhe, tradicionalni zanati koji ne zagađuju okoliš).
1.2.5. Identitet i osjećaj socijalne kohezije zajednice predstavljen u osjećaju (ideji) mjesta mora biti očuvan kroz planirane intervencije u urbanom prostoru kao i u planiranju generalno. Na nivou osjećaja mjesta ovo se odnosi prvenstveno na nematerijalne iskaze starih zanata i malih parkovskih površina (park Alekse Šantića, mali park na Ulici Maršala Tita, harem Ćejvan-ćehajine džamije, Šehitluci, stepenice uz Sahat-kulu, park pred Pozorištem, park kod Suda, Musala). Na nivou urbanih prostora ovo se pored ulica, odnosi na prostore okupljanja kao što su Tepa, Musala, Tabhana, hamam, mlinice uz kulu Halebiju, ušće Radobolje. Otvorene, zelene površine, a posebno javne, neophodno je funkcionalno ukomponirati i uvezati jer čine sastavni dio jedinstvene aglomeracije Mostara.
1.2.6. Za otvorene površine potrebno je uraditi projekat urbane rehabilitacije s ciljem da ga svakodnevno upotrebljavaju stanovnici Grada i posjetioci. Intervencije na otvorenim javnim površinama treba odrediti posmatrajući površine u ambijentalnom kontekstu kojem pripadaju, a ne kao pojedinačne i izolovane prostore. Projektom urbane rehabilitacije potrebno je posebno osigurati dostupnost otvorenih površina svim kategorijama stanovništva, očuvanje i sadnju autohtonog zelenila, osvjetljenje prostora, opremanje urbanim mobilijarom i prezentaciju značaja površine.
1.2.7. Za prostor ušća Radobolje je, pored projekta urbane rehabilitacije, neophodno uraditi i projekat arheološkog muzeja na otvorenom. Projektom je potrebno ispravno prezentirati i interpretirati fragmente Starog mosta koji zbog visokog stepena oštećenja nisu mogli biti ugrađeni prilikom rekonstrukcije. Prostor je potrebno ozeleniti adekvatnom autohtonom vegetacijom, a prema uputama stručnjaka. Plan upravljanja treba biti sastavni dio projekta.
1.2.8. Prostorno velike i za ambijentalni kontekst izuzetno značajne površine (lokalitet Baščine, obale Neretve i Radobolje, kanali Radobolje) trebaju biti redovno čišćene od otpada i samonikle vegetacije i imati kontunuiranu opskrbu vodom. Potrebno je osigurati biološki minimum vode u kanalima Radobolje sa odgovarajućim tehničko-tehnološkim rješenjima.
1.2.9. Neophodno je uraditi i implementirati projekat kolorističkog uređenja fasada i krovnih površina na prostoru nacionalnog spomenika. Projektom je potrebno definirati i postavljanje reklama, natpisa i firmi te klima-uređaja, ograda i sličnog na fasade objekata i ogradnih zidova što podrazumijeva – detaljno preciziranje mjesta dozvoljenih za postavljanje reklama, način kačenja, veličina reklame, boja, i ostalo što utječe na izgled objekata i vizuelni identitet ulica. Prilikom izrade navedenog ispoštovati i mjere zaštite date u ovoj odluci.
1.2.10. Intervencije na objektima i otvorenim prostorima, za koje nisu donesene pojedinačne odluke Komisije (prostori A, B2 i C) mogu biti: tekuće održavanje, rehabilitacija, rekonstrukcija, restauracija, konzervacija, adaptacija savremenoj upotrebi, a izuzetno i prenamjena, nadogradnja odnosno dogradnja objekta te interpolacija u prostoru, ukoliko ona neće dovesti do promjene vrijednosti, ambijentalnog konteksta i vizuelnog integriteta predmetnog mikrolokaliteta nacionalnog spomenika te nacionalnog spomenika kao cjeline. Pri izradi prijedloga intervencije neophodno je jasno obrazložiti razloge odabira intervencije te plan njenog izvršenja, kao i buduću namjenu objekta (poslovna namjena mora biti detaljno precizirana).
1.2.11. Izvođenje bilo kakve intervencije na pojedinačnim objektima i otvorenim prostorima nacionalnog spomenika je uvjetovano detaljnim snimanjem postojećeg stanja predmetnog objekta ili površine, a na ažurnoj geodetskoj podlozi.
1.2.12. Predložene intervencije na objektima i površinama se zasnivaju na procjeni njihove i vrijednosti mikrocjeline unutar koje se nalazi, te predložene namjene cjeline. Intervencije na objektima trebaju osigurati ponovnu upotrebu objekta u prihvatljivoj namjeni te rehabilitaciju mikrocjeline u smislu njenog redovnog korištenja.
1.2.13. Intervencije na objektima i cjelinama koji nemaju spomenički karakter, ali doprinose svaki posebno historijskoj vrijednosti i ambijentalnom karakteru prostora nacionalnog spomenika, bez obzira na fizičko stanje u kojem se nalaze, trebaju biti usmjerene njihovoj rehabilitaciji i uklapanju u historijsko urbano tkivo, uz očuvanje autentičnosti i integriteta prostora nacionalnog spomenika te ispunjavanju savremenih uvjeta života i korištenja predmetnih pojedinačnih objekata. Intervencije je neophodno sagledati u kontekstu cijele predmetne mikrolokacije.
1.2.14. Nije dozvoljena izgradnja objekata niti struktura na lokalitetima Baščine, obalama Neretve te obalama i kanalima Radobolje. Postojeće izgrađene strukture trebaju biti ispitane sa stanovišta posjedovanja potrebnih dozvola te tretirane u skladu sa važećim zakonskim propisima.
1.2.15. Svi ruševni objekti trebaju biti evidentirani, a na njima određene te provedene privremene i trajne intervencije u skladu sa preporukama djelovanja na ruševnim objektima koje su date u ovoj Odluci, a posebno sljedeće: zapuštene i neuređene površine, kako izgrađenog tako i neizgrađenog zemljišta, moraju se urediti u skladu sa sigurnosnim i sanitarno-higijenskim uvjetima, te, po uređenju, privesti privremenoj odnosno konačnoj namjeni; svi ruševni objekti na prostoru nacionalnog spomenika bez obzira na vlasništvo i (ne)identificiranog vlasnika i/ili korisnika moraju biti redovno čišćeni od otpada i samonikle vegetacije te osigurani od osipanja ili pada materijala i dijelova objekta; čišćenje i osiguranje ruševnog objekta je obaveza vlasnika, odnosno posjednika.
1.2.16. U slučaju napuštenih objekata čišćenje i osiguranje ruševnih objekata je obaveza općine/grada na čijoj se teritoriji predmetni objekat nalazi. Ukoliko vlasnik/posjednik ne očisti i osigura ruševan objekat u roku koji mu je određen, odnosno ne postupi po rješenju nadležnog građevinskog inspektora, rješenje će se izvršiti putem pravnog lica registriranog za poslove građenja na trošak vlasnika/investitora.
1.2.17. Ruševni objekti ni u kom smislu (zdravstvenom, sigurnosnom i drugom) ne smiju predstavljati prijetnju po stanovništvo i prolaznike niti biti sagledani kao ruševni u slici nacionalnog spomenika. Vezano za sagledavanje/prezentaciju ruševnih objekata, bez obzira na način osiguranja fizičke strukture objekti moraju: biti redovno čišćeni od otpada i samonikle vegetacije; na odabranoj zaštitnoj strukturi imati mrežu ili drugi odgovarajući materijal na kojem će u razmjeri 1:1 biti prikaz izgleda objekta prije rušenja (ili budućeg izgleda ukoliko je planiranu intervenciju odobrilo nadležno ministarstvo); zaštitna mreža mora biti redovno održavana i mijenjana po potrebi; iznimno i pod posebnim uvjetima na platnima na skelama mogu se postaviti otisnute ili oslikane reklamne poruke onih korisnika koji vlastitim sredstvima učestvuju u obnovi.
1.2.18. Ruševni objekati se uklanjaju u skladu sa procedurama propisanim u Prilogu br.4. ove odluke koji čini njen sastavni dio.
1.2.19. Svi ruševni objekti i cjeline trebaju biti identificirani ažuriranom prostorno-planskom dokumentacijom te za njih predviđene mjere zaštite.
1.2.20. Radovi tekućeg održavanja za koja je neophodna saglasnost na projekat tekućih radova traži se od nadležne institucije zaštite naslijeđa. Tekući radovi ne uključuju radove rekonstrukcije, restauracije, konzervacije, nadogradnje, dogradnje, interpolacije, radove koji utječu na konstrukciju i/ili namjenu građevine, kao i bilo koje druge slične radove koji dovode do promjene gabarita objekta, nagiba i oblika krovova, vanjskih fasada i slično;
1.2.21. Po usvajanju ažurirane prostorno-planske dokumentacije sve intervencije u prostoru, radovi i istraživanja moraju biti izvedeni na osnovi potrebne projektne dokumentacije na koju je prije izdavanja potrebnih dozvola nadležnog ministarstva pribavljeno i mišljenje nadležne službe zaštite naslijeđa.
1.3. Korištenje javnih površina na području nacionalnog spomenika
1.3.1. Grad Mostar je dužan da, u okviru svojih nadležnosti, uredi pitanja zauzimanja javnih površina na području nacionalnog spomenika. Plan korištenja/zauzimanja, odnosno privremenog korištenja javnih površina ili neki drugi relevantni opći akt(i) koje priprema i implementira Grad Mostar, obavezan je biti izrađen u roku od 3 mjeseca od dana objavljivanja ove odluke.
1.3.2. Plan korištenja javnih površina mora poštovati mjere utvrđene odlukama Komisije, a posebno smjernice u Prilogu broj 5. ove odluke koji čini njen sastavni dio.
1.3.3. Do konačnog usvajanja Plana korištenja javnih površina, odnosno relevantnog općeg akta Grad Mostar će, u skladu sa svojim nadležnostima, rješavati sve postupke koji se povedu pred nadležnim tijelima Grada iz predmetnih oblasti.
1.4. Kretanje ljudi i motornih vozila
1.4.1. Posebnom dokumentacijom jasno definirati zone sa isključivo pješačkim saobraćajem, zone sa pješačkim i kolskim saobraćajem te saobraćajem u mirovanju. Definiranje zona zasnovati na analizi i projekciji kapaciteta i boniteta saobraćajne mreže.
1.4.2. Parkiranje vozila može biti osigurano isključivo unutar parcela u vlasništvu, odnosno na javnim parking-garažama ili javnim prostorima predviđenim za parkiranje. Saobraćaj u mirovanju na prostoru nacionalnog spomenika treba predominantno biti osiguran u sklopu objekata u podzemnim etažama.
1.4.3. Na cjelokupnom prostoru nacionalnog spomenika, a posebno na prostoru A, neophodno je zabraniti parkiranje auta uz ulicu, te je potrebno proširiti trotoar za širinu prostora javne površine ulice koji se sada koristi za parkiranje.
1.4.4. Planirati izgradnju podzemnih garaža na mjestima i u kapacitetima predviđenim važećom prostorno-planskom dokumentacijom.
1.4.5. Dozvoljena je izgradnja podzemnih garaža i na drugim lokalitetima na području nacionalnog spomenika koji za to ispunjavaju potrebne tehničke i saobraćajne uvjete, isključivo uz prethodno izdato pozitivno mišljenje Komisije na lokaciju i prijedlog intervencije.
1.4.6. Parkiranje na javnim površinama u zoni nacionalnog spomenika, izvan zona podzemnih garaža, dozvoljeno je samo iznimno, brojčano i prostorno ograničeno, te isključivo na mjestima koje za tu namjenu odredi nadležna institucija Grada.
1.4.7. Saobraćaj vozila za prilaz registriranim smještajnim kapacitetima (hoteli, moteli, hosteli i drugo) smještenim unutar pješačkih zona je dozvoljen isključivo u trajanju do 30 minuta i to samo za one objekte i smještajne kapacitete koje posjeduju odobrenje za kratkotrajni prilaz gostiju izdato od nadležne institucije.
1.4.8. Nije dozvoljeno parkiranje vozila i prijevoznih sredstava unutar pješačkih zona, osim uz saglasnost nadležne institucije Grada i to isključivo za:
- 1.parkiranja stanara unutar parcela u sopstvenom vlasništvu,
- 2.parkiranja određenog broja vozila posjetioca unutar parcela u vlasništvu objekata registriranih smještajnih kapaciteta.
1.4.9. Pješačka zona unutar nacionalnog spomenika je prostor A, odnosno ulice:
- -dio ulice Rade Bitange,
- -dio ulice Oneščukova,
- -ulica Jusovina,
- -dio ulice Braće Fejića,
- -ulice Mala tepa i Kujundžiluk.
1.4.10. Pješačke zone namijenjene su samo za kretanje pješaka, a saobraćaj motornim vozilima dozvoljen je za potrebe servisnog i interventnog saobraćaja u jasno definiranom dijelu dana.
1.4.11. Svojim dimenzijama i završnom hodnom oblogom kretanju moraju biti prilagođene sve pješačke hodne površine na prostoru nacionalnog spomenika na način da je cijelom njihovom širinom ili dijelom širine omogućen prolaz svim kategorijama stanovništva, a posebno je potrebno prilagoditi stepeništa, rampe i pristupe u objekte javne namjene osobama sa umanjenim fizičkim sposobnostima, osobama sa dječijim kolicima, i slično.
1.4.12. Hodna obloga mora biti izvedena od materijala ili sa završnom obradom materijala koji su otporni na klizanje.
1.4.13. U cilju kontrole saobraćaja u pješačkim zonama obavezno je postavljanje automatskih uranjajućih ili potapajućih stubova – piloni. Pored postojećih mjesta na kojima se piloni nalaze, a koje je potrebno vratiti u funkciju, moguće je postavljanje pilona i na novim mjestima, a po potrebi i po zahtjevu Policijske uprave Hercegovačko-neretvanskog kantona.
1.5. Vizuelna dekontaminacija, prezentacija prostora te zaštita vizuelnog integriteta i identiteta
1.5.1. Svi poslovni prostori u prizemlju objekata na prostoru nacionalnog spomenika, bez obzira na vlasništvo i to da li su u upotrebi ili ne, moraju biti čisti, uredni, osvijetljeni i redovno održavani.
1.5.2. Poslovnim prostorima zabranjeno je kačenje robe i proizvoda na tende te izlaganje iste izvan stalaka/vitrina. Stalci trebaju biti postavljeni neposredno uz zid prodajnog objekta zauzimajući maksimalno 35 do 50 cm javne površine od zida objekta, ovisno da li se poslovni prostor nalazi na prostoru A ili C.
1.5.3. Na uličnim fasadama na prostoru nacionalnog spomenika nije dozvoljeno postavljanje klima-uređaja, izuzev u izuzetnim slučajevima i uz saglasnost nadležne institucije kojom se definira mjesto postavljanja te dizajn, materijalizacija i harmonizacija sa fasadom.
1.5.4. Zabranjeno je gomilanje stvari u avlijama, dvorištima, na balkonima, lođama, terasama i otvorenim površinama, sušenje veša, držanja posteljina i tepiha na balkonima, lođama i terasama koje se nalaze na ulaznim fasadama objekata na prostoru nacionalnog spomenika.
1.5.5. Na obalama Neretve i Radobolje se ne smije odlagati smeće, skladištiti materijal ambalaža, ugostiteljski inventar, oprema i slično, a obale moraju biti redovno čišćene i vegetacija uređena.
1.5.6. Sva dvorišta, objekti i javne površine u privemenom korištenju koja izlaze na obale Neretve i Radobolje, bez obzira na vlasništvo, moraju biti uređena i redovno održavana.
1.5.7. Zaštitu vizuelnog integriteta, posebno u zoni A, nadležni inspektor treba vršiti na dnevnoj osnovi.
1.5.8. Sve površine namijenjene kretanju pješaka moraju biti na odgovarajućim mjestima koje je definirao Grad, opremljene urbanim mobilijarom, odnosno: klupama, kantama za otpatke, žardinjerama za cvijeće i drveće, rukohvatima, javnom rasvjetom i slično. Dizajn i materijalizaciju urbanog mobilijara (posebno klupe, kante i rasvjetni stubovi i tijela) definira Grad. Sve navedeno treba biti dijelom projekta opremanja javnih površina Grada na koji, prije implementacije, mora biti izdato pozitivno mišljenje Komisije, odnosno nadležne službe zaštite po usvajaju potrebnih dokumenata (ažurirane prostorno-planske dokumentacije i ažuriranog Plana upravljanja).
1.5.9. Urbani mobilijar mora u svom oblikovanju biti ujednačen unutar prostora zaštite nacionalnog spomenika, a dizajn usaglašen sa vrijednostima i historijskim periodima prostora.
1.5.10. Iluminacija objekata i prostora treba biti urađena na osnovi projekta iluminacije kojim će se definirati vrsta, boja, jačina i usmjerenje osvjetljenja unutar grada uz neophodne grafičke priloge na kojima će biti naznačene pozicije predviđenog osvjetljenja sa svim potrebnim opisima.
1.5.11. Građevinske/zaštitne skele na prostoru nacionalnog spomenika moraju biti u cijelosti osigurane mrežom na kojoj će biti postavljen budući izgled objekta u razmjeri 1:1.
1.5.12. Građevinski i ostali radovi, izuzev hitnih, na prostoru nacionalnog spomenika su zabranjeni u periodu od 15. 06. do 15. 09. tekuće godine. Izuzetno, građevinski i ostali radovi su dozvoljeni u navedenom periodu samo uz prethodnu saglasnost Grada o opravdanosti radova, te poštivanje dodatnih uvjeta osiguranja čistoće javnih površina i smanjenja buke.
1.5.13. U cilju očuvanja vizuelnog integriteta i vizura nacionalnog spomenika unutar njega, svaka predložena intervencija na prostoru nacionalnog spomenika koja predviđa neku građevinsku djelatnost mora u sklopu projekta imati i analizu vizuelnog utjecaja na naslijeđe. Analiza treba na grafičkim prilozima jasno prikazati odnos volumena i visina novoprojektiranog stanja objekta sa postojećim objektima, odnosno odnos sa linijom objekata u predmetnoj mahali, ulici, trgu; pogled na novoprojektirano stanje sa glavnih tačaka u Gradu i sve ostalo što je relevatno za donošenje mšljenja o mogućnosti izvođenja intervencije izgradnje (dogradnje, nadogradnje) u predloženim volumenima i koloritu. Intervencije predložene na prostoru nacionalnog spomenika ne smiju dovesti do ugrožavanja vizuelnog integriteta koji se očituje u:
- 1.Sagledavanju i čitljivosti prepoznatljivih gradskih linija: ulice Oneščukova, Kujundžiluk, Titova, Trg 1. maja, Tabhana, obale Neretve, pogled na Stari most sa ušća Radobolje, pogled na Stari most sa Lučkog mosta, svih pješačkih komunikacija (stepenica) sa Titove ulice prema istoku uz mahalu Brankovac,
- 2.Sagledavanju pojedinačnih nacionalnih spomenika (ovo se posebno odnosi na sakralne objekte) i proporcijskih odnosa između njih i njihovog neposrednog okruženja,
- 3.Sagledavanju linija i kolorita istočnih i jugozapadnih padina nacionalnog spomenika,
- 4.Vizurama na Stari grad (urbanu gradsku jezgru) i padine Mostara oko historijskog centra.
1.5.14. Pri očuvanju i prostornom isticanju glavnih vizura i prepoznatljivih obrisa grada potrebno je posebno voditi računa o volumenu objekata (visina i horizontalni gabariti, razuđenost fasade), koloritu objekata, odnosu izgrađeno-neizgrađeno i primjeni zelenila.
1.6. Reklamiranje, turistička signalizacija, postavljanje baznih stanica i antena telekomunikacijskih operatera
1.6.1. Grad Mostar je dužan da, u okviru svojih nadležnosti, uredi korištenja javnih površina na području nacionalnog spomenika kao i na prostoru zaštitnog pojasa po pitanju: reklamiranja, turističke signalizacije, postavljanja baznih stanica i antena telekomunikacijskih operatera.
1.6.2. Općim aktom trebaju biti definirana predmetna pitanja na prostoru nacionalnog spomenika, kao i na prostoru zaštitnog pojasa. Opći akt kojim trebaju biti definirana predmetna pitanja obavezno trebaju biti usaglašeni sa mjerama utvrđenim ovom odlukom Komisije. Prije konačnog usvajanja, akt se dostavlja na mišljenje Komisiji.
1.6.3. Do konačnog usvajanja navedenih dokumenata Grad Mostar će, u skladu sa svojim nadležnostima, rješavati sve postupke koji se povedu pred nadležnim tijelima Grada iz predmetnih oblasti.
1.6.4. Planom reklamiranja moraju se definirati mjesta i način postavljanja reklamnih predmeta, reklamnih i informativnih panoa na javnim površinama, zemljištu i građevinama te na objektima na prostoru nacionalnog spomenika.
1.6.5. Zabranjeno je postavljanje reklama na krovovima objekata na prostoru nacionalnog spomenika.
1.6.6. Na prostoru nacionalnog spomenika nije dozvoljeno postavljanje jumbo panoa (veliki reklamni panoi veličine veće od 6 m2 do 12 m2) i bigboarda odnosno megaboarda (samostojeći reklamni panoi površine od 12 m2 do 60 m2).
1.6.7. Reklamni predmeti i reklamni panoi svojom postavkom ne smiju ometati prolazak ljudi niti narušavati vizure i zaklanjati urbani pejzaž.
1.6.8. Planom turističke signalizacije moraju se definirati mjesta, način postavljanja, oblikovanje i sadržaj teksta turističke signalizacije, uključujući znakove obavijesti za usmjeravanje prema nacionalnim spomenicima i drugim kulturno-historijskim znamenitostima, poslovno-trgovačkim objektima te ostalim javnim prostorima.
1.6.9. Planom turističke signalizacije se trebaju definirati i mjesta turističkih punktova, lokacija za okupljanje posjetilaca i informativnih panoa. Definirani puktovi se ne mogu dati u zakup ili na privremeno korištenje. Na njima mogu biti postavljeni panoi i slični elementi isključivo u turističke i promotivne svrhe.
1.7. Održavanje komunalne higijene na prostoru nacionalnog spomenika
1.7.1. Na prostoru A, po granicama te na ili uz pješačke koridore za ulazak u predmetnu zonu, nije dozvoljeno postavljanje kontejnera za otpatke i smeće, već isključivo kanti za otpatke (male posude).
1.7.2. Na prostoru C je:
- -dozvoljeno postavljanje kontejnera za otpatke i smeće te kanti za otpatke (definirane materijalizacije, oblika i boje prema projektu oblikovanja i rasporeda) na način i vrijeme odlaganja u skladu sa programom odlaganja koje su uradile nadležne institucije Grada.
- -zabranjuje se koncentracija kontejnera za otpatke i smeće na jednom mjestu (postavljanje većeg broja kontejnera jedan uz drugi) kao i njihovo postavljanje na površinama za pješake,
- -kontejneri za otpatke i smeće trebaju biti vizuelno nenametljivi.
1.7.3. Nadležna komunalna služba treba imati posebno organizirano prikupljanje komunalnog otpada za ugostiteljske objekte sa kompletnog prostora nacionalnog spomenika: direktno predavanje otpada u unaprijed definirano vrijeme.
(2) Na prostorima A, B1 i B2 nacionalnog spomenika utvrđenim u članu 1, stav 3, tačkama 1, 2. i 3. utvrđuju se sljedeće specifične mjere zaštite:
|
ZONA ZAŠTITE NACIONALNOG SPOMENIKA |
||
|
Ozn |
Prostor |
Specifične mjere zaštite |
|
A |
Prostor upisan na UNESCO listu Svjetske baštine u granicama određenim nominacionim dokumentom, a definiran je granicama katastarskih parcela navedenih u Prilogu 1.dio 2.. |
Za dobra u A prostoru primjenjuje se Konvencija UNESCO-a za zaštitu svjetskog kulturnog naslijeđa, Operativni vodič za primjenu Konvencije, mjere zaštite utvrđene ovom odlukom. |
|
B1 |
Nacionalni spomenici proglašeni pojedinačnim odlukama Komisije o proglašenju objekata ili cjelina unutar nacionalnog spomenika historijskog urbanog krajolika Mostara: 1. historijska građevina – Sinagoga u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", 32/03, 48/13; 2. grobljanska cjelina – Staro pravoslavno groblje na Pašinovcu u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 33/04, 48/13; 3. grobljanska cjelina – Staro pravoslavno groblje na Bjelušinama u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 37/04, 48/13; 4. graditeljska cjelina – Stara pravoslavna crkva – Crkva rođenja Bogorodičina u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 21/04, 48/13; 5. Sakralna građevina - Saborna crkva - Crkva Svete trojice u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 44/04, 48/13, 6/19; 6. graditeljska cjelina - Koski Mehmed-pašina džamija i medresa u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 47/04, 48/13; 7. graditeljska cjelina - Roznamedži Ibrahim-efendije džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH" br. 10/05, 48/13; 8. graditeljska cjelina - Nezir-agina džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 10/05, 48/13; 9. graditeljska cjelina - Nesuh-age Vučijakovića džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 10/05, 48/13; 10. graditeljska cjelina - stambeni kompleks - Biščevića-Lakišića u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 53/04, 48/13; 11. graditeljska cjelina - Karađoz-begova džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 36/05, 48/13; 12. historijski spomenik - Sahat-kula u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 53/04, 48/13; 13. graditeljska cjelina - Vladikin dvor (Episkopska palata ili Mitropolija) u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 10/05, 48/13; 14. stambena graditeljska cjelina - Muslibegovića kuća u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 78/05, 48/13; 15. graditeljska cjelina - Stari most sa kulama u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 53/04, 48/13. |
Za dobra u B1 prostoru primjenjuju se mjere zaštite utvrđene u pojedinačnim odlukama Komisije o proglašenju nacionalnih spomenika, odnosno njihovim izmjenama i dopunama. |
|
B2 |
Dobra koje se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a za koje do donošenja ove odluke Komisija nije donijela pojedinačne odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom i to: 1. Tabačica džamija 2. Gradsko kupatilo (Banja) 3. Hotel Neretva 4. Česma na Musali 5. Muzička škola 6. Kajtazova kuća 7. Kriva ćuprija 8. Cerički Sibijan mekteb 9. Ćejvan ćehajin mekteb 10. Ćose Jahja hodžina džamija 11. Kujundžiluk čaršija 12. Rodna kuća Svetozara Ćorovića (Kuća Perse Ćorović) 13. Simfonijski orkestar (bivši mekteb). |
Za dobra koja su navedena u tački B2, sve do njihove pojedinačne valorizacije, tj. do donošenja pojedinačnih odluka Komisije o proglašenju nacionalnog spomenika za svako dobro ili grupu dobara, nije dozvoljeno poduzimanje bilo kakvih prostornih zahvata koji štete ili dovode u pitanje njihovu zaštitu i rehabilitaciju. Kada navedena dobra budu valorizirana kroz pojedinačne odluke Komisije, na njih će se primjeniti mjere zaštite utvrđene tim pojedinačnim odlukama. Do donošenje pojedinačnih odluka svaki prijedlog intervencije mora imati prethodno pozitivno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije, odnosno o nepostojanju okolnosti koji štete ili dovode u pitanje zaštitu i rehabilitaciju predmetnih dobara. |
B. Zaštitni pojas
- 1)Na kompletnom prostoru zaštitnog pojasa utvrđuju se sljedeće opće mjere zaštite:
1.1. Unutar zaštitnog pojasa potrebno je osigurati očuvanje strukture, prije svega planske osnove, uz ograničenje spratnosti, veličine i gabaritnih dimenzija objekata, kao i upotrebu materijala koji su bliski autohtonim i tradicionalno primjenjivanim materijalima unutar zaštićenog područja. Unutar zaštitnog pojasa nije dopuštena izgradnja magistralnih infrastrukturnih i industrijskih objekata.
1.2. S ciljem održavanja komunalnog reda, a posebno komunalne higijene i vizuelnog integriteta utvrđuje se:
1.2.1. postavljanje reklamnih predmeta, reklamnih i informativnih panoa na javnim površinama, zemljištu i građevinama te na objektima na prostoru zaštitnog pojasa nacionalnog spomenika dozvoljeno je samo na osnovi općeg akta koji uređuje pitanje reklamiranja i uz prethodnu saglasnost Grada
1.2.2. reklamni predmeti i reklamni panoi svojom postavkom ne smiju ometati prolazak ljudi niti narušavati vizure i zaklanjati urbani pejzaž
1.2.3. postavljanje turističke signalizacije uključujući znakove obavijesti za usmjeravanje prema nacionalnim spomenicima i drugim kulturno-historijskim znamenitostima, poslovno-trgovačkim objektima, ugostiteljskim objektima (uključujući i grupu hotela, motela i hostela) te ostalim javnim prostorima dozvoljeno je samo na osnovi pravilnika o turističkoj signalizaciji i uz prethodnu saglasnosti Grada
1.2.4. dozvoljeno je postavljanje kontejnera za otpatke i smeće te kanti za otpatke (definirane materijalizacije, oblika i boje) na način i vrijeme odlaganja u skladu sa programom odlaganja koje su uradile nadležne institucije Grada
1.2.5. zabranjuje se postavljanje kontejnera za smeće u neposrednoj blizini pojedinačnim odlukama Komisije proglašenih nacionalnih spomenika, koncentracija kontejnera za otpatke i smeće na jednom mjestu (postavljanje većeg broja kontejnera jedan uz drugi) kao i njihovo postavljanje na površinama za pješake
1.2.6. kontejneri za otpatke i smeće trebaju biti vizuelno nenametljivi.
1.3. Nadležne institucije i službe zaštite naslijeđa kroz kontrolu prostorno-planske dokumentacije i odobravanje prijedloga intervencija (prvenstveno građenja) na predmetnom prostoru trebaju osigurati:
1.3.1. očuvanje prepoznatljivosti i dominantnosti Saborne crkve, zelenila, a posebno visoke vegetacije, te ujednačene visine objekata na istočnim padinama
1.3.2. očuvanje ujednačene visine objekata, usitnjenosti horizontalnog gabarita, kolorita i prisustva zelenila na obalama Neretve
1.3.3. zabranu sječe vegetacije (sem biološke)
1.3.4. poticanje sadnje autohtone vegetacije
1.3.5. provođenja mjera ublažavanja negativnog utjecaja izgrađenih gabaritno velikih objekata na istočnim padinama i uz obale Neretve (sadnja visokog zelenila, razuđivanje fasada putem materijalizacije, upotrebe ograda i zelenila, bojenje fasada neutralnim bojama i slično).
(2) Na prostorima Z1 i Z2 utvrđenim u članu 1, stav 4, tačkama 1, 2. i 3. primjenjuju se sljedeće specifične mjere zaštite:
|
ZAŠTITNI POJAS |
||
|
Ozn |
Prostor |
Specifične mjere zaštite |
|
Z1 |
Nacionalni spomenici proglašeni pojedinačnim odlukama Komisije, a nalaze se na prostoru zaštitnog pojasa nacionalnog spomenika historijskog urbanog krajolika Mostara: 1. Graditeljska cjelina - Sevri-hadži Hasanova džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 10/05, 48/13 2. Historijski spomenik - Munarica Kotlinog (Kotlevijinog) mesdžida u Mostaru; Grad Mostar, "Službeni glasnik BiH", broj 79/18. |
Za dobra u prostoru Z1 primjenjuju se mjere zaštite utvrđene u pojedinačnim odlukama Komisije i odlukama o izmjenama i dopunama.
|
|
Z2 |
Dobra koja se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a za koje do donošenja ove odluke Komisija nije donijela pojedinačne odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom i to: 1. Džamija Ahmed-age Lakišića 2. Ibrahim-age Šarića džamija 3. Šejh Jujino turbe. |
Za dobra u prostoru Z2, sve do njihove pojedinačne valorizacije, tj. do donošenja pojedinačnih odluka Komisije o proglašenju nacionalnog spomenika za svako dobro ili grupu dobara, nije dozvoljeno poduzimanje bilo kakvih prostornih zahvata koji štete ili dovode u pitanje zaštitu i rehabilitaciju ovih dobara. Kada navedena dobra budu valorizirana kroz pojedinačne odluke Komisije, na njih će se primjeniti mjere zaštite utvrđene tim pojedinačnim odlukama. Do donošenje pojedinačnih odluka svaki prijedlog intervencije mora imati prethodno pozitivno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije, odnosno o nepostojanju okolnosti koji štete ili dovode u pitanje zaštitu i rehabilitaciju predmetnih dobara. |
Član 4.Provođenje mjera zaštite
(1) Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) dužna je osigurati izradu ažurirane prostorno-planske dokumentacije te pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
(2) Grad Mostar dužan je osigurati ažuriran Plan upravljanja i njegovu implementaciju, te osigurati izradu i postavljanje informacijske table za koju će Komisija utvrditi sadržaj teksta sa osnovnim podacima o nacionalnom spomeniku i odluci o proglašenju dobra, te tehničke uvjete za njenu izradu i postavljanje.
(3) Izuzev informacijske table iz stava (2) ovog člana, na prostoru nacionalnog spomenika nije dopušteno postavljanje drugih elemenata (druge informacijske table, jarboli za zastave, reklamni panoi, klima-uređaji i slično) bez saglasnosti Komisije na sadržaj teksta, dizajn i poziciju.
(4) Hercegovačko-neretvanski kanton i Grad Mostar dužni su, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti, osigurati provođenje mjera zaštite utvrđenih ovom odlukom Komisije koje se odnose na korištenje i održavanje javnih površina, kontrolu saobraćaja, održavanje komunalnog reda na prostoru nacionalnog spomenika i izradu plana turističkih i ugostiteljskih kapaciteta.
(5) Za kršenje mjera zaštite koja su utvrđena ovom odlukom, a čije provođenje je u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, nadležna je Federalna uprava za inspekcijske poslove, a čije provođenje je u nadležnosti Grada i Kantona, nadležna je Gradska, odnosno kantonalna inspekcija.
Član 5.Stavljanje van snage provedbenih akata
Stavljaju se van snage svi prostorno-planski akti, u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
Član 6.Dostavljanje odluke nadležnom sudu
Ova odluka bit će dostavljena nadležnom općinskom sudu radi upisa zabilježbe o proglašenju nacionalnog spomenika u zemljišne knjige.
Član 7.Sastavni dio odluke
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
Član 8.Konačnost odluke
Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
Član 9.Stavljanje van snage ranije odluke
Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o proglašenju historijskog gradskog područja Mostara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 06/05, 75/08 i 48/13).
Član 10.Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: prof. dr. Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović.
Broj 07.2-2.3-42/19-13
26. juna 2019. godine
Sarajevo
Predsjedavajući Komisije
Prof. dr. Amir Pašić, s. r.
PRILOG 1
DIO 1: POPIS KATASTARSKIH ČESTICA KOJE OBUHVATAJU ZAŠTIĆENO PODRUČJE NACIONALNOG SPOMENIKA
- 1.Zona zaštite nacionalnog spomenika - Nacionalni spomenik čini cjelovit prostor historijskog urbanog krajolika, u kome su, kroz historijske promjene u izvanrednom dijelu krajolika kanjona Neretve, razvijene karakteristične slike, strukture i oblici i na kome se nalazi koncentracija graditeljskih cjelina i pojedinačnih građevina izrazitih vrijednosti. Zaštićeno područje nacionalnog spomenika utvrđeno je granicom koju čine:
- -Na lijevoj obali Neretve (K.O. Mostar I - novi premjer):
Granica Zone ide granicom parcele k.č. 4516/1 (korito rijeke Neretve) i parcela k.č. 3132 i 3140 (Kresina ulica) i dalje nastavlja granicom parcele k.č. 3140 i parcela k.č. 3142 i 3141, izlazi na Fejićevu ulicu (k.č. 4525) i ide istočnom granicom parcele k.č. 3141 prema jugu 10 m, siječe Fejićevu ulicu prema ulici Huse Maslića (k.č. 3019), te ide granicom ulice Huse Maslića i parcela k.č. 3053, 3023 i 3020, izlazi na Titovu ulicu (k.č. 4526) i ide granicom Titove ulice i parcele k.č. 3020 35 m prema jugu, siječe Titovu ulicu prema ulici Braće Ševa (k.č. 2928) i ide granicom parcele k.č. 2924 i parcela k.č. 2928, 2925 i 2922, te granicom parcela k.č.: 2922 i 2923, izlazi na Alajbegovića ulicu (k.č. 2921), nastavlja granicom parcele k.č. 2921 i parcela k.č.: 2923, 2900 i 2901. Dalje nastavlja granicom parcele k.č. 2902 i parcela k.č. 2901, 2900 i 2897/2, nastavlja granicom parcela k.č. 2896 i 2897/1, i dalje granicom parcela k.č. 2897/1 i 2893, presijeca ulicu Osmana Đikića (k.č. 3400) i ide granicom parcela k.č.: 3400 i 3378, te nastavlja granicom parcele k.č. 3377/1 i parcela k.č. 3400, 3371, 3372, 3373 i 3376/1. Dalje ide granicom parcela k.č. 3376/1 i 3376/2, presijeca ulicu Drage Palavestre (k.č. 3474), i ide granicom parcele k.č. 3479 i parcela k.č. 3474, 3480, 3481 i 3482, te nastavlja granicom parcele k.č. 3489 i parcela k.č. 3482 i 3483, i dalje granicom parcele k.č. 3483 i parcela k.č.: 3488, 3486/2 i 3486/1, te nastavlja granicom parcele k.č. 3486/1 i parcela k.č. 3484 i 3485, izlazi na ulicu Čiče Miličevića (k.č. 3499) i nastavlja granicom parcele k.č. 3499 i parcela k.č. 3486/3, 3492, 3493, 3496 i 3498.
Dalje granica zone ide granicom parcele k.č. 3508/2 i parcela k.č. 3498 i 3509, nastavlja granicom parcele k.č. 3509 i parcela k.č. 3508/1 i 3514, dalje ide granicom parcele k.č. 3510 i parcela k.č. 3514, 3513 i 3512, te nastavlja granicom parcele k.č. 3511 i parcela k.č. 3512 i 3529, izlazi na ulicu Braće Ćišića (k.č. 4523), presijeca ulicu Braće Ćišića do granice parcela k.č. 3535 i 3536 te ide granicom parcele k.č. 4523 i parcela k.č. 3536, 4527 (ulica Braće Šarića), nastavlja granicama parcele k.č. 4527 i parcela k.č. 3628, 3629, 3630/1 i 3627 (do sjeveroistočnog ugla parcele 3627); presijeca ulicu Braće Šarića (k.č. 4527) i ide prema granici parcele k.č. 3576 (jugozapadni ugao) i parcela k.č. 3577, 3578 i 3580, nastavlja granicom parcele k.č. 3580 i parcela k.č. 3558, 3557, 3556, 3555, 3554 i 3553, i dalje granicom parcele k.č. 3581 i parcela k.č. 3552 i 3551/6, presijeca magistralni put M-17 (k.č. 2095/1) do sjeverozapadnog ugla parcele k.č. 1058/5, ide granicom parcele k.č. 1058/1 i parcela k.č. 1058/5, 1058/23, 1058/26, 1058/18, 1089 i 1085, te nastavlja granicom parcele k.č. 1083 i parcela k.č.: 1056, 1067/1 i 1067/114. Nakon toga, granica Zone se lomi prema jugu i ide granicom parcele k.č. 1084 i parcela k.č. 1083, 1081 i 1079, zatim ide granicom parcele k.č. 1080 i parcela k.č. 1079 i 1078 te nastavlja granicom parcele k.č. 1077 i parcela k.č. 1078, 1082 i 1090, presijeca parcele k.č. 1062/1, 1073 i ponovo 1062/1 do sjeverozapadnog ugla parcele k.č. 1111, nastavlja granicom parcele k.č. 1111 i parcela k.č. 1062/1, 1110, 1105, 1104/1, 1104/3, 1104/2, 1103/2 i 1094, presijeca ulicu Konak (k.č. 1094) i ide prema jugu granicom parcela k.č. 1094 (ulica Konak) i 2095/1 (M-17) do propusta ispod magistrale (M-17), prolazi kroz propust i nastavlja prema jugu granicom parcele k.č. 2095/1 (M-17) i parcela k.č. 3958, 4528, 3968, 3969 i 4529 (ulica Gaše Ilića), ide granicom parcele k.č. 4529 (ulica Gaše Ilića) i parcela k.č. 4209/1, 4007, 4008, 4009, 4010, 4012, 4015, 4016, 4017, 4018, 4021, 4032, 4028, 4026, 4025, 4101, 4098, 4094 i 4093 do ulice Maršala Tita (k.č. 4526), presijeca ulicu Maršala Tita (k.č. 4526) prema sjeveroistočnom uglu parcele k.č. 4057, ide granicama parcele k.č. 4526 i parcela k.č. 4057 i 4056, te nastavlja granicom parcela k.č. 4054 i 4056 do korita rijeke Neretve (k.č. 4516/1), te prelazi korito rijeke Neretve (k.č. 4516/1 i 6460/1) po nizvodnoj strani Lučkog mosta. - -Na desnoj obali Neretve (K.O. Mostar II - novi premjer):
Granica zone ide od nizvodne strane Lučkog mosta granicom parcele k.č. 5886 (ulica Stari Pazar) i parcela k.č. 5997, 5996, 5994, 5993, 5991, 5990, 5989 i 5988 do ulice Gojka Vukovića (k.č. 6481/8), lomi se prema jugu granicom parcela k.č. 6481/8 i 5988 do granice sa parcelom k.č. 5987, presijeca ulicu Gojka Vukovića (k.č. 6481/8) do Čevrine ulice (k.č. 6067) te nastavlja granicom parcele k.č. 6067 (Čevrina ulica) i parcela k.č. 5986, 5985, 5984, 5980, 5979, 5978, 5974, 5973/1, 5967, 5966, 5965, 5964 i 5963 do tranzitnog puta (k.č. 3631/1), presijeca tranzitni put (k.č. 3631/1) i ide prema sjeveru granicom parcela k.č. 3631/1 i 3135/1, nastavlja granicom parcele k.č. 5607/1 (tranzitni put) i parcela k.č. 3135/1, 3135/6, 6480/1, 5596, 5604/1, 5604/4 i 5606 do ulice Matije Gubca (k.č. 6471). Dalje ide granicom parcela k.č. 6471 (ulica Matije Gubca) i 6470/2 (Onešćukova ulica), te nastavlja granicom parcele k.č. 4329 (Bulevar Narodne revolucije) i parcela k.č. 4330, 4332, 4333 i 3620/1 (nastavak Bulevara Narodne revolucije), ide granicom parcele k.č. 5656 (duž korita rijeke Radobolje) i parcela k.č. 3620/1 i 4318/1, nastavlja granicom parcele k.č. 6470/1 i parcela k.č.: 4318/1, 5657 i 5658/1 do ulice Rade Bitange (k.č. 6469), te nastavlja granicom parcele k.č. 6469 (ulica Rade Bitange) i parcela k.č. 5658/1, 5658/4, 4314, 4313, 4312, 4307/3, 4307/1, 4306, 4301 i 4300 do sjeveroistočnog ugla parcele k.č. 4299, presijeca ulicu Rade Bitange (k.č. 6469) do jugozapadnog ugla parcele k.č. 4235/4, ide granicom parcele k.č. 4295 i parcela k.č. 4235/4, 4236/1, 4236/2, 4240, 4239/3 i 4243, nastavlja granicom parcele k.č. 4024/1 i parcela k.č. 4243, 4245/1, 4252, 4250, 4254, 4256, 4259, 4261/2, 4263/3, 4264, 4265/1, 4024/3, 4268, 4024/2 i 4273/1, ide granicom parcele k.č. 4025 i parcela k.č. 4273/1, 4272 i 4030; te nastavlja granicom parcele k.č. 4026 i parcela k.č. 4030, 4029 i 6466 (ulica Adema Buća). Dalje ide granicom parcela k.č. 4028 i 6466 (ulica Adema Buća) do sjeveroistočnog ugla parcele k.č. 4028, presijeca ulicu Adema Buće (k.č. 6466) do sjeverozapadnog ugla parcele k.č. 4031, nastavlja granicom parcele k.č. 6466 (ulica Adema Buća) i parcela k.č. 4033, 3994, 3995, 3999/1, 4000 i 4001, ide granicom parcele k.č. 4001 i parcela k.č.: 4003 i 4002, nastavlja granicom parcele k.č. 3987 i parcela k.č.: 4002 i 3985, ide granicom parcela k.č. 3986 i 3985, do korita rijeke Neretve, te presijeca rijeku Neretvu (k.č.: 6460/1 i 4516/1) istim pravcem do granice parcele k.č. 3132 na lijevoj obali.
- -